pcelar - novi pcelar 1810 - 2010. - iii deo (str. 119-178).pdf
TRANSCRIPT
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
1/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
2/60
120
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
3/60
mo) je obi~na ko{nica, koju mi od slame, rogoza,
pru}a, loze i liketa pletemo. Potrebno je dakle
ispitati, kojim na~inom ko{nicu takvu
pripremiti, i stoga:
1). Prvo nastojawe p~elara neka bude da on
ko{nicu sredwe veli~ine napravi. Iz razloga
toga, jer ako ko{nica velika bude, kao {to su u
tome mnogi gre{ili, onda p~ele iz razloga malo-
brojnog dru{tva svog, dok nekoliko satova
sagrade smesta u razmno`avawe navaquju da bi
veli~ini ko{nice {to skorije srazmeran broj
dru{tva pove}ati mogle, i tako bave}i se s razm-no`avawem medobrawe sasvim zapostave. Otud
biva da posle u takvoj ko{nici dru{tva izobil-
no ima ali koje je kasno pristiglo te za bespreko-
rno svoje prihrawivawe meda pripremiti ne
mo`e nego u zimovawu od gladi, ako mu se na
vreme hrana ne doda, umreti mora. Prihrawivatipak takve za doma}ina veoma je {tetno. Mnogo
puta p~ele u veoma velikoj ko{nici ni dru{tva
dovoqno proizvesti ne mogu. O~evidno je dakle
da je ubita~na stvar novom roju veoma veliku
ko{nicu dati. Zato mi sada{weg vremena tu
gre{ku ispravqamo.
2). Ko{nica tako ustrojena da bude, da bi je
lako i bez svakog mu~ewa p~elar ~esto pregledati
mogao.
3). Ta-
121
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
4/60
122
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
5/60
3). Tako sagra|ena da bude, da se s mesta na
mesto i u daleke predele prenositi mo`e. Ova tri
prethodno re~ena pravila nalazimo mi u prostoj
na{oj ko{nici. Da je ova ko{nica potrebama
p~elara odgovaraju}a iz slede}ih navoda videti
mogu}e je. Jer, prvo ovako prostu ko{nicu zgodno
celu pregledati mogu}e je. Ovde p~elari lice
svoje obi~nom p~elarskom kapom pokriju da ih
ne bi qutite p~ele ubadale. Mogu se p~ele i bez
opasnosti pregledati ako p~elari krpu ili suvu
gqivu upale i dimom onim p~ele okade, jer }e one
odmah ukloniti se i tako je celo sa}e slobodno
pregledati mogu}e. Ako mi dim ovaj u pregledawuko{nica ~esto upotrebqavali budemo, to }e se
p~ele na{e tako naviknuti, da }e posle i bez dima
dozvoliti da pregleda~ trud wihov gledati mo`e.
U gl: 1. . 3. stoji kako je u Be~u carski prefekt
golim rukama p~ele bezopasno prevrtao i me|u
wima maticu tra`io.
2). Takvu prostu ko{nicu mo`emo mi
sami od |ubreta is~istiti, jer ako mi ne
is~istimo, prinu|ene }e biti p~ele same
iznositi i time gube ono vreme u koje bi med
sakupqati mogle. Zato je preporu~qivo podko{nice dasku podmetnuti da bi tako sve ono
|ubre, koje }e na dasku pasti, lak{e o~istiti
mogli. 3). Iz takve ko{nice bez svake muke
med vaditi mo`emo. 4). Iz jedne takve ko{-
nice
123
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
6/60
124
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
7/60
nice u drugu p~ele lako pregoniti mo`emo.5). Ve{ta~ki tako|e rojevi iz takvih ko{nica
lako se izvode.
. 20.
Veli~ina ko{nice
Ko{nica dve stope visoka a jednu i po
{iroka da bude. Ako p~ele sa}e do poda dovedu, to
onda ko{nica ova lako podignuti se mo`e,
budu}i da svaka ko{nica mora imati od rogoza
ili od loze, od ~ega je ve} i sama opletena,
srazmerne dowem kraju ispletene pola stopevisoke obodove, koji se u takvom slu~aju pristu-
pa~no podmetnuti i privezati mogu. Ako bi p~ele
i ovaj obod napunile to i drugi i tre}i istim
na~inom podmetnuti se mo`e. I tako nikada
ne}emo pogre{iti protiv onog pravila (. 19)
koje nam nala`e da se velika ko{nica nikakvimna~inom, naro~ito malenom roju, u po~etku ne da.
. 21.
Leto na ko{nici
Leto na sred ko{nice da se otvori, a ne
ni`e, niti vi{e, kao {to mi u tome veoma
gre{imo, iz tog razloga: jer p~ele tim
na~inom }e kratko prazninu ko{nice ~uvati.
Ako bi se leto blizu dna otvorilo, to onda
p~ele, dokle god sa}e do dna ne izgrade, ne-
pre-
125
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
8/60
126
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
9/60
prestano prazno mesto ~uvaju. Do sredine pak
brzo sa}e dovedu i tako uvek samo sa}e ~uvaju a
ne prazninu. Kada tu|ica iz ko{nice bilo {ta
ukrade, to ova ista posebnim nekim glasom, i
ostalim svojim drugaricama javi, gde se dovo-
qno meda bez muke dobiti mo`e, zato po tommnoge sa sobom dovede i pusto{e drugu ko{nicu.
Ako je dakle leto na sredini ko{nice takvo bez
ikakve prevare od tu|ica p~ele lako sa~uvati
mogu. Da bi mi od leta ovoga i drugu korist
imali, dva okvira s jedne i druge strane leta,
sebi uporedo za ko{nicu pri{ivena da imamo,tako me|utim u`qebqena, da se mala jedna
da{~ica u wih zgodno smestiti mo`e. Da{~ica
ova na sredini tako probu{ena da bude, kako }e
jedna samo p~ela u}i i iza}i, zato, da bi se ova
mala rupica u nevoqi lako zatvoriti mogla.
Neki p~elari na vrhu ko{nice odu{ku na~ine i
na wu re{etku pre{iju da bi isparewa od p~ela
izlaziti i novi vazduh ulaziti mogao. Ipak ta
na vrhu ko{nice odu{ka je sa svim suvi{na i
nekorisna. Zato {to p~ele najboqe znaju {ta je
wima potrebno, jer one prirodno u {upqem
drve}u `ive, i ako bi se gore odu{ka otvorila,
takvu same zalepe. Kada je potrebno obnoviti u
ko{nici vazduh onda tri ili ~etiri p~ele na
leto stanu i mahaju}i krilima pokvareni vazduh
izgone a sve`i ubacuju. Osim toga na takvom me-
stu
127
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
10/60
128
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
11/60
stu otvoreno leto mnogo doprinosi i utvr|ewu
unutra{we izgradwe, kada se drugim re~ima s dve
{ipke unakrst sa}e i to blizu leta probode, da bi
tako i leto onde bilo, gde sa}e u najve}em
u~vr{}ewu stoji. Prema tome leto ko{nice na
sredini biti mora.
. 22.
Magacini
U novije vreme izmi{qene su ko{nice slo`ene,
koje se magacinima nazivaju. Ove se u po~etku sas-
toje samo iz dva sandu~eta. Kada dakle p~ele
jedan napune onda im se drugi one iste veli~ine
podmetne. A to iz ovog razloga, da bi u vreme
ubijawa ko{nica p~ele ne ubijali no `ive
zadr`ati mogli. Kada i ovaj drugi podmetnuti
sandu~i} p~ele napune podme}u tre}i i ~etvrti.
I tako oni koji magacine upotrebqavaju, iz
slede}ih razloga trude se dokazati, da su magaci-
ni korisniji p~elama nego li proste ko{nice.
1). [to se svake godine bar u gorwem sandu~etu
obilno meda nalazi. 2). [to se lako i bez ikakve
muke ve{ta~ki roj iz takvih magacina izvodi. 3).
[to u jesen med bez svake muke mirno i tihoizvaditi mogu, jer onda samo gorwi medom
napuweni sandu~i} oduzmu i iz wega med izvade
a dowi p~elama za zimsko prihrawivawe
ostave. No malo kasnije prona{li su
iskus-
129
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
12/60
130
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
13/60
iskusni p~elarstva istra`iteqi, da magacini
ovi ne odgovaraju o~ekivawu p~elara i na tri
gore re~ena navoda odgovaraju ovako: [to se
prvog navoda ti~e, to je prava istina, da se u
gorwem sandu~i}u med na}i mo`e, no to samo
onda kada su najboqe godine. Dobra me|utim
godina izme|u 10 jedva se jedanput dogodi a
svaki doma}in sredwu, to jest: ni najboqu ni
najlo{iju godinu u promatrawu imati mora.
Sredwe pak godine to dogoditi se ne mo`e, jer
takvi magacini imaju onu gre{ku koju smo pre
rekli o velikoj i prostranoj ko{nici. Otud
biva da i one p~ele za zimovawe ili prihrawi-vati moramo ili }e sa svim stradati. Prvi
dakle navod opstati zbog toga ne mo`e. U pros-
toj pak ko{nici, koju mi preporu~ujemo, ni naj-
mawe sumwe nema, jer kad p~ele ko{nicu voskom
napune onda med sakupqaju, {ta vi{e, i one
}elije medom napune koje su za leglo odre|ene.Ako li je dobra godina, to gore opisani obod
podmetnuti i privezati lako mo`emo. Drugi
navod wihov govori da je lak{e iz magacina
nego iz proste ko{nice ve{ta~ki roj izvesti.
No ovde je pitawe: da li je savetno nama
ve{ta~ke rojeve izvoditi? Ako bi i to bilo,tra`i se ovde ~ovek ve{t i u poslu p~elarskom
veoma iskusan, ina~e pokvari}e i staru i novu.
U ostalom ako bi potreba bila izvesti
novi roj, to lak{e biva u prostoj ko{nici.
Na
131
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
14/60
132
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
15/60
Na tre}i navod wihov, da se pak u jesewe vreme
lako i bez svake muke iz magacina med izvaditi
mo`e, odgovaram ovako: Da se lak{e iz magaci-
na, nego iz proste ko{nice med vadi, i to je
prava istina, ali matica u ono vreme u najgor-
wem sandu~i}u nalazi se. Ako dakle p~elar
gorwi sandu~i} skinuo bude skinu}e i maticu,
koja kad strada strada}e i ono dru{tvo koga je
za zapat ostavio. Na kraju u takvim magacinima
videti ne mo`emo, {ta i kako p~ele na{e
posluju, a prostu ko{nicu svaki ~as, bez
ikakvog o{te}ewa pregledati mogu}e. Jedino
jo{ preostaje da napomenemo, to jest, da sedobar doma}in ne}e dopustiti prevariti da
p~ele svoje u magacine stave, no u prostu
obi~nu ko{nicu, koja je i samoj p~ela prirodi
sli~na. Imamo primere gde su p~ele samo zbog
magacina sa svim istrebqene bile. Meni je -
veli G. Miterpaher - govoreno, da su iz Be~aposlani bili takvi p~elarstva u~iteqi, koji
bi proste qude ve{to pou~ili i tako su sve one
ko{nice, koje su po wihovoj nauci snabdevene
bile, do jedne stradale. Opet dakle govorim, da
ako ~oveka ve{ta i u poslu p~elarskom veoma
iskusna nemamo, ve{ta~ke rojeve izvoditi da sene usudimo.
. 23.
133
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
16/60
134
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
17/60
. 23.
O postavqawu ko{nica u naslon
1). Kako se ko{nica na svoje mesto postavi,
leto odmah da se otvori, da bi p~ele na cve}e
izletati mogle i da se ne bi u velikoj onojtoploti i gu`vi pogu{ile.
2). Ko{nicu bez potrebe s jednog mesta na
drugo ne preme{tati jer su se p~ele na ono mesto
leteti navikle. Ina~e bi dugo vremena ko{nicu
svoju na prvom mestu svuda tra`ile i ne na{av{isjedinile bi se najbli`oj u koju se ~esto s
gubqewem `ivota ustremquju.
3). Ko{nice u p~eliwaku tako namestiti i
razrediti treba, da bi na jednu stopu jedna od
druge rastavqena bila, jer tim na~inom p~ele
ko{nice svoje lak{e poznaju, niti na druge
udaraju, ko {to se de{ava u vreme hladno, burno,
ki{ovito i vetrovito, kad umorne ku}i `ure.
4). Ako u dva reda jedan na drugi ko{nice
sla`emo, to slabije dole a ja~e gore da names-
timo, jer iz gorwih u dowe mnoge p~ele rado
prelaze i ove slabe poja~avaju a to na{a nam-
era i jeste da bi se slabe od ja~ih podpoma-
gale. Mlade jo{ ne dozrele p~elice u prvom
svom nemo}nom letewu padaju siroto i ~e-
sto
135
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
18/60
136
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
19/60
sto budu}u o sebi vrednost i nadu na{u smr}u
svojom preteknu. Ako li se sretno i vrate, to ho}e
ako su iz gorwih ko{nica, ipak ne znaju}i jo{
sigurno mesto svoje, u dowe ule}u s punim
uverewem da su u sopstvenoj svojoj ko{nici. Ovde
wih doma}e p~ele, ne kao strane i nepoznate, no s
velikom rekao bih dobrom voqom, naklonostsvoju wima pokazuju}i u savez dru{tva dragovo-
qno prime, vide}i ranu mladost wihovu, koja }e
trudom svojim hiqadu puta naklonost wihovu
nadoknaditi. Starije p~ele ili se gnu{aju ili ih
odatle isteruju.
5). Na golu zemqu slo`iti ko{nice od krti-
ca sigurno nije, osim ako je zemqa veoma tvrda,
jer ove na ko{nice navaquju, med i u }elijama
za~eto leglo na veliku nam {tetu pro`diru i svu
ko{nicu upropaste. Na dasku dakle, kao {to je
re~eno, slo`iti ih vaqa.
. 24.
Alati u p~elarstvu potrebni
Ta~no i na mnogo mesta veoma lepo dolazi
ona Srpska poslovica: Bez alata, nema zanata.Ona i ovde mesto svoje ima. Svaki dakle p~elar
imati mora
1). Alat za dimqewe, za koji truda, krpe,
suve melisse ili mati~wak zvane trave i gqi-
ve
137
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
20/60
138
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
21/60
ve {umske koja na drve}u raste, upotrebiti se
mo`e, da bi dimom wihovim p~ele sa sa}a oterati
i sebe od ustremqewa wihova sa~uvati mogao.
2). Kapu p~elarsku, od providnog i veoma retkog
platna ili struwe ispletenu, kojom od napada
p~ela lice za{ti}uje.
3). Rukavice vunene a ne ko`ne, jer p~ele u ko`u
rado `aoke pu{taju i stra|avaju.
4). Po vi{e gotovih praznica, jer dosta puta
p~ele svoju ko{nicu ostave i boqe sebi stani{tetra`e, zato praznice ove ~iste i {iqcima unutar
probodene da budu.
5). Koliko ko{nica, toliko pokriva~a.
6). Nekoliko metlica od pelena, koga uvek uba{ti gde se p~ele dr`e posa|ena imati treba.
Neki umesto pelena peru{ku upotrebqavaju. No
ona nije dobra jer p~ele razdra`uje.
7). Drvenu veliku ka{iku - kutla~u - da bi s wom,
ako bi se roj slu~ajno na deblu drveta uhvatio,p~ele grabiti i u ko{nicu stresati mogli.
8). Prskalicu - {trcaqku - iz koje vodu protiv
be`e}eg roja prosipati mo`emo.
Tim
139
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
22/60
140
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
23/60
Tim na~inom, p~ele misle}i da ki{a pada,
spusti}e se odmah. Oprezno ipak prskalicu
upotrebqavati treba, jer ~esto takav roj nigde se
ne spusti, no u mati~nu ko{nicu povrati se.
9). No` jedan s obe strane o{tar i u
o{tricu malo povijen. Drugi zao{tren, jedan{iri s obe strane i na vrhu o{tar. Ovi sa svim
gvozdeni biti moraju, ina~e bi drvena dr{ka,
kada smo u najve}em poslu slomiti se mogla.
10). [ipku gvozdenu za jednu stopu dugu,
kojom drvene {iqke s pomo}u male sekire iz
ko{nice izbijamo.
11). Vagu ili merilo, na koje se rojevi i
ko{nice mere.
12). Pu{ku, da bi roj be`awu naklowen zaus-
tavili, jer ~uv{i pu{ku misli da je opasna wemu
grmqavina.
13). Vre}u - vre}ice - radi rojeva.
14). Stupu (avan), o ovom gde o ce|ewu meda.
15). Merdevine, ako na visokom drvetu roj
zaustavi se.
16). Bele`nicu, u kojoj brojevima nazna~ene
ko{nice redom popisane obi~no imamo. Svakom
broju dodav{i, kada i koliko je svaka ko{nica
rojeva pustila.
GLA-
141
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
24/60
142
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
25/60
G L A V A VII
O poznavawu dobrih ko{nica
. 25.
Kvalitet ko{nice
valitet ko{nice sastoji se u p~elama, leglu,
vosku i medu. Matica je u ko{nici du{a. P~ele,
leglo, vosak i med mogu u dobrom i lo{em stawu
biti. Kada ko{nicu podignemo ako je mesto na
kome je stajala od mrtvih p~ela, par~adi suvog
sa}a i drugog |ubreta dobro o~i{}eno znak je da
su bri`qive, ~istoqubive, verovatno i marqive
p~ele.
. 26.
Spoqa{wi znaci dobre ko{nice u kupovawu
Ako u prole}e pod ko{nicom leglo opazi-
mo, znak je da ima maticu i da je dobra ko{nica,jer gde se tako nezrelo leglo izba~eno iz ko{nice
na|e tu se ve} mlade p~elice legu.
2). Ako takvog nedozrelog legla pod ko{-
nicom, koju kupiti ho}emo, ne vidimo ili da je
osta-
143
K
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
26/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
27/60
ostavimo, ili ~etvrti dan u p~eliwaku da posma-
tramo donose li dobro na nogama ili ne. Ako je
prvo - dobro, ako nije - propasti mora.
3). Iskusan p~elar ~im prstom u ko{nicu
kucne odmah raspoznati mo`e {ta o woj suditi
treba: ako p~ele na kucawe s velikim uzne-mirewem i zvukom odgovore to bogata sa p~elama
ko{nica biti mora, ako li slabim glasom, slaba
je i ko{nica. Magacine dobre i po izgledu poz-
nati mo`emo - u kojih je leto ~isto, oni su dobri.
4). Ako ujutru izme|u 8, 9 i 10 ~asova p~eleiz ko{nice jednako veselo i `urno izle}u, oso-
bito ako se natovarene ku}i povra}aju, dobra je
ko{nica.
5). Ako rano pre izletawa p~ela tiho, da nas
p~ele ne primete ko{nici pri|emo i na letu
mali ~opor p~ela mirno bruje}i zapazimo, dobarje znak. I nevaqale p~ele na letu se sakupe, no bez
brujawa.
6). Ako zagledav{i u ko{nicu nekoliko
redova p~ela opazimo, koje krilima tako brzo
drmaju, da dizawa krila jedva spazitimo`emo, osobito ako druge gusto puze i hitro
puzaju}i sebe na leto dovode. A leto rukom
zatvorimo i primetimo da velika toplota
izlazi, to takva ko{nica ne tra`i pomo}i, jer
je
145
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
28/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
29/60
je ona i u p~elama, leglu i u medu jaka, a pri tom
najboqom maticom snabdevena, no takve ko{nice
samo posle duge dobre pa{e i vremena primetiti
mogu}e.
7). U prole}e dok su jo{ hladne no}i i slabe
pa{e brujawe p~ela na letu ~uti nije mogu}e,
niti dizawe krila videti, jer sve jo{ miru i
ti{ini izlo`ene su. U to vreme dasku podko{-
ni~nu i unutra{we strane ko{nice dobro da pos-
matramo. Ako su vla`ne i vide se kapi, kao od
ki{e i rose, takva je ko{nica p~elama, medom,
voskom i leglom veoma bogata i dobrom maticomsnabdevena.
. 27.
Unutra{wi znaci dobre ko{nice
^esto nadgledaju}i ko{nice po vosku,medu i p~elama nau~i}emo se dobro raspozna-
vati. Boqe je kupiti jednu dobru ko{nicu i
skupqe, nego li deset lo{ih za malu cenu, jer
dobra matica veliko mno{tvo p~ela namno`i,
i kod dobre matice p~ele br`e rade. Mnoge
p~ele mnogo meda donesu i sigurno{}u budu}ihrojeva nam laskaju. Vi{e legla u ko{nici ve}i
broj mladih p~elica nam obe}ava i to je znak
dobre matice. U novom sa}u boqe rastu i roje se
p~ele, jer se ovo lak{e nego staro sa}e ugreje.
GLA-
147
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
30/60
148
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
31/60
G L A V A VIII
O nabavqawu p~ela
. 28.
Razne primedbe u kupovawu i prodavawu p~ela
~elari kada kupuju ili prodaju p~ele raznih
sujetnih primedbi i sujeverja mnogo se dr`e.Koji p~ele kupuje, da bi mu boqe napredovale,
od svakog kupiti ne}e: ili samo one kupuje koje
su u {umi na|ene; ili nov~i} posle sebe u
p~eliwaku, iz koga kupuje, ostavi; ili ko{nicu
izvrnuti neda; ili za one samo novce, koje je za
prodat sitan kukuruz uzeo, kupuje ko{nice.Prodavac tako|e mnogo vra~a. Svaki radi
dr`awa ko{nice ne}e ni prodati. Dune u pro-
datu ko{nicu; nekoliko p~ela iz we izvadi; tri
puta okolo we obi|e i ostale ovim glupostima
sli~ne dodaje. On sa ovim samo u~initi `eli i
nastoji da nebi s prodavawem p~ela budu}usvoju sre}u i razmno`avawe p~ela prodao. [to
se god ovome sli~no u kupovawu i prodavawu
p~ela pazi, sve je bezumno i sujetno. Koji radi
dr`awa od p~ela svojih drugome pro-
daje
149
P
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
32/60
150
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
33/60
daje ne sme se bojati da }e prodavawe ovo ili
wemu ili p~elama wegovim {tetu kakvu naneti.
. 29.
Glavno pravilo o kupovawu p~ela
P~ele iz blizu odre|enog mesta ili prosto
re}i kom{iluka, kupovati nije preporu~qivo,
no s drugog i daqeg podru~ja. Iz razloga toga,
{to p~ele kada radi sabirawa meda izletale
budu, budu}i da su pre|a{wem mestu ve}
navikle, tamo }e i odleteti. I ako su medomnatovarene svaka }e ih ko{nica rado primiti i
tako }e mnoge p~ele zalutati i na prvo mesto
vratiti se. Akoli ih iz daqeg mesta kupimo
uvek }e se povratiti, oko novog mesta obletati
i u~i}e se poznavati ne samo polo`aj ko{nice
svoje no i polo`aj celog predela iz koga one med
sakupqati imaju. P~elar najve}u brigu o
p~elama da ima, kako }e ih umiriti, da mu se
dozvole u svako doba pose}ivati i pregledati.
Mesto pod ko{nicom, to jest dno, u svakoj
posebno, koliko je mogu}e ~istije da bude, jer
time dobijamo ono vreme koje p~ele gube kada
same ~iste. Brigu ovu neprestano p~elar imati
mora dokle god vreme rojidbe ne nastane.
. 30.
151
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
34/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
35/60
. 30.
Vreme za kupovawe p~ela
Prole}e je najpogodnije vreme za kupovawe
p~ela. Mogu}e je i u jesen kupovati, no paziti
treba da nije ko{nica voskom i medomsiroma{na, jer tada i pa{a i toplota ve} kraju
`ure. Mnoge p~ele i leglo u ko{nici ako dovo-
qno meda nema ne ceni skupo i takve sa
nedostatkom hrane u zimu stradaju. Niti nejaku s
p~elama a medom bogatu izabiraj, ~esto i takve
zbog gubqewa potrebne toplote od stradawa
daleko nisu. Ko{nice sredwe voskom, medom i
p~elama snabdevene jesu za zapat najboqe.
. 31.
Kakve ko{nice kupovati treba
Rojeve godi{we ili najvi{e od tri godine
ko{nice kupovati vaqa a ne starije, koje po vosku
i sa}u raspoznati mogu}e. U mladih p~ela vosak je
beqi, u sredwih `ut a u veoma starih crn. Zbog
toga ko{nice podignuti treba i proveriti
te`inu wihovu. Koje su te`e - ako su jednake i od
iste materije ura|ene - u wima je vi{e p~ela.
Prema tome one su boqe.
U kupovawu p~ela budu}i da je zima pro{la,
vi{e treba motriti na obilnost p~ela a ne
na
153
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
36/60
154
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
37/60
na obilnost meda. I u svemu tome neka niko sebi
i svojoj ve{tini ne poveruje, no neka zamoli i
ispita iskusne starce, koji su u p~elarstvu mnogo
godina proveli. Po zakqu~ewu pogodbe leta u
ko{nica vaqa zatvoriti, ozdo ~ar{afom obavi-
ti i ~uvaju}i da se ne stresu, na sankama ili koli-
ma na novo ih mesto odvesti i sutradan odaviti.
Paziti u ostalom treba na polo`aj wihov prvi
i po wemu u p~eliwaku na{em wih namestiti.
G L A V A IX
O umno`avawu p~ela
. 32.
Leglo
ek {to se u prole}e livade otvore, prvo
starawe p~ela je umno`avawe i rojewe svoje. I
pre svega po wihovom prirodnom probu|ivawu
- vidi Stojkovi}a III. deo Fizike, strana 151.
linija 1 i str. 161. - plodna matica jaja nosi,
mlade se p~elice u }elijama legu i p~ele neko-
liko mati~waka prave, zato da im
se
155
T
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
38/60
156
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
39/60
se nebi mlade matice na jedanput, no jedna za dru-
gom ra|ale. Pripremawe voska, bogatstvo meda,
broj p~ela i trutova umno`ava se iz dana u dan
pove}ava za toliko da radi teskobe mesta i
velike toplote u ko{nici dugo ostati ne mogu no
novi stan sebi tra`e i roje se.
. 33.
Rojevi
Roj je neki deo p~eliweg dru{tva koji iz
stare svoje ko{nice vo|en maticom iza|e i sop-
stveno sebi stani{te tra`e}i oka~i se o zelenoj
gran~ici nekog drveta. Mnogo puta zaustavi se
na zemqi, kamewu, koqu, ogradi i dr. Neki pak
rojevi kako iz ko{nice iza|u visoko uzlete, i ako
se {uma blizu na|e to u {upqinu hrasta, jamu ili
bilo kakvu pe}inu presele se. Begunac roj pre
mesto sebi izabere, i ako sretno u wega dospe,mirno kao i u na{oj ko{nici u wemu boravi.
Rojevi su dvojaki: prirodni i ve{ta~ki.
. 34.
Ve{ta~ki rojevi
Ve{ta~ki rojevi su oni, koji se nasto-
jawem i ve{tinom p~elara, kao da nasiqem
nekim iz stare ko{nice izvode, i u novu pre-
seqa-
157
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
40/60
158
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
41/60
seqavaju, ali nikada bez velike opasnosti i stra-
ha. Samo ako bi najiskusniji p~elar bio -
proizvesti se mogu, jer ako najmawa gre{ka
u~iwena bude pokvari se i stara i nova, zato je
savetno, premda neki i preporu~uju, od ove
ve{tine odustati.
. 35.
Prirodni rojevi
Prirodni ili doma}i rojevi su ~etvo-
rostruki: 1). Najva`niji ili prvenci. 2).
Drugenci. 3). Rani. 4). Devi~anski. Najva`niji
ili prvenac roj zove se onaj koji prvi iza|e. Ako
ovaj do pola juna iza|e i toliko dru{tva imao
bude, da opet, ili kao {to se ~esto de{ava, osam
merica te`e, takav }e odli~an roj biti. S
prvencem rojem ne malo svagda stara matica
izlazi. Op{te je mi{qewe do sada bilo, da sprvencem rojem nova matica izlazi, zato {to se
vi{e takvih matica izlegu i {to svaka sopstveno
svoje dru{tvo imaju}i, ako se nesloga kakva izro-
di, svaka svoje podru~je brani i tako koja je
slabija ona iza}i prisiqena bude. Ali se ovo
dokazalo za neverovatno, jer je ve} izvesno, da prenegoli prvenac roj iza|e, mlada matica premda je
u }eliji svojoj spremna, ni kojim na~inom iza}i
joj ne daju, no odre|ene stra`e wu ovde ~uvaju i
hrane, a kako prvenac roj iza|e wu odmah puste i
car-
159
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
42/60
160
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
43/60
carstvo joj predaju. Slavni neki u poslu
p~elarskom ~ovek, da bi izu~avawa svoja ~inio,
u vreme kada je roj izlazio pa`qivo je pred
letom ko{nice stajao i maticu o~ekivao. Kada
je ova izleteti htela, uhvato ju je i na{ao da su
joj krila povre|ena bila, zato je wu novom roju
darovao i tu istu maticu tri godine dana uvek
s prvencem rojem izlaziti primetio je.
Najboqa je vrsta p~ela koje jednog roja puste.
^esto se de{ava, da jedna ko{nica 4 i 5 rojeva
jednog leta pusti, me|utim ako vreme ko{nica-
ma pogodno nije to im zabraniti treba.
2). Posle prvenca roja 9. 10. ili 14. dan
kre}e roj drugenac. Ako li je vreme mogu}e, i 7.
dan drugi roj izlazi. U drugim ili drugencima
rojevima vi{e nego jedna matica ima, i tako celi
onaj roj razdeqen je, i neki se deo p~ela jednoj a
drugi drugoj sjedini, od tuda da kada se takav roju ko{nicu strese, posle malo vremena, ili mat-
ice nepotrebne razgoni ili razbe`i se. Jer u
revoltu nikakvog posla zapo~eti p~ele ne mogu.
Drugenci dakle rojevi ~esto su neuredni.
Znaci ovakvog neurednog roja su: 1). Ako sepred ve~e neobi~ni i osobiti neki, zelene `abice
glasu sli~an glas u ko{nici ~uo bude, to je jasan
znak da u takvoj vi{e ma-
tica
161
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
44/60
162
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
45/60
tica ima, prema tome rat }e se podignuti. Ako se
taj glas malo kasnije, kada se sve ve} uti{aju i
u}ute, ~uje se: znak je, da }e odmah sutradan iza}i,
jer vi{e matica ima i svaka bi carevati htela, a
nije mogu}e. Prisiqene su dakle od tuda iseliti
se i sebi drugo stani{te tra`iti.
2). Kada takav drugenac roj iza|e, ako vidi-
mo da su p~ele napale na matice i da ih na stranu
ko{nice u koju su stresene, da bi ih tamo pobiti
mogle, nagone, dobar je znak. Ako li to nije, no
p~ele na vi{e gomila skupe se, znak je da }e se
rasejati. U tom slu~aju paziti moramo na onajglas, kojim matice svaka svoje dru{tvo matici
primamquje, jer ponekad se tim na~inom dru{tvo
veoma umawiva. Vrlo savetno je, da p~elar sam
takve matice pohvata i wih ili za bezmati~nu
ko{nicu zadr`i ili poubija.
3). Rani roj je, koji jo{ aprila meseca
izlazi, zato {to u takvoj ko{nici u zimu ili
matica ugine ili od drugih ubijena bude, i tako
ko{nica udova ostane. P~ele dakle najpre o tome
nastoje, kako bi maticu sebi proizvesti mogle, i
tako ne jednu, no mnoge pripremaju. Tim na~inomono se isto takvoj ko{nici desi, {to drugom
roju, kada se u wemu vi{e matica izlegu. I od
tuda onaj isti
glas,
163
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
46/60
164
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
47/60
glas, koga smo u prethodnom pravilu opisali,
~uti se mo`e. Dakle veliko starawe upotrebiti
treba.
4). Mnogo puta i to se desi, da se prvenac
roj, posle nekog vremena onog istog leta roji.
Takvog parojak ili ina~e devi~anskim nazivamo,
wegov med koji je uvek beli, devi~anski med, a
vosak devi~anskim voskom ozna~ujemo. No budu}i
da je ~esto i sam slab i nejak, a mnogo vi{e onaj,
koji iz wega poti~e, zato takav svakim mogu}im
na~inom natrag vra}ati treba.
. 35.
Vreme rojewa
Vreme izla`ewa rojeva je od po~etka maja do
kraja juna, premda se nalaze, koji ili ranije ili
kasnije izlaze. Prole}na rana toplota i blago-
rastvorewe vazduha, poma`u p~elama ranije roji-
ti se. Koliko je vi{e u livadama cve}a, toliko
se br`e ko{nice napune, i za rojidbu pripreme.
Pozni rojevi retko su dobri, jer ako jako dru{tvo
imaju, to }e ih nedostatak hrane, ako nije, to
nedostatak toplote u zimu umoriti. Mnogobroj-
nost roja ispitujemo po te`ini wegovoj. Na{i
rojevi kada veliko dru{tvo imaju, onda 8 a kada
osredwe onda 4 merice te`e. U Rusiji pak vi{e-
struko
165
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
48/60
166
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
49/60
struko 10, 12 {to vi{e i 19 merica prete`u.
Budu}i da dakle 149 mrtvih p~ela te`e 12,8 grama,
to najja~i kod nas roj 40.000 glava ne prevazilazi.
Na hladnom, ki{ovitom i tmurnom vremenu p~ele
se ne roje, no lep, topao i ugodan dan o~ekuju.
G L A V A X
O ZNAKOVIMA ROJEWA
. 37.
Plod materije ove
elika je p~elaru radost, znati kada }e mu se
koja rojiti ko{nica, ina~e, ili }e mu roj sa
{tetom odleteti, ili }e mnogo vremena s
prezrivim o~ekivawem i {tetom posla svoga
badava potro{iti. Svako rojewe ima svoje
znakove, koji na roj upozoravaju: jedni su, koji
pripremawe roja predskazuju, a drugi, koji
veliko nadawe gospodara zadovoqavaju, i da }e
skoro iza}i uveravaju.
. 38.
167
V
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
50/60
168
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
51/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
52/60
170
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
53/60
. 39.
Ostali znaci izla`ewa roja
Kada god ko{nica porod svoj u novo selewe
otpu{ta, pogoditi nije mogu}e, da su u woj dve
ili vi{e matica slu~ajno odgajene, od kojihsvaka neki deo p~ela sebi primami, jer matice
jedna drugu ne trpe dugo u sklopu dru{tva, a
mnogo vi{e dvomati~nog vladawa gnu{aju se i
tako nove vo|e ove deobu u~ine. Ovo se mnogo pre
primetiti mo`e. Kada se nekoliko dana jutarwi
zvuk i gun|awe me|u maticama ~uje, znak je selewupripremawa. No i druge jo{ znake imati
mo`emo: 1). [to onih dana naro~ito pred ve~e
mnoge p~ele van ko{nice pred letom u loptu
sakupe se i jedna o drugoj sli~no grozdu vise,
pokazuju}i sa tim `arku svoju za novo preseqewe
`equ. 2). [to kad ve} izletati ho}e silno bru-
jati po~nu. 3). Izno{ewe skinutih poklopaca sa
p~eliwih }elija je tako|e znak budu}eg roja. 4).
Ako p~ele po tihom vremenu u ko{nici mirno,
gusto i na gomili sede. 5). Ako su trutovi na
dobroj pa{i od nasiqa i gowewa drugih p~ela
mirni. 6). Kada nekoliko p~ela unutar ko{nice,
tako|e i van okolo leta spreda i pozadi na trbuhu
povla~e se, i ipak s prekr{tenim krilima tako
`ure, da im jedva noge videti mo`emo, to }e posle
dva ili tri minuta rojiti se. Takve dakle pa`-
qivo
171
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
54/60
172
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
55/60
nadgledati treba, da ako bi iznenada izleteti
htele, p~elar odmah opazi i k tome opredeqewu
- kao {to ka`emo - praznicu pripremi. A
zadovoqstvo }e svome zvawu u~initi p~elar,
ako od jutra do petog popodnevnog ~asa, jer tada
rojevi izlaze, oko ko{nica pazio bude. No
najizvesniji je izla`ewa roja znak, ako one
p~ele, koje pred letom kao na stra`i stoje,
smu}eno poletati a posle i u vazduh podizati se
po~nu, natrag ne vra}aju}i se, tada }e se svo
dru{tvo danim znakom ovim uzbuditi i iz
ko{nice pod imenom roja iza}i. P~ele, koje
prvo izlete, okolo ko{nice prole}u, o~ekuju}iostale koje se jo{ sakupile nisu. Kada se ve}
celo dru{tvo sakupi, ogromno leti, i na zelenu
najbli`eg kakvog drveta granu oka~i se,
o~ekuju}i tu vo|u - maticu - svog, koji zbog ve}e
~asti s posledwim p~elama nerado ostavqaju}i
o~inski dom svoj, doleti. Ako ceo roj sli~angrozdu o gran~ici visi, znak je taj, da je u wemu
jedna matica. Ako li pak roj vi{e tako vise}ih
grozdova imao bude, bez svake sumwe znati
mo`emo, da se u wemu vi{e matica nalazi, koje
me|usobnu borbu vode. Ako bi slu~ajno roj ovaj
u staru ko{nicu povratio se, znak je, da maticaili je tamo zaostala, ili u putovawu svom
ne~asno poginula.
GLA-
173
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
56/60
174
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
57/60
G L A V A XI
O proizvodwi matice
. 40.
Vreme proizvodwe
atice naravno ne mogu pre jajca radi rodnos-
ti nositi, dok plodne ne postanu. Sparivawe pakimaju s trutovima u vazduhu. Nevina matica . 35.
br.4. kada s rojem iza|e, ako je vreme i pa{a
dobra, tre}i ili ~etvrti dan parewa radi izleti.
Na lo{em me|utim vremenu i slaboj pa{i 14. ili
20. dan pari se. Ako za 6 nedeqa matica plodna ne
postane, osta}e neplodna. Da bi oplodwa maticeta~no sledovala, za izletawe iz ko{nice vreme i
dobra pa{a tra`e se.
. 41.
Sparivawe matice
Uz tih i lep dan od 8 ~asova ujutru, do
4 po podne s velikim mno{tvom p~ela i tru-
tova iz ko{nice matica radi oplodwe
izlazi, nekoliko puta ko{nicu obleti, da
ju
175
M
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
58/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
59/60
-
8/14/2019 Pcelar - Novi Pcelar 1810 - 2010. - III deo (str. 119-178).pdf
60/60