pdf hr version web€¦ · podravska banka kao član burze time je zauzela 17. mjesto među 46...

GO

DIŠN

JE IZV

JEŠĆE

G O D I Š N J E I Z V J E Š Ć E

osnovni podaci

PODRAVSKA BANKA d.d.

sjedište

48000 Koprivnica

Opatička 3

Tel

00385 62 655 000

Fax

00385 62 655 200

Info centar

00385 062 20 20 20

e-mail

[email protected]

1GODIŠNJE IZVJEŠĆEZA 2008. GODINU

1.

2.

3.

4.

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2008. godini

Financijska izvješća na dan 31. prosinca 2008.godine zajedno s izvješćem ovlaštenog revizora

Opis poslovanja Banke

O Banci

13

7

29

101

Izvješće Predsjednika Nadzornog odborai Izvješće Uprave o stanju Banke

2

Dodatak I Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

107

2

U ime Nadzornog odbora Podravske banke i svoje osobno, sa zadovoljst-

vom vam predstavljam financijske izvještaje za 2008. godinu. Banka je u

2008. godini poslovala u uvjetima umjerenog rasta domaćeg gospodarst-

va, koji je tijekom posljednjeg tromjesečja znatno usporio, pod utjecajem sve

izraženije svjetske gospodarske krize. Unatoč teškim i izazovnim okolnostima,

Podravska banka je uspjela ostvariti vrlo dobre poslovne rezultate, te ostvarila

dobiti u iznosu preko dvadeset milijuna kuna. U nekoliko posljednjih godina Banka

je intenzivno ulagala u otvaranje novih poslovnica i uređenje postojećih, a prošlu

je godinu uglavnom obilježila konsolidacija komercijalne mreže, aktivnosti na

prilagođavanju novoj zakonskoj regulativi, internu reorganizaciju i zapošljavanje

novih stručnih ljudi sa specijalističkim znanjima. Razumnim upravljanjem rizi-

cima, tržišnom diverzifikacijom te podizanjem kvalitete usluga, Podravska ban-

ka učvršćuje svoju poziciju vodeće srednje banke u Hrvatskoj. Daljnje jačanje

tržišne pozicije, poboljšanje interne efikasnosti i maksimiziranje zadovoljstva

klijenata, najvažniji su strateški ciljevi Banke u godinama koje slijede. Nadzorni

odbor je, sukladno svojim zakonskim obvezama, obavljao permanentni nadzor

nad cjelokupnim poslovanjem Banke tijekom 2008. godine, koje se odvijalo u

skladu sa zakonskim propisima, internim aktima i odlukama Glavne Skupštine.

Temeljem članka 263. stavak 3. i članka 300. c. Zakona o trgovačkim društvima,

na sjednici održanoj 06. svibnja 2009. godine, Nadzorni odbor usvojio je izvješće

Glavnoj skupštini Podravske banke d.d. Nadzorni odbor broji sedam članova i

čine ga članovi izabrani odlukom Glavne Skupštine Banke od 16. svibnja 2005.

godine i članovi izabrani odlukom Glavne Skupštine Banke od 03. lipnja 2008.

godine. Mandat članova Nadzornog odbora je četiri godine. Odlukom Nadzornog

odbora od 03. lipnja 2008. godine, za predsjednika je izabran gospodin Miljan

Todorovic, a gospodin Sigilfredo Montinari izabran je za zamjenika predsjednika

Nadzornog odbora Podravske banke d.d. U 2008. godini Nadzorni odbor je održao

jedanaest sjednica, na kojima je raspravljao o pitanjima vezanima uz poslovan-

je Banke te donosio odluke iz svoje nadležnosti. Sjednicama Nadzornog odbora

redovito prisustvuju članovi Uprave Banke koji u okviru poslovnih domena za

koje su nadležni izvještavaju o pojedinim pitanjima Nadzorni odbor i daju mu

sve potrebne i zatražene informacije kako bi Nadzorni odbor temeljito raspravio

sve točke dnevnog reda i o njima donio potrebne odluke. U skladu sa svojim

obvezama, Nadzorni odbor obavio je nadzor i ispitao poslovne knjige i dokumen-

taciju Banke te utvrdio da Podravska banka d.d. djeluje u skladu sa zakonom,

Statutom i drugim aktima Banke te odlukama Glavne skupštine. Nadzorni odbor

je pregledao izvješća revizora Deloitte d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 80,

Izvješće PredsjednikaNadzornog odbora

3

Miljan Todorovic

Predsjednik Nadzornog odbora

koji je ispitao financijska izvješća Banke za godinu koja je završila 31. prosinca

2008. te prihvaća podnijeto izvješće revizora. Nadzorni odbor je, nakon pregleda

Godišnjeg izvješća za 2008. godinu koje mu je podnijela Uprava Banke, utvr-

dio da su godišnja financijska izvješća Podravske banke d.d., za godinu koja je

završila 31. prosinca 2008., sačinjena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama

Banke i da pokazuju ispravno imovinsko i poslovno stanje Banke te na njih dao

suglasnost. Sukladno odredbi čl. 300.d Zakona o trgovačkim društvima i odredbi

čl. 27. Statuta Podravske banke d.d, Nadzorni odbor i Uprava Banke upućuju

godišnja financijska izvješća Glavnoj skupštini na utvrđivanje.

Sastavni dio godišnjih financijskih izvješća Podravske banke d.d. za godinu koja

je završila 31. prosinca 2008. su:

a) godišnje izvješće Uprave o stanju Banke,

b) račun dobiti i gubitka,

c) bilanca,

d) izvještaj o novčanom tijeku,

e) izvještaj o promjenama kapitala,

f) bilješke uz financijske izvještaje,

g) izvještaj o stjecanju vlastitih dionica,

h) izvješće o obavljenoj reviziji od strane revizorske tvrtke Deloitte d.o.o. iz

Zagreba, Radnička cesta 80.

Nadzorni odbor dobio je prijedlog Uprave Banke o upotrebi dobiti ostvarene u

godini koja je završila 31. prosinca 2008. godine, kojim prijedlogom je utvrđeno

da je Podravska banka d.d. u godini koja je završila 31. prosinca 2008. ostvari-

la dobit u iznosu od 20.077.468,66 kuna, te se predlaže da se ostvarena dobit

Podravske banke d.d. rasporedi u rezerve Banke. Nadzorni odbor suglasan je s

ovim prijedlogom Uprave Banke o upotrebi dobiti i predlaže Glavnoj skupštini

Banke da sukladno prijedlogu nakon utvrđenja temeljnih financijskih izvješća,

donese odluku o upotrebi dobiti ostvarene u godini koja je završila 31. prosinca

2008. Management i zaposlenici, svojom profesionalnošću i predanim radom,

realizirali su plan Banke u gotovo svim segmentima i opravdali naše povjeren-

je. U ime Nadzornog odbora Podravske banke, zahvaljujem svim klijentima i

dioničarima na ukazanom povjerenju, svim zaposlenicima i rukovodstvu Banke

na dobrim poslovnim rezultatima, a Hrvatskoj narodnoj banci na suradnji i sa-

vjetima. Također se zahvaljujem i svojim kolegama u Nadzornom odboru na

aktivnoj podršci i doprinosu razvoju Banke.

4

S osobitim zadovoljstvom imam čast predstaviti Vam poslovne rezultate

Podravske banke d.d. za 2008. godinu. Protekla godina bila je izuzetno

zahtjevna kako za svjetsko tako i za hrvatsko gospodarstvo, a posebno za

financijski sektor. Prva polovica godine bila je pozitivna, ali obilježena osjetno

slabijom gospodarskom aktivnošću u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom dru-

ge polovice godine financijska kriza, pretvorila se u krizu svjetskih razmjera i

prouzročila zamjetno usporavanje svjetskog gospodarstva. Pri tom se pokazalo

da zbog visokog stupnja integracije globaliziranih tržišta nijedna regija ili skupi-

na zemalja ne može ostati izolirana od negativnih učinaka financijske krize.

Makroekonomski agregati gospodarstva Hrvatske u 2008. godini ukazuju na uspo-

ravanje ekonomske aktivnosti što bitno zaoštravaju dva ključna problema koja

su se akumulirala godinama: deficit tekućeg računa platne bilance, koji se pro-

cjenjuje na 4,5 milijarda eura ili 11% bruto domaćeg proizvoda, i inozemni dug,

koji je krajem 2008. dostigao 39 milijardi eura ili 94% BDP-a.

Što se tiče djelovanja bankarskog sustava u novonastalim uvjetima, sve spozna-

je govore da je stabilnost financijskog sustava imperativ održavanja normalnog

ekonomskog stanja u Hrvatskoj i funkcioniranja gospodarstva u cjelini.To nužno

pretpostavlja i stabilnost tečaja kao ključnog faktora stabilnosti cijena.

Ovakvo ekonomsko okruženje odrazilo se i na poslovanje Podravske banke d.d.

Iako je Banka u 2008. godini ostvarila manje prihode iz redovnog poslovanja od

planiranih, dobit prije oporezivanja ostvarena na kraju 2008. godine veća je za

27,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 23,9 milijuna kuna. Razgranata po-

slovna mreža i povećanje broja novih klijenata koji su Podravskoj banci poklonili

svoje povjerenje rezultirala je porastom depozita stanovništva na 1,7 milijardi

kuna ili za 8,3% u odnosu na prethodnu godinu. Udjel depozita klijenata u ukup-

nim izvorima Banke iznosi visokih 78%. U strukturi depozita, depoziti građana čine

77%, a sredstva pravnih osoba 23% ukupnih depozita klijenata. Visokim udjelom

depozita građana izbjegava se koncentracija depozita i osiguravaju stabilni izvori

sredstava za poslovanje Banke. Dobro osmišljena kreditna ponuda, prilagodljivost

u pristupu klijentima i razumno upravljanje rizicima, osiguralo je Banci udjel neto

kredita stanovništvu i pravnim osobama u ukupnoj aktivi Banke u visini 54%, kao

i prethodne dvije godine. Banka je primjenjujući načelo sigurnosti tijekom cije-

le 2008. godine osiguravala vrlo visoku primarnu i sekundarnu likvidnost koja je

omogućila neometano poslovanje Banke u svim segmentima. U uvjetima jačanja

financijske krize u zadnjem tromjesečju 2008. godine, Podravska banka je pre-

poznata kao jedna od najlikvidnijih banaka na hrvatskom tržištu.

Izvješće Uprave o stanju Banke

5

mr. Julio Kuruc

Predsjednik Uprave

Izuzetno visoka likvidnost Banke na kraju 2008. godine, očituje se u plasmanu

kunskih depozita kod domaćih banaka u iznosu preko 320,0 milijuna kuna, te

deviznih depozita u iznosu preko 30,0 milijuna kuna. Devizni depoziti kod stranih

banaka istovremeno iznose preko 260,0 milijuna kuna, a ukupni depoziti kod

banaka čine 22% ukupne aktive Banke.

Uspješno završena dokapitalizacija Banke u iznosu 99,2 milijuna kuna i porast de-

pozita građana, najbolji su pokazatelji povjerenja kako dioničara tako i štediša

u Podravsku banku. Svoju društvenu odgovornost, Banka stalno dokazuje brinući

o potrebama društvene zajednice u kojoj posluje; kroz brojna sponzorstva i do-

nacije različitih programa i sadržaja od općeg interesa, kao što su zdravstvo,

kultura, sport i razni humanitarni projekti.

U ime Uprave Banke, želim zahvaliti, našim dioničarima na podršci, te svim našim

klijentima i poslovnim partnerima, na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas

obvezuje na daljnja poboljšanja kvalitete usluga. Isto tako zahvaljujem svim

zaposlenicima na njihovom trudu uloženom u ostvarenje rezultata.

Također zahvaljujem Hrvatskoj narodnoj banci na stručnoj pomoći i savjetima,

kao i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci.

7

1. Pregled hrvatskoggospodarstvau 2008. godini

7

8

[ Pregled hrvatskog gospodarstva u 2008. godini ]

Tijekom 2008. godine realni godišnji rast bruto domaćeg proizvoda iz-

nosio je 2,4%. Prva polovica 2008. godine bilježi još razmjerno veću

stopu rasta od 3,8%, unatoč već prisutnim znacima razvoja globalne

financijske krize. U trećem kvartalu, gospodarski rast je usporen pa je stopa

rasta iznosila 1,6%, dok je u zadnjem kvartalu 2008. godine realni rast naj-

manji i iznosi svega 0,2% u odnosu na isto razdoblje 2007. godine.

Najznačajniji utjecaj na usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda u 2008.

godini imao je pad potrošnje kućanstava. Realni rast izdataka za potrošnju

kućanstava iznosio je tek 0,8% (u 2007. godini iznosio je 6,2%). Realni rast

izdataka za potrošnju države iznosio je 1,9% (u 2007. godini iznosio je 3,4%).

Ukupna industrijska proizvodnja u 2008. godini veća je za samo 1,6% što je

za 3,9 postotnih bodova niži rast od onog u 2007. godini. Unatoč smanjivanju

tekuće proizvodnje, zalihe gotovih proizvoda u industriji nastavile su rast, te

su se povećale za 10,6% u odnosu na 2007. godinu.

Realna stopa rasta prometa u trgovini na malo zabilježila je pad od 0,5%.

Izvoz roba i usluga porastao je za 1,7% dok je uvoz roba i usluga realno pora-

stao za 3,6%. Ukupan robni izvoz Hrvatske u 2008. godini iznosio je 69,1 mlrd

kuna (14,1 mlrd USD). Istodobno je uvoz iznosio 150,3 mlrd kuna (30,7 mlrd

USD). Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 81,2 mlrd kuna (16,6 mlrd USD).

Zbog bržeg rasta uvoza od izvoza pogoršao se pokazatelj pokrivenosti uvoza

izvozom, koji se s 47,8% u prethodnoj godini smanjio na 45,9%.

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom

potrošačkih cijena na godišnjoj razini više su za 6,1%, dok su cijene industri-

jskih proizvoda pri proizvođačima više za 8,4%.

Inflacijski pritisci uzrokovani rastom cijena nafte i hrane počeli su se ublažavati

tijekom drugog polugodišta 2008. godine te se stopa inflacije na kraju 2008.

godine spustila na 2,9 % što je najniža razina u toj godini.

Stopa registrirane nezaposlenosti krajem 2008. godine iznosila je 13,7%. Broj

ukupno zaposlenih osoba krajem 2008. godine iznosio je 1.518.973. U 2008.

godini broj nezaposlenih osoba bio je za 14.029 ili za 5,5% manji nego u

2007. godini. Tijekom 2008. godine ukupni inozemni dug Republike Hrvatske

povećao se za 2,8 mlrd eura te je krajem godine iznosio 39,0 mlrd eura.

9


U usporedbi s prethodnom godinom njegov se rast ubrzao s 12,5% na 17,4%.

Rast inozemnog duga, čija je razina krajem 2008. godine dosegnula oko 93%

BDP-a, te umjereno smanjivanje deviznih pričuva ukupnog monetarnog susta-

va, rezultirali su povećanjem ukupnog neto inozemnog duga i pogoršanjem

pokazatelja vanjske solventnosti i likvidnosti.

Mjera Hrvatske narodne banke o ograničenju dopuštenog rasta plasmana od

12% godišnje (1% mjesečno) ostala je na snazi i tijekom cijele 2008. godine.

Tijekom cijele godine monetarna politika djelovala je restriktivno što je do-

velo do dodatnog usporavanja rasta monetarnih i kreditnih agregata krajem

2008. godine. Ukupni plasmani banaka krajem prosinca 2008. godine iznosili

su 232,98 mlrd kuna, te je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen porast

od 22,15 mlrd kuna.

Rast plasmana u 2008. godini je usporio te je iznosio 10,5%. Ako se isključi

utjecaj tečaja, ta je stopa niža približno za dva postotna boda, tako da je rast

plasmana u 2008. godini bio gotovo dvostruko sporiji u usporedbi s prethod-

nom godinom. Sporiji rast plasmana privatnom sektoru posljedica je uspo-

ravanja rasta kredita odobrenih stanovništvu. Godišnja stopa rasta kredita

odobrenih tom sektoru na kraju 2008. godine iznosila je 12,1% i bila je za

gotovo 6 postotnih bodova manja u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano

strukturalno, najviše je usporen rast stambenih i nenamjenskih kredita.

Kod kredita odobrenih poduzećima, zabilježena su suprotna kretanja. Ukupni

krediti poduzećima na kraju 2008. godine iznosili su 96,8 mlrd kuna. U 2008.

godini njihov se rast blago ubrzao i na kraju godine iznosio je 12,3%. Pojačana

potražnja poduzeća za kreditima domaćih banaka, posljedica je teže dostu-

pnosti kapitala na inozemnom tržištu.

Na kraju 2008. godine ukupni depoziti banaka iznosili su 205,44 mlrd kuna. U

usporedbi s krajem 2007. godine, ukupni depoziti banaka su povećani za 6,83

mlrd kuna, odnosno za 3,4%.

Kunski depoziti na kraju 2008. godine iznosili su 50,1 mlrd kuna što predstavlja

smanjenje za 3,57 mlrd kuna odnosno 6,7% i to prvenstveno zbog snažnog pada

kunskih depozita poduzeća i depozita ostalih financijskih institucija. Istodobno

je kod kunskih depozita stanovništva zabilježen umjeren rast od 8,4%.

10

Devizni depoziti na kraju 2008. godine iznosili su 117,2 mlrd kuna, što pred-

stavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu za 14,1 mlrd kuna odnosno

13,7%, čime je prekinut trend usporavanja stopa rasta deviznih depozita.

Najveći dio prirasta devizne štednje banaka odnosi se na oročene devizne

depozite stanovništva.

U 2008. godini prisutni su jaki inflatorni pritisci koje je uzrokovao porast ci-

jena uvezene robe, a ublažila je Hrvatska narodna banka dopustivši jačanje

kune prema euru kao i smanjenje vrijednosti američkog dolara prema euru.

Prosječan tečaj kune prema euru bio je niži za 1,5% te je iznosio 7,22 kune za

euro, dok je minimalna razina tečaja u 2008. godini bila 7,10 kuna za euro.

Problemi u američkom financijskom sektoru odrazili su se na pad vrijedno-

sti dolara prema euru, što je za posljedicu imalo aprecijaciju kune prema

američkom dolaru za 8% na godišnjoj razini, s padom tečaja na 4,93 kune za

dolar. Početak ove godine obilježava slabljenje kune što je posljedica smanje-

nih priljeva iz inozemstva (od izvoza roba, izravnih stranih investicija, novih

zaduživanja i turizma).

Negativni trendovi na gotovo svim svjetskim financijskim tržištima, uzroko-

vani znatnim gubicima nekih od najvećih svjetskih financijskih institucija,

imali su značajan utjecaj i na nepovoljna kretanja na hrvatskom tržištu kapi-

tala koja su obilježila cijelu 2008. godinu. Promet dionicama u 2008. godini

manji je 23,5% nego godinu dana ranije, a cijene gotovo svih dionica pale su

između 40 i 90%. Redoviti godišnji promet bio je veći od 17 mlrd kuna, što je

manje nego u rekordnoj 2007. godini, ali i puno više nego u 2006. godini. Bez

obzira na manji promet tržište je bilo znatno aktivnije nego u 2007. godini

i zaključeno je 50% više individualnih transakcija. Službeni burzovni indeks

CROBEX na godišnjoj je razini bio niži za 67%. MOL-ova kupnja dodatnih 22,2%

dionica INA-e u listopadu, predstavlja najznačajniji događaj na Zagrebačkoj

burzi tijekom 2008. godine.

U cilju povećanja devizne i kunske likvidnosti, u listopadu 2008. godine Hrvat-

ska narodna banka ukinula je graničnu pričuvu na inozemne obveze banaka,

a u prosincu je snizila stopu obvezne pričuve sa 17% na 14%, što je rezultiralo

povećanjem likvidnosti bankarskog sektora za više od 1,5 milijardi eura.

Smanjenu dostupnost inozemnih izvora financiranja, bankarski sektor supsti-

tuira pribavljanjem domaćih depozita po višim kamatnim stopama, a poslje-

dica toga je porast kamatnih stopa na kredite.


11


Vrijednost

Bruto domaći proizvod, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 2,4

Industrijska proizvodnja, stopa rasta, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 1,6

Potrošačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 6,1

Proizvođačke cijene, % promjene u odnosu na prethodnu godinu 8,4

Vanjskotrgovinska bilanca (mlrd USD) -16,62

Izvoz roba, mlrd USD 14,1

Uvoz roba, mlrd USD 30,7

Inozemni dug Republike Hrvatske, mlrd EUR 39,04

Prosječna neto plaća u kunama 5.178

Stopa nezaposlenosti, % 13,7

Broj nezaposlenih, HZZ 240.455

Tečaj HRK/USD, prosjek 4,93

Tečaj HRK/EUR, prosjek 7,22

U 2008. godini ostvareni su sljedeći makroekonomski pokazatelji:

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka,

Ministarstvo financija

13

OpisposlovanjaBanke

2.

13

14

[ Opis poslovanja Banke ]

U 2008. godini Podravska banka je zadržala svoj položaj vodeće srednje ban-

ke u Hrvatskoj koja nudi cjelovitu i kvalitetnu financijsku uslugu, te po

aktivi zauzima 10. mjesto od ukupno 33 banke u Hrvatskoj (promatrajući

grupe banaka). Podravska banka je moderna i dinamična financijska institucija uni-

verzalnog tipa, posebno usmjerena na segmente građana, obrtnika te malih i sredn-

jih poduzetnika. Krajem 2008. godine Podravska banka posluje s više od 150.000

klijenata. Krajem 2008. godine, posluje putem mreže od 36 poslovnica (što je svr-

stava na 9. mjesto po broju poslovnica u Hrvatskoj) i drugih kanala distribucije (46

bankomata, 13 dnevno noćnih trezora, te 800 EFT POS terminala). Ukupna aktiva

Banke na kraju 2008. godine iznosila je 2,78 mlrd kuna, a u usporedbi sa stanjem

na kraju 2007. godine smanjila se za 20,2 mil kuna ili 0,7%. Ukupni depoziti iznosili

su 2,17 mlrd kuna te su u odnosu na prethodnu godinu bili manji za 161 mil kuna

ili 6,9%. Istovremeno, kreditni portfelj Banke na kraju 2008. godine iznosio je 1,51

mlrd kuna te je u odnosu na kraj 2007.g. smanjen za 69 mil kuna ili 4,4%.

Udio neto kredita u aktivi Banke iznosi 54% dok je prethodne godine udio neto

kredita u aktivi iznosio 56%. Dionički kapital Banke, nakon uspješno provedene

dokapitalizacije tijekom 2008. godine, povećan je sa 168,3 na 267,5 milijuna kuna,

odnosno za 59 %. Stopa adekvatnosti kapitala na kraju 2008. godine iznosila je

14,5%, dok je krajem 2007. godine bila 11,1%. Prihod iz redovnog poslovanja Banke

iznosi 154 mil kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio

61,4% (2007. je iznosio 60,8%), neto prihod od naknada i provizija 22,7% (2007. je

iznosio 24,5%), a neto dobit od kupoprodaje deviza i ostali prihodi 15,9% (2007. je

iznosio 14,1%). Dobit prije oporezivanja porasla je za 27,3% u odnosu na prethodnu

godinu i iznosi 23,9 mil kuna, dok neto dobit iznosi 20,1 mil kuna i za 3,4 % je veća

u odnosu na prethodnu godinu.

0

5.000

10.000

15.000

2006. 2007. 2008.2005.2004.2003.

20.000

25.000

Neto dobit

000 kn

15


Nastavak primjene monetarnih mjera Hrvatske narodne banke usmjerenih na

ograničavanje rasta plasmana nije bitnije utjecao na rast plasmana Podravske ban-

ke. Krajem 2008. godine Hrvatska narodna banka ukinula je u potpunosti graničnu

obveznu pričuvu (usmjerenu na ograničenje vanjskog zaduživanja), a također je

smanjila i stopu obvezne pričuve na 14% u studenom 2008. godine. Unatoč svjet-

skoj gospodarskoj krizi, Banka tijekom 2008.g. ima visoku likvidnost te se na

međubankarskom tržištu pojavljuje kao kreditor. U sklopu investicijskog bankarst-

va, institucionalnim i individualnim klijentima Podravska banka pruža širok spektar

proizvoda i usluga na tržištu kapitala (usluge skrbništva i usluge trgovanja vrijed-

nosnim papirima na domaćem tržištu kapitala kao i na tržištu kapitala Crne Gore).

Banka je bila aktivna i na području bankoosiguranja, te je razvila niz sinergijskih

proizvoda s partnerskim osiguravajućim društvima, koje prodaje putem svoje po-

slovne mreže. Prodaja paketa osiguranja od nezgode (koji su kreirani posebno za

korisnike tekućeg računa Banke) porasla je za 21%. MaestroSHOP usluga, koja

omogućava plaćanje debitnom Maestro karticom na rate ili s odgodom, naišla je na

izvanredan prihvat kod klijenata. Posljedica toga je kontinuirani rast broja transa-

kcija, obujma prometa po EFT POS terminalima te ujedno i prihoda od provizija.

DEPOZITI

Ukupni depoziti iznosili su 2,17 mlrd kuna te su u odnosu na prethodnu godinu bili

manji za 161 mil kuna ili 6,9%. Na smanjenje ukupnih depozita najviše je utjecalo

smanjenje depozita poslovnih subjekata za 288 mil kuna. Depoziti stanovništva

zabilježili su rast, u prvom redu oročeni depoziti stanovništva koji su u odnosu na

kraj 2007. godine bili veći za 128 mil kuna ili 10,6%. Porast depozita stanovništva

rezultat je razgranatosti poslovne mreže, te povećanja broja novih klijenata koji

su Podravskoj banci poklonili svoje povjerenje.

stru

ktur

a ne

to p

riho

da p

oslo

vanj

a na

dan

31.

12.2

008.

neto prihod odkamata61%

ostali prihodi4%

neto prihod odnaknada23%

neto prihod odtečajnih razlika

7%

neto prihod odkupoprodaje financijskih

instrumenata5%

16

Struktura depozita se promijenila u odnosu na 2007. godinu, tako da depoziti

građana čine 77% (u 2007. godini, taj je udjel iznosio 66%), a sredstva pravnih osoba

23% ukupnih depozita klijenata. Pretežitim udjelom građana u ukupnim depozitima

klijenata, izbjegava se koncentracija depozita i osiguravaju stabilni izvori sred-

stava za poslovanje Banke. U ročnoj strukturi ukupnih depozita, oročeni depoziti

klijenata čine 72%. Prema valutnoj strukturi depozita, udjel kunskih depozita izno-

si 51%, dok je udjel depozita u stranim valutama (uglavnom euro) 49%. Značajan

porast od 14,8% bilježe oročeni devizni depoziti stanovništva. Udjel depozita klije-

nata u ukupnim izvorima iznosi 78%. Zbog aktualne gospodarske situacije, u listo-

padu 2008. godine, povećana je svota osigurane štednje kod Državne agencije za

osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, sa 100.000,00 na 400.000,00 kuna.

Ukupni depoziti - iznosi u 000 kuna PROMJENE

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006. 2008/07 2007/06

Stanovništvo 1.666.649 1.538.665 1.312.911 8,3% 17,2%

Ukupni depoziti 2.169.842 2.330.645 2.045.612 -6,9% 13,9%

Oročeni depoziti - iznosi u 000 kuna PROMJENE

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006. 2008/07 2007/06

Građani 1.323.781 1.168.171 991.739 10,6% 17,8%

Ukupni oročeni

depoziti1.556.245 1.643.213 1.412.759 -5,3% 16,3%


0

1.000.000

500.000

1.500.000

2.000.000

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006.

2.500.000

000 kn

ukup

ni d

epoz

iti

ukupnidepoziti

depozitistanovništva

17

Krediti - iznosi u 000 kuna PROMJENE

2008. 2007. 2006. 2008/07 2007/06

Ukupni bruto krediti 1.634.792 1.694.458 1.530.157 -3,5% 10,7%

Ukupne rezerve po

kreditima127.411 117.947 124.626 8,0% -5,6%

Ukupni neto krediti 1.507.381 1.576.511 1.405.531 -4,4% 12,2%

PLASMANI


0

400.000

200.000

600.000

800.000

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006.

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

000 kn

oroč

eni de

pozi

ti

ukupnioročeni

depoziti

oročenidepoziti

stanovništva

Banka je strateški orijentirana na kreditiranje stanovništva, obrtništva, te malog

i srednjeg poduzetništva, što osigurava zadovoljavajuću razinu disperzije kredit-

nog rizika. Jednako kao i dosadašnjih godina kreditna aktivnost Podravske banke

i dalje je bila najviše usmjerena na stanovništvo, posebice na nenamjenske kre-

dite (gotovinske, okvirne i ostale kredite).

Bruto krediti klijentima u 2008. godini iznose 1,63 milijardi kuna. Pri tome su

krediti pravnim osobama porasli za 23,0%, dok su krediti stanovništvu zabilježili

pad od 20%. Krediti financijskim institucijama povećali su se za 145 mil kuna i

krajem 2008.g. iznose 327,7 mil kuna.

U strukturi ukupnih kredita klijentima, krediti stanovništvu čine 51%. Udjel neto kre-

dita stanovništvu i pravnim osobama u ukupnoj aktivi Banke je 54%, kao i u prethod-

ne dvije godine. Značajnu pažnju Banka posvećuje suradnji s poslovnim subjektima,

za koje obavlja kompletan bankarsko-financijski servis, kao i poslove kratkoročnog i

dugoročnog kreditiranja. Posebna velika pozornost pridaje se sigurnosti plasmana s

ciljem neutraliziranja rizika umanjenja vrijednosti kreditnog portfelja.

18

Struktura kreditnog portfelja po granama djelatnosti nešto se promijenila u od-

nosu na prethodno razdoblje. Udjel trgovine je veći i iznosi oko 16,8%, kao i

prerađivačke industrije koji iznosi 6,8%, dok su ostale djelatnosti pojedinačno ispod

5%. U 2008. godini, Banka je nastavila suradnju s Ministarstvom gospodarstva, rada i

poduzetništva, te jedinicama lokalne uprave i samouprave, na kreditiranju razvojnih

programa malog i srednjeg poduzetništva, te poljoprivrednih gospodarstava. Time

Banka doprinosi razvoju gospodarskih aktivnosti malih i srednje velikih poduzetnika

iz proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, te značajno povećava broj klijenata koji

koriste kompletan financijski servis Banke. Banka ima uspostavljenu dugogodišnju

uspješnu poslovnu suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak na realizaciji

desetak specijalističkih programa kreditiranja. Koristeći vrlo povoljne uvjete kredi-

tiranja, Banka svojim klijentima osigurava izvore financiranja poduzetničkih proje-

kata, izvoza roba i usluga, samozapošljavanja te financijsko restrukturiranje.


stru

ktur

a uk

upni

h br

uto

kred

ita

na d

an 3

1.12

.200

8.

pravne osobe49%

stanovništvo51%

0

400.000

200.000

600.000

800.000

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006.

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

000 kn

ukup

ni k

redi

ti

ukupnibruto

krediti

ukupnineto

krediti

19

POSLOVNA MREŽA I KANALI DISTRIBUCIJE

Krajem 2008. godine, prodajnu mrežu Banke čini ukupno 36 poslovnica. Po veličini

poslovne mreže, Podravska banka zauzima 9. mjesto na hrvatskom bankarskom

tržištu. Osim razgranate poslovne mreže, Banka je svojim klijentima dostupna i

putem ostalih kanala distribucije - bankomata, dnevno-noćnih trezora i EFTPOS

terminala. Svi bankomati nadograđeni su chip tehnologijom koja štiti korisnike

od mogućih zlouporaba i krađa podataka s kartica.

Krajem 2008. godine, Banka ima instaliranih 800 EFTPOS terminala. Ukupan

promet po EFTPOS terminalima povećao se za 11%. Tijekom 2008. godine broj

transakcija na EFTPOS terminalima Banke porastao je za 18% u odnosu na 2007.

godinu. Prihod od prometa po EFTPOS terminalima povećao se za 10%.

Prihodi od MaestroSHOP usluge (koja korisnicima Maestro kartice Banke omogućava

plaćanje na rate ili s odgodom na EFTPOS terminalima Banke) porasli su za 90%.

Broj korisnika internet bankarstva (POBAklik usluge) i POBAsms usluge povećao

se za 12%. Broj naloga napravljenih putem POBAklik-internet bankarstva u 2008.

godini povećao se za 16% u odnosu na prethodnu godinu. Korisnicima usluga Po-

dravske banke, dostupne su poslovne informacije putem Info centra koji perma-

nentno bilježi rast poziva.

Posebna pažnja posvećuje se upravljanju poslovnom mrežom, te uređenju i opre-

manju poslovnica radi pružanja što kvalitetnijih usluga klijentima.

Podravska banka će i nadalje voditi računa da svojim klijentima bude što bliže –

bilo putem poslovnica, interneta, bankomata ili telefona.

U 2008. godini započele su pripreme za otvaranje novih poslovnih prostorija u

Zagrebu – Nova galerija. Na navedenoj lokaciji pored nove poslovnice za klijente,

smještene će biti i druge organizacijske jedinice koje pružaju usluge klijentima

– front Riznice s uslugama investicijskog bankarstva, kao i dio centralnih službi

Banke – podrška, upravljanje rizicima i unutarnja revizija.


20

NOVI PROIZVODI I USLUGE

Usmjerena na zahtjeve i potrebe klijenata, Banka je kontinuirano radila na

poboljšavanju postojeće ponude, te razvoju novih proizvoda i usluga, nastojeći

uvijek postići i održavati kvalitetu i konkurentnost na tržištu.

Standardnu ponudu štednih proizvoda, Banka je tijekom 2008. godine proširila s

nekoliko prigodnih akcija s ciljem stimuliranja oročene štednje građana.

Ponuda gotovinskih kredita građanima obogaćena je novim kreditnim proizvodima

namjenjenim ciljanim skupinama korisnika. Pri tome se uvijek ponuđenim uvjeti-

ma nastojalo ispuniti očekivanja postojećih klijenata i pridobiti nove klijente uz

istovremeno osiguravanje minimiziranja rizika i povećanja sigurnosti plasmana.

U cilju jačanja kartičnog poslovanja, Podravska banka je korisnicima gotovinskih

kredita, kao bonus nudila MasterCard kreditnu karticu bez upisnine i članarine za

prvu godinu korištenja. MaestroSHOP usluga, koja omogućava plaćanje debitnom

Maestro karticom na rate ili s odgodom, naišla je na izvanredan prihvat kod klije-

nata. Posljedica toga je kontinuirani rast broja transakcija, obujma prometa po

EFTPOS terminalima te ujedno i prihoda od provizija.

Poslovne subjekte Banka prati prvenstveno kratkoročnim kreditima za financiran-

je proizvodnje i osiguravanje likvidnosti do naplate njihovih potraživanja, a za

dugoročna ulaganja pretežno putem sudjelovanja u programima koje podržava

regionalna uprava i u suradnji s HBOR-om.

Tijekom 2008. godine kreirana je posebna ponuda proizvoda i usluga namjenjena

subjektima koji se bave poljoprivrednom djelatnošću.

U cilju pružanja cjelovitog platno-prometnog servisa, Banka je pokrenula razvoj

nove usluge obračunski objedinjenog vođenja računa, pod nazivom “Cash poo-

ling”. Radi se o financijskoj usluzi namijenjenoj jedinicama lokalne uprave i sa-

mouprave, te poslovnim subjektima u njihovu vlasništvu, kao i velikim poslovnim

sustavima, koja omogućava jednostavnije i jeftinije poslovanje, te uspješnije

upravljanje likvidnošću.


21

ORGANIZACIJA I OSOBLJE

INVESTICIJSKO BANKARSTVO

Podravska banka je na dan 31.12.2008. godine imala 326 zaposlenika. Od ukup-

nog broja zaposlenih, u izravnom radu s klijentima (“front office”), angažirano je

65% zaposlenika. Prosječna dob zaposlenika Banke je 39 godina.

Razvoju poslovanja, morala se prilagoditi i odgovarajuća organizacijska struktu-

ra, pa je Banka uvela neke organizacijske promjene u cilju što veće efikasnosti,

te optimalnog iskorištenja tehničkih i kadrovskih resursa.

Kontinuirano educiranje i stručno usavršavanje zaposlenika, primarni su ciljevi

Banke. Tijekom 2008. godine, na internim i eksternim edukacijama, iz raznih

područja bitnih za poslovanje Banke, zaposlenici su proveli 860 radnih dana.

Istodobno, Banka zapošljava mlade, stručne ljude koji će svojim angažmanom

donijeti novu kvalitetu razvoju Banke.

Obzirom da ljudski kapital predstavlja glavnu konkurentsku prednost, Podravska

banka posebnu pažnju posvećuje motivaciji i nagrađivanju svojih zaposlenika, te

razvoju njihovih kompetencija. Krajem 2008. godine u Banci je prvi put potpisan

Kolektivni ugovor.

Nakon 2007. godine u kojoj je hrvatsko tržište doživjelo značajni rast prometa,

sudionika i ostalih pokazatelja, 2008. godina je bila teška i neizvjesna godina za

sve sudionike tržišta kapitala. Na Zagrebačkoj burzi ostvaren je redovni promet

od 16,8 milijardi kuna što je u odnosu na rekordnu 2007. godinu manje skoro za

četvrtinu. Cijene gotovo svih dionica su značajno pale (40-90%). Unatoč tome,

tržište je bilo prilično aktivno tako da je zaključeno gotovo 50% pojedinačnih tran-

sakcija više nego prethodne godine, ali naravno manjih pojedinačnih iznosa.

Iako je u prosincu došlo do rasta cijena i burzovnog indeksa, na kraju godine

dionički indeks CROBEX je iznosio samo 1722 boda što je za 67% niže u odnosu na

prethodnu godinu.

Unatoč teškoj godini za sve sudionike tržišta kapitala, u poslovima investicijskog

bankarstava tijekom godine zabilježeno je tek neznatno smanjenje prometa, a

klijenti su zadali ukupno 26642 naloga za kupnju/prodaju.

Putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze, ostvaren je ukupan promet od

638.820.710,04 kuna, što predstavlja udjel u ukupnom prometu Burze od 1,65%.


22

Podravska banka kao član Burze time je zauzela 17. mjesto među 46 članova

ovlaštenih društava po ukupnom prometu što je bolji rezultat u odnosu na 2007.

godinu kada je udio Podravske banke u prometu Burze bio 1,17%, odnosno 25.

mjesto po ostvarenom prometu.

Banka je smanjila redovne brokerske naknade u prosjeku za 20%, te unatoč tome,

ostvarila neto prihod od naknada gotovo na razini rekordne 2007.

Banka svojim klijentima nudi i uslugu posredovanja pri trgovanju na tržištu Crne

Gore na kojem je ostvaren promet od 4,0 milijuna eura.

U poslovima skrbništva nad vrijednosnim papirima zabilježen je značajniji

pad vrijednosti imovine na skrbničkim računima što je prvenstveno posljedica

značajnog smanjenja plasmana margin i lombardnih kredita temeljem zaloga vri-

jednosnih papira na skrbničkim računima ali i pada cijena vrijednosnih papira na

domaćem i crnogorskom tržištu.

Vrijednost imovine na skrbi konstantno je padala tijekom 2008. godine tako da

je na dan 31.12.2008. godine Banka skrbila o portfelju vrijednosnih papira u vri-

jednosti 141 milijun kuna.

POSLOVANJE RIZNICE

2008. godinu obilježila je restriktivna monetarna politika Hrvatske narodne banke

s ograničavanjem kreditne aktivnosti na 12% godišnje, globalna financijska kriza

koja je značajno utjecala na hrvatsko bankarsko tržište u zadnjem kvartalu, ve-

lika volatilnost tečaja i kratkoročnih međubankarskih kamatnih stopa te početak

krize likvidnosti cijelog sustava. Sektor riznice je načelom sigurnosti osigurao

vrlo visoku primarnu i sekundarnu likvidnost Banke tijekom cijele 2008. godine,

koja je omogućila neometano poslovanje Banke u svim segmentima. Također,

pojavom financijske krize u zadnjem kvartalu 2008. godine, Banka je prepoznata

kao jedna od najlikvidnijih banaka na hrvatskom tržištu.

Nadalje, Sektor riznice je uspješno udovoljio svim regulatornim propisima Hrvat-

ske narodne banke i internim propisima Banke.

Banka je optimalno upravljala valutnim rizikom i rizikom promjene kamatnih

stopa te adekvatno upravljala ročnom i valutnom strukturom imovine i obveza.

Banka se tijekom cijele 2008. godine uglavnom pojavljivala kao pozajmljivač

novčanih sredstava na domaćem i međunarodnom novčanom tržištu, što je vidlji-

vo na datum 31.12.2008. kroz rast kamatnih prihoda od financijskih institucija za

17,37% u odnosu na isti dan prethodne godine.


23

Iznimna likvidnost Banke vidljiva je na dan 31.12.2008. godine gdje razina kunskih

depozita plasiranih kod domaćih banaka iznosi 324 milijuna kuna, razina deviznih

depozita plasiranih kod domaćih banaka iznosi 30,4 milijuna, dok razina deviznih

depozita kod stranih banaka iznosi 264,4 milijuna kuna. Ukupno plasirani depoziti

kod banaka čine 22% ukupne aktive Banke. Prosječan tečaj eura u odnosu na kunu

tijekom 2008. godine bilježi značajne i velike oscilacije. Posebice je to primjetno

u drugoj polovici godine kada početkom kolovoza počinje značajan aprecijacijski

pritisak na kunu koji traje sve do početka listopada kada je zabilježen i najniži

tečaj u 2008. godini na razini od 7,1054. Početkom listopada počinju značajne

volatilnosti tečaja euro/kuna i to u prvom dijelu mjeseca trend deprecijacije

kune, dok u drugom dijelu mjeseca pritisak na aprecijaciju kune. U prosincu je

zabilježen vrtoglavi rast tečaja gdje je najviša razina u 2008. godini zabilježena

upravo 31.12.2008. na razini od 7,3749, što je i vodilja trenda za 2009. godinu s

obzirom na opću makroekonomsku situaciju.

Tečaj usd/hrk tijekom 2008. godine također bilježi značajne volatilnosti i to na-

dasve u drugom dijelu godine kada početkom kolovoza počinje rast tečaja koji

traje sve do kraja listopada, gdje je ujedno i zabilježena najveća vrijednost

tečaja u 2008. godini na razini od 5,7645. U prosincu je gotovo neutraliziran rast

iz kolovoza i rujna tako da se pad tečaja eur/usd 17.12.2008. godine zaustavio na

razini od 4,9965, a što je ujedno posljedica rasta tečaja eur/usd u prosincu, koji

ima izravan utjecaj na tečaj usd/hrk. Riznica je u potpunosti zadovoljila potrebe

klijenata za stranom efektivom i devizom, te optimalno upravljala deviznom po-

zicijom Banke. Neto prihod Banke od obračunatih tečajnih razlika i kupoprodaje

deviza iznosi 10,7 milijuna kuna.


0,00

2,00

4,00

6,00

31.0

1.20

08.

28.0

2.20

08.

31.0

3.20

08.

30.0

4.20

08.

31.0

5.20

08.

30.0

6.20

08.

31.0

7.20

08.

31.0

8.20

08.

30.0

9.20

08.

31.1

0.20

08.

30.1

1.20

08.

31.1

2.20

08.

8,00

10,00

%

4,705,33 5,99 5,58

5,00 4,925,45 5,37

7,666,83 6,79

8,609,00

7,00

5,00

3,00

1,00

Likvidna sredstva u ukupnim depozitima

24

PLATNI PROMET

KAPITAL

Osnovna karakteristika obavljenog platnog prometa klijenata Banke u 2008. go-

dini, je zadržavanje razine vrijednosti platnog prometa iz prethodne godine te

povećanje broja izvršenih transakcija.

Najveće povećanje vrijednosti i obujma bilježi internet poslovanje Banke.

Tako su korisnici POBAklik usluge Banke povećali ukupnu vrijednost kunskog i

prekograničnog platnog prometa po poslovnim računima za 15% u odnosu na pre-

thodnu godinu. Broj otvorenih transakcijskih računa pravnih osoba porastao je za

4% u odnosu na 2007. godinu.

Banka kontinuirano radi na podizanju kvalitete usluge platnog prometa, a

uvažavajući aktualno gospodarsko okruženje, veliku pozornost posvećuje smanji-

vanju troškova te usluge. Tijekom 2008. godine Banka je prepoznata kao pouzdan

partner te je dodatno unaprijedila postojeću poslovnu suradnju i uspostavila nove

korespondentne odnose s međunarodnim financijskim ustanovama.

Kapital Banke bez dobiti ostvarene u 2008. godini iznosi 330,3 milijuna kuna. U

odnosu na prethodnu godinu, kapital je povećan za 44,7% s osnove provedene

dokapitalizacije i raspoređene dobiti ostvarene u 2007. godini u rezerve Banke.

Time je jamstveni kapital Banke povećan s 237,0 milijuna kuna na kraju 2007.

godine na 332,0 milijuna krajem prethodne godine, što za posljedicu ima porast

adekvatnosti kapitala Banke sa 11,1% na 14,5%.

Na dan 31. prosinca 2008. godine nominalna vrijednost dioničkog kapitala iznosi

267,5 milijuna kuna. Dionički kapital sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje

glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna.

Prema vlasničkoj strukturi, strane osobe posjeduju 85,68% vlasničke glavnice,

dok je preostali kapital u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba.


25

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Banka je u 2008. godini ostvarila neto dobit u iznosu 20,1 milijun kuna, što pred-

stavlja povećanje od 3,4% u odnosu na godinu ranije. Dobit prije oporezivanja

povećana je za 27,3% na 23,9 mil kuna.

Prihodi iz redovnog poslovanja iznose 154 milijuna kuna.

Prihodi od kamata povećali su se za 3,6% na 180 mil kuna uslijed stabilnog rasta i

primjerenog upravljanja kreditnim portfeljom.

Neto prihodi od naknada iznose 34,8 mil kuna te su neznatno veći u odnosu na isto

razdoblje prošle godine.

Neto prihod od kamata čini 62% prihoda iz redovnog poslovanja, dok udjel prihoda

od naknada čini 22,7% ostvarenih prihoda.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, iznose 129,6 milijuna

kuna i smanjili su se za 5,4%. Smanjenje troškova posljedica je nižih troškova za

umanjenje vrijednosti i rezerviranja.

Procjena kreditnih rizika i formiranje rezervi za rizične plasmane i potencijalne

obveze, temelje se na primjeni načela konzervativne politike i primjene važećih

propisa pa je Banka u 2008. godini po toj osnovi izdvojila 7,6 milijuna kuna za

umanjenje vrijednosti i rezervacije.


0

u kn

100.000.000

50.000.000

150.000.000

200.000.000

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006.

250.000.000

300.000.000

350.000.000uk

upni

kap

ital

26

UPORABA DOBITI

BUDUĆE POSLOVANJE

Uprava i Nadzorni odbor Banke predlažu Glavnoj Skupštini da se ukupno ostvare-

na dobit u 2008. godini, uporabi za unos u rezerve Banke.

Poslovni plan za 2009. godinu, temelji se na jačanju tržišne prepoznatljivosti

i pozicije Banke, optimizaciji poslovne mreže, aktivnom praćenju financijskog

tržišta i suvremenih tehnologija, povećanju profitabilnosti i interne efikasnosti.

Na buduće poslovanje Banke, utjecat će makroekonomska situacija, restriktivna

monetarna politika, prilagodbe novim zakonskim propisima u okviru usklađenja s

regulativom Europske Unije, kao i sve jača konkurencija na bankarskom tržištu.

Među najvažnijim ciljevima Banke u 2009. godini bit će intenzivan razvoj kvali-

tetnih i konkurentnih proizvoda i usluga, te maksimiziranje zadovoljstva klije-

nata. To ćemo postići praćenjem tržišnih trendova, ulaganjem u informatičku

tehnologiju, te edukacijom i motivacijom osoblja.

Tijekom 2009. godine predviđa se daljnje jačanje Banke na financijskom tržištu

Hrvatske putem ciljanih promidžbenih akcija, optimizacije i konsolidacije


0

u kn

10.000

5.000

15.000

20.000

31.12.2008. 31.12.2007. 31.12.2006.

25.000

dobi

t pr

ije

opor

eziv

anja

27

postojećih kapaciteta poslovne mreže i to otvaranjem nove filijale u Zagrebu

(Špansko – Nova galerija) u kojoj će biti smješten i dio centralnih službi Ban-

ke, edukacija osoblja, a posebno stručnog osposobljavanja zaposlenika koji su

u kontaktu s klijentima. Također, radit će se na reorganizaciji i razvoju Riznice

kao profitne jedinice Banke, kako bi institucionalnim i korporativnim klijentima

ponudili širu i kvalitetnu uslugu, Money Market, Foreign Exchange, Fixed Income,

Equity i Sales deskova uz neposredni kontakt klijenta s Riznicom.

U tu svrhu pribavit će se suvremena informatička podrška koja će osigurati

adekvatno upravljanje likvidnošću Banke kao i podatke za upravljanje tržišnim

rizicima i rizikom likvidnosti. I nadalje, Banka će maksimalnu pažnju pridavati

praćenju i uvođenju svih suvremenih tehnologija, te usavršavanju i poboljšanju

informatičkih aplikacija, kako bi potpuno zadovoljili potrebe klijenata i osigurali

još višu razinu sigurnosti informatičkog sustava.


29

Financijska izvješća na dan31. prosinca 2008. godine zajednos izvješćem ovlaštenog revizora

3.

29

30

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) te hrvat-

skog Zakona o bankama (Narodne novine 84/02 i 141/06), Uprava je dužna osi-

gurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u

skladu s primjenjivim zakonodavstvom i regulatornim zahtjevima, tako da daju

istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja, rezultata poslovanja, promjena na

kapitalu i novčanom toku Podravske banke d.d. za to razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak po-

slovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća

načelo trajnosti poslovanja pri izradi financijskih izvješća.

Pri izradi financijskih izvješća Uprava je odgovorna:

• za odabir i potom dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika;

• za razumne i oprezne prosudbe i procjene;

• za primjenu važećih računovodstvenih standarda, i za obznanjivanje i

objašnjavanje svakog značajnog odstupanja u financijskim izvješćima; te

• za pripremanje financijskih izvješća po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je

neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u

bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao

i usklađenost financijskih izvješća s važećim Zakonom o računovodstvu. Uprava

je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, te stoga i za poduzimanje ra-

zumnih mjera radi sprječavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

Ove financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 19. ožujka 2009. godine, te

ih potpisuju:

Odgovornost za financijska izvješća

[ Odgovornost za financijska izvješća ]

Mr. Julio Kuruc

President of the Board

Marijan Marušić

Member of the Board

Davorka Jakir

Member of the Board

31

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Podravska banke d.d., :

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Podravske banke d.d. (u nastavku: “Banka”) koji se sastoje od bi-lance na dan 31. prosinca 2008. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama u kapitalu i izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila, te sažetog prikaza značajnih računovodstvenih politika i bilježaka uz financijske izvještaje. Financijski izvještaji Banke na dan 31. prosinca 2007. godine revidirani su od drugog re-

vizora koji je izdao izvješće na dan 23. travnja 2008. godine s rezervom na precijenjenu dobit poslije poreza i po-

dcijenjenu imovinu i zadržanu dobit vezano uz nepriznavanje odgođene porezne imovine s naslova neiskorištenih poreznih gubitaka.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvještaja u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Hrvatskoj potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaća: ustrojavanje, uspostavljanje i održavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez ma-

terijalno značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške, odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o financijskim izvještajima na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi nalažu da postupamo u skla-

du s etičkim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvještaji ne sadrže materijalno značajne pogreške u prikazu. Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se pri-kupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u financijskim izvještajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, bilo kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvještaja kako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola. Revizija također uključuje i ocjenjivanje primjerenosti računovodstvenih politika koje su primijenjene te značajnih pro-

cjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvještaja u cjelini. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje

Po našem mišljenju, financijski izvještaji na stranicama od 4 do 68 prikazuju objektivno, u svim materijalno značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2008. godine, te rezultate njenog poslovan-

ja i novčane tokove za godinu koja je tada završila u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj.

Poseban naglasak

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 62/08, dalje u tekstu „Odluka”) Uprava Banke izradila je obrasce koji su prikazani u dodatku ovim financi-jskim izvještajima na stranicama 69 do 77, a sadrže bilancu stanja na dan 31. prosinca 2008. godine, račun dobiti i gubitka, izvještaj o kretanjima kapitala i novčani tijek za godinu tada završenu kao i bilješke o uskladama sa financijskim izvještajima. Za ove obrasce i pripadajuće bilješke odgovara Uprava Banke, te ne predstavljaju sasta-

vni dio financijskih izvještaja sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj koji su prikazani na stranicama 4 do 68, već su propisani Odlukom. Financijske informacije u obrascima su izvedene iz osnovnih financijskih izvještaja Banke.

[ Izvješće neovisnog revizora ]

32

Bilješka 2008. godina 2007. godina

Prihodi od kamata i slični prihodi 3 180.457 174.130

Rashodi od kamata i slični rashodi 3 (86.174) (76.386)

Neto prihod od kamata 94.283 97.744

Prihodi od naknada i provizija 4 50.752 50.321

Troškovi naknada i provizija 4 (15.936) (15.570)

Neto prihod od naknada i provizija 34.816 34.751

Ostali neto prihodi iz poslovanja 5 24.446 23.384

Prihod iz redovnog poslovanja 153.545 155.879

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 6 (7.605) (17.790)

Administrativni troškovi poslovanja 7 (108.701) (105.772)

Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine 8 (13.331) (13.534)

Dobit prije oporezivanja 23.908 18.783

Porez na dobit 9 (3.831) 634

Neto dobit tekuće godine 20.077 19.417

Zarada po dionici 10 HRK 45,03 HRK 46,15

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama 36 do 99

sastavni su dio ovog računa dobitka i gubitka

[ Račun dobiti i gubitka ]

Račun dobiti i gubitkaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

33


IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 11 244.443 209.202

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 12 207.575 258.447

Plasmani kod drugih banaka 13 626.119 530.205

Zajmovi klijentima 14 1.507.381 1.576.511

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka 15 - 40.029

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 16 36.323 21.226

Financijska imovina koja se drži do dospijeća 17 55.156 54.223

Ulaganja u podružnice 20 1.530 1.530

Nematerijalna imovina 18 19.211 19.299

Nekretnine i oprema 19 74.350 81.633

Odgođena porezna imovina 9 2.929 2.155

Ostala imovina 21 8.780 9.541

UKUPNO IMOVINA 2.783.797 2.804.001

OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL

Obveze

Obveze prema bankama 22 39.866 44.400

Obveze prema klijentima 23 2.169.842 2.330.645

Ostala pozajmljena sredstva 24 189.143 152.421

Ostale obveze 25 31.991 25.013

Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove 26 2.579 4.320

Ukupno obveze 2.433.421 2.556.799

Kapital

Dionički kapital 27 267.500 168.305

Premija na izdane dionice 3.015 3.015

Trezorske dionice 27 (11.068) (4.930)

Ostale rezerve 28 70.852 61.395

Dobit tekuće godine 20.077 19.417

Ukupno dionički kapital 350.376 247.202

UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 2.783.797 2.804.001

[ Bilanca ]

Bilancana dan 31. prosinca 2008. godine (Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)


sastavni su dio ove bilance

34


Dobit iz redovitog poslovanja 23.908 18.783

Usklađenje dobitka prije oporezivanja na neto novac kroz redovno poslovanje

Amortizacija 13.331 13.534

Neto (dobit)/gubitak od prodaje dugotrajne materijalne imovine (376) 32

Povećanje rezervacija po kreditima 7.605 17.790

Rashod / (prihod) od prodaje vrijednosnica po fer vrijednosti kroz rdg 5.684 (7.381)

Prihod od dividendi (1.619) (765)

Povećanje/(smanjenje) imovine koja se drži do dospijeća (1.128) (2.973)

Operativna dobit prije promjena imovine iz redovnog poslovanja 47.405 39.020

Promjene imovine iz redovnog poslovanja

Neto smanjenje/(povećanja) sredstava kod Hrvatske narodne banke 50.872 (37.147)

Neto (povećanje) / smanjenje zajmova klijentima 61.525 (190.143)

Neto povećanje /(smanjenje) financijeke imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

10.443 (1.991)

Neto smanjenje ostale imovine 1.344 6.018

Povećanje / (smanjenje) na ostalim obvezama 6.978 (18.036)

Smanjenje obveza prema ostalim bankama (4.534) (16.790)

Povećanje / (smanjenje) depozita klijenata (160.803) 285.035

Neto novčani priljev iz redovnog poslovanja 13.230 65.966

Kupovina nekretnina i opreme (6.062) (30.185)

Povećanje financijske imovine raspoložive za prodaju (5.986) (5.625)

Smanjenje ulaganja koja se drže do dospijeća 195 175

Ulaganja u podružnice 0 (1.530)

Neto novčani priljev/(odljev) iz ulagateljskih aktivnosti (11.853) (37.165)

Posuđena sredstva 36.722 453

Kupnja vlastitih dionica (6.139) (79)

Povećanje temeljnog kapitala 99.195 -

Neto novčani priljev iz financijskih aktivnosti 129.778 374

Neto povećanje novca 131.155 29.175

Novac na početku razdoblja 11 739.407 710.232

Novac na kraju razdoblja 11 870.562 739.407


sastavni su dio ovog izvješća o tijeku novca.

[ Izvješće o novčanom tijeku ]

Izvješće o novčanom tijekuZa godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

35

[ Izvješće o promjenama glavnice ]

Dionički kapital

Premija

na izdane

dionice

Trezorske dionice

Kapitalna

dobitPričuve

Dobit

tekuće godine

Ukupno

Stanje 1. siječnja 2007. godine

168.305 3.015 (4.850) 4.970 37.556 18.565 227.561

Raspored dobiti 2006. godine

- - 513 322 17.715 (18.565) (15)

Otkup vlastitih dionica

- - (3.694) - - - (3.694)

Prodaja vlasti-tih dionica

- - 3.101 (197) - - 2.904

Revalorizacijske rezerve portfe-lja raspoloživog za prodaju

- - - - 1.029 - 1.029

Dobit tekuće godine

- - - - - 19.417 19.417

Stanje 31. prosinca 2007.

godine

168.305 3.015 (4.930) 5.095 56.300 19.417 247.202

Raspored dobiti 2007. godine

- - 849 (293) 18.861 (19.417) -

Emisija dionica 99.195 - - - - - 99.195

Otkup vlastitih dionica

- - (6.987) - - - (6.987)

Revalorizacijske rezerve portfe-lja raspoloživog za prodaju

- - - - (9.111) - (9.111)

Dobit tekuće godine

- - - - - 20.077 20.077

Stanje 31. prosinca

2008. godine

267.500 3.015 (11.068) 4.802 66.050 20.077 350.376

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama 36 do 99 sastavni

su dio ovog izvješća o promjenama glavnice.

Izvješće o promjenama glavniceZa godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine(Svi iznosi izraženi u tisućama kuna)

36

[ Bilješke uz financijska izvješća ]

Podravska banka d.d., Koprivnica (“Banka”) je osnovana u Republici Hrvatskoj

i registrirana kao dioničko društvo pri Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja

1995. Sjedište Banke je u Koprivnici, Opatička 3.

Na dan 31. prosinca 2008. godine Banka je poslovala putem 36 poslovnica u cije-

loj Republici Hrvatskoj. Osnovne djelatnosti Banke su:

• primanje i plasiranje depozita,

• primanje depozita po viđenju i oročenih depozita,

• davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih

garancija Ministarstvu financija, tijelima lokalne i regionalne uprave,

poduzećima, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave

financijskim najmovima i transakcijama,

• riznični poslovi na međubankarskom tržištu,

• povjerenički poslovi i usluge investicijskog bankarstva,

• platni promet u zemlji i inozemstvu,

• pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republi-

ci Hrvatskoj.

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor. Članovi Nadzornog odbora Podravske

banke d.d. Koprivnica u 2008. godini su kako slijedi:

Miljan Todorovic, Predsjednik

Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika

Dario Montinari, Član

Djuro Predovic, Član

Dolly Predovic, Član

Maurizio Dallocchio, Član

Filippo Disertori, Član

Poslovanje Banke vodi Uprava. Članovi Uprave Banke u 2008. godini su:

Mr. Julio Kuruc, Predsjednik Uprave

Marijan Marušić, Član Uprave

Davorka Jakir, Član Uprave

Bilješke uz financijska izvješća Za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine

1. 1. Povijest i osnutak

1. 2. Osnovna djelatnost

1. OPĆI PODACI

37


1. 3. Postojeća gospodarska situacija i njen utjecaj na Banku

Struktura dioničara Banke na dan 31. prosinca 2008. i 2007. godine dana je

u bilješci 27. Dionice Banke kotiraju na tržištu javnih dioničkih društava na

Zagrebačkoj burzi.

Globalna financijska kriza koja je započela sredinom 2007. godine, ima za po-

sljedicu nižu razinu financiranja tržišta kapitala, nižu razinu likvidnosti u finan-

cijskom sektoru, te porast međubankarskih kamatnih stopa kao i nestabilnost na

tržištu kapitala. Cjelokupni opseg učinka prisutne financijske krize nije moguće

predvidjeti niti se od njega u potpunosti zaštititi. Uprava smatra da poduzima sve

potrebne mjere za održivost i rast poslovanja banke u trenutnim okolnostima.

Upravljanje likvidnošću provodi se na dnevnoj osnovi, a na temelju regulatornih

zahtjeva, Banka na tjednoj osnovi izvješćuje HNB o stanju likvidnosti na teme-

lju preostalih dospijeća pojedinih stavki imovine i obveza. Unatoč krizi, Banka

tijekom cijelog razdoblja ima visoku likvidnost, te se na međubankarskom tržištu

pojavljuje kao kreditor.

Banka pridaje veliku pozornost kreditnoj funkciji, tako što vodi opreznu politiku

plasmana sredstava u cilju neutraliziranja rizika umanjenja vrijednosti kreditnog

portfelja. Formirane rezerve za gubitke kontinuirano se prate po svakom poje-

dinom dužniku uključujući i povezane osobe, prema vrsti plasmana i grani dje-

latnosti. Adekvatnost pojedinog instrumenta osiguranja procjenjuje se temeljem

podataka o tržišnoj vrijednosti, a za pokretnine i nekretnine temeljem nalaza

ovlaštenih sudskih procjenitelja s kojima banka ima sklopljene ugovore o poslo-

vnoj suradnji. Uprava smatra da su formirane rezerve za gubitke dostatne za

trenutno stanje kreditnog portfelja, te se kreditni rizik nastavlja pozorno pratiti

radi identificiranja mogućih utjecaja krize na kreditni portfelj i stabilnost banke.

Banka aktivno dnevno upravlja svojom deviznom pozicijom kako bi minimizirala

utjecaj značajnije promjene tečaja na rezultat poslovanja. Na tržištu je prisu-

tna velika konkurencija u prikupljanju depozita građana kao posljedica potrebe

određenih banaka za kompenzacijom izostalih priljeva kapitala iz inozemstva, što

će za posljedicu imati povećanje kamatnih stopa odnosno kamatnih rashoda. U cilju

upravljanja kamatnim rizikom, Banka će nastaviti pratiti konkurentsko okruženje,

kako bi optimizirala kamatnu maržu i povećala neto prihod od kamata.

38


Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno hrvatskim propisima i

računovodstvenim načelima i praksi koje se pridržavaju financijske institucije u

Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji sastavljeni su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo

banaka u Republici Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj

provodi se u skladu sa Zakonom o bankama, prema kojem financijsko izvještavanje

Banke propisuje Hrvatska narodna banka (“HNB”). Ovi financijski izvještaji izrađeni

su sukladno računovodstvenim zahtjevima sastavljenim od strane HNB-a.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima finan-

cijskog izvještavanja (“MSFI”). Osnovne razlike između računovodstvenih propisa

HNB-a i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja su u procjenjivanju

gubitaka od umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi za bilančne i izvanbilančne

stavke za koje nije utvrđeno umanjenje na individualnoj osnovi. HNB zahtijeva od

banaka priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi u raspo-

nu od 0,85% do 1,20% od stavki na koje se obračunavaju. Spomenute rezervacije

Banke u bilanci su na dan 31. prosinca 2008. godine iznosile su 24.250 tisuća kuna

(2007.: 24.600 tisuća kuna) te prihod u računu dobiti i gubitka za 2008. godinu u

iznosu 350 tisuća kuna (2007.: rashod 2.900 tisuća kuna).

Prema MRS-u 39, budući novčani tokovi grupe financijske imovine za koju se skupno

utvrđuje umanjenje vrijednosti bi trebali biti procijenjeni na temelju povijesnih

podataka o gubicima za navedenu imovinu koja ima slične karakteristike kredit-

nog rizika, te ne bi trebali biti ograničeni ni u kojem pogledu. Banka trenutno

prikuplja dostupne povijesne podatke o neidentificiranim gubicima po različitim

portfeljima, uzimajući u obzir i odgovarajuće ekonomske uvjete za koje bi se ti

povijesni podaci trebali korigirati, kao osnovicu za procjenu visine neidentificiranih

postojećih gubitaka na datum bilance prema zahtjevima MSFI.

Uprava smatra da neidentificirani gubici od umanjenja vrijednosti utvrđenih

po toj osnovi ne bi bili veći od onih izračunatih u skladu sa računovodstvenim

zahtjevima HNB-a.

Osnove računovodstva

Izjava o usklađenosti

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

39


Usvajanje novih i izmijenjenih standarda

Osnove sastavljanja Financijska izvješća Banke su iskazana u tisućama kuna i svi iznosi su zaokruženi na

najbližu tisućicu, osim ako nije drugačije navedeno.

Financijski izvještaji iskazani su u službenoj valuti Republike Hrvatske, u hrvatskim

kunama (HRK), zaokruženim na najbližu tisuću, ukoliko nije navedeno drugačije.

Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine sastavlje-

ni su po načelu povijesnog troška s izuzetkom financijske imovine i obveza iska-

zanih po fer vrijednosti u skladu s MRS 39 “Financijski instrumenti: Priznavanje i

mjerenje“. Računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane, osim tamo gdje

je drugačije napomenuto.

Financijski izvještaji sastavljeni su pod pretpostavkom neograničenosti vremena

poslovanja Banke. Kod sastavljanja financijskih izvještaja, Uprava Banke daje pro-

cjene i pretpostavke koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose sredstava i

obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih obveza na datum bilance, kao i iznose

prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja.

Procjene i pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i raznim ostalim

čimbenicima koji se smatraju razumnim s obzirom na okolnosti i informacije koje su

dostupne na datum sastavljanja financijskih izvještaja, rezultat kojih čini polazište

za stvaranje prosudbi o vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jedno-

stavno iz drugih izvora. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od ovakvih procjena.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju. Izmjene

računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenje-

na ukoliko izmjena utječe samo na to razdoblje, ili u razdoblju izmjene i budućim

razdobljima ukoliko izmjena utječe na tekuće i buduća razdoblja. Računovodstvene

politike primjenjivane su dosljedno onima iz prethodnih godina.

a) Standardi i tumačenja koji su na snazi za tekuće razdoblje

Sljedeće nadopune i tumačenja objavljenih standarda su u primjeni u tekućoj godi-

ni,: MRS 39 (Dodatak) “Reklasifikacija financijske imovine”, IFRIC 11 MSFI 2: “Tran-

sakcije dionicama grupe i trezorskim dionicama”, IFRIC 12 „Koncesije za pružanje

usluga“, IFRIC 13 „Programi lojalnosti klijenata“, IFRIC 14 MRS 19 “Limit na sredst-

va iz definiranih planova, minimalna potrebna sredstva financiranja i njihova inte-

rakcija”, IFRIC 16 „Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje“.

Utjecaj usvajanja promjena MRS-a 39 prikazan je u bilješci 15 ovih financij-

skih izvještaja.

40


b) Standardi i tumačenja koji još nisu usvojeni

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su izdani sljedeći standardi i

tumačenja koja još nisu bila na snazi:

• MSFI 1 (izmijenjen) „Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja“, izmjene koje se odnose na trošak ulaganja pri prvoj primjeni (na

snazi za obračunska razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MSFI 2 (izmijenjen) „Isplate s temelja dionica“, izmjena uvjeta za stjecanje i

otkazivanje (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

siječnja 2009.)

• MSFI 3 (izmijenjen) „Poslovna spajanja“, sveobuhvatna izmjena kod primjene

metode stjecanja (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju na dan ili

nakon 1. srpnja 2009.)

• MSFI 5 (izmijenjen) „Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i ukinuti dijelovi

poslovanja“ , izmjene temeljem Godišnje revizije MSFI-jeva iz svibnja 2008.

godine (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

srpnja 2009.)

• MRS 1 (izmijenjen) „Prezentiranje financijskih izvještaja“, izmjene koje se

odnose na objavljivanje financijskih instrumenata s opcijom prodaje izdava-

telju i obveze temeljem likvidacije (na snazi za obračunska razdoblja koja

započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 1 (izmijenjen) „Prezentiranje financijskih izvještaja“, izmjene temeljem

Godišnje revizije MSFI-jeva iz svibnja 2008. godine (na snazi za obračunska

razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 16 (izmijenjen) „Nekretnine, postrojenja i oprema“, izmjene temeljem



• MRS 19 (izmijenjen) „Primanja zaposlenih“, temeljem Godišnje revizije MSFI-

jeva iz svibnja 2008. godine (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju

na dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 20 (izmijenjen) „Državne potpore i objavljivanja državne pomoći“, izmje-

ne temeljem Godišnje revizije MSFI-jeva iz svibnja 2008. godine (na snazi za

obračunska razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 23 (izmijenjen) „Troškovi posudbe“, izmjene temeljem Godišnje revizi-

je MSFI-jeva iz svibnja 2008. godine (na snazi za obračunska razdoblja koja


• MRS 27 (izmijenjen) „Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“ posljedične

izmjene temeljem izmjena MSFI-ja 3 (na snazi za obračunska razdoblja koja

započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.)

• MRS 27 (izmijenjen) „Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“, izmjena

koja se odnosi na trošak ulaganja pri prvoj primjeni (na snazi za obračunska


41


• MRS 27 (izmijenjen) „Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“, izmje-



• MRS 28 (izmijenjen) „Ulaganja u pridružena društva“, posljedične izmjene

temeljem izmjena MSFI-ja 3 (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju

na dan ili nakon 1. srpnja 2009.)

• MRS 28 (izmijenjen) (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju na dan

ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 29 (izmijenjen) „Financijsko izvještavanje u uvjetima hiperinflacije“,

izmjene temeljem Godišnje revizije MSFI-jeva iz svibnja 2008. godine (na sna-

zi za obračunska razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 31 (izmijenjen) „Udjeli u zajedničkim pothvatima“, posljedične izmjene

temeljem izmjena MSFI-ja 3 (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju

na dan ili nakon 1. srpnja 2009.)

• MRS 31 (izmijenjen) „Udjeli u zajedničkim pothvatima“, izmjene temeljem



• MRS 32 (izmijenjen) „Financijski instrumenti: prezentiranje“, izmjene koje

se odnose na objavljivanje financijskih instrumenata s opcijom prodaje izda-

vatelju i obveze temeljem likvidacije (na snazi za obračunska razdoblja koja


• MRS 36 „Umanjenje imovine“, izmjene temeljem Godišnje revizije MSFI-jeva

iz svibnja 2008. godine (na snazi za obračunska razdoblja koja započinju na

dan ili nakon 1. siječnja 2009.)

• MRS 38 (izmijenjen) „Nematerijalna imovina“, izmjene temeljem Godišnje

revizije MSFI-jeva iz svibnja 2008. godine

• MRS 39 (izmijenjen) „Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“, izmje-



Članovi Uprave predviđaju da će sva gore navedena tumačenja biti primije-

njena u financijskim izvještajima Banke za razdoblje koje započinje 1. siječnja

2009. godine te da njihovo usvajanje neće imati značajan utjecaj na financijske

izvještaje Banke u razdoblju prve primjene.

Tečaj kune na dan 31. prosinca 2008. iznosio je 7,324 kune za 1 euro i 5,156 kuna

za 1 američki dolar (31. prosinca 2007. godine tečaj kune iznosio je 7,325 kuna

za 1 euro i 4,985 kuna za 1 američki dolar).

Izvještajna valuta

42


Prihodi od kamata obračunavaju se po načelu nastanka na temelju nepodmirene

glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni, a koje predsta-

vljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju do neto

knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva tijekom njegovog očekivanog vije-

ka upotrebe. Naknade za odobrenje kredita koji će vjerojatno biti povučeni se

odgađaju, zajedno s povezanim izravnim troškovima odobrenja, i priznaju kao

usklađenje efektivnog prinosa na kredit, te tako usklađuju prihode od kamata.

Krediti kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti, umanjuju se do nadoknadi-

vog iznosa, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju na temelju kamatne stope

koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tijekova u svrhu mjerenja

nadoknadivog iznosa. Ostale naknade se priznaju u trenutku zarade. Prihod od

dividende se priznaje nakon izglasavanja.

Prihodi od naknada i provizija uglavnom se sastoje od, naknada za odobravanje

garancija i naknada za druge usluge Banke, provizija za upravljanje sredstvima

pravnih i fizičkih osoba te od naknada za strana i domaća plaćanja.

Naknade se priznaju u prihod kad je obavljena povezana usluga. Naknada za odo-

bravanje kredita koji će se vrlo vjerojatno realizirati, razgraničava se i priznaje

kao ispravak stvarnog prinosa.

Prihodi iz poslovanja uključuju neto prihod od kamata, neto prihod od naknada

i provizija, prihod od kupoprodaje stranih valuta, prihodi po kupoprodaji vrijed-

nosnica iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, svođenje stranih valuta na

srednji tečaj, dobit od prodaje nekretnina i opreme, primljene dividende i ostale

prihode iz poslovanja.

Prihodi i rashodi iz transakcija u stranim sredstvima plaćanja preračunati su u

hrvatske kune po službenom tečaju važećem na dan transakcije. Imovina i obve-

ze izraženi u stranoj valuti preračunati su u hrvatske kune po srednjem tečaju

HNB-a važećem na zadnji dan obračunskog razdoblja. Dobici i gubici koji proizla-

ze iz preračunavanja stranih valuta prikazani su u računu dobiti i gubitka za

godinu na koju se odnose.

Banka ima imovinu i obveze izvorno iskazane u kunama, a koje su jednosmjernom

valutnom klauzulom vezane za stranu valutu. Zahvaljujući toj klauzuli, Banka

ima mogućnost revalorizirati sredstvo primjenom valutnog tečaja važećeg na dan

dospijeća ili valutnog tečaja važećeg na dan izdavanja financijskog instrumenta,

ovisno o tome koji je viši. Kod jednosmjerne valutne klauzule ugrađene u obve-

Prihodi i troškovi od kamata i slični prihodi i troškovi

Prihodi od naknada i provizija

Prihod iz poslovanja

Strana sredstva plaćanja

43


zu istu opciju ima druga strana. Zbog specifičnih okolnosti na tržištu u Republici

Hrvatskoj, fer vrijednost ove opcije ne može se izračunati, budući da terminski

tečajevi za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 9 mjeseci nisu dostupni. Stoga

Banka procjenjuje vrijednost svoje imovine i svojih obveza na koje se primjenju-

je spomenuta klauzula ili po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem

na dan bilance, ili primjenom ugovornog valutnog tečaja opcije, tj. izvornog

tečaja ako je viši.

Banka priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa

iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Banka priznaje

obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih

dana godišnjeg odmora na dan bilance.

Prema domaćem zakonodavstvu Banka ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima

za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ova obveza odnosi se na stalne zaposleni-

ke, a prema njoj poslodavac je dužan plaćati doprinose u određenom postotnom

iznosu utvrđenom na temelju bruto plaće:

2008. 2007.

Doprinos za mirovinsko osiguranje 20% 20%

Doprinos za zdravstveno osiguranje 15% 15%

Doprinos za fond za zapošljavanje 1,7% 1,7%

Ozljede na radu 0,5% 0,5%

Banka također ima obvezu odbiti navedene doprinose od bruto plaće zaposleni-

ka. Doprinosi u ime posloprimca i u ime poslodavca obračunavaju se kao trošak

razdoblja u kojem su nastali (vidi bilješku 7).

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Banka u ime svojih zaposle-

nika, koji su članovi obveznih mirovinskih fondova, obavlja redovita plaćanja

doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se

kao dio troška plaća kada se obračunaju. Banka nema dodatni mirovinski plan te

stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje,

Banka nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon

njihova umirovljenja.

Trošak zaposlenika

Doprinosi za zaposlenike

44


Porez na dobit obračunava se na oporezivu dobit po trenutačno važećoj sto-

pi. Odgođeni porezi izračunavaju se korištenjem metode bilančnih obveza.

Odgođeni porezi odražavaju neto porezne učinke privremenih razlika između

knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u svrhu financijskog izvješćivanja

i iznosa korištenih za potrebe izračuna poreza na dobit. Odgođena porezna imo-

vina i obveze vrednuju se korištenjem poreznih stopa za koje se očekuje da će

biti primjenjive na oporezivu dobit u godinama u kojima se očekuje da će se te

privremene razlike povratiti ili namiriti.

Odgođena porezna imovina i obveze iskazuju se bez obzira kada se očekuje da

će se privremene razlike poništiti. Odgođena porezna imovina priznaje se u tre-

nutku kad je vjerojatno da će biti ostvarena dostatna oporeziva dobit na koju

se može primijeniti odgođena porezna imovina. Na dan bilance Banka ponovno

procjenjuje neiskazanu odgođenu poreznu imovinu i primjerenost knjigovodstve-

nog iznosa porezne imovine. Banka plaća porez na dobit od 20 posto na oporezivu

dobit, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

U svrhu izrade izvješća o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju

sredstva s dospijećem manjim od 90 dana, a uključuju novac i tekuće račune kod

drugih banaka te plasmane kod drugih banaka.

Financijska imovina i financijske obveze koje se vode u bilanci uključuju novac

i novčane ekvivalente, utržive vrijednosnice, potraživanja i obveze, dugoročne

zajmove te depozite i investicije. Računovodstvene metode praćenja ovih instru-

menata nalaze se u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Banka iskazuje financijsku imovinu i financijske obveze u svojoj bilanci samo

i jedino onda kada postane sudionik ugovornih obveza vezano uz transakcije s

financijskim instrumentima.

Financijska imovina Banke razvrstana je u portfelje ovisno o namjeri Banke u

trenutku stjecanja financijskog sredstva i sukladno ulagačkoj strategiji Banke.

Financijska imovina i financijske obveze svrstane su u portfelje, “ po fer vrijed-

nosti kroz račun dobiti i gubitka“, “koje se drže do dospijeća”, “raspoložive za

prodaju” ili “zajmovi i potraživanja”. Temeljna razlika među spomenutim kate-

gorijama je u pristupu mjerenja financijske imovine i priznavanja fer vrijednosti

u financijskim izvještajima, kao što je dalje u tekstu objašnjeno.

Financijska imovina i obveze se izravnavaju, a neto iznos se prikazuje u bilanci

kada postoji zakonsko pravo izravnavanja određenih iznosa i kada postoji namje-

ra izmirenja po neto principu, ili kada se vrši simultana realizacija imovine od-

nosno podmirivanje obveza.

Oporezivanje

Novac i novčani ekvivalenti

Financijski instrumenti

45


Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u bilanci na

dan namirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu namirenja, po

kojoj se osnovna imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promje-

ne u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se priznaju u bilanci počevši od

datuma trgovanja. Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu

ili financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, u slučaju financijske

imovine, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili

isporukom financijske imovine ili financijske obveze.

Financijski instrumenti uključeni u ovaj portfelj jesu financijski instrumenti koji

se drže radi trgovanja, a kupljeni su radi stjecanja dobiti iz kratkoročnih kretanja

cijena ili brokerske provizije ili su vrijednosnice uključene u portfelj u kojemu

postoji obrazac ostvarenja kratkoročne dobiti.

Ovi instrumenti se početno iskazuju po trošku nabave, a kasnije se ponovno mje-

re po fer vrijednosti koja se temelji na kotiranim kupovnim cijenama na aktiv-

nom tržištu. Svi povezani realizirani i nerealizirani dobici i gubici uključeni su u

stavku “Neto prihod od trgovanja” u računu dobiti i gubitka. Zarađene kamate

nastale tijekom držanja ovih instrumenta prikazuju se kao “Prihodi od kamata i

slični prihodi”.

Financijske instrumente koji se klasificiraju u imovinu koja se drži do dospijeća

čini nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odredivim iznosima plaćanja te

s fiksnim rokovima dospijeća, kod kojih Uprava ima namjeru i mogućnost držanja

do dospijeća. Svi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća vode se po

amortiziranom trošku umanjenom za rezerviranja za smanjenje vrijednosti.

Zarađena kamata nastala na osnovi financijskih instrumenata koji se drže do

dospijeća iskazana je kao prihod od kamata, a priznaje se po efektivnim kamat-

nim stopama, a koje predstavljaju stopu kojom se procijenjeni budući novčani

priljevi diskontiraju do neto knjigovodstvenog iznosa financijskog sredstva ti-

jekom njegovog očekivanog vijeka upotrebe.

Banka redovito provjerava postoje li objektivni dokazi koji bi upućivali na uman-

jenje vrijednosti imovine koja se drži do dospijeća. Vrijednost financijskog

sredstva umanjena je ako njegov knjigovodstveni iznos premašuje procijenje-

ni nadoknadivi iznos, koji je jednak sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih

novčanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj

instrument. Iznos gubitka od umanjenja određenog sredstva koje je iskazano po

amortiziranom trošku izračunava se kao razlika između knjigovodstvenog iznosa

tog sredstva i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova koji su

diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope za taj instrument.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Imovina koja se drži do dospijeća

46


Kad je utvrđeno da je došlo do umanjenja sredstva, Banka priznaje rezervi-

ranje u računu dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja se u kasnijim razdobljima

poništavaju ako se povećanje nadoknadivog iznosa ulaganja može objektivno po-

vezati s događajem nakon priznavanja umanjenja, uz ograničenje da knjigovodst-

veni iznos ulaganja na datum poništenja gubitka ne smije biti veći od iznosa amor-

tiziranog troška koji bi bio iskazan da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

Dani zajmovi i potraživanja su nederivatna financijska imovina s fiksnim ili odre-

divim plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu, osim (a) imovine koju Banka

ima namjeru prodati odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u trgovački

portfelj i koju je subjekt nakon početnog priznavanja označio kao imovinu koja se

iskazuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (b) imovine koju Banka nakon

početnog priznavanja svrsta u portfelj raspoložive za prodaju ili (c) imovine kod

koje Banka možda neće biti u mogućnosti povratiti veći dio svog početnog ulaganja

iz razloga koji nije pogoršanje kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovi-

ne raspoložive za prodaju. Ovaj portfelj obuhvaća zajmove odobrene klijentima.

Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amor-

tiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za

ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što

su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao i

naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojat-

no biti povučena, odgađaju se, zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima,

i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklađuje i

prihod od kamata.

Ispravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz

da Banka neće biti u mogućnosti naplatiti cijeli iznos potraživanja o dospijeću.

Ispravak vrijednosti predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadi-

vog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih tijekova,

uključivši nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranih pri-

mjenom efektivne kamatne stope na zajam utvrđene pri početnom priznavanju.

Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po pojedinačnim kreditima procjen-

juje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja zajmoprimatelja,

uzimajući u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu kredita ili jamst-

vo treće strane. Prilikom utvrđivanja objektivnih dokaza o nastanku vrijednosnog

usklađenja Banka primjenjuje slijedeće kriterije: nepoštivanje ugovornih obveza

po plaćanjima glavnice i kamate, problematični novčani tijek zajmoprimatelja,

kršenje uvjeta i sporazuma o kreditu, indicije o stečajnim ili likvidacijskim po-

stupcima i opadanje tržišne pozicije zajmoprimatelja.

Zajmovi i potraživanja

47


Ako Banka utvrdi da ne postoji objektivan dokaz o umanjenju određenog financi-

jskog sredstva, bilo ono značajno ili ne, spomenuto sredstvo svrstava u skupinu

financijske imovine sličnih obilježja kreditnog rizika i sva sredstva u istoj skupini

Banka podvrgava zajedničkoj procjeni u svrhu umanjenja vrijednosti. Imovina

kod koje se umanjenje procjenjuje pojedinačno i kod koje se gubici od uman-

jenja priznaju, odnosno nastavljaju priznavati, ne uključuje se u zajedničku

procjenu umanjenja vrijednosti. Kad se zajam smatra nenaplativim otpisuje se

na teret odgovarajućeg rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Takvi zajmovi su

otpisani po završetku svih proceduralnih radnji za utvrđivanje gubitka. Ukoliko

se u nadolazećem razdoblju iznos gubitka smanji, a smanjenje gubitka se može

objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja vrijednosnog

usklađenja (primjerice poboljšanje kreditnog rejtinga zajmoprimca), prethodno

priznati gubitak po vrijednosnom usklađenju se otpušta na teren računa ispravka

vrijednosti. Iznos otpuštenih rezervi priznaje se u računu dobiti i gubitka u stavci

rezerviranja za kreditne gubitke.

Imovina raspoloživa za prodaju obuhvaća onu nederivatnu financijsku imovinu

koja je označena kao raspoloživa za prodaju ili nije svrstana niti u (a) dane zaj-

move i potraživanja, (b) imovinu koja se drži do dospijeća ili (c) imovinu iskazanu

po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

U ovoj kategoriji nalaze se vlasnički i dužnički vrijednosni papiri. Financijska imo-

vina raspoloživa za prodaju se, nakon početnog priznavanja, ponovno mjeri po

fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa koji su izvedeni iz mode-

la novčanih tijekova. Ako cijene koje kotiraju na tržištu nisu dostupne, fer vri-

jednost dužničkih vrijednosnica procjenjuje se primjenom sadašnje vrijednosti

budućih novčanih tokova, a fer vrijednost nekotirajućih glavničkih instrumenata

procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera između cijene i zarade, odno-

sno cijene i novčanog toka pročišćenog na način da odražava specifične okolnosti

vezane za izdavatelja. Financijska imovina se prestaje priznavati u trenutku kada

su istekla prava da se zaprimi novčani tijek od te financijske imovine ili kada je

Banka prenijela sve značajne rizike i prava koja proizlaze iz vlasništva nad tom

financijskom imovinom. Ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na

aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi iskazana su po

trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti.

Dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti imovine svrstane u kate-

goriju raspoložive za prodaju priznaju se izravno u glavnici u okviru “Rezervi i

zadržane dobiti” do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon

toga se ostvareni dobici ili gubici prethodno priznati u glavnici iskazuju u okviru

neto dobiti, odnosno gubitka razdoblja. Gubici od umanjenja priznati u računu

Imovina raspoloživa za prodaju

48


dobiti i gubitka po osnovi vlasničkih instrumenata u portfelju raspoloživi za pro-

daju ne poništavaju se kasnije kroz račun dobiti i gubitka. Gubici od umanjenja

priznati u računu dobiti i gubitka po osnovi dužničkih instrumenata iz portfelja

raspoloživih za prodaju kasnije se poništavaju ako se povećanje fer vrijednosti

instrumenta može objektivno povezati s događajem nakon priznavanja gubita-

ka od umanjenja. Kamata zarađena tijekom razdoblja u kojem je vrijednosnica

raspoloživa za prodaju bila u posjedu Banke obračunava se mjesečno primje-

nom efektivne kamatne stope i iskazuje u računu dobiti i gubitka u okviru priho-

da od kamata.

Tečajne razlike po glavničkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja

raspoloživih za prodaju iskazuju se u glavnici, zajedno s dobicima i gubicima

od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. Tečajne razlike po

dužničkim instrumentima iz portfelja raspoloživih za prodaju koji su denominira-

ni u stranoj valuti iskazuju se u računu dobiti i gubitka.

Dividende na vrijednosnice raspoložive za prodaju knjiže se kad su objavljene,

a potraživanja za dividende se u bilanci iskazuju u okviru ostale imovine, dok se

u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru ostalih prihoda iz poslovanja. Nakon

uplate, iznos potraživanja se prebija s naplaćenim novcem.

Banka povremeno preuzima nekretnine u zamjenu za podmirivanje svojih

potraživanja po zajmovima i predujmovima. Takve nekretnine priznaju se po

neto nadoknadivoj vrijednosti ovisnog potraživanja po zajmovima i predujmo-

vima ili po trenutačnoj fer vrijednosti navedene imovine, ovisno o tome koja je

niža. Prihodi ili rashodi pri prodaji nekretnina pod zalogom priznaju se u računu

dobiti ili gubitka. Nekretnine koje služe kao instrument osiguranja danih kredita

mogu se prodati jedino ako postanu predmetom ovršnog postupka.

Vrijednosnice prodane u sklopu poslova ponovne kupnje i prodaje (repo poslovi)

sadržani su u financijskim izvješćima, a obveza prema ugovornoj strani uključena

je u obveze prema bankama odnosno u obveze prema klijentima. Vrijednosnice

kupljene uz obvezu ponovne prodaje knjižene su kao plasmani kod drugih banaka

ili zajmovi klijentima. Razlika između prodajne i otkupne cijene knjižena je kao

kamata te obračunata ravnomjerno kroz razdoblje do dospijeća.

Prodaja zaloga

Poslovi ponovne kupnje i prodaje

49


Nekretnine i oprema iskazani su prema trošku nabave umanjenom za akumu-

liranu amortizaciju i trajno smanjenje vrijednosti. Kad je imovina prodana ili

povučena iz upotrebe, njezin trošak i akumulirana amortizacija eliminiraju se

iz računovodstvene evidencije, a svi dobici ili gubici koji proizlaze iz njihovog

isknjižavanja uključuju se u račun dobiti i gubitka. Početni trošak nabave nek-

retnina i opreme obuhvaća njihovu nabavnu cijenu, uključujući i carinske pri-

stojbe i nepovrative poreze te sve izravne troškove potrebne za dovođenje imo-

vine u stanje upotrebe i u svrhu za koju je namijenjena. Troškovi nastali nakon

što je započela upotreba nekretnina i opreme, kao što su troškovi popravaka i

održavanja, terete račun dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali. Imovina

u pripremi čini dio nekretnina i opreme u pripremi i iskazuje se prema trošku na-

bave. To obuhvaća trošak izgradnje i druge direktne troškove. Imovina u pripremi

se ne amortizira sve dok nije završena i prenesena u upotrebu te dok se ne svrsta

u odgovarajuću grupu nekretnina i opreme. Amortizacija nekretnina i opreme

obračunava se proporcionalnom metodom korištenjem vijeka njihove upotrebe.

Vijek upotrebe imovine prikazan je kako slijedi:

2008. godine 2007. godine

Zgrade 40 40

Namještaj 5 5

Računala 4 4

Motorna vozila 5 5

Oprema i ostala imovina 2 - 10 2 - 10

Zemljište se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i me-

tode amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja

i po potrebi mijenjaju. Knjigovodstveni iznosi nekretnina i opreme preispituju

se kad događaji ili promijenjene okolnosti upućuju da knjigovodstveni iznosi

nisu nadoknadivi.

Nematerijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave. Nematerijalna imo-

vina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu

pripisati imovini biti u korist poduzeća i ako se pouzdano može procijeniti trošak

te imovine. Nakon početnog iskazivanja, nematerijalna imovina se vrednuje po

trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano smanjenje

vrijednosti. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom

metodom korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Razdoblje i metoda

amortizacije ocjenjuju se u svakom razdoblju izvješćivanja.

Nematerijalna imovina amortizira se kroz razdoblje od 4 godine (software).

Nekretnine i oprema

Nematerijalna imovina

50


Barem jednom, po završetku svake godine potrebno je izvršiti kontrolu razdoblja

amortizacije i metoda amortizacije. Promjene u očekivanom korisnom vijeku

trajanja ili očekivanom predlošku potrošnje budućih ekonomskih koristi imovine

ogledaju se u promjeni razdoblja amortizacije ili promjeni metode amortizacije

te se obrađuju kao promjene knjigovodstvenih procjena.

Derivatni financijski instrumenti se inicijalno priznaju u bilanci u skladu s poli-

tikom početnog priznavanja financijskih instrumenata, a naknadno se ponovno

mjere prema svojoj fer vrijednosti. Fer vrijednosti se utvrđuju na temelju pri-

mjerene metode koja uključuje: kotirane tržišne cijene, dealerske kotacije, di-

skontiranog novčanog tijeka te modela za izračun vrijednosti opcija. Svi derivati

iskazuju se kao imovina ako je njihova fer vrijednost pozitivna, a kao obveze ako

je njihova fer vrijednost negativna. Promjene u fer vrijednosti derivatnih instru-

menata uključene su u svođenje stranih valuta na srednji tečaj.

Banka nije primjenjivala računovodstvo zaštite.

Nekretnine i oprema i nematerijalna imovina se procjenjuju radi utvrđivanja

smanjenja vrijednosti u slučajevima kad okolnosti ukazuju na činjenicu da se

knjigovodstvena vrijednost imovine neće moći nadoknaditi. U slučajevima gdje

knjigovodstvena vrijednost premašuje nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u

računu dobiti i gubitka po stavkama nekretnina i opreme i nematerijalne imovine

koja je proknjižena po trošku stjecanja ili se tretira kao smanjenje revalorizacij-

ske rezerve imovine knjižene po revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao sman-

jenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacijskog viška. Ovisno o tome

koji je veći, nadoknadivi iznos je iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova

upotrebna vrijednost.

Rezervacije se iskazuju kad Banka ima trenutačnu zakonsku ili ugovornu obvezu

koja je rezultat prošlih događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava

vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je

moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Banka upravlja znatnim iznosima imovine trećih osoba.

Za tu uslugu Banka naplaćuje naknadu. Ova sredstva nisu iskazana u bilanci Banke.

(vidi bilješku 29).

Derivatni financijski instrumenti

Umanjenje vrijednosti imovine

Rezervacija za potencijalne obveze

Poslovi koji se vode u ime i za račun drugih

51


Banka sukladno svojoj politici isplaćuje dividendu dioničarima prema revidiranim

godišnjim rezultatima.

Prosudbe

U postupku primjene računovodstvenih politika Banke, Uprava je napravi-

la sljedeće prosudbe, odvojeno od onih koje uključuju procjene, a koje imaju

najznačajniji utjecaj na iznose prikazane u financijskim izvješćima:

Imovina koja se drži do dospijeća

Sukladno smjernicama MRS-a 39 Banka klasificira nederivativnu financijsku imovi-

nu s fiksnim ili utvrdivim iznosom plaćanja i fiksnim dospijećem kao Imovinu koja

se drži do dospijeća. Ova klasifikacija iziskuje značajne prosudbe. Pri donošenju

tih prosudbi Banka procjenjuje pozitivnu namjeru i mogućnost držanja takvih

ulaganja do dospijeća. Ukoliko Banka ne zadrži ulaganje do dospijeća, osim u po-

sebnim slučajevima (kao što je prodaja beznačajnog iznosa u odnosu na ukupan

iznos ulaganja koja se drže do dospijeća koji je blizu datuma dospijeća) cijela

grupa imovine će biti reklasificirana u portfelj Imovina raspoloživa za prodaju i

izmjerena po fer vrijednosti umjesto po metodi amortiziranog troška.

Procjena neizvjesnosti

Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i drugi ključni izvori procjena

neizvjesnosti na datum bilance koje stvaraju veliki rizik uzrokovanja značajnih

usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj

godini, navode se u nastavku.

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka redovno pregledava zajmove i potraživanja kako bi ocijenila postoji li

objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti. Prilikom procjene iznosa gubitka u

slučajevima gdje je zajmoprimac dospio u financijske poteškoće, a ne postoje

povijesni podaci koji se odnose na zajmoprimce sličnih obilježja, Banka koristi

iskustvenu prosudbu. Također, procjena promjena u budućim novčanim tokovima

temeljena je na relevantnim dostupnim informacijama koje ukazuju na negati-

vne promjene platežnog statusa korisnika kredita unutar grupe ili nacionalne ili

lokalne ekonomske uvjete koji su povezani s nepodmirenjem obveza vezanih za

imovinu unutar grupe. Menadžment koristi procjenu temeljenu na iskustvu povi-

jesnog gubitka za imovinu sličnih obilježja kreditnog rizika i objektivnih dokaza

o umanjenju vrijednosti sličnih kao u promatranoj grupi zajmova i potraživanja.

Banka koristi iskustvenu prosudbu za prilagodbu relevantnih dostupnih informa-

cija trenutnim okolnostima.

Politika isplati dividendi

Značajne računovodstvene procjene i prosudbe

52


2008. godina 2007. godina

Prihodi od kamata

Građani 97.602 98.828

Poduzeća 52.373 50.229

Vrijednosnice 4.051 4.348

Banke 25.029 19.310

Javni sektor i ostali sektori 1.402 1.415

180.457 174.130

Troškovi kamata

Građani 58.201 44.256

Poduzeća 18.328 19.829

Banke 3.003 4.049

Javni sektor i ostali sektori 6.642 8.252

86.174 76.386


Kamatni prihodi od:

Djelomično nadoknadivih zajmova 2.956 5.568

Potpuno nenadoknadivih zajmova 960 343

3.916 5.911

3. PRIHODI I TROŠKOVI OD KAMATA

Prihodi od kamata obuhvaćaju razgraničene naknade po plasmanima u ukupnom iz-

nosu 7.972 tisuće kuna (u 2007. godini 6.451 tisuća kuna), koji se priznaju sukladno

metodi efektivne kamatne stope.

53



Prihodi od naknada i provizija

Naknade i provizije na usluge platnog prometa 15.449 15.945

Naknade i provizije na kartične usluge 15.757 14.936

Naknade i provizije iz kreditnog poslovanja 7.407 6.512

Naknade i provizije od trgovanja vrijednosnim papirima 7.612 8.046

Ostale naknade i provizije 4.527 4.882

50.752 50.321

Troškovi naknada i provizija

Naknade za usluge platnog prometa 4.179 4.323

Naknade za poslovanje s gotovinom 6.170 6.952

Naknade za međubankovne usluge 2.216 1.469

Ostalo 3.371 2.826

15.936 15.570


Prihodi od kupoprodaje stranih valuta 10.854 10.018

Svođenje stranih valuta na srednji tečaj 385 1.809

Primljene dividende 1.619 765

Neto prihodi/(rashodi) od prodaje nekretnina i opreme 376 (32)

Neto (rashodi)/prihodi od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja po fer vrijednosti kroz RDG

(5.684) 7.381

Neto prihodi/(rashodi) od kupoprodaje vrijednosnica iz portfelja raspoloživo za prodaju

13.110 (13)

Prihodi od naplate otpisanih plasmana u prethodnim godinama 58 111

Ostali prihodi 3.728 3.345

24.446 23.384

4. PRIHODI I TROŠKOVI OD NAKNADA I PROVIZIJA

5. OSTALI NETO PRIHODI IZ POSLOVANJA

Ostali prihodi od naknada najvećim se dijelom odnose na naknade naplaćene na

šalterima banke po izvršenim uplatama u iznosu 2.268 tisuća kuna ( u 2007. godini

2.450 tisuća kuna).

Ostali prihodi uključuju naplaćene sudske i odvjetničke troškove, prihode od pro-

daje prepaid bonova i mjenica.

54



Rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima (Bilješka 14) (9.508) (18.128)

Ostala imovina (Bilješka 21) 162 (136)

Rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama (Bilješka 26) 1.741 474

(7.605) (17.790)


Troškovi zaposlenika 54.340 46.678

Materijalni troškovi i usluge 37.263 41.962

Najamnine 10.018 8.725

Troškovi premija za osiguranje štednih uloga 4.403 3.812

Porezi i doprinosi 1.389 1.214

Ostala davanja državi - 1.973

Ostali troškovi 1.288 1.408

108.701 105.772

6. TROŠKOVI UMANJENJA VRIJEDNOSTI I REZERVIRANJA

7. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI POSLOVANJA

Ostali troškovi uključuju troškove propagande, sponzorstva, donacija te

ostale troškove.

Na dan 31. prosinca 2008. godine u Banci je zaposleno 326 radnika

(2007: 347 radnika).


Neto plaće 26.064 25.271

Troškovi mirovinskog osiguranja 7.100 6.900

Troškovi zdravstvenog osiguranja 5.988 5.803

Ostali obvezni doprinosi 878 851

Porez i prirez 6.747 6.518

Rezerviranja za zaposlenike 1.127 61

Ostali troškovi zaposlenika 6.436 1.274

54.340 46.678

Pregled troškova zaposlenika

55


Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na oporezivu dobit (u 2007. go-

dini 20%). Porezne prijave ostaju otvorene i predmetom su kontrole za razdo-

blje od najmanje tri godine. Uprava vjeruje da ima primjereno rezervirane

porezne obveze u priloženim financijskim izvješćima. Međutim, ostaje rizik

da bi nadležna tijela mogla zauzeti različito gledište s obzirom na tumačenje

odredbi, a posljedice bi mogle biti značajne.

Porezni trošak sadrži:


Amortizacija nekretnina i opreme 11.160 11.093

Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama 1.419 1.558

Amortizacija nematerijalne imovine 752 883

13.331 13.534


Tekući porezni trošak 4.605 -

Odgođena porezna imovina (774) (634)

Porezni trošak 3.831 (634)

8. AMORTIZACIJA MATERIJALNE I NEMATERIJALNE IMOVINE

9. POREZ NA DOBIT

56


Usklađivanje računovodstvenog i poreznog dobitka je:

31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007.

Dobit prije oporezivanja 23.909 18.783

Zakonska porezna stopa 20% 20%

Očekivani porez po stopi od 20% 4.782 3.757

PRIVREMENE RAZLIKE

Nerealizirani gubitak od financijske imovine 4.199 461

Realizirana dobit od ostalih ulaganja (23) -

Razgraničene naknade za odobravanje kredita (549) 2.710

Razgraničene ostale naknade 2 (4)

Neto privremene razlike 3.629 3.167

TRAJNE RAZLIKE

Porezni učinak neoporezivog prihoda: (1.778) (2.015)

Primljene dividende (1.619) (765)

Ostali rashodi ranijih razdoblja - (1.250)

Smanjenje dobiti za ostale prihode (159) -

Porezni učinak porezno nepriznanih troškova 949 4.936

Reprezentacija i prijevoz 480 786

Amortizacija iznad propisanog iznosa 240 170

Otpis potraživanja 229 3.431

Ostalo - 549

Neto trajne razlike (829) 2.921

57


31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007.

Oporeziva dobit 26.709 24.871

Korištenje poreznog gubitka prenjetog iz prethodnih razdoblja (3.684) (24.871)

Porezna osnovica 23.025 -

Stopa poreza na dobit 20% 20%

Obveza poreza na dobit 4.605 -

Tekući porezni trošak 4.605 -

Efektivna porezna stopa 19,26% -

2008. 2007.

Preneseni porezni gubitak iz prethodnih razdoblja 3.684 28.555

Iskorištenje u godini (3.684) (24.871)

Porezni gubitak za prijenos u buduća razdoblja - 3.684

Promjene odgođene porezne imovine su:

Porezni gubitak

Porezni gubitak koji se prenosi odnosi se na porezni gubitak Požeške banke

d.d. iz 2005. godine, koji je iskorišten tijekom 2008. godine

2008.

Početno stanje

Na teret

RDG-aZavršno

stanje

Gubitak od financijske imovine 96 840 936

Gubitak od ostalih ulaganja - 43 43

Razgraničene naknade 2.058 (109) 1.949

Razgraničene ostale naknade 1 - 1

2.155 774 2.929

2007.

Početno stanje

Na teret

RDG-aZavršno

stanje

Gubitak od financijske imovine 3 93 96

Gubitak od ostalih ulaganja - - -

Razgraničene naknade 1.516 542 2.058

Razgraničene ostale naknade 2 (1) 1

1.521 634 2.155

58


Za izračunavanje zarade po dionici, za zaradu se uzima dobit tekuće godine (do-

bit nakon poreza) koja pripada vlasnicima redovnih dionica nakon oduzimanja

iznosa koji se odnose na povlaštene dividende.

Novac i novčani ekvivalenti za potrebe izvještaja o novčanom toku mogu se po-

kazati kako slijedi:

10. ZARADA PO DIONICI

2008. 2007.

Dobit tekuće godine (u tisućama kuna) 20.077 19.417

Ponderirani prosječni broj redovnih dionica u godini 445.900 420.762

Zarada po dionici (u kunama) – osnovna i razrijeđena 45,03 46,15


Novac u blagajni 40.919 51.791

Žiro račun kod Hrvatske narodne banke 130.917 64.131

Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka 58.172 63.712

Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka 2.554 17.887

Ostale stavke 11.881 11.681

244.443 209.202


Novac u blagajni 40.919 51.791


Tekući računi i depoziti po viđenju kod stranih banaka 58.172 63.712

Tekući računi i depoziti po viđenju kod domaćih banaka 2.554 17.887

Ostale stavke 11.881 11.681

Novčani ekvivalenti - depoziti kod drugih banaka (Bilješka 13) 626.119 530.205

870.562 739.407

11. GOTOVINA I RAČUNI KOD BANAKA

59



Obvezna i granična pričuva 207.575 258.447

Obvezna pričuva predstavlja iznos likvidne imovine koju su banke dužne de-

ponirati kod Hrvatske narodne banke. Obvezna pričuva se izračunava na kra-

ju svakog mjeseca na određena sredstva iz prethodnog mjeseca. Obvezna

pričuva se obračunava u iznosu 14 posto kunskih i deviznih depozita, prim-

ljenih zajmova i izdanih dužničkih vrijednosnica (2007.: 17 posto). Od tog

iznosa, 70 posto kunskog dijela obvezne pričuve i 60 posto deviznog dijela

obvezne pričuve izdvaja se kod Hrvatske narodne banke. Postotak izdvajanja

kunskog dijela obvezne pričuve uključuje i dio deviznog dijela koji se održava

u kunama.

Sredstva deponirana kod Hrvatske narodne banke nosila su godišnju kamatu

od 0,75 posto na kunske depozite (u 2007. godini 0,75 posto). Sredstva de-

ponirana u devizama nose godišnju kamatu od 0,50% do 1,25% posto (u 2007.

godini od 1,25 posto do 1,75 posto) na sredstva deponirana u eurima. Banke su

dužne održavati 75 posto devizne obvezne pričuve u kunama. Kamatne stope

na sredstva u američkim dolarima i eurima nisu fiksne.

Granična obvezna pričuva predstavlja dio sredstava pozajmljenih od nere-

zidenata i pravnih osoba u posebnom odnosu s bankama koji su banke bile

dužne deponirati kod Hrvatske narodne banke. Na dan 10. listopada 2008.

godine Hrvatska narodna banka donijela je odluku kojom se ukida obveza

izdvajanja granične obvezne pričuve.

12. SREDSTVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE


Oročeni depoziti 301.779 350.936

Krediti bankama 327.685 182.614

629.464 533.550

Ispravci za umanjenje vrijednosti (3.345) (3.345)

626.119 530.205

13. PLASMANI KOD DRUGIH BANAKA

60


Depoziti kod banaka odnose se na kratkoročne depozite kod domaćih i inozemnih

banaka uz kamatnu stopu od 1,00 posto do 5,20 posto (u 2007. godini od 1,00

posto do 6,80 posto). Od ukupno oročenih depozita kod drugih banaka, na de-

pozite u stranim bankama odnosi se 266.451 tisuća kuna (2007.: 304.798 tisuća

kuna). Krediti bankama odnose se na kratkoročne kredite (do jednog mjeseca)

kod domaćih banaka uz kamatnu stopu od 1,50 posto do 7,00 posto (u 2007. go-

dini od 6,50 posto do 12,40 posto).

Rezerviranja za umanjenje vrijednosti odnose se na domaće banke u stečaju.

Zemljopisna analiza

Zemljopisna analiza uključuje oročene depozite i tekuće račune otvorene kod

stranih banaka.


Na dan 1. siječnja 3.345 3.345

Povećanje/(smanjenje) - -

Na dan 31. prosinca 3.345 3.345


Australija 1.153 1.928

Austrija 970 6.579

Belgija 63.205 38.069

Crna Gora 19.444 22.830

Danska 516 48.072

Italija 19.243 61.527

Kanada 226 395

Nizozemska 488 1.943

Njemačka 148.055 58.961

Sjedinjene Američke Države 4.038 9.998

Slovenija 384 4.986

Turska 154 143

Španjolska 818 48.163

Švedska 712 51.770

Švicarska 65.217 13.146

324.623 368.510

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

61


a) Analiza po vrsti klijenta

b) Analiza po sektorima


Stanovništvo 835.334 1.044.311

Trgovina na veliko i malo 275.192 191.389

Prerađivačka industrija 111.495 92.149

Poslovanje nekretninama 37.498 29.487

Prijevoz, skladištenje i veze 79.600 66.357

Poljoprivreda i šumarstvo 43.281 25.521

Graditeljstvo 62.839 49.060

Proizvodnja hrane i pića 68.891 60.099

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1.324 1.320

Hoteli, restorani 23.115 18.210

Ostali sektori 96.223 116.555

1.634.792 1.694.458


1.507.381 1.576.511

14. ZAJMOVI KLIJENTIMA


Stanovništvo

u kunama 831.238 1.039.920

u stranim valutama 4.096 4.392

835.334 1.044.312

Poduzeća

u kunama 662.939 629.212


799.458 650.146

1.634.792 1.694.458


1.507.381 1.576.511

62


c) Promjene glavnice djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih zajmova


Djelomično nadoknadivi

zajmovi

Potpuno

nenadoknadivi

zajmovi

Djelomično nadoknadivi

zajmovi

Potpuno

nenadoknadivi

zajmovi

Stanje na dan 1. siječnja 96.627 62.298 125.763 73.851

Prijenos iz potpuno nadoknadivih zajmova

21.705 1.503 16.152 1.705

Prijenos iz potpunonenadoknadivih zajmova

1.488 (1.488) 13 (13)

Prijenos iz djelomičnonadoknadivih zajmova

(8.825) 8.825 (12.549) 12.549

Prijenos u potpunonadoknadive zajmove

(2.314) (176) (13.871) (190)

Naplata (5.961) (1.773) (16.138) (1.394)

Otpisi (263) (24.953)

Ostale promjene (3.641) 1.472 (2.743) 743

Stanje 31. prosinca 99.079 70.398 96.627 62.298

Dana 31. prosinca 2008. godine iznos bruto glavnice zajmova koji ne ostvaruju

prihode bio je 70.398 tisuća kuna (u 2007. godini 62.298 tisuća kuna). U 2008. go-

dini ukupno je naplaćeno 1.773 tisuća kuna takvih zajmova (u 2007. godini 1.394

tisuća kuna). Tijekom 2008. godine reprogramirano je 2.314 tisuća kuna zajmova

pravnih osoba i obrtnika (u 2007. godini 13.871 tisuću kuna).

d) Rezerviranja za gubitke

Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom riziku primjenom mnogih

kontrolnih mjera: redovita procjena utemeljena na prihvaćenim kreditnim krite-

rijima, razvrstavanje sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u jednoj

vrsti poslovnog područja. Ako je potrebno, Banka pribavlja prihvatljive instru-

mente osiguranja da bi smanjila razinu kreditnog rizika.


Stanje na dan 1. siječnja 117.947 124.626

Povećanje 22.147 29.232

Naplaćeni iznosi (13.239) (10.893)

Otpisani iznosi (44) (24.807)

Tečajne razlike 600 (211)

Stanje na dan 31. prosinca 127.411 117.947

63


Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:

Promjene dužničkih vrijednosnica i udjela u investicijskim fondovima


Stanje 1. siječnja 23.281 12.369

Kupnja - 23.669

Prodaja (18.065) (13.047)

Reklasifikacija (3.984) -

Nerealizirana dobit (1.303) 247

Realizirana dobit 245 (57)

Tečajne razlike (174) 100

Stanje 31. prosinca - 23.281

15. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ

RAČUN DOBITI I GUBITKA

2008. godina. 2007. godina

Dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - 23.281

Vlasničke vrijednosnice po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - 16.748

- 40.029

Udio u % Ulaganja

Naziv društva DržavaVrsta

djelatnosti

2008.

godina

2007.

godina

2008.

godina

2007.

godina

Crnogorski telekom AD, Podgorica Crna Gora - 0,26 5.638

HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. - 0,01 - 2.822

HUP-Zagreb d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. - 0,25 - 3.266

Franck d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. - 0,12 - 1.050

Jamnica d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. - 0,07 - 1.650

Atlantic grupa d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. - 0,03 - 703

Proficio d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. - 0,18 - 429

Veterina d.d. Rakov Potok Hrvatska nefin. inst. - 0,60 - 1.153

Centralna depozitarna agencija AD Podgorica Crna Gora fin.inst. - 2,00 - 37

- 16.748

64


Promjene vlasničkih vrijednosnica

Sukladno dopunama IAS 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjere-

nje i IFRS 7 – Financijski instrumenti: Objave, Banka je u 2008. godini obavila

računovodstvenu reklasifikaciju financijskih instrumenata iz portfelja financijske

imovine iskazane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u portfelj vrije-

dnosnih papira raspoloživih za prodaju. Reklasifikacija je provedena po fer

vrijednosti na datum reklasifikacije. Reklasifikacija svih financijskih instrumenata

iz portfelja financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti

i gubitka u portfelj raspoloživo za prodaju obavljena je s danom 24. srpnja 2008.

godine. Ukupno je reklasificirana imovina u vrijednosti 23.902 tisuće kuna, od

čega se 3.984 tisuće kuna odnosi na udjel u investicijskom fondu, a 19.918 tisuća

kuna na vlasničke vrijednosnice.

Vrijednosti reklasificirane financijske imovine mogu se prikazati kako slijedi:



Kupnja 9.764 14.934

Prodaja (1.984) (23.617)

Reklasifikacija (19.918) -

Nerealizirana dobit (4.610) 1.628

Realizirana dobit - 5.562

Tečajne razlike - (47)

Stanje 31. prosinca - 16.748

VrijednosnicaVrijednost 31.

prosinca 2008.

Fer vrijednost

na datum

reklasifikacije

Vlasničke vrijednosnice

HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb 4.981 7.125

Crnogorski telekom AD, Podgorica 3.113 5.301

HUP-Zagreb d.d. Zagreb 1.695 2.826

Franck d.d. Zagreb 1.225 1.842

Jamnica d.d. Zagreb 606 1.380

Atlantic grupa d.d. Zagreb 369 1.113

Proficio d.d. Zagreb 133 294

Centralna depozitarna agencija AD Podgorica 37 37

12.159 19.918

Ulaganja u investicijske fondove

Poba Ico Equity - otvoreni investicijski fond s javnom ponudom 2.569 3.984

2.569 3.984

14.728 23.902

65


a) obveznice

Obveznice uključuju ulaganje u obveznice Grada Koprivnica.

Po osnovi reklasificirane financijske imovine Banka je priznala dobitke, gubitke,

prihode i rashode u prihode kako slijedi:


Obveznice 4.356 6.099

Ulaganja u investicijske fondove 2.569 -

Vlasničke vrijednosnice 30.624 16.353

37.549 22.452

-


36.323 21.226

VrijednosnicaNakon

reklasifikacijePrije

reklasifkiacije

Rezerva fer vrijednosti u kapitalu (8.245) -

Fer vrijednost u računu dobiti i gubitka - (5.912)

16. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOLOŽIVA ZA PRODAJU

b) ulaganja u investicijske fondove

Ulaganja u investicijske fondove uključuju ulaganje u Poba Ico Equity - otvoreni

investicijski fond s javnom ponudom.



Naplata (1.666) (1.663)

Smanjenje fer vrijednosti (77) (120)

Stanje 31. prosinca 4.356 6.099


Stanje 1. siječnja - -

Reklasifikacija 3.984 -

Smanjenje fer vrijednosti (1.415) -

Stanje 31. prosinca 2.569 -

Da Banka nije reklasificirala financijsku imovinu tijekom tekućeg razdoblja, gubitak

fer vrijednosti priznat u računu dobiti i gubitka bio bi veći za 8.245 tisuća kuna.

66


c) vlasničke vrijednosnice

Promjene vlasničkih vrijednosnica tijekom godine


Vrijednosnice koje kotiraju na burzi 21.695 10.331

Vrijednosnice koje ne kotiraju na burzi 8.929 6.022

30.624 16.353

Ispravci za umanjene vrijednosti (1.226) (1.226)

Ukupno 29.398 15.127



Kupnja 6.722 7.776

Prodaja (17.867) (475)

Reklasifikacija (Bilješka 15) 19.918 -

Realizirana dobit 13.117 -

Promjena fer vrijednosti (7.670) 1.149

Rezerviranje za umanjenje vrijednosti - (13)

Tečajne razlike u fer vrijednosti 51 -


67


Tablica u nastavku prikazuje detalje vlasničkog portfelja:

Udio u % Ulaganja

Naziv društva DržavaVrsta

djelatnosti

2008.

godina

2007.

godina

2008.

godina

2007.

godina

Bilokalnik-IPA d.d. Koprivnica Hrvatska nefin. inst. 3,21 3,21 4.817 4.817

Western Balkan Investment F. AD Podgorica

Crna Gora fin.inst. 5,00 5,00 3.662 3.663

Spin Valis d.d. Požega Hrvatska nefin. inst. 2,55 2,55 931 1.145

Croatia osiguranje d.d. Zagreb Hrvatska fin.inst. 0,01 0,01 126 708

Oroplet d.d. - u stečaju Hrvatska nefin. inst. 11,68 11,68 1.226 1.226

MBU d.o.o. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 10,12 10,12 579 579

Tržište novca d.d. Zagreb Hrvatska fin.inst. 4,55 4,55 319 319

HROK d.o.o. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 1,00 1,00 141 75

Zagrebačka burza d.d. Zagreb Hrvatska fin.inst. 0,09 4,26 37 2.209

Velebit osiguranje d.d. Zagreb Hrvatska fin.inst. 5,00 - 3.300 -

Velebit životno osiguranje d.d. Zagreb Hrvatska fin.inst. 5,00 - 3.300 -

Središnja depozitarna agencija d.d. Zagreb

Hrvatska fin.inst. 0,10 0,10 23 15

S.W.I.F.T. SCRL Belgija Belgija nefin. inst. - - 5 5

Štednokred d.d. Zagreb Hrvatska fin.inst. - 9,99 - 1.559

ostalo Hrvatska fin.inst. - - - 33

Crnogorski telekom AD, Podgorica Crna Gora nefin. inst. 0,36 - 3.112 -

HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 0,03 - 4.981 -

HUP-Zagreb d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 0,23 - 1.695 -

Franck d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 0,29 - 1.225 -

Jamnica d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 0,07 - 606 -

Atlantic grupa d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 0,03 - 369 -

Proficio d.d. Zagreb Hrvatska nefin. inst. 0,18 - 133 -

Veterina d.d. Rakov Potok Hrvatska nefin. inst. - - - -

Centralna depozitarna agencijaAD Podgorica

Crna Gora fin.inst. 2,00 - 37 -

Ukupno 30.624 16.353

Navedena vlasnička vrijednosnica potpuno je vrijednosno usklađena:


Oroplet d.d. - u stečaju (1.226) (1.226)

Ukupno vrijednosno usklađenje (1.226) (1.226)

68


d) Rezerve fer vrijednosti vezane uz dužničke i vlasničke vrijednosnice

Neto knjigovodstvena vrijednost obveznica na kraju godine približno je jednaka

fer vrijednosti na kraju godine.

Promjene rezervi fer vrijednosti

Vrsta vrijednosnice 2008. godina 2007. godina

Dužničke vrijednosnice (1.277) 215

Vlasničke vrijednosnice (6.470) 1.149

Ukupno rezerve fer vrijednosti (7.747) 1.364


Stanje 1. siječnja 1.364 335

Promjena fer vrijednost dužničkih vrijednosnica (1.492) (120)

Promjena fer vrijednost vlasničkih vrijednosnica (7.619) 1.149

Stanje 31. prosinca (7.747) 1.364

17. FINANCIJSKA IMOVINA KOJA SE DRŽI DO DOSPIJEĆA

Promjene imovine koja se drži do dospijeća


Obveznice Republike Hrvatske 55.156 54.223

Ukupna vrijednost 55.156 54.223



Promjena vrijednosti 1.128 2.972

Naplate (195) (175)


69


18. NEMATERIJALNA IMOVINA

Software GoodwillImovina u

pripremi

Ukupno

nematerijalna

imovina

NABAVNA ILI PROCIJENJENA VRIJEDNOST

Stanje 1. siječnja 2007. godine 9.177 16.867 - 26.044

Povećanja - - 437 437

Otuđivanje i rashodovanje (55) - - (55)

Prijenos iz imovine u pripremi 386 - (386) -

Stanje 31. prosinca 2007. godine 9.508 16.867 51 26.426

Povećanja - - 665 665


Prijenos iz imovine u pripremi 280 - (280) -


ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Stanje 1. siječnja 2007. godine 6.295 - - 6.295

Trošak za godinu 883 - - 883


Stanje 31. prosinca 2007. godine 7.127 - - 7.127

Trošak za godinu 752 - - 752


Stanje 31. prosinca 2008. godine 7.288 - - 7.288

Neto knjigovodstvena vrijednost



Goodwill je alociran na jedinice stvaranja novca koje su stečene spajanjem

Požeške banke d.d. Nadoknadivi iznos jedinica koje stvaraju novac utvrđuje se te-

meljem izračuna profitabilnosti. Za spomenute izračune korištena su predviđanja

novčanog toka koja se temelje na financijskim projekcijama za pet godina.

Planirana bruto marža određena je na temelju prošlog iskustva i očekivanog

tržišnog razvoja. Korištena diskontna stopa odražava specifične rizike koji se

odnose na relevantni poslovni segment.

70


19. NEKRETNINE I OPREMA

Nabavna ili

procijenjena

vrijednost

Zemljište

i zgrade

Namještaj

i oprema

Motorna

vozila

Računalna oprema

Ulaganja

na tuđoj imovini i

dug.najam

Imovina u

pripremiUkupno

Stanje 1. siječnja 2007.

71.122 40.485 4.202 33.026 11.295 106 160.236

Povećanja - - - - - 30.432 30.432

Prijenos iz imovine u pripremi

17.007 5.539 2.769 5.040 85 (30.440) -

Otuđivanje i rashodo-vanje

- (1.879) (1.334) (2.208) (859) - (6.280)


88.129 44.145 5.637 35.858 10.521 98 184.388

Povećanja - - - - - 5.397 5.397

Prijenos iz imovine u pripremi

337 2.410 439 1.171 915 (5.272) -


- (1.170) (222) (1.687) - - (3.079)


88.466 45.385 5.854 35.342 11.436 223 186.706

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Stanje 1. siječnja 2007.

32.844 29.362 1.868 25.868 5.863 - 95.805

Trošak za godinu 1.742 4.674 1.011 3.666 1.558 - 12.651


- (1.811) (959) (2.189) (742) - (5.701)


34.586 32.225 1.920 27.345 6.679 - 102.755

Trošak za godinu 2.056 4.625 1.106 3.373 1.419 - 12.579


- (1.162) (139) (1.677) - - (2.978)


36.642 35.688 2.887 29.041 8.098 - 112.356

Neto knjigovodstve-

na vrijednost


51.824 9.697 2.967 6.301 3.338 223 74.350


53.543 11.920 3.717 8.513 3.842 98 81.633

Materijalna imovina knjigovodstvene vrijednosti 28.252 tisuće kuna (2007.; 29.391

tisuća kuna) založena je kao jamstvo za depozite od pravnih osoba u iznosu 35.000

tisuća kuna (2007.; 28.000 tisuća kuna).

71


Banka je u 2007. godini stekla vlasnički udjel u iznosu od 1.530 tisuća kuna ili

51% u društvu Poba ICO d.o.o. Podružnica nije konsolidirana u ovim financijskim

izvještajima, jer njena neto sredstva nisu materijalno značajna u odnosu na Banku.

Društvo POBA ICO d.o.o. je na dan 31. prosinca 2008 iskazalo:

Nekretnine i oprema preuzeta za nenaplaćena potraživanja ne koristi se za potrebe

Banke i na dan 31.12.2008. godine iznosi 2.123 tisuće kuna (u 2007. godini 2.414

tisuća kuna). U knjigama Banke vode se po trošku stjecanja.

Promjene u ispravcima vrijednosti za moguće gubitke u ostaloj imovini bile su

kako sljedi:

20. ULAGANJA U PODRUŽNICE

2008. godina

Ukupnu imovinu 1.095

Ukupnu neto imovinu (795)

Neto gubitke za 2008. godinu 1.813


Obračunane naknade i provizije 3.532 3.572

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplativa potraživanja 2.123 2.414

Potraživanja za porez na dobit 1.391 1.231

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 1.641 1.309

Ostali predujmovi 189 1.816

Ostala imovina 1.872 1.546

10.748 11.888

-


8.780 9.541

21. OSTALA IMOVINA



Povećanje 1.816 393

Naplaćeni iznosi (1.979) (256)

Otpisani iznosi (217) (712)

Tečajne razlike 1 (1)


72


22. OBVEZE PREMA BANKAMA

23. OBVEZE PREMA KLIJENTIMA

Sredstva depozita po viđenju odnose se na primljena sredstva od Banche Popo-

lari Milano za isplatu mirovina svim korisnicima talijanskih mirovina u Republici

Hrvatskoj, uz kamatnu stopu ugovorenu u visini 30% jednomjesečnog Euribor-a.


Depoziti po viđenju, u stranim valutama 39.866 37.070

Oročeni depoziti, u stranim valutama - 7.330

39.866 44.400


STANOVNIŠTVO

Depoziti po viđenju

u kunama 209.319 235.785


Oročeni

u kunama 446.695 404.000


UKUPNO STANOVNIŠTVO 1.666.649 1.538.666

PRAVNE OSOBE

Depoziti po viđenju

u kunama 240.056 281.064


Oročeni

u kunama 203.754 446.356


UKUPNO PRAVNE OSOBE 503.193 791.979

SVEUKUPNO DEPOZITI KLIJENATA 2.169.842 2.330.645

73



Repo-krediti od domaćih banaka, u kunama 21.600 -

Kratkoročne pozajmice od domaćih banaka s tržišta novca 98.565 89.204

Pozajmice od HBOR-a 68.978 63.211

189.143 152.415


Obračunane naknade i provizije 1.102 963

Obračunane obveze po kamatama 1.212 978

Obveze za dividendu 147 149

Obveze prema zaposlenicima 3.572 3.714

Rezerviranja za otpremnine 2.118 991

Obveze prema dobavljačima 3.943 4.284

Obveze u obračunu po danim kreditima 4.975 5.842

Obveze u obračunu po primljenim sredstvima 5.534 1.711

Tekuća obveza poreza na dobit 4.605 -

Obveze u postupku plaćanja 3.143 4.345

Ostale kunske obveze 1.537 1.781

Ostale devizne obveze 103 255

31.991 25.013

24. OSTALA POZAJMLJENA SREDSTVA

25. OSTALE OBVEZE

Repo primljeni krediti od domaćih banaka i drugih pravnih osoba odnose se na

primljeni kredit za koji je banka založila vrijednosne papire s obvezom reotkupa

istih na određeni budući datum. Primljeni repo-kredit u 2008. godini ugovoren je uz

kamatnu stopu 5,5%. Kao podloga ugovoru založene su obveznice Republike Hrvatske

RHMF-O-15CA, čija je tržna vrijednost 23.010 tisuća kuna. Kratkoročne pozajmice s

tržišta novca uzete su za potrebe tekuće likvidnosti od domaćih banaka. Kamatne

stope na ove pozajmice kreću se u rasponu od 6,5% do 7,5% (2007.; 7,0% - 8,50%).

Pozajmice od HBOR-a su namijenjene odobravanju kredita pravnim i fizičkim oso-

bama u skladu s HBOR-ovim programima za poticaj malog i srednjeg poduzetništva,

turizma i poljoprivrede, uz kamatnu stopu od 0% do 4% (2007.; 0% - 4%).

74


26. REZERVIRANJA ZA POTENCIJALNE OBVEZE I TROŠKOVE

27. DIONIČKI KAPITAL

a) Analiza

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Ukupan broj izdanih dionica na

kraju 2008. godine iznosi 668.749 redovnih dionica (2007. godine 420.762 koma-

da) nominalne vrijednosti od 400,00 kuna po dionici. Temeljem odluke Glavne

skupštine krajem 2008. godine provedena je dokapitalizacija Banke, izdavanjem

247.987 redovnih dionica. Dionice šeste emisije izdane su privatnom ponudom,

po nominalnoj vrijednosti 400,00 kuna za jednu dionicu. Iz provedene dokapitali-

zacije dionički kapital je povećan uplatama u novcu za 99.195 tisuća kuna.

Banka ima 9.173 trezorirane dionice na dan 31. prosinca 2008. godine, knjižene

po trošku nabave (u 2007. godini 2.289 komada).

b) Promjene rezerviranja


Rezerviranja za ostale potencijalne obveze 2.579 4.320

Promjene rezerviranja za potencijalne obveze i troškove 2008. godina 2007. godina


Smanjenje tijekom godine (1.741) (474)


75


Promjene dionica

Broj izdanih

dionica

Vlastite

dionice

Ukupno broj

dionica

31. prosinca 2006. 420.762 (2.437) 418.325

Kupnja vlastitih dionica - (7.510) (7.510)

Prodaja vlastitih dionica - 7.261 7.261

Raspored dobiti 2006. godine - 397 397

31. prosinca 2007. 420.762 (2.289) 418.473

Emisija dionica 247.987 - 247.987

Kupnja vlastitih dionica - (7.302) (7.302)

Prodaja vlastitih dionica - - -

Raspored dobiti 2007. godine - 418 418

31. prosinca 2008. 668.749 (9.173) 659.576

Najznačajniji dioničari Banke na dan 31. prosinca su kako slijedi:


Broj dionica Redovne

dionice % Broj dionica

Redovne

dionice %

Lorenzo Gorgoni 66.002 9,87 40.645 9,66

Assicurazioni Generali S.p.A. 63.791 9,54 39.284 9,34

Cerere S.R.L. Trieste 63.735 9,53 39.249 9,33

Antonia Gorgoni 65.336 9,77 37.156 8,83

Miljan Todorovic 55.731 8,33 34.320 8,16

Andrea Montinari 38.515 5,76 23.719 5,64

Piero Montinari 38.515 5,76 23.719 5,64

Sigilfredo Montinari 38.529 5,76 23.727 5,64

Dario Montinari 38.526 5,76 23.725 5,64

Skrbnički račun 26.346 3,94 19.304 4,59

Giovanni Semeraro 27.494 4,11 17.247 4,10

Ostali dioničari (pojedinačno manje od 3%) 146.229 21,87 98.667 23,43

668.749 100,00 420.762 100,00

76


Sukladno hrvatskim zakonima, dio neto dobiti Banke obvezno se prenosi u nera-

spodjeljive zakonske rezerve do trenutka kad ukupni iznos rezervi ne dosegne

5% dioničkog kapitala Banke ili statutom određenog većeg iznosa. Rezerve za

opće bankovne rizike izdvojene su prema regulativi Hrvatske narodne banke iz

neto dobiti ostvarene u 2006. godini. Rezerve za opće bankovne rizike mogu se

alocirati po isteku razdoblja od tri uzastopne godine u kojima Banka ostvari rast

izloženosti po stopi nižoj od 15% godišnje.

Ostale rezerve mogu se raspodijeliti samo po odobrenju Glavne skupština

dioničara. Raspodjeljive i neraspodjeljive rezerve Banke utvrđene su i iskazane

u ovim financijskim izvještajima u skladu s hrvatskim propisima i odlukama

Hrvatske narodne banke.


Zakonske rezerve 51.863 33.002

Rezerve za vlastite dionice 16.830 16.830

Rezerve za opće bankovne rizike 5.104 5.104

Neraspodjeljive rezerve 73.797 54.936

Kapitalni dobitak od kupoprodaje vlastitih dionica 4.802 5.095

Raspodjeljive rezerve 4.802 5.095

Rezerve fer vrijednosti (7.747) 1.364

70.852 61.395

28. OSTALE REZERVE

77


Banka upravlja znatnim sredstvima u ime i za račun trećih osoba i stanovništva.

Sredstva kojima se upravlja iskazuju se odvojeno od imovine Banke. Prihodi i

rashodi od tih sredstava pripadaju trećim osobama te u redovnom poslovanju

Banka nema nikakvih obveza u vezi s tim transakcijama. Za svoje usluge Banka

zaračunava naknadu.

Sredstva i izvori po zajmovima u ime i za račun mogu se prikazati kako slijedi:

Banka pruža usluge skrbništva nad vrijednosnim papirima. Tržišna vrijednost

vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u skrbništvo na dan 31. prosinca 2008.

godine iznosi 140.849 tisuća kuna (2007.; 460.184 tisuće kuna).

Banka je tijekom 2008. godine ostvarila ukupno 4.690 tisuća kuna (2007: 3.983

tisuće kuna) prihoda od naknada za upravljanje sredstvima u ime i za račun

trećih osoba.

29. SREDSTVA KOJIMA SE UPRAVLJA U IME I ZA RAČUN TREĆIH

OSOBA I USLUGE SKRBI NAD VRIJEDNOSNICAMA


SREDSTVA

Krediti stanovništvu 28.019 29.181

Krediti pravnim osobama 91.561 119.704

Novčana sredstva 16.656 1.892

Ukupno sredstva 136.236 150.777

IZVORI

Javni sektor 24.001 26.215

Pravne osobe 96.763 108.954

Financijske institucije 15.472 15.608

Ukupno izvori: 136.236 150.777

78


Na dan 31. prosinca 2008. i 2007. godine protiv Banke se vodi određeni broj sud-

skih sporova, po kojima se prema procjenama Uprave ne predviđa da bi Banka

mogla pretrpjeti značajnije gubitke.

Na dan 31. prosinca 2008. i 2007. godine Banka nije imala ugovorene kapitalne

obveze po osnovi projekata kapitalnih ulaganja.

Ukupni iznosi preostalih garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih zajmova

na kraju godine iznosio je:

Primarna uloga potencijalnih i preuzetih obveza je osigurati raspoloživost sredsta-

va prema potrebama klijenata. Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju

neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne može podmi-

riti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi.

Budući minimalni primici za operativni najam su sljedeći:

Pravni sporovi

Preuzete kapitalne obveze

Obveze po kreditima, garancije i ostali financijskiinstrumenti

Preuzete obveze po poslovnom najmu

30. POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE


Preuzete obveze – neiskorišteni okvirni krediti po transakcijskim računima

117.224 188.396

Preuzete obveze – neiskorišteni krediti 42.517 68.855

Pisma namjere 766 -

Garancije 52.465 44.787

Devizni akreditivi 24.848 20.606

237.820 322.644


Do 1 godine 774 728

Od 2 do 5 godina 2.683 2.558

Preko 5 godina - 1.229

Ukupno 3.457 4.515

79


U 2008. i 2007. godini nije bilo nepredviđenih prihoda od najamnina koji su evi-

dentirani u računu dobiti i gubitka. Svi ugovori o najmu su obnovljivi i postojeći

najmoprimci imaju pravo prvenstva kod produženja ugovora o najmu. Ne postoji

opcija kupovine.

Buduća minimalna plaćanja za operativni najam su kako slijedi:

Ugovori o najmu su obnovljivi na kraju razdoblja najma po tržišnoj cijeni.


Do 1 godine 9.815 6.977

Od 2 do 5 godina 26.323 21.415

Preko 5 godina 7.176 10.821

Ukupno 43.314 39.213

Stranke se smatraju povezanima, ako jedna stranka ima sposobnost kontrole dru-

ge stranke ili ako ima značajan utjecaj na drugu stranku pri donošenju financijskih

ili poslovnih odluka. Transakcije s povezanim strankama su dio redovnog poslova-

nja. Te transakcije se obavljaju po tržišnim uvjetima i uz primjenu tržišnih kama-

tnih stopa. Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom

pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.

Povezane osobe s Bankom uključuju Upravu Banke, Prokuriste Banke, članove Na-

dzornog odbora i s njima povezane osobe. Vrijednosti transakcija s povezanim

strankama na kraju godine su sljedeće:

31. TRANSAKCIJE S OSOBAMA U POSEBNOM ODNOSU S BANKOM

Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe

Nadzorni odbor

2008. 2007. 2008. 2007.

Zajmovi

Stanje zajmova na početku godine 1.440 705 - -

Povećanje / (smanjenje) tijekom godi-ne

1.202 735 - -

Stanje zajmova na kraju godine 2.642 1.440 - -

Ostvareni kamatni prihod 124 68 2 -

80


Naknade managementu

2008. 2007.

Bruto plaće i ostala kratkoročna primanja 7.027 6.626

Bonusi (dionice) 556 850

Ključno rukovodstvo i s njima povezane osobe

Nadzorni odbor

2008. 2007. 2008. 2007.

Primljeni depoziti

Stanje depozita na početku godine 4.583 4.144 1.354 1.100

Povećanje / (smanjenje) tijekom godine

4.105 439 (435) 254

Stanje depozita na kraju godine 8.688 4.583 919 1.354

Ostvareni kamatni rashod 236 179 4 2

Imovina Obveze

2008. 2007. 2008. 2007.

Poba Ico Invest d.o.o. 5.052 6.855 772 1.435

Uprava se sastoji od 3 člana. Prema odluci Glavne skupštine Banke o upotrebi

dobiti za 2007. godinu, zaposlenicima su dodijeljene vlastite dionice u iznosu 556

tisuća kuna. Izloženost i obveze prema društvu Poba Ico Invest d.o.o. za upra-

vljanje investicijskim fondovima, osim izravnog vlasničkog ulaganja uključuju i

ulaganja u investicijski fond kojim društvo upravlja.

81


Kreditni rizik

32. POLITIKA UPRAVLJANJA FINANCIJSKIM RIZICIMA

Ova bilješka prikazuje pojedinosti o izloženosti Banke financijskim rizicima i opisu-

je postupke koje koristi Uprava i poslovodstvo za kontrolu rizika.

Poslovne aktivnosti Banke izložene su različitima vrstama financijskih rizika, a nave-

dene aktivnosti uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanje određenom

razinom rizika ili kombinacijom rizika. Preuzimanje rizika temeljna je odlika finan-

cijskog poslovanja, a rizici su neizbježna posljedica takvog poslovanja. Cilj Banke

je dakle postići primjerenu ravnotežu između rizika i povrata te maksimalno sma-

njiti potencijalne negativne učinke na financijsko poslovanje Banke. Politike Banke

za upravljanje rizicima osmišljene su na način da utvrđuju i analiziraju navedene

rizike kako bi se postavila primjerena ograničenja i kontrole, te da prate rizike i

pridržavanje ograničenja putem pouzdanih i ažurnih informacijskih sustava. Banka

redovno pregledava svoje politike i sustave upravljanja rizicima kako bi se iskazale

promjene na tržištima, proizvodima i najbolja praksa. Najznačajnije vrste finan-

cijskih rizika kojima je Banka izložena čine kreditni rizik, rizik likvidnosti, tržišni

rizik i operativni rizik. Tržišni rizik obuhvaća valutni rizik, kamatni rizik i rizik od

promjene tržišnih cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira.

Integrirani sustav upravljanja rizicima izrađuje se na razini Banke uvođenjem poli-

tika i procedura te određivanjem limita za razine rizika koje su prihvatljive Banci.

Limiti se primjenjuju se na sve vrste rizika. Izrađeni su modeli i metodologija

upravljanja operativnim rizikom.

Banka je izložena kreditnom riziku, koji se može definirati kao rizik prilikom kojeg

stranka nepodmirenjem obveza može uzrokovati financijski gubitak za Banku.

Značajne promjene u gospodarstvu ili u statusu određenog industrijskog segmenta

koji predstavlja koncentraciju kreditnog rizika u portfelju Banke mogle bi dovesti

do gubitaka za koje nisu napravljena rezerviranja na dan bilance. Uprava stoga

vrlo oprezno upravlja izloženošću kreditnom riziku. Izloženost kreditnom riziku pr-

venstveno nastaje na temelju kredita i predujmova, dužničkih i ostalih vrijednosni-

ca. Kreditni rizik također postoji u izvanbilančnim financijskim aranžmanima kao

što su preuzete obveze za kredite i druga izdana jamstva. Upravljanje kreditnim

rizikom i kontrola rizika centralizirani su u okviru Sektora upravljanja rizicima.

Kreditnim rizikom upravlja se sukladno politikama, procedurama i ostalim inter-

nim aktima Banke. Banka je definirala Kreditnu politiku kao skup mjera za aloka-

ciju kreditnih sredstava tražiteljima kredita, s ciljem dobrog i zdravog upravljanja

kreditnim rizicima, uz osiguravanje jedinstvenih kreditnih načela i ciljeva kao

općeg pravila i pouzdane smjernice za svaku kreditnu odluku.

82


Kreditna politika određuje pravac i smjer razmišljanja pri obavljanju kreditnih po-

slova, u slučaju da kreditni prijedlog odstupa od kreditne politike konačnu odluku

o kreditnom prijedlogu donosi Uprava Banke.

Kreditna politika određuje strukturu plasmana u određenom razdoblju. Plasmani

se strukturiraju po komitentima i grupama komitenata, po proizvodima i grupama

proizvoda, te po sektorima i granama djelatnosti. Također, politikom su definirani

limiti pojedinih plasmana u skladu s odrednicama Hrvatske narodne banke. Obzi-

rom da se u odobravanju kredita provodi princip ‘’dva para očiju’’ nije moguće da

netko samostalno odobri kredit mimo propisanih procedura (osim ako više osoba

nastupa dogovorno). U okviru kreditne politike definirane su i prezentirane poli-

tike i procedure u kreditiranju pravnih osoba i građana. Kreditni rizik se kontinui-

rano prati i izvještava kako bi se postigla pravovremena identifikacija umanjenja

vrijednosti u kreditnom portfelju. Banka primjenjuje razborite metode i modele

u procesu procjene kreditnog rizika.

Sukladno propisima Hrvatske narodne banke plasmani se klasificiraju u tri osnovne

skupine:

• potpuno nadoknadivi plasmani – A skupina rizičnosti – mjere se na skupnoj osnovi

• djelomično nadoknadivi plasmani – B skupina rizičnosti – mjere se na

pojedinačnoj osnovi

• potpuno nenadoknadivi plasmani – C skupina rizičnosti – mjere se na


Unutar svake skupine mogu se, a unutar djelomično nadoknadivih plasmana i tre-

baju, klasificirati u podskupine rizičnosti. Za raspoređivanje plasmana primjenjuju

se kriteriji propisani Odlukom Hrvatske narodne banke i internom odlukom Banke.

Kod raspoređivanja Banka uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika, urednost

plaćanja i kvalitetu primljenih instrumenata osiguranja vraćanja kredita, garanci-

ja i drugih plasmana. Banka tromjesečno procjenjuje rizičnost svih plasmana. Na

temelju procijenjene rizičnosti i stupnjeva rizika propisanih Odlukom o internom

sustavu raspoređivanja plasmana utvrđuju se potrebni ispravci za identificirana

umanjenja vrijednosti za svakog pojedinačnog dužnika, odnosno vrstu plasmana.

Konačnu Odluku o iznosu potrebnih ispravaka za osiguranje od identificiranih po-

tencijalnih gubitaka donosi Uprava Banke.

83


Rizik likvidnosti pojavljuje se u financiranju aktivnosti Banke i u upravljanju po-

zicijama. Obuhvaća rizik nemogućnosti financiranja imovine u odgovarajućim

dospijećima i kamatama, te rizik nemogućnosti likvidacije imovine po prihvatlji-

voj cijeni i uz odgovarajući vremenski rok.

Banka ima pristup raznim izvorima financiranja. Sredstva se prikupljaju putem ve-

likog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita, uzetih zajmova, za-

visnih obveza uključujući depozite, zajmove i vlasničku glavnicu. Banka kontinu-

irano prati rizik likvidnosti utvrđivanjem i nadziranjem promjena u financiranju,

a u svrhu postizanja poslovnih ciljeva koji su postavljeni u skladu s cjelokupnom

poslovnom strategijom Banke. Nadalje, Banka posjeduje portfelj likvidne imovine

za potrebe upravljanja rizikom likvidnosti.

Banka prilagođava svoje poslovne aktivnosti vezane uz rizik likvidnosti, a u skla-

du sa zakonskim odredbama i internim politikama za održavanje rezervi likvi-

dnosti, usklađenosti aktive i pasive, provođenja kontrole propisanih eksternih i

internih imita i ciljanim pokazateljima likvidnosti te planovima za nepredviđene

događaje. Riznica svakodnevno upravlja rezervama likvidnosti te vodi računa o

uspješnom ispunjenju svih potreba klijenata. Pokazatelji koncentracije pokazuju

koncentraciju depozita (udio 20 najvećih deponenata fizičkih i pravnih osoba u

ukupnim depozitima) o čijem stanju se redovito izvješćuje Uprava Banke u sklopu

mjesečnog izvješća.

Uz navedene propisane zahtjeve regulatora, Banka je obvezna pratiti i strukturne

pokazatelje razine rizika likvidnosti i pokazatelja koncentracije, koji su propisani

internim aktima Banke. Strukturni pokazatelji razine rizika likvidnosti pokazuju

odnose određenih stavki imovine i obveza poput: omjer ukupnih danih kredita

i ukupnih primljenih depozita, omjer ukupnih danih kredita i ukupne imovine,

omjer likvidne imovine i ukupno primljenih depozita, omjer ukupno primljenih

kredita i ukupnih obveza.

Većina instrumenata raspoloživih za prodaju izložena je tržišnom riziku, odno-

sno riziku da bi buduće promjene na tržištu mogle umanjiti vrijednost instru-

menata. Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji

imaju na vrijednost imovine, obveza i izvanbilančne pozicije Banke, a uzrokuju

ga promjene cijena odnosno kretanja na financijskim tržištima. Instrumenti su

priznani po fer vrijednosti i sve promjene na tržištu izravno utječu na revalo-

rizacijske rezerve. Banka upravlja tržišnim instrumentima kao odgovorom na

promjene uvjeta na tržištu.

Limiti se određuju prema potrebama i strategiji Banke, a sukladno odredbama

višeg poslovodstva o politici rizika. Izloženost tržišnom riziku službeno se provodi

Rizik likvidnosti

Tržišni rizik

84


sukladno limitima koje odobrava Uprava, a utvrđuje se barem jednom godišnje.

Upravi Banke i višem menagementu, dnevno se dostavljaju osnovni podaci o sta-

nju kunske i devizne likvidnosti Banke s naglaskom na najznačajnije promjene u

trendu kretanja kamatnih stopa i deviznog tečaja. Upravi Banke se dostavljaju i

tjedni izvještaji od strane Sektora riznice s podacima o izloženosti valutnom rizi-

ku. Također, Sektor upravljanja rizicima dostavlja Upravi Banke mjesečno izvješće

o ukupnoj izloženosti valutnom riziku.

U sklopu upravljanja tržišnim rizikom, Banka poduzima razne strategije zaštite od

rizika. Banka pirmjenjuje „value-at-risk“ metodologiju ( VAR ) na otvorenu devi-

znu poziciju u svrhu procjene maksimalnog iznosa očekivanih gubitaka, na temelju

određenog broja pretpostavki za razne promjene u tržišnim uvjetima. Metodolo-

gija određuje “maksimalni“ iznos kojeg Banka može izgubiti uz ograničenu razinu

sigurnosti (95 i 99%), uz naglasak da navedeni pristup ne spriječava nastanak gubi-

taka izvan navedenih granica u slučaju značajnijih tržišnih kretanja. Pokazatelji o

izloženosti i iskorištenosti limita svakodnevno se dostavljaju Službi riznice.

Banka upravlja rizikom promjene tečaja odgovarajuće strane valute na financijski

položaj i novčane tijekove. Valutni rizik prati se na razini ukupne bilance, a prema

zakonskim odredbama vezanim uz otvorenu deviznu poziciju te prema internim

limitima na dnevnoj osnovi. Kretanje devizne pozicije Banke prati se dnevno te-

meljem izvješća o otvorenim deviznim pozicijama prema zahtjevima HNB-a. Za

potrebe analize izloženosti valutnom riziku, Direkcija za nadzor i izvješćivanje o

rizicima redovito priprema izvješća za Upravu.

Banka je dužna krajem svakog dana uskladiti izloženost svoje devizne pozicije

valutnom riziku, tako da ukupna devizna devizna pozicija ne prelazi iznos koji čini

20% jamstvenog kapitala Banke, sukladno propisima HNB-a.

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog položaja Banke na kre-

tanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa pojavljuje se u slučaju neusklađenosti

ili nesrazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata koji

dospijevaju ili im se cijena mijenja u danom razdoblju. Operacije Banke su pod

utjecajem rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna akti-

va i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima

ili u različitim iznosima. U slučaju varijabilnih kamatnih stopa, imovina i obveze

Banke podložni su i baznom riziku koji predstavlja razliku u načinu određivanja

cijena raznih indeksa varijabilnih kamatnih stopa.

Aktivnosti vezane uz upravljanje rizikom aktive i pasive obavljaju se u kontekstu

osjetljivosti Banke na promjene kamatnih stopa.

Tečajni rizik

Kamatni rizik

85


Izloženost kamatnom riziku prati se i mjeri kroz analizu raskoraka u osjetljivosti

na promjene kamatnih stopa, neto prihodom od kamata i ekonomskom vrijednošću

kapitala. U slučaju kada su kamatne stope na tržištu u skladu s poslovnom stra-

tegijom Banke, aktivnosti vezane za upravljanje rizikom usmjerene su k optimi-

ziranju neto prihoda od kamata i ekonomske vrijednosti kapitala. Upravljanje

rizikom kamatne stope provodi se putem izvješća o kamatnom gapu u kojem se

od strane Uprave odobravaju interno prihvaćeni limiti za pojedine vremenske in-

tervale. Uprava Banke i Odbor za upravljanje aktivom i pasivom provodi kontrolu

i nadzor kamatnog rizika uz sudjelovanje svih organizacijskih jedinica koje opera-

tivno primjenjuju propisane kamatne stope.

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira jest rizik flu-

ktuacije tržišnih cijena vlasničkih vrijednosnica koje će utjecati na fer vrijednost

ulaganja i ostalih izvedenih financijskih instrumenata. Primarna izloženost riziku

promjene cijena vlasničkih vrijednosnih papira proizlazi iz vlasničkih vrijednosni-

ca koje se vode po fer vrijednosti u portfelju raspoloživom za prodaju.

Banka se služi derivatnom financijskom imovinom i obvezama prije svega kako bi

ispunila potrebe i uvjete klijenata. Derivatna financijska imovina i obveze kojima

se koristi Banka sastoje se od jednosmjerne valutne klauzule.

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog pogrešaka, prekršaja, prekida

ili šteta uzrokovanih internim procesima, osobama, sustavima ili eksterno uzro-

kovanim događajima. Navedena definicija obuhvaća pravni rizik, ali ne i strateški

rizik odnosno reputacijski rizik. U svrhu učinkovitog procjenjivanja i upravljanja

operativnim rizikom na razini Banke, Banka razvija interne modele za upravljanje

operativnim rizikom u skladu s propisanim okvirom Basel II modela. Osnovni ciljevi

tog internog modela su: uvođenje i primjena metoda koje omogućuju detaljnu

analizu operativnih rizika Banke; podrška procesu donošenja odluka kroz razvoj

učinkovitih politika za Upravu i smanjenje operativnog rizika na razini Banke.

Događaji operativnog rizika sakupljaju se u jedinstvenu bazu podataka o operati-

vnom riziku korištenjem web aplikacije.

Prema Basel II smjernicama i direktivama Europske unije postoje 3 metode mje-

renja operativnog rizika, a to su:

• pristup osnovnog pokazatelja ( BIA )

• standardizirani pristup ( SA )

• napredni pristup mjerenja ( AMA )

Banka se odlučila za primjenu Jednostavnog pristupa ( BIA ).

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira

Derivatna financijska imovina i obveze

Operativni rizik

86


Unutar okvira za upravljanje operativnim rizikom Banka je usvojila Politiku za

upravljanje operativnim rizikom koja propisuje način upravljanja operativnim ri-

zicima i Proceduru za prikupljanje podataka i izvješćivanje o operativnom riziku

koja propisuje načine prikupljanja i izvješćivanja o nastanku operativnih rizika.

Banka planira, identificirati rizike Banke koristeći Risk mapping metodu i uvesti

praćenje ključnih pokazatelja rizika ( KPR ) čime bi zajedno sa navedenim mje-

rama predstavljali cjelokupni okvir za upravljanje i kontrolu operativnih rizika.

Banka će i dalje kontinuirano raditi na uspostavljanju kvalitetnog i adekvatnog

sustava upravljanja operativnim rizicima.

33. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH SREDSTAVA I OBVEZA

Fer vrijednost predstavlja iznos po kojem se imovina može razmijeniti ili podmiri-

ti neka obveza trgovanjem između obaviještenih stranaka po tržišnim uvjetima.

Zajmovi i predujmovi klijentima te imovina koja se drži do dospijeća se vrednuje

po amortizacijskom trošku umanjenom za smanjenje vrijednosti.

Slijedeće pretpostavke su uzete u obzir pri procjeni fer vrijednosti financijskih

instrumenata:

• Zajmovi i predujmovi klijentima su iskazani u neto vrijednosti, odnosno sma-

njeni za iznos rezerviranja radi smanjenja vrijednosti. Njihova procijenjena

fer vrijednost predstavlja diskontirani iznos procijenjenih očekivanih budućih

priljeva novca. Očekivani budući tijek novca se procjenjuje uzimajući u obzir

kreditni rizik te bilo koju naznaku umanjenja vrijednosti imovine. Budući

da Banka ima ograničen portfelj zajmova i predujmova s fiksnom kamatnom

stopom i dužim rokom dospijeća, fer vrijednost zajmova i predujmova nije

značajno različita od knjigovodstvene vrijednosti.

• Fer vrijednost vrijednosnica se temelji na tržišnim cijenama uz izuzetak ula-

ganja u portfelj vlasničkih vrijednosnica koje ne kotiraju na tržištima kapitala,

pa se fer vrijednost temelji na zadnjim dostupnim financijskim izvješćima.

• Za određena ulaganja koja se vrednuju po amortizacijskom trošku, kotirajuća

tržišna cijena je nedostupna, te se fer vrijednost, kad je moguće, procje-

njuje upotrebom mark to model tehnike, te se, kao posljedica toga, njihova

procijenjena vrijednost ne razlikuje značajno od knjigovodstvene vrijednosti.

Međutim, gore primijenjena metoda tehnike ne uključuje tržišni faktor likvi-

dnosti sličnih instrumenata.

• Za sredstva po viđenju i depozite s neutvrđenim rokom dospijeća, fer vrijed-

nost je utvrđena kao iznos plativ po zahtjevu na datum bilance.

• Glavnina dugoročnih obveza Banke ima promjenjivu kamatnu stopu koja ovisi

o tržištu i redovito se mijenja. Sukladno tome, Uprava vjeruje da knjigovod-

stvena vrijednost dugoročnih zajmova nije bitno različita od fer vrijednosti.

87


34. KAMATNI RIZIK

Slijedeće tabele prikazuju osjetljivost Banke na rizik kamatnih stopa na dan

31. prosinca 2008. godine i 2007. godine koja se temelji na poznatim datumi-

ma promjene cijena imovine i obveza na koje se primjenjuju nepromjenjive i

promjenjive stope, te pretpostavljenih datuma promjena cijena ostalih stavki.

Na dan 31. prosinca 2008. godineDo 1

mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mj.

do 1 godine

Preko 1

godineBeskamatno Ukupno

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka - - - - 244.443 244.443

Sredstva kod Hrvatske narodne banke - 97.010 75.397 35.035 133 207.575

Plasmani kod drugih banaka 626.119 - - - - 626.119

Zajmovi klijentima 1.301.568 36.047 41.351 113.334 15.081 1.507.381

Fin.imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

- - - - - -

Fin.imovina raspoloživa za prodaju - - 1.742 3.484 31.097 36.323

Fin. imovina koja se drži do dospijeća - - - 54.659 497 55.156

Ulaganja u podružnice - - - - 1.530 1.530

Nematerijalna imovina - - - - 19.211 19.211

Nekretnine i oprema - - - - 74.350 74.350

Odgođena porezna imovina - - - - 2.929 2.929

Ostala imovina - - - - 8.780 8.780

UKUPNO IMOVINA 1.927.687 133.057 118.490 206.512 398.051 2.783.797


Obveze

Obveze prema bankama 39.866 - - - - 39.866

Obveze prema klijentima 1.327.949 197.290 529.254 87.354 27.995 2.169.842

Ostala pozajmljena sredstva 120.325 8.071 19.172 41.340 235 189.143

Ostale obveze - - - - 31.991 31.991

Rezerviranja za potencijalne obveze i troškove

- - - - 2.579 2.579

Ukupno obveze 1.488.140 205.361 548.426 128.694 62.800 2.433.421

Kapital

Dionički kapital - - - - 267.500 267.500

Premija na izdane dionice - - - - 3.015 3.015

Trezorske dionice - - - - (11.068) (11.068)

Ostale rezerve - - - - 70.852 70.852

Dobit tekuće godine - - - - 20.077 20.077

Ukupno dionički kapital - - - - 350.376 350.376

UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 1.488.140 205.361 548.426 128.694 413.176 2.783.797

NETO KAMATNA IZLOŽENOST 439.547 (72.304) (429.936) 77.818 (15.125) -

88



mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3

mj. do 1

godine

Preko 1

godineBeskamatno Ukupno

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 63.349 - - - 145.853 209.202

Sredstva kod Hrvatske narodne banke - 130.928 87.739 39.598 182 258.447

Plasmani kod drugih banaka 527.533 - 1.440 1.232 - 530.205

Zajmovi klijentima 1.375.031 11.510 63.701 115.260 11.009 1.576.511


- - - - 40.029 40.029

Fin.imovina raspoloživa za prodaju - - - - 21.226 21.226

Fin. imovina koja se drži do dospijeća

- - - 53.755 468 54.223





Ostala imovina - - - - 9.541 9.541

UKUPNO IMOVINA 1.965.913 142.438 152.880 209.845 332.925 2.804.001


Obveze


Obveze prema klijentima 956.848 377.397 706.552 259.620 30.228 2.330.645

Ostala pozajmljena sredstva 89.164 3.811 21.520 37.578 348 152.421

Ostale obveze - - - - 25.013 25.013

Rezerviranja za potenc.obveze i troškove

- - - - 4.320 4.320

Ukupno obveze 1.090.412 381.208 728.072 297.198 59.909 2.556.799

Kapital




Ostale rezerve - - - - 61.395 61.395




NETO KAMATNA IZLOŽENOST 875.501 (238.770) (575.192) (87.353) 25.814 -

89


Ponderirane efektivne kamatne stope na dane kredite klijentima u 2008. godini

bile su 9,45 posto (u 2007. godini 9,25 posto).

Ponderirane efektivne kamatne stope na depozite primljene od klijenata tijekom

2008. godine, bile su 4,02 posto (u 2007. godini 3,86 posto).

Tablica u privitku prikazuje osjetljivost imovine i obveza Banke koje nose

promjenljivu kamatu na promjene kamatnih stopa. Pretpostavke rasta uzete su od

zabilježenog rasta ili pada kamatne stope tijekom 2008. i početkom 2009. godine.

Promjena kamatnih stopa ima direktan utjecaj na neto kamatne prihode. Ukoliko

se primjene isti postoci na pad kamatne stope rezultat bi bio kamatni rashod u

istom iznosu.

Pretpostavljeni rast

kamatne stope

Utjecaj na račun dobitka i gubitka

2008. godine


2007. godine

Imovina 5% 8.986 9.073

Obveze 5% (4.198) (4.423)

Utjecaj na neto kamatne prihode 4.788 4.650

90


35. VALUTNI RIZIK

Banka upravlja valutnim rizikom kroz niz mjera, uključujući i valutnu klauzulu,

koja ima isti efekt kao denominiranje imovine u kunama u druge valute.

Na dan 31. prosinca 2008. godine EUR USDOstale

valute

Ukupno

strane

valute

Kune Ukupno

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 60.042 5.392 10.662 76.096 168.347 244.443

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 37.846 8.039 - 45.885 161.690 207.575

Plasmani kod drugih banaka 277.957 14.000 9.822 301.779 324.340 626.119

Zajmovi klijentima 891.457 13.955 1.355 906.767 600.614 1.507.381


- - - - - -

Fin.imovina raspoloživa za prodaju 6.818 - - 6.818 29.505 36.323


- - - - 55.156 55.156





Ostala imovina 242 3 3 248 8.532 8.780

UKUPNO IMOVINA 1.274.362 41.389 21.842 1.337.593 1.446.204 2.783.797


Obveze

Obveze prema bankama 39.866 - - 39.866 - 39.866

Obveze prema klijentima 1.142.330 40.294 16.496 1.199.120 970.722 2.169.842

Ostala pozajmljena sredstva 51.532 - - 51.532 137.611 189.143

Ostale obveze 5.154 107 17 5.278 26.713 31.991


258 - - 258 2.321 2.579

UKUPNO OBVEZE 1.239.140 40.401 16.513 1.296.054 1.137.367 2.433.421

Kapital




Ostale rezerve - - - - 70.852 70.852



UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 1.239.140 40.401 16.513 1.296.054 1.487.743 2.783.797

NETO TEČAJNA IZLOŽENOST 35.222 988 5.329 41.539 (41.539) -

91


Na dan 31. prosinca 2007. godine EUR USDOstale

valute

Ukupno

strane

valute

Kune Ukupno

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 76.676 11.938 13.836 102.450 106.752 209.202

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 40.183 9.426 - 49.609 208.838 258.447

Plasmani kod drugih banaka 333.825 6.069 11.042 350.936 179.269 530.205



23.670 - - 23.670 16.359 40.029

Fin.imovina raspoloživa za prodaju 3.668 - - 3.668 17.558 21.226

Fin. imovina koja se drži do dospijeća - - - - 54.223 54.223





Ostala imovina 371 5 6 382 9.159 9.541

UKUPNO IMOVINA 1.229.847 42.232 28.808 1.300.887 1.503.114 2.804.001


Obveze

Obveze prema bankama 44.400 - - 44.400 - 44.400

Obveze prema klijentima 1.129.943 37.316 24.287 1.191.546 1.139.099 2.330.645

Ostala pozajmljena sredstva 45.773 - - 45.773 106.648 152.421

Ostale obveze 2.080 302 8 2.390 22.623 25.013


1.402 - - 1.402 2.918 4.320

UKUPNO OBVEZE 1.223.598 37.618 24.295 1.285.511 1.271.288 2.556.799

Kapital




Ostale rezerve - - - - 61.395 61.395



UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 1.223.598 37.618 24.295 1.285.511 1.518.490 2.804.001

NETO TEČAJNA IZLOŽENOST 6.249 4.614 4.513 15.376 (15.376) -

92


Tablica u nastavku prikazuje osjetljivost neto imovine Banke na promjenu srednjeg

tečaja HNB-a na više, odnosno povećanje tečaja i utjecaj na račun dobitka i gubitka.

Primjenom istog pretpostavljenog postotka na smanjenje srednjeg tečaja HNB-a

utjecaj na račun dobitka i gubitka po pojedinim valutama na neto principu bio bi

isti samo u suprotnom smjeru, odnosno zbroj utjecaja po svim valutama rashodovni

za 2008. godinu, odnosno prihodovni za 2007. godinu. Rezultat promjene tečaja u

računu dobitka i gubitka reflektira se kao prihod ili rashod od tečajnih razlika.

Valuta na dan 31.

prosinca 2008.

godine

Pretpostavljeno

povećanje srednjeg tečaja HNB-a




Imovina Banke Obveze Banke Neto

Imovina 3% 40.128 -

Obveze 3% - 38.882

Neto imovina/(obveze) 1.246

Valuta na dan 31.

prosinca 2007.

godine

Pretpostavljeno

povećanje srednjeg tečaja HNB-a




Imovina Banke Obveze Banke Neto

Imovina 3% 39.026 -

Obveze 3% - 38.565

Neto imovina/(obveze) 461

93


36. RIZIK LIKVIDNOSTI


mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3

mj. do 1

godine

Od 1 do 3

godine

Preko 3

godineUkupno

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 244.443 - - - - 244.443

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 133 97.010 75.397 27.676 7.359 207.575

Plasmani kod drugih banaka 626.119 - - - - 626.119



- - - - - -

Fin.imovina raspoloživa za prodaju 24.224 6.873 1.742 3.484 - 36.323

Fin. imovina koja se drži do dospijeća 551 106 477 27.522 26.500 55.156




Odgođena porezna imovina - - - 2.929 - 2.929

Ostala imovina 3.383 - 3.274 - 2.123 8.780

UKUPNO IMOVINA 1.175.010 289.207 472.667 390.578 456.335 2.783.797


Obveze



Ostala pozajmljena sredstva 120.560 8.071 19.172 16.124 25.216 189.143

Ostale obveze 20.285 544 8.267 - 2.895 31.991


647 633 1.257 42 - 2.579

Ukupno obveze 990.785 316.907 815.917 231.499 78.313 2.433.421

Kapital




Ostale rezerve - - - - 70.852 70.852



UKUPNO OBVEZE I DIONIČKI KAPITAL 990.785 316.907 815.917 231.499 428.689 2.783.797

NETO LIKVIDONOSNA POZICIJA 184.225 (27.700) (343.250) 159.079 27.646 -

94



mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3

mj. do 1

godine

Od 1 do 3

godine

Preko 3

godineUkupno

IMOVINA

Gotovina i računi kod banaka 209.202 - - - - 209.202

Sredstva kod Hrvatske narodne banke 182 130.928 87.739 30.280 9.318 258.447

Plasmani kod drugih banaka 528.765 - 1.440 - - 530.205



40.029 - - - - 40.029

Fin.imovina raspoloživa za prodaju 10.334 4.795 1.742 3.484 871 21.226


468 - - - 53.755 54.223




Odgođena porezna imovina - - 2.155 - - 2.155

Ostala imovina 5.671 218 1.238 - 2.414 9.541

UKUPNO IMOVINA 1.027.912 300.680 573.416 384.113 517.880 2.804.001


Obveze



Ostala pozajmljena sredstva 89.512 3.811 21.520 12.986 24.592 152.421

Ostale obveze 13.347 1.497 2.287 6.891 991 25.013


448 999 2.548 325 - 4.320

Ukupno obveze 1.104.927 383.704 762.763 219.132 86.273 2.556.799

Kapital




Ostale rezerve - - - - 61.395 61.395




NETO LIKVIDONOSNA POZICIJA (77.015) (83.024) (189.347) 164.981 184.405 -

95


37. KREDITNI RIZIK

a) Ukupna izloženost kreditnom riziku – bilančna i izvanbilančna

b) Dospjela nenaplaćena potraživanja

Dospjela nenaplaćena potraživanja obuhvaćaju iznose plasmana po starosti ne-

ispravljene dospjele i nedospjele glavnice vezane uz nju, na nivou pojedinačnog

plasmana, uključujući nenaplaćene i nedospjele kamate te ostale prihode vezane

uz glavnicu. Ostala dospjela potraživanja upravo iskazuju nenaplaćene i nedo-

spjele kamate te otpisana potraživanja kod kojih su postupci naplate još u tijeku.

Ukupan iznos pojedinačnog plasmana razvrstan je u raspon dospjelosti najstarijeg

nenaplaćenog djela plasmana bez obzira radi li se o glavnici ili kamati.

Na dan 31. prosinca

2008. godineBruto plasmani

Rezerve na


Rezerve na

skupnoj osnoviNeto plasmani

A. BILANČNA IZLOŽENOST

Sredstva kod Hrvatske narodne banke

207.575 - - 207.575

Plasmani kod drugih banaka 629.464 (3.345) - 626.119

Imovina raspoloživa za prodaju 6.925 - - 6.925

Imovina koja se drži do dospijeća 55.156 - - 55.156

Zajmovi klijentima

potpuno nadoknadivi 1.468.256 - (22.150) 1.446.106

djelomično nadoknadivi 99.483 (38.208) - 61.275

potpuno nenadoknadivi 67.053 (67.053) - -

Ukupno bilančna izloženost 2.533.912 (108.606) (22.150) 2.403.156

B. IZVANBILANČNA IZLOŽENOST

Klijenti

potpuno nadoknadivi 237.188 - (2.100) 235.088

djelomično nadoknadivi 229 (75) - 154

potpuno nenadoknadivi 404 (404) - -

Ukupno izvanbilančna izloženost 237.821 (479) (2.100) 235.242

UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 2.771.733 (109.085) (24.250) 2.638.398

96


Na dan 31. prosinca

2007. godineBruto plasmani

Rezerve na


Rezerve na

skupnoj osnoviNeto plasmani



258.447 - - 258.447

Plasmani kod drugih banaka 530.205 (3.345) - 526.860

Imovina raspoloživa za prodaju 6.099 - - 6.099

Imovina koja se drži do dospijeća 54.223 - - 54.223

Zajmovi klijentima

potpuno nadoknadivi 1.538.553 - (21.850) 1.516.703

djelomično nadoknadivi 96.963 (37.155) - 59.808


Ukupno bilančna izloženost 2.543.432 (99.442) (21.850) 2.422.140


Klijenti

potpuno nadoknadivi 321.016 - (2.750) 318.266

djelomično nadoknadivi 79 (21) - 58


Ukupno izvanbilančna izloženost 322.644 (1.570) (2.750) 318.324

UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 2.866.076 (101.012) (24.600) 2.740.464

Na dan 31. prosinca

2008. godine

Dospjelo

do 30

dana

Dospjelo

31 - 90

dana

Dospjelo

91 – 180 dana

Dospjelo

181– 365 dana

Dospjelo

1 do 2

godine

Dospjelo

2 do 3

godine

Dospjelo preko 3 godine

Plasmani kod drugih banaka 3.345

Zajmovi klijentima

građani 24.395 60.729 16.100 10.936 8.508 8.103 27.476

poduzeća 8.127 51.148 10.795 6.691 10.961 19.320 46.153

javni sektor i ostali sektori

3 101 - - - - 1.912

Ostala dospjela potraživanja 7.418 1.254 1.007 1.568 3.452 5.774 49.554

Ukupno dospjela

nenaplaćena potraživanja39.943 113.232 27.902 19.195 22.921 33.197 128.440

97


Na dan 31. prosinca

2007. godine

Dospjelo

do 30

dana

Dospjelo

31 - 90

dana

Dospjelo

91 – 180 dana

Dospjelo

181– 365 dana

Dospjelo

1 do 2

godine

Dospjelo

2 do 3

godine

Dospjelo preko 3 godine

Plasmani kod drugih banaka 3.345

Zajmovi klijentima

građani 12.985 74.797 12.821 15.364 7.459 6.740 25.116

poduzeća 11.509 27.123 4.706 11.935 19.063 9.149 34.671

javni sektor i ostali sektori

4 12 1.855 57

Ostala dospjela potraživanja 564 1.826 1.081 2.813 8.496 12.510 26.904

Ukupno dospjela

nenaplaćena potraživanja25.062 103.758 18.608 30.112 35.018 30.254 90.093

c) pokrivenost plasmana instrumentima osiguranja

Na dan 31. prosinca 2008.

godineDepozit

Stambena hipoteka

Poslovna

hipoteka

Ostali

instrumenti

Bez

instrumenata



- - - - 207.575

Plasmani kod drugih banaka - - - - 626.119

Zajmovi klijentima 85.811 154.163 142.623 276.367 848.417

Imovina raspoloživa za prodaju - - - - 6.925

Imovina koja se drži do dospijeća - - - - 55.156

Ukupno bilančna izloženost 85.811 154.163 142.623 276.367 1.744.192


Klijenti 304 810 - 244 233.884

Ukupno izvanbilančna izloženost 304 810 - 244 233.884

UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 86.115 154.973 142.623 276.611 1.978.076

Fer vrijednost instrumenata

osiguranja699.415 350.332

98


d) Udio rezervacija u zajmovima klijentima

Na dan 31. prosinca

2007. godineDepozit

Stambena hipoteka

Poslovna

hipoteka

Ostali

instrumenti

Bez

instrumenata



- - - - 258.447

Plasmani kod drugih banaka - - - - 530.205

Zajmovi klijentima 103.430 143.939 117.877 446.964 764.301

Imovina raspoloživa za prodaju - - - - 6.099

Imovina koja se drži do dospijeća - - - - 54.223

Ukupno bilančna izloženost 103.430 143.939 117.877 446.964 1.613.275


Klijenti 7.858 588 - - 309.878

Ukupno izvanbilančna izloženost 7.858 588 - - 309.878

UKUPNA IZLOŽENOST (A+B) 111.288 144.527 117.877 446.964 1.923.153

Fer vrijednost instrumenata

osiguranja300.426 117.916


Zajmovi

klijentima (%)

Udio

rezervacija u

zajmovima (%)

Zajmovi

klijentima (%)Udio rezervacija

u zajmovima (%)

Potpuno nadoknadivi 89,8 1,5 90,8 1,4

Djelomično nadoknadivi 6,1 38,4 5,7 38,3

Potpuno nenadoknadivi 4,1 100,0 3,5 100,0

Ukupno 100,0 100,0

99


38. RIZIK PROMJENE CIJENA

Rizik promjene cijena vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata obuhvaća

osjetljivost portfelja vrijednosnica raspoloživih za prodaju na promjenu cijena na

tržištu s efektima na račun dobitka i gubitka kao i na revalorizacijske rezerve u

kapitalu Banke.

Pretpostavljena

promjena cijene

Utjecaj rasta cijene na

revalorizacijske rezerve

Na dan 31. prosinca 2008. godine 20% 7.265

Na dan 31. prosinca 2007. godine 20% 7.429

39. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini Banke značajna je koncentracija izloženosti prema Republici Hrva-

tskoj, kako slijedi:

Indirektna izloženost Banke prema Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2008.

po osnovi dužničkih vrijednosnica izdanih od lokalne uprave, zajmova i ostalih

izloženosti je sljedeća:



Ostale novčane rezerve 10.000 10.000

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke 207.575 258.447

Obveznice Republike Hrvatske 55.156 54.223

Ostala imovina 1.391 1.231

Primljeni depoziti (1.905) (24.994)

Tekuća porezna obveza (4.605) -

398.529 363.038


Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (1.212) (978)

Obveznice Grada Koprivnice 4.356 6.099

Zajmovi klijentima za koje garantira država 4.074 3.342

Primljeni depoziti (71.444) (119.170)

Uzeti zajmovi od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (68.977) (63.211)

(133.203) (173.918)

101

OBanci4.

101

102

[ O Banci ]

Nadzorni odbor Miljan Todorovic, Predsjednik

Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika

Maurizio Dallocchio, Član

Filippo Disertori, Član

Dario Montinari, Član

Djuro Predovic, Član

Dolly Predovic, Član

Uprava BankeJulio Kuruc, Predsjednik Uprave

Davorka Jakir, Član Uprave

Marijan Marušić, Član Uprave

Koordinator poslovnih procesaMoreno Marson

Direktor za operacije i organizacijuMarko Žigmund

SlužbeSlužba za strateški razvoj i planiranje – Sanda Fuček Šanjić

Služba upravljanja rizicima – Renata Vinković

Služba administracije i upravljanja ljudskim resursima – Božana Kovačević

Služba računovodstva i izvještavanja – Vesna Laloš

Služba podrške – Dragica Hrkalović

Služba unutarnje revizije – Krunoslav Vnučec

Služba za usklađenost – Božica Širić

SektoriSektor komercijalnih poslova – Daniel Unger

Sektor riznice – Goran Varat

Sektor platnog prometa i pozadinskih poslova – Snježana Pobi

Poslovna mrežaKomercijalni centar Bjelovar

Komercijalni centar Koprivnica

Komercijalni centar Požega

Komercijalni centar Pula

Komercijalni centar Rijeka

Komercijalni centar Sisak

Komercijalni centar Split

Komercijalni centar Varaždin

Komercijalni centar Zadar

Komercijalni centar Zagreb

Rukovodstvo banke i organizacijska strukturaPoslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

103

[ O Banci ]

Pula

Koprivnica

Zadar

Split

SisakPožega

Zagreb

Rijeka

Varaždin

Bjelovar

Osijek

PleternicaGarešnica GrubišnoPolje

Križevci

LudbregDugo Selo

Virovitica

Ðurđevac

Komercijalni centri

Poslovnice

LEGENDA

104104

Komercijalni centar Bjelovar

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12, tel. 062 655 800, fax. 062 655 809

Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1, tel. 062 655 820, fax. 062 655 829

Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26, tel. 062 655 840, fax. 062 655 849

Osijek, Kapucinska 38, tel. 062 655 790, fax. 062 655 799

Đurđevac, Stjepana Radića 16, tel. 062 655 370, fax. 062 655 379

Garešnica, Trg hrvatskih branitelja 7, tel. 062 655 830, fax. 062 655 839

Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2, tel. 062 655 360, fax. 062 655 369

FINA Virovitica, Kralja Tomislava 3, tel. 062 655 870, fax. 062 655 879

Komercijalni centar Koprivnica

Koprivnica, Opatička 3, tel. 062 655 000, fax. 062 655 200

Koprivnica, Trg bana Jelačića 10, tel. 062 655 310, fax. 062 655 319

Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11, tel. 062 655 330, fax. 062 655 339

Koprivnica, Ivana Meštrovića bb, tel. 062 655 340, fax. 062 655 349

Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b, tel. 062 655 352, fax. 062 655 353

Đelekovec, P. Kvakana bb, tel. 062 655 354, fax. 062 655 355

Novigrad Podravski, Trg M. Gupca bb, tel. 062 655 350, fax. 062 655 351

Legrad, Trg Svetog Trojstva bb, tel. 062 655 356, fax. 062 655 357

Molve, Kralja Tomislava 32, tel. 062 655 358, fax. 062 655 359

Ludbreg, Petra Zrinskog 32, tel. 062 655 620, fax. 062 655 629

Komercijalni centar PožegaPožega, Republike Hrvatske 1b, tel. 062 655 700, fax. 062 655 709

Požega, Trg Svetog Trojstva 8, tel. 062 655 740, fax. 062 655 749

Požega, Tina Ujevića 1, tel. 062 655 750, fax. 062 655 759

Velika, Bana Josipa Jelačića 24, tel. 062 655 760, fax. 062 655 769

Pleternica, Ivana Šveara 4, tel. 062 655 770, fax. 062 655 779

Kutjevo, Kralja Tomislava 2, tel. 062 655 780, fax. 062 655 789

Komercijalni centar Pula

Pula, Giardini 13, tel. 062 655 680, fax. 062 655 689

Komercijalni centar Rijeka

Rijeka, Ivana Zajca 18, tel. 062 655 660, fax. 062 655 669

Komercijalni centar SisakSisak, Stjepana i Antuna Radića 6, tel. 062 655 850, fax. 062 655 859

Komercijalni centar SplitSplit, Ulica slobode 33, tel. 062 655 630, fax. 062 655 639

[ O Banci ]

Poslovna mreža

105

Komercijalni centar VaraždinVaraždin, Trg slobode 2, tel. 062 655 600, fax. 062 655 609

Komercijalni centar Zadar

Zadar, Stjepana Radića 2f, tel. 062 655 650, fax. 062 655 659

Komercijalni centar Zagreb Zagreb, Nova galerija - Zagrebačka avenija 104, tel. 062 655 490, fax. 062 655 499

Zagreb, Miramarska cesta 23, tel. 062 655 450, fax. 062 655 459

Zagreb, Gajeva 5, tel. 062 655 400, fax. 062 655 409

Zagreb, Vlaška ulica 129, tel. 062 655 410, fax. 062 655 419

Dugo Selo, Josipa Zorića 23, tel. 062 655 440, fax. 062 655 449

Lučko, Puškarićeva 15, tel. 062 655 430, fax. 062 655 439

Info centar 062 20 20 20

www.poba.hr

[email protected]

[ O Banci ]

106106

107

Dodatak IA.

107

108108

Dodatak I Dopunski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Temeljem hrvatskog Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07) Hrvatska

narodna banka donijela je Odluku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih

izvještaja banaka (Narodne novine 62/08). Sljedeće tablice prikazuju financijske

izvještaje u skladu s navedenom odlukom:

2008.

Nerevidirano

HRK ‘000

2007.

Nerevidirano

HRK ‘000

1. Kamatni prihodi 181.312 170.934

2. (Kamatni troškovi) (90.599) (79.863)

3. Neto kamatni prihod 90.713 91.071

4. Prihodi od provizija i naknada 50.754 53.233

5. (Troškovi provizija i naknada) (15.890) (14.283)

6. Neto prihod od provizija i naknada 34.864 38.950

7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate - -

8. (Gubitak)/Dobit od aktivnosti trgovanja 10.271 10.165

9. Dobit/(gubitak) od ugrađenih derivata (1) (11)

10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG

(5.684) 7.454

11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju 13.111 (13)

12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća - -

13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite - -

14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate - -

15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja 1.619 765

16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika 1.057 1.584

17. Ostali prihodi 4.250 3.925

18. Ostali troškovi (12.335) (12.442)

19. Opći administrativni troškovi i amortizacija (105.480) (105.197)

20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke 32.385 36.251

21. Troškovi vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke (8.477) (17.468)

22. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 23.908 18.783

23. Porez na dobit (3.831) 634

24. Dobit/(gubitak) tekuće godine 20.077 19.417

25. Zarada po dionici 36,86 46,15

Račun dobitii gubitka

2008.

HRK ‘000

2007.

HRK ‘000

Dobit/(gubitak) tekuće godine

Pripisan dioničarima matičnog društva

Manjinski udjel - -

Dodatak računu dobiti i gubitka

109109

2008.

HRK ‘000

2007.

HRK ‘000

UKUPNI KAPITAL

Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva

Manjinski udjel

Bilanca

Dodatak bilanci

2008.

Nerevidirano

HRK ‘000

2007.

Nerevidirano

HRK ‘000

IMOVINA

1. Gotovina i depoziti kod HNB-a 389.525 384.3971.1. Gotovina 41.166 52.0011.2. Depoziti kod HNB-a 348.359 332.396

2. Depoziti kod bankarskih institucija 362.297 431.5723. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a - -4. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja - -5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 66.436 106.1176. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća 67.400 59.8987. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,

a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG- 40.029

8. Derivatna financijska imovina 1 89. Krediti financijskim institucijama 324.070 179.000

10. Krediti ostalim komitentima 1.471.904 1.493.21711. Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 1.530 1.53012. Preuzeta imovina 2.123 2.41413. Materijalna i nematerijalna imovina (minus amortizacija) 93.704 101.08814. Kamate, naknade i ostala imovina 14.550 15.023

A. Ukupno imovina 2.793.540 2.814.293

OBVEZE I KAPITAL

1. Krediti od financijskih institucija 188.908 152.0671.1. Kratkoročni krediti 123.600 89.0001.2. Dugoročni krediti 65.308 63.067

2. Depoziti 2.141.848 2.313.9812.1. Depoziti na žiro-računima i tekućim računima 387.160 436.6892.2. Štedni depoziti 233.966 256.9842.3. Oročeni depoziti 1.520.722 1.620.308

3. Ostali krediti - -3.1. Kratkoročni krediti - -3.2. Dugoročni krediti - -

4. Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje - 65. Izdani dužnički vrijednosni papiri - -

5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - -5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - -

6. Izdani podređeni instrumenti - -7. Izdani hibridni instrumenti - -8. Kamate, naknade i ostale obveze 111.631 100.248

B. Ukupno obveze 2.442.387 2.566.302

KAPITAL

1. Dionički kapital 259.447 166.3912. Dobitak/gubitak tekuće godine 20.077 19.4173. Zadržana dobit/(gubitak) - -4. Zakonske rezerve 51.863 33.0025. Statutarne i ostale kapitalne rezerve 27.513 27.8176. Nerealizirani dobitak/(gubitak) s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine

raspoložive za prodaju (7.747) 1.364

C. Ukupno kapital 351.153 247.991

D. Ukupno obveze i kapital 2.793.540 2.814.293

110110

2008.

Nerevidirano

HRK ‘000

2007.

Nerevidirano

HRK ‘000

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 23.909 18.7841.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke 8.477 17.4681.3. Amortizacija 13.331 13.5341.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer

vrijednosti kroz RDG5.684 (7.454)

1.5. Dobit/(gubitak) od prodaje materijalne imovine (376) 321.6. Ostali (dobici)/gubici 351 (3.333)

1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine 51.376 39.031

2.1. Depoziti kod HNB-a 50.822 (37.110)2.2. Trezorski zapisi MF i blagajnički zapisi HNB-a - -2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti fin. institucijama (70) 212.4. Krediti ostalim komitentima 12.836 (223.208)2.5. Vrijednosni papiri i drugi fin. instr. koji se drže radi trgovanja - -2.6. Vrijednosni papiri i drugi fin. instrumenti raspoloživi za prodaju 48.793 13.7562.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a

vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG10.443 (1.918)

2.8. Ostala poslovna imovina 472 12.109

2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine 123.296 (236.350)

POVEĆANJE/(SMANJENJE) POSLOVNIH OBVEZA

3.1. Depoziti po viđenju (49.530) 22.8153.2. Štedni i oročeni depoziti (122.604) 234.3683.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje (6) (10)3.4. Ostale obveze 13.128 (4.009)

3. Neto povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza (159.012) 253.164

4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit 15.660 55.845

5. Plaćeni porez na dobit 0 (1.642)

6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti 15.660 54.203

ULAGAČKE AKTIVNOSTI

7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nemat.imovine (5.571) (30.318)7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i

zajedničke pothvate- (1.530)

7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

(7.502) 5.315

7.4. Primljene dividende (1.619) (765)7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti 291 1.656

7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti (14.401) (25.642)

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

8.1. Neto povećanje/(smanjenje) primljenih kredita 36.841 6938.2. Neto povećanje/(smanjenje) izdanih dužničkih vrijed. papira - -8.3. Neto povećanje/(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata - -8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala 99.195 -8.5. (Isplaćena dividenda) - -8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti (6.140) (79)

8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti 129.896 614

9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine 131.155 29.175

10. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 739.407 710.232

11. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 870.562 739.407

Izvještaj o novčanom tijeku

111111

Izvještaj o promjenama kapitala

Dioničkikapital

Trezorskedionice

Zakonske,

statutarne

i ostale

rezerve

Zadržanadobit/

(gubitak)

Dobit/

(gubitak)tekućegodine

Nerealizirani

dobitak/

gubitak

s osnove

vrijednosnog

usklađivanja

financijske

imovine

raspoložive

za prodaju

Manjinski

udjel

Ukupno

kapital i

rezerve

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

1. Stanje 1. siječnja 2008. godine

168.305 (4.929) 60.819 19.417 - 1.364 3.015 247.991

2. Promjene računovodstvenih politi-ka i ispravci pogrešaka

- - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje

tekuće godine168.305 (4.929) 60.819 19.417 - 1.364 3.015 247.991

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - - - -

5. Promjena fer vrijedno-sti financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - (9.111) - (9.111)

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi

- - - - - - - -

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapi-talu i rezervama

- - - - - - - -

8. Neto dobici/gubici priz-

nati izravno u kapitalu

i rezervama

- - - - - (9.111) - (9.111)

9. Dobit/(gubitak) tekuće godine

- - - - 20.077 - - 20.077

10. Ukupno priznati priho-

di i rashodi za tekuću godinu

- - - - 20.077 (9.111) - 10.966

11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala

99.195 - - - - - - 99.195

12. Kupnja/(prodaja) trezor-skih dionica

- (6.139) (292) - - - - (6.431)

13. Ostale promjene - - (12) - - - - (12)

14. Prijenos u rezerve - - - - - - - -

15. Isplata dividende - - - - - - - -

16. Raspodjela dobiti - - 18.861 (19.417) - - - (556)

17. Stanje 31.12. 2008. godine

267.500 (11.068) 79.376 - 20.077 (7.747) 3.015 351.153

112112

Dioničkikapital

Trezorskedionice

Zakonske,

statutarne

i ostale

rezerve

Zadržanadobit/

(gubitak)

Dobit/

(gubitak)tekućegodine

Nerealizirani

dobitak/

gubitak

s osnove

vrijednosnog

usklađivanja

financijske

imovine

raspoložive

za prodaju

Manjinski

udjel

Ukupno

kapital i

rezerve

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

Nerevidirano

HRK '000

1. Stanje 1. siječnja 2007. godine

168.305 (4.850) 42.993 18.565 - 335 3.015 228.363

2. Promjene računovodstvenih politi-ka i ispravci pogrešaka

- - - - - - - -

3. Prepravljeno stanje

tekuće godine168.305 (4.850) 42.993 18.565 - 335 3.015 228.363

4. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - - - -

5. Promjena fer vrijedno-sti financijske imovine raspoložive za prodaju

- - - - - 1.029 - 1.029

6. Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi

- - - - - - - -

7. Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapi-talu i rezervama

- - - - - - - -

8. Neto dobici/gubici priz-

nati izravno u kapitalu

i rezervama

- - - - - 1.029 - 1.029

9. Dobit/(gubitak) tekuće godine

- - - - 19.417 - - 19.417

10. Ukupno priznati priho-

di i rashodi za tekuću godinu

- - - - 19.417 1.029 - 20.446

11. Povećanje/ (smanjenje) dioničkog kapitala

- - - - - - - -

12. Kupnja/(prodaja) trezor-skih dionica

- (79) 124 - - - - 45

13. Ostale promjene - - (13) - - - - (13)

14. Prijenos u rezerve - - - - - - - -

15. Isplata dividende - - - - - - - -

16. Raspodjela dobiti - - 17.715 (18.565) - - - (850)

17. Stanje 31.12. 2007. godine

168.305 (4.929) 60.819 - 19.417 1.364 3.015 247.991

113113

Budući da su u financijskim izvještajima sastavljenim u skladu s odlukom Hrva-

tske narodne banke (“HNB”) podaci klasificirani različito od onih u financijskim

izvještajima sastavljenim u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo ba-

naka u Republici Hrvatskoj, dolje navedene tablice prikazuju usporedne podatke.

Usporedni prikaz računa dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2008. godine i 31.

prosinca 2007. godine:

2008.

Prema

odluci

Hrvatske

narodne

banke

2008.

Računovodstveni

standardi

za banke

u

Hrvatskoj

2008.

Razlika

2007.

Prema

odluci

Hrvatske

narodne

banke

2007.

Računovodstveni

standardi

za banke

u

Hrvatskoj

2007.

Razlika

Nerevidirano

HRK '000 HRK '000 HRK '000

Nerevidirano

HRK '000 HRK '000 HRK '000

Prihodi od kamata i slični prihodi 181.312 180.457 855 170.934 174.130 (3.196)

Rashodi od kamata i slični rashodi

(90.599) (86.174) (4.425) (79.863) (76.386) (3.477)

Neto prihod od kamata 90.713 94.283 (3.570) 94.283 97.744 (6.673)

Prihodi od naknada i provizija 50.754 50.752 2 53.233 50.321 2.912

Rashodi za naknade i provizije (15.890) (15.936) 46 (14.283) (15.570) 1.287

Neto prihodi od naknada i

provizija34.864 34.816 48 34.816 34.751 4.199

Neto dobit od trgovanja 10.271 10.854 (583) 10.165 10.018 147

Dobit/(gubitak) od imovine po fer vrijednosti kroz RDG

(5.684) (5.684) - 7.454 7.381 73

Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju

13.111 13.110 1 (13) (13) -

Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja

1.619 1.619 - 765 765 -

Neto tečajne razlike 1.057 385 672 1.584 1.809 (225)

Ostali poslovni prihodi 4.249 4.162 87 3.914 3.424 490

Ukupno ostali prihodi 24.623 24.446 177 24.446 23.384 485

Opći administrativni troškovi i amortizacija

(105.480) (122.032) 16.552 (105.197) (119.306) 14.109

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

(8.477) (7.605) (872) (17.468) (17.790) 322

Ostali poslovni rashodi (12.335) (12.335) (12.442) (12.442)

Ukupno ostali rashodi (126.292) (129.637) 3.345 (129.637) (137.096) 1.989

Dobit prije oporezivanja 23.908 23.908 - 23.908 18.783 -

Porez na dobit (3.831) (3.831) - 634 634 -

Neto dobit godine 20.077 20.077 - 20.077 19.417 -

ZARADA PO DIONICI (u HRK) 36,86 46,15

114114

Razlika za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. na poziciji “Prihodi od kama-

ta i slični prihodi” u iznosu 855 tisuća kuna (2007.: 4.992 tisuće kuna), najvećim

je dijelom posljedica umanjenja kamatnih prihoda za troškove vrijednosnog

usklađivanja potraživanja po kamatnim prihodima u iznosu 929 tisuća kuna (2007.

u iznosu 210 tisuća kuna. Ostala razlika odnosi se na tečajne razlike po osnovi

kamatnih prihoda. Razlika na poziciji “Rashodi od kamata i slični rashodi” u izno-

su od 4.425 tisuća kuna (2007.: 3.477 tisuća kuna) odnosi se, najvećim dijelom,

na premije za osiguranje štednih uloga u iznosu 4.403 tisuće kuna (2007.: 3.812

tisuća kuna), koje su u revidiranom računu dobiti i gubitka prikazane u poziciji

“Opći i administrativni troškovi”. Ostale razlike odnose se na reklasifikaciju osta-

lih rashoda u kamatne rashode prema revidiranom izvještaju te tečajnih razlika iz

kamatnih rashoda u neto dobit od tečajnih razlika.

Radi usporedivih kategorija, u revidiranom izvještaju za 2007. godinu reklasifici-

ran je prihod od naknada na minusni saldo po tekućim računima u iznosu 2.912

tisuća kuna iz pozicije nekamatnih prihoda u kamatne prihode.

U revidiranom izvještaju za 2007. godinu je posrednička provizija iz administra-

tivnih rashoda reklasificirana u „Rashode za naknade i provizije“, u iznosu 1.230

tisuća kuna. Razlika u poziciji „Neto tečajne razlike“ i „Neto dobit od trgovanja“

odnosi se na efekte tečajnih razlika nastalih svođenjem ispravaka vrijednosti va-

lutnih pozicija na srednji ili ugovoreni tečaj. Razlike u poziciji „Ostali poslovni

rashodi“ posljedica su reklasifikacije troškova reprezentacije i reklame, ostalih

davanja iz prihoda te ostalih i izvanrednih rashoda na poziciju „Opći administra-

tivni troškovi“ u revidiranom izvještaju.

115115

Usporedni prikaz bilance na dan 31. prosinca 2008. godine i 31. prosinca 2007. godine:

2008.

Prema

odluci

HNB-a

2008.

Računovodstveni

standardi

za banke

2008.

Razlika

2007.

Prema

odluci

HNB-a

2007.

Računovodstveni

standardi

za banke

2007.

Razlika

Nerevidirano

HRK '000 HRK '000 HRK '000

Nerevidirano

HRK '000 HRK '000 HRK '000

IMOVINA

Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke

389.525 452.018 (62.493) 384.397 467.649 (83.252)

Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a

- - - - - -

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

- - - 40.029 40.029 -

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

66.436 36.323 30.113 106.117 21.226 84.891

Financijska imovina koja se drži do dospijeća

67.400 55.156 12.244 59.898 54.223 5.675

Plasmani i zajmovi drugim bankama

686.367 626.119 60.248 610.572 530.205 80.367

Zajmovi i potraživanja 1.471.904 1.507.381 (35.477) 1.493.217 1.576.511 (83.294)Ulaganja u podružnice 1.530 1.530 - 1.530 1.530 -Preuzeta imovina 2.123 - 2.123 2.414 - 2.414Nekretnine, postrojenja i opre-ma i nematerijalna imovina

93.704 93.561 143 101.088 100.932 156

Derivativna financijska imovina 1 - 1 8 - 8Odgođena porezna imovina - 2.929 (2.929) - 2.155 (2.155)Ostala imovina 14.550 8.780 5.770 15.023 9.541 5.482

Ukupno imovina 2.793.540 2.783.797 9.743 2.814.293 2.804.001 10.292

OBVEZE

Obveze prema drugim bankama i depoziti ostalih deponenata

2.330.756 2.398.851 (68.095) 2.466.048 2.527.466 (61.418)

Izdani dugoročni dužnički vrijednosni papiri

- - - - - -

Rezerviranja za obveze i troškove

- 2.579 (2.579) - 4.320 (4.320)

Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje

- - - 6 - 6

Ostale obveze 111.631 31.991 79.640 100.248 25.013 75.235

Ukupno obveze 2.442.387 2.433.421 8.966 2.566.302 2.556.799 9.503

Hibridni instrumenti

KAPITAL

Dionički kapital 259.447 267.500 (8.053) 166.391 168.305 (1.914)Kapitalna dobit od emisije 3.015 (3.015) 3.015 (3.015)Trezorirane dionice (11.068) 11.068 (4.930) 4.930Neto dobit za godinu 20.077 20.077 - 19.417 19.417 -Zadržana dobit/(preneseni gubitak)

- - - - - -

Rezerve proizašle iz transakcija zaštite

- - - - - -

Nerealizirani dobitak/(gubitak) od vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

(7.747) (7.747) - 1.364 1.364 -

Rezerve 79.376 78.599 777 60.819 60.031 788

Ukupno kapital 351.153 350.376 777 247.991 247.202 789

Ukupno obveze i kapital 2.793.540 2.783.797 9.743 2.814.293 2.804.001 10.292

116116

Razlika u ukupnoj bilančnoj svoti u iznosu od 9.743 tisuće kuna (2007.; 10.292

tisuće kuna) prikazanoj u bilanci prema odluci HNB-a i prema računovodstvenoj

regulativi primjenjivoj na banke u Hrvatskoj proizlazi iz različite klasifikacije vre-

menskih razgraničenja naknada za odobrenje zajmova. U bilanci prema odluci

HNB-a vremensko razgraničenje naknada iskazano je u poziciji “Kamate, naknade i

ostale obveze” u “Ukupnim obvezama”, dok je u bilanci prema zakonskim zahtje-

vima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj iskazano kao umanjenje u po-

ziciji “Zajmovi i potraživanja” u “Ukupnoj imovini”. Razlike na ostalim pozicijama

bilance proizlaze iz različite klasifikacije potraživanja odnosno obveza po osnovi

kamata. U bilanci prema odluci HNB-a potraživanja i obveza po osnovi kamata

prikazani su u poziciji “Ostala imovina” i „Ostale obveze“, dok su u bilanci prema

zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj prikazana u

pozicijama imovine na koju se odnose.

Imovina

Novčana sredstva na tekućim računima kod domaćih i stranih banaka te ostali depo-

ziti u ukupnom iznosu 62.493 tisuće kuna (2007. u iznosu 83.252 tisuće kuna) iskazani

su u revidiranim izvještajima u poziciji „Gotovina i računi kod banaka“, dok se prema

odluci HNB-a ta sredstva iskazuju u poziciji „Depoziti kod bankarskih institucija“. U

revidiranim izvještajima su plasmani klijentima s osnove eskontiranih mjenica i otku-

pljenih potraživanja u ukupnom iznosu 42.855 tisuća kuna (2007. u iznosu 91.037

tisuća kuna) iskazani u poziciji „Zajmovi klijentima“, dok su prema odluci HNB-a ta

sredstva iskazana prema portfelju financijske imovine u koji su raspoređeni, u port-

felj financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu 30.114 tisuća kuna (2007. u

iznosu 84.894 tisuće kuna), te u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća

u iznosu 12.741 tisuću kuna (2007. u iznosu 6.143 tisuće kuna). Preuzeta imovina se

prema zahtjevima HNB-a iskazuje u zasebnoj poziciji, dok je u revidiranom izvješću

uključena u stavku „Ostala imovina“. Zalihe sitnog inventara u iznosu 143 tisuće kuna

(2007. u iznosu 156 tisuća kuna) iskazane su u revidiranom izvješću u poziciji „Ostala

imovina“, dok je prema odluci HNB-a u poziciji „Nekretnine, postrojenja i oprema

i nematerijalna imovina“. Odgođena porezna imovina u iznosu 2.929 tisuća kuna

(2007. u iznosu 2.155 tisuća kuna) u revidiranom izvješću iskazana je kao zasebna

pozicija, dok je prema standardima HNB-a uključena u poziciju „Ostala imovina“.

Obveze i kapital

Prema odluci HNB-a pozicija „Ostale obveze“ uključuje rezerviranja za potencija-

lne obveze i troškove, koja su u revidiranom izvješću iskazana kao zasebna pozicija

od 2.579 tisuća kuna (2007. u iznosu 4.320 tisuća kuna). Pozicija „Statutarne i

ostale kapitalne rezerve“ prema zahtjevima HNB-a uključuje rezerve formirane

na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu 777

tisuća kuna (2007. u iznosu 788 tisuća kuna), koje su u revidiranom izvještaju

uključene u poziciju „Ostale obveze“.

gra�čki dizajn

MAB.q Srl

priprema

MAB.q Srl

Via Galileo Galilei, 14

20124 Milano

photo

Mario Romulic

hardware

Power iMac

software

Adobe Creative Suite 3

font

Trebouchet MS

pdf hr version web€¦ · podravska banka kao član burze time je zauzela 17. mjesto među 46...

Documents