svjetska bankasvjetskabanka poboljšavamo živote...

Svjetska bankaSvjetska banka

Poboljšavamo živote ljudi u Bosni i HercegoviniPoboljšavamo živote ljudi u Bosni i Hercegovini

Kratak pregledjuli 2010

S A D R Ž A J

SAŽETAK AKTIVNIH PROJEKATA

POLJOPRIVREDA

Projekt poljoprivrede i ruralnog razvoja

Projekt pripremljenosti za pti ju gripuč

ENERGETIKA

ECSEE APL3 (Struja IV)

OKOLIŠ

Projekt razvoja i zaštite šuma

Projekt zašti enih šumskih i planinskih podru jać č

Projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom

Projekt zaštite kvaliteta vode

SOCIJALNI SEKTOR

Projekt ja anja zdravstvenog sektorač

Projekt podrške mrežama socijlane sigurnosti i zapošljavanju

LOKALNA INFRASTRUKTURA I UPRAVLJANJE

Projekt otpadnih voda u Sarajevu

Drugi projekt upravljanja vrstim otpadomč

Projekt urbane infrastrukture i usluga

RAZVOJ PRIVATNOG SEKTORA

Projekt olakšanja pristupa financiranju za mala i srednja preduze ać

EKONOMSKO UPRAVLJANJE I JAVNI SEKTOR

Operacija za javnu politiku

UVOD

TRANSPORT

Projekt infrastrukture i sigurnosti na cestama

SAŽETAK ZAVRŠENIH PROJEKATA

POLJOPRIVREDA

ENERGETIKA

OKOLIŠ

SOCIJALNI SEKTOR




TRANSPORT

OSTALO - MULTISEKTORSKI

BANKA ZNANJA

Doing Business 2010

Izvještaj o siromaštvu 2009

Trgovina i integracije

Socijalni transferi u Bosni i Hercegovini

Informacioni centar

OSTALO

Fond za razvoj civilnog društva

Vra anje zajednicić

1

2

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

19

21

24

25

27

28

32

35

37

38

39

43

44

45

46

47

49

50

........................................................................................................................................

............................................................................

......................................................................................

.........................................................................................

..................................................................................................................

.......................................................................................................

.........................................................................

................................................................................

.....................................................................................................

..........................................................................................

...................................................

..............................................................................................

................................................................................

........................................................................................

........................................

........................................................................................................

Projekt zemljišno-knjižne registracije 18........................................................................................

...........................................................................

.......................................................................

........................................................................................................................

..............................................................................................................................

........................................................................................................................................

.....................................................................................................................

............................................................................

...................................................................................................

............................................................................

................................................................................................................................

.......................................................................................................

..................................................................................................................

.........................................................................................................

...................................................................................................................

.....................................................................................

.....................................................................................................................

..................................................................................................

.......................................................................................................................

IFC u Bosni i Hercegovini ............................................................................................................. 48

apretku u procesu EUintegracija i naporima na ublažavanju uticaja sadašnje ekonomskekrize.

Pred Vama je priča o podršci koju je Svjetska banka pružala Bosnii Hercegovini (BiH) tokom prethodnih četrnaest godina. To je pričao uspješnoj post-konfliktnoj rekonstrukciji, n

.

Svjetska banka se rano intenzivno uključila u poslijeratnurekonstrukciju u BiH. Period intenzivne post-konfliktne rekonstrukcijeu BiH (1996.-2002.) je period na koji smo mi u Svjetskoj bancinaročito ponosni. Uz našu podršku, popravljeno je preko 20 000društvenih stanova u stambenim zgradama i oko 2 000 privatnih kuća.Izvršena je rehabilitacija stotine kilometara dalekovoda i vodovodnihcijevi, kao i brojnih trafo-stanica, hidro i termo-elektrana. Urađena jerekonstrukcija oko 2,300 kilometara cesta, 41 most , 3 tunela iMeđunarod aerodrom Sarajevo. Obnovljene su 82 osnovneškole, a 24 zdravstvene ustanove su opremljene. Zasađeno je 550hektara novih šuma, a 210 km šumskih puteva je re

,,

anog a

konstruirano.Otvoreno je ili je pružena podrška za zadržavanje oko 200,000 radnihmjesta u okviru dva projekta mikro-finansiranja. Pregled koji je proveoOdjel za nezavisnu evaluaciju operacija (OED) u 2004. je istakao da jeuloga Svjetske banke u programu rekonstrukcije u BiH bila primjer

.

1

„Banke u njenom najboljem izdanju“ .

Kako je sada BiH usmjerena na pridruživanje EU, podrška procesu integracije je postala glavna tema BančineStrategije partnerstva sa zemljom, uz otvaranje radnih mjesta i unaprjeđenje pružanja javnih usluga, posebno usluganamijenjenih siromašnima i ugroženima. Iako su mnogi projekti od kojih se očekuje da doprinesu ovim ciljevima, jošuvijek u toku i tek trebaju ostvariti značajniji uticaj na razvoj, neki rezultati su već ostvareni. Završena je Državnainventura šuma. Uvedenim modelom „porodične medicine“, koji pruža podršku za razvoj održive mreže primarnezdravstvene zaštite, pokriveno je 75% stanovništva. Zaostaci vezani za registraciju transakcija nepokretne imovine

čemu se sada 80% predmeta završava u roku od 5 radnihdana. Kvalitet, raspoloživost i održivost usluga zbrinjavanja čvrstog otpada su poboljšani: uspostavljeno je 6regionalnih deponija, a 144 divlja odlagališta su očišćena.

od 2007 do danas su smanjenji za 18,305 predmeta, pri

.

Sveukupno, tokom prethodnih 14 godina od završetka sukoba, Svjetska banka je odobrila 66 projekataukupne vrijednosti oko 1,54 milijardi US$ (beskamatni IDA krediti – 1,32 milijarde US$; IDA grantovi – 25miliona US$; GEF grantovi – 18,3 miliona US$; IBRD zajmovi – 175 miliona US$). .

Nadamo se da će Vam ova brošura biti interesantna i informativna. Takođe se nadamo da će Vaspotaknuti na razmišljanje o područjima kojima bi se Svjetska banka trebala baviti u budućnosti. Obzirom

da se pripremamo za konsultacije o novoj Bančinoj Strategiji partnerstva sa zemljom (2011. 2015.),

pozivamo Vas da podijelite s nama svoja razmišljanja i pomognete nam u boljem pokrivanju potreba ljudiu BiH. Ako želite postati dio tog procesa, molimo da nam pišete na: [email protected].

–

OED, Bosna i Hercegovina: Post-konfliktna rekonstrukcija i tranzicija na tržišnu ekonomiju, Izvještaj br. 298241

Konačno, Svjetska banka je brzo odgovorila na zahtjev vlasti BiH da prilagodi svoj program pozajmljivanja dabi se omogućilo ublažavanje uticaja ekonomske krize. U skladu s tim, Bančin program pozajmljivanja u 2010.je obuhvatio: podršku budžetima u zemlji koji su bili ugroženi padom prihoda uzrokovanim smanjenjemprivrednih aktivnosti; kreditnu liniju za mala i srednje velika preduzeća; te projekt za jačanje mreža socijalnesigurnosti i zapošljavanja. Implementacija ranije odobrenih projekata je takođe ubrzana tokom prethodnegodine.

Poštovani čitaoče,

„Bili smo lideri u post-konfliktnoj rekonstrukciji,

sada smo partneri u procesu pristupanja EU“

Marco Mantovanelli, šef ureda

1

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Pripremljenost za ptičju gripu

ECSEE – APL3 (Struja 4)

Razvoj i zaštita šuma

Zaštićena šumska i planinska područja

Upravljanje Neretvom I Trebišnjicom

Zaštita kvaliteta voda

Jačanje zdravstvenog sektora

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

21 milion US$ - IDA kredit

5 miliona US$ - IDA kredit


7,1 milion US$ - IDA kredit

3,4 miliona US$ - GEF grant

6 miliona US$ - GEF grant

8,9 miliona US$ - GEF grant


POLJOPRIVREDA

ENERGETIKA

SOCIJALNI SEKTOR

OKOLIŠ

AKTIVNI PROJEKTI

Podrška mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanju

Upravljanje otpadnim vodama u Sarajevu

Upravljanje vrstim otpadom IIč

Urbana infrastruktura i pružanje usluga

Olakšanje financiranja za SME

Operacija za razvojnu politiku

Zemljišno-knjižna registracija

Infrastruktura i sigurnost na cestama

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.


35 miliona US$ - IBRD zajam












TRANSPORT

UKUPNO: 440,4 miliona US$

(u julu 2010.)

2

26

36

25.4

32

10070

126

25

Aktivni projekti po sektorima (US$ 440.4 miliona)juli 2010.

Poljoprivreda (6%)

Energetika (8%)

Okoliš (6%)

Socijalni sektor (7%)

Lokalna infrastruktura iupravljanje (23%)

Razvoj privatnog sektora (16%)

Ekonomsko upravljanje i javnisektor (28%)

Transport (6%)

3

PO

LJO

PR

IVR

ED

A

PROJEKT POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA

i imaProjekt će ojačati kapacitet institucija na državnom ientitetsk m nivo za pružanje efikasnijih i efektivnijihusluga poljoprivrednicima i proizvođačima hrane. Projekt ćetakođe pomoći ubrzanju stvaranja uslova za ostvarivanjepristupa podršci iz Instrumenta EU za pred - pristupnu pomoći ruralni razvoj (IPARD). .

b

koji su uskladu sa zahtjevima EU.

Projekt će povećati sposobnost entitetskih ministarstavapoljoprivrede i vodoprivrede za vršenje isplata i praćenjekorištenja su vencija i sredstava za ruralni razvoj. Do krajaprojekta, 80% strukturalnih plaćanja za ruralni razvoj će seobavljati putem harmoniziranih institucija i sistema

Cilj

Očekivani rezultati

Finansiranje Svjetske banke:21 milion US$ (IDA kredit)

Kredit efektivan:27. februar 2008.

Datum zatvaranja:30. juni 2012.

Kontakti:Svjetska banka

Vanjski kontakti:

G- a. Mirjana KarahasanoviTel: (387-33) [email protected]

G-din. Seid UzunoviMinistarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiHTel: (387-33) [email protected]

G- a. Amela IbrahimoviMinistarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva FBiHTel: (387-33) [email protected]

G- a. Renata RakiMinistarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede RSTel: (387-51) [email protected]

đ

đ

đ

ć

ć

ć

ć

4

PROJEKT PRIPREMLJENOSTI ZA PTIČJU GRIPU

PO

LJO

PR

IVR

ED

A

Cilj


Cilj projekta je smanjenje prijetnje koju po ljude i peradarskuindustriju nameće infekcija virusom visoko-patogene avijarneinfluence (HPAI) i drugim virusima. Projekt će pomoći uvođenjuefektivne kontrole i odgovora na pojavu pandemijske influence idrugih infektivnih bolesti kod ljudi.

Uspostavljeno sedam timova za brzi odgovor, spremnih da odgovorena pojavu bolesti. Putem projek ,ta nabavljeno 10 000 doza vakcineprotiv sezonske gripe. Do kraja projekta će biti uvedene promjeneponašanja među ključnim veterinarskim i javno-zdravstvenimosobljem u cilju jačanja pripravnosti u slučaju pojave virusa. Takođeće se povećati svijesti javnosti o načinima sprječavanja širenjainfekcije.

30. juni 2011.

Finansiranje Svjetske banke:

Kredit efektivan:

Datum zatvaranja:

5 miliona US$ (IDA kredit)

27. mart 2008.


Vanjski kontakti:

G- a. Mirjana KarahasanoviTel: (387-33) [email protected]

Ministarstvo vanjske trgovinei ekonomskih odnosaDržavni ured za veterinarstvo BiHTel: (387-33) [email protected]

đ ć

G-din. Drago Nedić

5

EN

ER

GE

TIK

A

ECSEE APL 3 (STRUJA IV)

Zemlje jugoistočne Evrope i EC sarađuju na razvoju regionalnog energetskog tržišta, Energetskazajednica jugoistočne Evrope (ECSEE) i integracije u interno energetsko tržište Evropske Unije. Ovajprojekt pomaže uključivanju BiH u ECSEE putem investicija u poboljšanje sigurnosti brana; smanjenjenegativnih uticaja termo-elektrana na okoliš; zamjene postojećih zastarjelih objekata i opreme u hidroi termo-elektranama; i rehabilitaciju distributivnog sistema.

Projekt će održati p oizvodnju električne energije u BiH na ili iznad bazičnih za odgovarajućehidrološke uslove uz pretpostavku da ne bude dolazilo do značajnijih prekida rada opreme kojanije obuhvaćena projektom. Ekološki uslovi će se poboljšati u termo-elektranama Kakanj, Tuzla,Ugljevik i Gacko. Sigurnost brana će se povećati kod hidro-elektrana Grabovica, Salakovac,Jablanica, Rama, Trebinje II, Višegrad i Bočac.

r nivoa


Vanjski kontakti:

G- a. Vesna Fran ićTel: (387-33) [email protected]

G- a. Sabaheta SadikoviElektroprivreda BH, SarajevoTel: (387-33) [email protected]

G-din. Božidar JovanoviElektroprivreda HZHB, MostarTel: (387-36) [email protected]

G-din. Milorad ŽivkoviElektroprivreda RS, Banja LukaTel: (387-51) [email protected]

đ

đ

č

ć

ć

ć

30. juni 2012.Datum zatvaranja:

Finansiranje Svjetske banke:36 miliona US$ (IDA kredit)

Kredit efektivan:13. april 2007.

Cilj


6

PROJEKT RAZVOJA I ZAŠTITE ŠUMA

OK

OLIŠ

Cilj


Projekt će pomoći provođenju reformi u organizaciji iupravljanju šumama, uz očekivanje da se povećaju prihodi,unaprijedi upravljanje šumama i pojača očuvanjebiodiverziteta putem participatornog pristupa planiranjukorištenja šumskog zemljišta.

Biće završena Državna inventura šuma uključujućiprocjenu šumskih resursa uz prioritete za

će se i uspostaviti Informacioni sistem za upravljanještite eko-sistema.

Kreirašumama i postati operativan u RS i u najmanje 5 kantona uFBiH.


Vanjski kontakti:

G- a.đ Mirjana KarahasanoviTel: (387-33) [email protected]

G-din. Alojz Dun erMinistarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva FBiHTel: (387-33) [email protected]

G-din. Željko StojanoviMinistarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede RSTel: (387-51) [email protected]

ć

ć

đ

Finansiranje Svjetske banke:7.1 miliona US$ (IDA kredit)

Kredit efektivan:3. oktobar 2003.

Datum zatvaranja:30. novembar 2010.

7

PROJEKT ŠUMSKIH I PLANINSKIH ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

OK

OLIŠ

Cilj


Cilj projekta je pomoći na očuvanju biodiverzitetaod globalnog značaja u kritičnim šumskim i planinskim eko -sistemima. Projekt će takođe pomoći BiH na njenom putu kaintegraciji u Evropsku Uniju putem podrške naispunjavanju zahtjeva EU po

bh. vlastima

bh. vlastimalitike o prirodi i biodiverzitetu

(Natura 2000).

Projekt će se baviti prijetnjama po biodiverzitet promocijomupravljanja eko-sistemom i povećanjem površina pod sistemomzaštite do nivoa koji odražavaju lokalne potrebe i regionalneprosjeke. To je posebno kritično za BiH, koja ima veći omjerugroženih biljnih vrsta od bilo koje evropske zemlje, a ipak jetrenutno manje od jednog procenta njene teritorije pod režimom

zaštite zapanjujući kontrast u odnosu na regionalni prosjek od

7%.

–

.

Finansiranje Svjetske banke:3.4 miliona US$ ( )GEF grant

Grant efektivan:17. april 2009.

Datum zatvaranja:30. april 2013.


Vanjski kontakti:


ć

G-din. Mate BandurMinistarstvo okoliša iturizma FBiHTel: (387-33) [email protected]

G-din. Ozren LaganinMinistarstvo prostornog ure enja,gra evinarstva i ekologije RSTel: (387-51) [email protected]

đđ

8


Vanjski kontakti:


ć

G- a. Jovanka AleksiMinistarstvo vanjske trgovinei ekonomskih odnosaTel: (387-33) [email protected]

đ ć

G-din. Goran JelaviMinistarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva FBiHAgencija za vodeTel: (387-36) [email protected]

G-din. Branislav BlagojeviMinistarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede RSAgencija za vodeTel: (387-51) [email protected]

ć

ć

Finansiranje Svjetske banke:6 miliona US$ ( )GEF grant

Grant efektivan:3. juni 2009.

Datum zatvaranja:31. decembar 2013.

Cilj

Cilj projekta je osigurati mehanizme za efikasnu i pravičnuraspodjelu vode među korisnicima sliva Neretve i Trebišnjice naprekograničnom nivou, te za unaprjeđenje eko-sistema ibiodiverziteta sliva putem boljeg upravljanja vodnim resursima.Ovo je zajednički projekt Bosne i Hercegovine i RepublikeHrvatske.


Očekuje se da do završetka projekta bude pripremljen planupravljanja riječnim slivom i usvojen od obje zemlje, nutrijenti idrugi zagađivači iz komunalnih i industrijskih izvora u izabranimopćinama iz područja sliva će biti smanjeni putem rehabilitacijenekoliko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i poboljšaćese zdravstveno stanje i biodiverzitet eko-sistema u slivu, aprodiranje slane vode, kao rezultat provođenja pilot projekta udelti Neretve, će biti smanjeno.

PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM

OK

OLIŠ

9

PROJEKT ZAŠTITE KVALITETA VODE

Cilj


Projekt ima za cilj dalje jačanje kapaciteta lokalnihkomunalnih preduzeća i smanjenje zagađenja rijekeNeretve i Bosne iz komunalnih izvora.

Projekt će olakšati razvoj regionalnog pristupa smanjenjuzagađenja, uz unaprjeđenje međunarodne saradnje nameđunarodnim vodotocima, te pomoći smanjenjuzagađenja rijeke Neretve i Bosne iz komunalnih izvora.


Vanjski kontakt:

G- a.đ Vesna Fran ićTel: (387-33) [email protected]

G-din. Almir Prlja aMinistarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva FBiHTel: (387-33) [email protected]

č

č

Finansiranje Svjetske banke:

Grant efektivan:

Datum zatvaranja:

8.9 miliona US$ (GEF grant)

18. novembar 2005.

28. februar 2011.

OK

OLIŠ

10

PROJEKT JAČANJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA

SO

CIJ

ALN

IS

EK

TO

R

Cilj


Sveukupni cilj projekta je poboljšanje sveukupnog uticaja nanezarazne bolesti mjerenog indirektnim indikatorima i: (i)jačanje efikasnosti zdravstvenog sistema putem restrukturiranja i jačanja primarne zdravstvene zaštite kroz modelporodične medicine; i (ii) jačanje procesa donošenjasektorske politike putem acije sistemamonitoringa i ocjenjivanja učinka zdravstvenog sistema.

-

razvoja i implement

Ključni rezultat projekta će biti širenje modela porodičnemedicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i poboljšanjekvaliteta, efikasnosti i pristupa uslugama primarne zdravstvenezaštite, što će dovesti do boljih zdravstvenih ishoda.


Vanjski kontakti:

G- a.đ Zorica LešiTele: (387-33) [email protected]

G- a. Vildana DoderMinistarstvo zdravstva FBiHTele: (387-33) [email protected]

G-din. Gordan JeliMinistarstvo zdravlja isocijalne zaštite RSTel: (387-51) [email protected]

ć

ć

đ




11


Kredit efektivan:o ekuje se u julu 2010.č

Datum zatvaranja:31. oktobar 2014.


Vanjski kontakti:

G- a.đ Boryana GotchevaTel: (387-33) 251-5 [email protected]

G-din. Marko Pej inovićFBH PIU SESERTel: (387-33) [email protected]

G-din. Ljubo Lepir

Tel: (387-51) [email protected]

0

č

RS PIU SESER

Cilj


Ciljevi projekta su: (i) pru

pružiti podršku za usluge posredovanja prizapošljavanju za osobe koje aktivno traže posao, a izgube pravo na gotovinske transfere iliza ugrožene (npr. siromašne, invalide sposobne za rad, osobe koje je teško zaposliti,demobilizirane borce, itd.).

žiti podršku da gotovinski transferi koji nisu zasnovani naosiguranju dopru do siromašnih i onesposobljenih; (ii) povećati efikasnost itransparentnost administracije naknada; i (iii)

Projekt će povećati transparentnost i efektivnost dopiranja gotovinskih transferakoji nisu zasnovani na osiguranju do siromašnih, onesposobljenih; i ugroženih putemuvođenja boljih mehanizama ciljanja. Projekt će takođe povećati t

da putem razvoja i unaprjeđenja funkcionalnihregistara, izgradnje kapaciteta, nadzora i kontrole, i praćenja naknada. Konačno,projekt će pružiti ef

ransparentnost iefikasnost administracije nakna

ektivne usluge posredovanja pri zapošljavanju za 10.000ugroženih osoba koje aktivno traže posao.

PODRŠKA MREŽAMA SOCIJALNE SIGURNOSTI I ZAPOŠLJAVANJU

SO

CIJ

ALN

IS

EK

TO

R

12

LO

KA

LN

AIN

FR

AS

TR

UK

TU

RA

IU

PR

AV

LJA

NJEPROJEKT OTPADNIH VODA U SARAJEVU

Cilj


Cilj projekta je poboljšanje životnih uslova stanovništva upodručjima koja pokriva Vodovod i kanalizacija Sarajevo i

: (a) smanjenje izloženostistanovništva i zavisnosti od dosta zagađene vodeMiljacke i Bosne; i (b) povećanjem efikasnosti mreže zaprikupljanje otpadnih voda u Kantonu Sarajevo.

uzajednicama nizvodno uz rijeku kroz

iz rijeka

Do kraja projekta, količina prikupljene i primarno prečišćeneotpadne vode će dostićidnevno). 48.000 priključaka na kanalizacionu mrežu će imatikoristi od ovih radova na rehabilitaciji.

200.000 m3 dnevno (trenutno 0 m3


Vanjski kontakt:


G- a. Jovanka AleksiMinistarstvo vanjske trgovinei ekonomskih odnosa BiHTel: (387-33) [email protected]

č

ćđ

Finansiranje Svjetske banke:35 miliona US$ (IBRD zajam)


Datum zatvaranja:30. novembar 2015.

13

DRUGI PROJEKT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM

Cilj


Nadovezujući se na pozitivna iskustva Prvog projektaupravljanja čvrstim otpadom, ovaj će projekt nastavitiraditi na unaprjeđenju dostupnosti, kvaliteta, okolišneprihvatljivosti i finan ijske održivosti usluga upravljanjačvrstim otpadom u zemlji.

s

Do kraja projekta, biće uspostavljeno ukupno 16 među-općinskih oblasti (sada ih ima 12), a 12 regionalnihsanitarnih deponija će biti u funkciji (sada ih ima 6).Sveukupno, udio otpada koji se ne odlaže na sanitarnedeponije će se smanjiti za 60%. Konačno, 25% odprocijenjenih 1.200 divljih odlagališta će biti zatvoreno.


Vanjski kontakti:


G-din. Anto ovićMinistarstvo prostornogure enja i okoliša FBiHTel: (387-33) [email protected]

G-din. Sveto CvijiMinistarstvo prostornogure enja, građevinarstvai ekologije RSTel: (387-51) [email protected]

č

Č

ć

đ

đ

Finansiranje Svjetske banke:15 miliona US$ (IDA kredit)25 miliona US$ (IBRD zajam)

Kredit efektivan:23. oktobar 2009.

Datum zatvaranja:28. februar 2014.

LO

KA

LN

AIN

FR

AS

TR

UK

TU

RA

IU

PR

AV

LJA

NJE

14

PROJEKT URBANE INFRASTRUKTURE I PRUŽANJA USLUGA

Projekt će poboljšati kvalitet vodosnabdijevanja i drugihusluga u uključenim područjima i povećati financijsku snagu,održivost, upravljanje i institucionalni kapacitet uključenihkomunalnih preduzeća.

Cilj projekta je trostruk: (i) poboljšati dostupnost, kvalitet ipouzdanost osnovnih komunalnih usluga, posebnovodosnabdijevanja i kanalizacije; (ii) ojačati sposobnostkantonalnih i općinskih vlasti da unaprijede upravljanje iinstitucionalni kapacitet za razvoj infrastrukture putem izradeurbanističkih planova, i (iii) osnažiti socijalnu koheziju putempoboljšanja životnih uslova.


Cilj


Vanjski kontakt:

G- a.đ Vesna Fran ićTel: (387-33) 251-504

[email protected]

G- a. Jovanka AleksiMinistarstvo vanjske trgovine

i ekonomskih odnosa BiHTel: (387-33) [email protected]

č

ćđ


Kredit efektivan:23. februar 2005.


LO

KA

LN

AIN

FR

AS

TR

UK

TU

RA

IU

PR

AV

LJA

NJE

15

RA

ZV

OJ

PR

IVA

TN

OG

SE

KT

OR

A

PROJEKT OLAKŠANJA PRISTUPA SME FINANCIRANJU

Ishodi projekta će se mjeriti putem tri grupe indikatora:(i) broj zajmova i iznos srednjoročnih i dugoročnihkredita datih malim i srednje velikim preduzećima u BiH,uključujući izvoznike, (ii) učinak otplate pod-zajmoprimaca

u projektu broj i obim pod-zajmova koji se ne otplaćuju,

i (iii) učinak investicija i izvoza pod-zajmoprimaca, i uticajna nivo zaposlenosti kod njih.

–

.

Projektni razvojni cilj je olakšanje pristupa finan iranju zamala i srednje velika preduzeća u BiH u kontekstu globalnefinancijske krize.

s


CiljFinansiranje Svjetske banke:70 miliona US$ (IBRD zajam)


Datum zatvaranja:31. juli 2014.

Kontakt:Svjetska banka

Vanjski kontakti:

G-din. Haris MešinoviTel: (387-33) 251-533

[email protected]

ć

G-din. Safet DautFondacija za održivi

razvoj ODRAZTel: (+387-33) 277-300

[email protected]

G-din. Milenko PavloviInvesticiona i razvojna banka RS

Tel: (+387-51) [email protected]

ć

16

OPERACIJA ZA RAZVOJNU POLITIKU


Vanjski kontakti:

G-din. Orhan NikšićTel: (387-33) [email protected]

G-din. Samir BakiMinistartsvo finansija FBiHTel: (387-33) 253-463

G- a. Dragana AleksiMinistarstvo finansija RSTel: (387-51) 339-136

G-din. Božidar PlavljaninMinistarstvo finansija RSTel: (387-51) 339-224

ć

ćđ

Finansiranje Svjetske banke:66 miliona US$ (IDA kredit)45 miliona US$ (IBRD zajam)

Kredit efektivan:o ekuje se u avgustu 2010.č


Cilj


Ciljevi ove operacije budžetske podrške su: (i) povećatisocijalnu pomoć za siromašne, uz smanjenje fiskalnogdeficita i stvaranje fiskalnog prostora za rast koji će dovestido smanjenja siromaštva; (ii) poboljšati strukturu i efikasnostjavnih rashoda; i (iii) smanjiti stope socijalnih doprinosa ipritisak na plate u privatnom sektoru koji se javlja zbogvećeg rasta plata u javnom sektoru, time jačajućikonkurentnost privatnog sektora.

Projekt će smanjitii ojačati fiskalnu koordinaciju, te poboljšati ciljanje

socijalnih davanja,

optere enja koja vlada predstavlja zaprivredu

pri emu su oba ta cilja dobila na važnostiu kontekstu globalne ekonomske krize.

ć

č

EK

ON

OM

SK

OU

PR

AV

LJA

NJE

IJA

VN

IS

EK

TO

R

17

PROJEKT ZEMLJIŠNO-KNJIŽNE REGISTRACIJE

Cilj


Svrha projekta je omogućiti pravilan razvoj transparentnih tržištazemljištem putem registracije prava na nekretnine i komplementarnihpolitika koje omogućavaju sigurno i efikasno obavljanje transakcija.Pomoći će uklanjanju postojećih prepreka za investicije u urbanimpodručjima, kao i rješavanje imovinskih pitanja u ruralnim.

Kao rezultat projekta, smanjiće se vrijeme potrebno za registracijutransakcija i povećati broj registriranih transakcija. Iznos za koji sezadužuju hipotekarni dužnici se može povećati ako ostali faktori ubankarskom sektoru i općoj privredi nastave napredovati. Igruntovnica i katastar će biti dostupni on-line kako za poslovnuzajednicu, tako i za generalne upite od strane javnosti. Za provjeruda li sistem funkcionira transparentno i efikasno, koristiće se anketezadovoljstva klijenata.

Finansiranje Svjetske banke:15 miliona (IDA kredit)


Datum zatvaranja:31. mart 2011.


Vanjski kontakti:


G-din. Edib MehmedoviMinistarstvo pravde FBiHTel: (387-33) [email protected]

G-din. Nikola PaniMinistarstvo pravde RSTel: (387-51) [email protected]

ć

ć

ć

EK

ON

OM

SK

OU

PR

AV

LJA

NJE

IJA

VN

IS

EK

TO

R

18

PROJEKT INFRASTRUKTURE I SIGURNOSTI NA CESTAMA

TR

AN

SP

OR

T


Vanjski kontakti:

G- a.đ Vesna Fran ićTel: (387-33) 251-504

[email protected]

G-din. Ljubo PravdiDirekcija za ceste FBiHTel: (387-33) 250-391

[email protected]

G-din. Mladen LazendiDirekcija za puteve RSTel: (387-51) 309-061

[email protected]

č

ć

ć

Cilj


Ciljevi projekta su smanjenje troškova korisnika naprioritetnim dionicama magistralnih i regionalnih cesta,unaprjeđenje sigurnosti na cestama i modernizacijapraksi održavanja cesta.

Tokom trajanja projekta izvršiće se rehabilitacija oko240 km cesta. Od projekta se očekuje unaprjeđenjesigurnosti na cestama povećanjem kvantitativnih ikvalitativnih ishoda sigurnosti (npr. saobraćajni propisi,promotivne aktivnosti, sistemsko održavanje cesta iprikupljanje podataka).


Kredit efektivan:19. septembar 2008.


19

Hitna rekonstrukcija farmi

Mala komercijalna poljoprivreda

1.

2.



POLJOPRIVREDA

Hitna rekonstrukcija stambenog fonda

Hitni radovi na vodosnabdijevanju, kanalizaciji i čvrstom otpadu

Hitni javni radovi I zapošljavanje

Pomoć za rekonstrukciju

Vodosnabdijevanje i kanalizacija Mostar

Pilot kulturno nasljeđe

Pilot lokalni razvoj

Razvoj zajednice

Upravljanje čvrstim otpadom

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.










Rehabilitacija žrtava rata

Osnovne bolničke službe

Osnovno zdravstvo

Tehnička pomoć za socijalno osiguranje

Hitna rekonstrukcija obrazovanja

Hitna rekonstrukcija obrazovanja II

Razvoj obrazovanja

Restrukturiranje obrazovanja

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.







10,6 miliona US$ - IDA kredit



5 miliona US$ - IDA grant

SOCIJALNI SEKTOR

Kredit za prilagođavanje socijalnog sektora

Kredit za prilagođavanje socijalnog sektora II

Kredit za tehničku pomoć za socijalni sektor

Hitna demobilizacija i reintegracija

Pilot projekt hitnog ponovnog zapošljavanja radne snage

Projekt podrške zapošljavanju II

11.

12.

13.

14.

15.

16.


51 milion US$ - IDA kredit



15 miliona US$ – IDA kredit


Hitna rekonstrukcija električne energije

Hitna rekonstrukcija električne energije II

Rekonstrukcija električne energije III

Hitna rekonstrukcija gasnog sistema

Hitna rekonstrukcija centralnog grijanja

Šumarstvo

17.

18.

19.

20.

21.

22.







ENERGETIKA

OKOLIŠ


ZATVORENI PROJEKTI

21

(juli 2010.)

Kredit za prilagođavanje poslovnog ambijenta

Hitno ponovno pokretanje industrije

Kredit za prilagođavanje privatizacije preduzeća i banaka

Lokalne inicijative

Lokalne inicijative II

Hitni pilot kredit

Olakšanje izvoza preduzećima

Kredit za privatni sektor

Tehnička pomoć za privatizaciju

Kredit za pomoć u tranziciji

Kredit za strukturalno prilagođavanje javnih financija

Kredit za strukturalno prilagođavanje javnih financija II

Kredit za strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja

Hitna rekonstrukcija transporta

Hitna rekonstrukcija transporta II

Upravljanje cestama I sigurnost

Olakšanje trgovine i transporta u jugoistočnoj Evropi

Hitni oporavak

Hitno deminiranje

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.




















15 miliona US$ - IDA grant



TRANSPORT

DRUGO - MULTISEKTORSKI

UKUPNO: 1.100,55 miliona

22

32125.6

7

192.65

139

177.8

259

115

52.5

Zatvoreni projekti po sektoru (US$ 1100.55 miliona) Poljoprivreda (3%)

Energetika (11%)

Okoliš (1%)

Socijalni sektor (17%)

Lokalna infrastruktura iupravljanje (13%)

Razvoj privatnog sektora (16%)

Ekonomsko upravljanje i javnisektor (24%)

Transport (10%)

Drugo - multisektorski (5%)

juli 2010.

23

Hitni projekt rekonstrukcije farmi

Projekt male komercijalne poljoprivrede

(IDA kredit – 20 miliona US$) se fokusirao na pokretanjepoljoprivredne proizvodnje, pove

(IDA kredit – 12 miliona US$) je implementiran uperiodu juli 2003. – mart 2010. Projekt je bio usmjeren na jugoisto

0%.

ćanje obezbjeđenja hrane i otvaranje radnih mjesta i

ostvarivanje prihoda za ruralno stanovništvo pogođeno ratom. U periodu 1996. 1998. kao

rezultat zajedničkih napora IFAD-a, Saudijske Arabije, Vlade Holandije, EC i Svjetske banke,uvezeno je i podijeljeno farmerima 3.299 krava, 1.351 koza, oko 2.500 junica i 5.000 ovaca.Pored toga, projekt je isporučio farmerima 4.212 poljoprivrednih traktora (uključujući 1.300 kojeje financirala EC) i 14 kombajna.

čni dio zemlje, uzostvarene značajne pozitivne rezultate. Viškovi mlijeka su udvostručeni. Površina podvinogradima je udvostručena. Površina pod usjevima je povećana za 25%, a stočni fond jepovećan za 3

–

.

POLJOPRIVREDA

ZATVORENI PROJEKTI

24

ENERGETIKA

Hitni projekt rekonstrukcije električne energije

Drugi hitni projekt rekonstrukcije električne energije

Treći projekt rekonstrukcije električne energije

(IDA kredit 3 , miliona US$) implementiran

u periodu 1996. - 1998. je pomogao obnavljanju usluga isporuke električne energije doprihvatljivog nivoa za veće gradove i industriju od vitalnog značaja.

(IDA kredit 25 miliona US$) je dalje

obnovio proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije u BiH, u cilju pokrivanja baremdijela očekivanog povećanja potreba u zemlji. Pro

(IDA kredit 35 miliona US$) je nastavio s

rekonstrukcijom elektro-energetskog sektora u BiH u cilju osiguranja pristupa pouzdanoj,jeftinijoj struji uz smanjene okolišne i sigurnosne rizike i veći povrat troškova isporučilaca. Projektje takođe smanjio nivo zagađenja okoliša od strane termo elektrana. Konačno, projekt jepomogao uspostavljanju ne

–

–

–

5 6

jekt je pružio podršku za opsežnu rekonstrukcijui rehabilitaciju termo i hidro elektrana u oba entiteta BiH.

zavisne regulatorne agencije, financirao razvoj energetske strategijena nivou zemlje i pružio podršku za usvajanje zakonodavstva u skladu s Direktivama EU.

.

.

25

Hitni projekt rekonstrukcije gasnog sistema

Hitni projekt rekonstrukcije centralnog grijanja

(IDA kredit – 10 miliona US$) je obnovio sigurno ipo

(IDA kredit – 20 miliona US$) je pomogaoobnovi usluga centralnog grijanja

uzdano snabdijevanje BiH, posebno Sarajeva, gasom, putem popravka i rekonstrukcije sistemaza transport i distribuciju gasa. Legalizirano je 48.000 ilegalnih priključaka, popravljeno 11.000predratnih priključaka koji su bili u lošem stanju i instalirani su novi mjerači potrošnje.Završetkom projekta u 1999. broj domaćinstava koja su priključena na gas je ostvario cilj od58.000.

u Sarajevu, koje je bilo uništeno tokom rata. Glavna fizičkarekonstrukcija je krenula početkom avgusta 1996. i ostvarilo se puno ponovno priključivanje45.000 stanova na sistem centralnog grijanja. Projekt je takođe doprinio ponovnomuspostavljanju centralnog grijanja u prioritetnim područjima Banja Luke.

.

26

OKOLIŠ

Projekt šumarstva (IDA kredit – 7 miliona US$) implementiran u period 1998. - 2003. je uveopromjene politike upravljanja šumarstvom, pomogao obnavljanju održivog planiranjaupravljanja šumama i odr

avljanje šumama u svrhu implementžive sječe šuma za osiguranje sirovine za drvnu industriju, te

osigurao održavanje šumskih puteva i opremu za upr acijei praćenja politike i unaprjeđenja upravljanja.

27

SOCIJALNI SEKTOR(Zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita, zapošljavanje)

Projekt rehabilitacije žrtava rata

službi

Projekt osnovnog zdravstva

(IDA grant – US$ 5 miliona i IDA kredit – US$ 5 miliona) jepružio podršku za ulaganje u 64 rehabilitaciona centra (32 za fi ntalnurehabilitaciju).

(IDA kredit – US$ 15 miliona) je pru

nica su obnovljene. Uredi Zavoda zdravstvenog osiguranja u Trebinju,Doboju, Rogatici i Banja Luci su popravljeni. .

(IDA kredit – 10 miliona US$) implementiran u periodu 1999. - 2004.je bio tre k

emlji je poboljšankapacitet za upravljanje zdravstvenim sektorom.

zičku rehabilitaciju i 32 za meŠest protetičkih centara je popravljeno i opremljeno. Tri klinička centra (Sarajevo,

Tuzla i Mostar) i četiri kantonalne bolnice (Zenica, Travnik, Livno i Bihać) su takođe popravljeni iopremljeni. Hirurška odjeljenja na svim lokacijama su renovirana i opremljena i njihovo korištenjeje počelo 1998.

žio podršku za rehabilitacijubolničkih službi u BiH. Klinički centar u Tuzli, pedijatrijska klinika i centralna jedinica za sterilizacijuu Kliničkom centru Sarajevu, Klinički centar Mostar i kantonalne bolnice Bihać, Jajce, Goražde,Livno, Travnik, Orašje i Ze

ći projekt Banke u zdravstvenom sektoru u FBiH i drugi u RS. Proje t je uspostavio sistemprimarne zdravstvene zaštite zasnovan na ekonomičnim intervencijama. U z

(IDA kredit 7 miliona US$) je dao značajan

doprinos za unaprjeđenje mehanizama plaćanja davalaca zdravstvenih usluga u ustanovamaprimarne zdravstvene zaštite; proveo reformu osnovnog paketa zdravstvenih usluga; iracionalizaciju zdravstvenih ustanova.

Projekt osnovnih bolničkih

Projekt tehničke pomoći za socijalno osiguranje –

.

.

Zdravstvo

28

Hitni projekt rekonstrukcije obrazovanja

Drugi hitni projekt rekonstrukcije obrazovanja

Projekt razvoja obrazovanja

Projekta restrukturiranja obrazovanja

(IDA grant – 5 miliona US$; i IDA kredit – 5 miliona US$)je pomogao rekonstrukciji 65 osnovnih škola, uz isporuku 78 raznih udžbenika i drugog nastavnogmaterijala za osnovne škole u zemlji.

(IDA kredit – 11 miliona US$) je dalje poboljšaodostupnost i kvalitet osnovnog obrazovanja. Projekt je pomogao rekonstrukciju i osiguraoopremu za 44 osnovne škole.

trukcije, (IDA kredit– 10,6 miliona US$) se usmjerio na kvalitet obrazovanja. Grantovi za

Cilj (IDA kredit – 10 miliona US$) je bio povej

projekt nije implementiran i IDA kredit za ovaj projekt je otkazan u 2008., nakon što se vlasti uBiH nisu mogle posti i sporazum sa Svjetskom bankom o aranžmanima implementacije ovogprojekta.

Nakon ove početne faze post-konfliktne rekonsškole i grantovi za ustanove

za obuku nastavnika su poboljšali nastavni proces i proces učenja. Uspostavljena je Agencija zastandarde i ocjenjivanje i uveden je Informacioni sistem za upravljanje obrazovanjem.

ćanjepohađanja srednjeg obrazovanja i poboljšanje efikasnosti pružanja usluga obrazovanja. Ova

ć

.

.

Obrazovanje

29

Kredit za prilagođavanje socijalnog

Kredit za tehničku pomoć za socijalni sektor SOTAC

sektora (IDA kredit – 20 miliona US$) je pružio podršku zasveobuhvatnu reformu osnovnog Zakona o radu u oba entiteta. Projekt je pružio podršku zauspostavljanje, po prvi put u svakom entitetu, komisije za socijalnu zaštitu koja je uradila polazneosnove za Dokument okvirnog budžeta i nacrt strategija socijalne zaštite. Provedena je prvaAnketa mjerenja životnog standarda reprezentativna za cijelu zemlju.

žio

tehni

žesocijalne sigurnosti i gotovinskih transfera.

Drugi kredit za prilagođavanje socijalnog sektora (IDA kredit 51 milion US$) je dizajniran za

pru tite upravcu programa koji pružaju zaštitu najsiromašnijima i najteže onesposobljenima, na fiskalnogodrživ način. Iako ciljevi projekta nisu ostvareni, i kredit je otkazan u 2006., projekt je pokrenuoznačajan dijalog o politici ciljanja socijalnih davanja

–

žanje podrške za reformu gotovinskih transfera, programa tržišta rada i socijalne zaš

.

– –(IDA kredit 3,55 miliona US$) je pru

čku pomoć relevantnim institucijama u BiH na dizajniranju održivog sistema socijalne zaštiteuz efektivnije usmjeravanje potrošnje na najsiromašnije. SOTAC je uspješno pružio podršku zareforme u socijalnom sektoru osiguranjem bitnih ulaznih informacija za pripremu reforme mre

.

.

.

Socijalna zaštita i zapošljavanje

30

U periodu 1996. – 1999., (IDA kredit – 7,5 milionaUS$) je pomogao dugoro

u savjetodavnih usluga i uslugazapošljavanja za preko 3.000 demobiliziranih vojnika. Podršku u smislu edukacije i prekvalifikacijeje dobilo 20.000 korisnika.

Osnovni cilj (IDA kredit – 15 milionaUS$) implementiranog u periodu 2000. – 2004. je bio osiguran

vojnika.

(IDA kredit – 12 miliona US$) se nadovezivao na iskustvaste avanja osobama koje aktivno tražeposao a spadaju u kategorije radnika koje je teško zaposliti. Usluge pružene u okviru projekta suolakšale zapošljavanje 10.836 pojedinaca (u dobi od 45 godina i više).

Projekt hitne demobilizacije i reintegracije

Hitnog pilot projekta ponovnog zapošljavanja radne snage

Drugi projekt podrške zapošljavanju

čnu ekonomsku reintegraciju demobiliziranih vojnika i raseljenih radnikau civilni život. Projekt je bio naročito uspješan na pružanj

je sredstava, bivšimprofesionalnim vojnicima, otpuštenim tokom smanjenja brojnosti vojnih snaga, za samostalnuegzistenciju. Zahvaljujući projektnim aktivnostima, zaposleno je 7.278 bivših

čena ranijim projektima na pružanju efikasnih usluga zapošlj

.

31

LOKALNA INFRSTRUKTURA I UPRAVLJANJE

Hitni projekt obnove stambenog fonda

Projekt hitnih radova u

Hitni projekt javnih radova i zapošljavanja

(IDA kredit – 15 miliona US$) implementiran u periodu1996. -1998. je predstavljao zajedni

audijskogfonda 1.650. Preostalim sredstvima iz Saudijskog fonda, kao i sredstvima koje su obezbijediliItalija i UNHCR, jedinica za implement

Tokom perioda 1996. – 1998.

g otpada

(IDA kredit – 10 miliona US$) je implementiranputem ukupno 595 pod-projekata, uz osiguranje zapošljavanja

nanciranje u okviru ovog pro

do popravke ruralnih cesta i popravke vodovodnog sistema i dalekovoda.

šavanju nekih od najhitnijih potreba post-konfliktne rekonstrukcije u

stributivnamreža telekomunikacionog sistema je obnovljena i instaliran je novi informacioni sistem.

čki napor nekoliko donatora. Obnovljeno je preko 650zgrada s oko 17.500 društvenih stanova u Sarajevu, Mostaru, Goraždu, Olovu, Kupresu i NovomTravniku. Iz sredstava Holandskog fonda obnovljeno je oko 216 privatnih kuća, a iz S

aciju projekta je popravila dodatnih 790 privatnih kuća.

(IDA kredit 20 miliona US$) se usmjerio na brzo poboljšanje usluga

vodosnabdijevanja, kanalizacije i čvrstog otpada. Ovaj hitni projekt je poboljšao uslugevodosnabdijevanja, kanalizacije i čvrsto u 26 uključenih općina.

reda veličine od 36.000 čovjek/mjeseci. Fi jekta je dobilo ukupno 135 općina. Prioritet je datpodručjima najviše pogođenim ratom i područjima u koja se vraćaju izbjeglice. Na povratakizbjeglica su se odnosila 384 projekta. Tipovi financiranih projekata su se kretali od raščišćavanjaratnih šteta

(IDA kredit 17 miliona US$) je predstavljao koordinirani

napor donatora na rje RS.Popravljeno je ukupno 180 stambenih zgrada (4.000 stanova) u 14 općina u RS.Poljoprivrednicima je podijeljeno 55 traktora i 336 moto-kultivatora. U 1998. i 1999. je uokviru IFAD-ovog financiranja uvezeno i podijeljeno 3,876 junica i 7,218 koza. Di

oblasti vodosanbdijevanja, kanalizacije

i čvrstog otpada

Projekt pomoći za rekonstrukciju

–

–

.

32

Projekt vodosnabdijevanja i kanalizacije Mostar (IDA kredit – 12 miliona US$) je pomogaoponovnom ujedinjenju Vodovoda Mostar. Ostvarenja projekta uklju

štenina UNESCO-vu listu kulturne baštine.

čuju: izgradnja rezervoara idistributivnog sistema Hum I i Gradina; poboljšanje vodovodne mreže u mjestima Orlac i Hum II;rekonstrukcija vodovodnih sistema Radeš i Radobolja; rehabilitacija kanalizacione i vodovodnemreže u Starom gradu unutar rekonstrukcije Starog mosta; instalacija softvera za hidrauličkomodeliranje; i instalacija novog softvera za poslovni informacioni sistem u svrhu harmonizacijedva različita računovodstvena sistema.

(IDA kredit 4 miliona US$) je doprinio stvaranju povoljnije

klime za pomirenje među narodima u BiH putem priznavanja i rehabilitacije zajedničkogkulturnog nasljeđa u Mostaru. Projekt je ostvario ovaj cilj putem jedinstvenog partnerstva zapodršku kulturi koje je uključilo lokalnu zajednicu, državnu i regionalne vlade, UNESCO, Fond zasvjetske spomenike (WMF) i Fondaciju za kulturu Aga Khan (AKTC). Pored obnove veličanstvenogluka mosta i njegovih kula, projekt je obnovi i druge oštećene spomenke pomažući očuvanjukarakteristika istorijskog mostarskog kamenog Starog mosta. Došlo je do povećanja turizma štoje potaklo novu izgradnju, otvaranje novih hotela, restorana i kafana, te ostalih poslovnihdjelatnosti u Mostaru i okolini. U julu 2005. Stari most i okolni Stari grad u Mostaru su uvr

Pilot projekt kulturnog nasljeđa –

.

33

Projekt lokalnog razvoja

Projekt razvoja zajednice

(IDA kredit – 15 miliona US$) je pokrenuo, na pilot osnovi, razvoj tr

h vlasti da identificiraju i pripreme prioritetne projekte i naprave dobre projekte kapitalnihinvesticija. Uklju

(IDA kredit – 20 miliona US$) je

treba u oblastima komunalne i socijalne infrastrukt

giji Sarajeva. Sveukup

žištaza zaduživanje općina u BiH. Ključno dostignuće projekta je bilo povećanje sposobnosti uključenihlokalni

čene komercijalne banke su dale općinama 28 zajmova za kapitalne investicije.

poboljšao kvalitet i dostupnost osnovnihusluga u manje razvijenim lokalnim zajednicama, kao i kapacitet lokalnih vlasti da pružaju teusluge. Financirana su ukupno 502 pod-projekta u 80 manje razvijenih općina, obuhvatajući širokniz malih investicioni po ure i usluga. Svi pod-projekti su identificirani, pripremljeni i implementirani primjenom punog participatornog pristupa,u koji je bilo uključeno preko 60.000 građana u konsultacije održavane u raznim stadijima ciklusapod-projekata. To je dovelo do značajnog povećanja socijalnog kapitala i stabilnosti na nivouzajednice, kao i povećanja svijesti građana o njihovim pravima i obavezama.

(IDA kredit 26 miliona US$) je unaprijedio odlaganje

čvrstog otpada uspostavljanjem među-općinskih oblasti za upravljanje otpadom, regionalnihdeponija i pretovarnih stanica. Do kraja projekta u junu 2010., uspostavljeno je 8 među-općinskih oblasti za upravljanje otpadom, a šest regionalnih deponija je u punoj funkciji. Očišćenasu i zatvorena 32 divlja odlagališta u regiji Banja Luke i 112 u re no poslovanjei održivost regionalnih deponija su takođe značajno unaprijeđeni.

Projekt upravljanja čvrstim otpadom –

.

34


Kredit za p

Hitni projekt ponovnog pokretanja industrije

rilagođavanje poslovnog ambijenta

Kredit za prilagođavanje privatizacije preduzeća i banaka

(IDA kredit 44 miliona US$) je pru

acije, smanjujući ukupno potrebno vrijeme za registracijupočetka poslovanja sa 80 dana u 2002. na 29 dana u 2007. Pojednostavljene entitetskeinspekcije su smanjile prosječan broj dana inspekcije po poslovnom subjektu na 9,94 u FBiH i7,46 u RS (maj 2007.).

čenjem stranog privatnog financiranjaza ponovno pokretanje održivih dijelova industrijskog i komercijalnog sektora u BiH, timepomažući obnovi z

eđene mjere političke stabilnosti u neposrednom poslijeratnom periodu.

(IDA kredit 50 miliona US$) je

pomogao pokretanju procesa privatizacije preduzeća i banaka u BiH. Ovaj kredit za budžetskupodršku je olakšao donošenje osnovnog zakonodavstva za privatizaciju banaka i preduzeća i dokraja 2002. sve državne banke u RS i FBiH su privatizirane. Mala privatizacija je takođe, u osnovi,završena u oba entiteta i uspostavljena je Komisija za vrijednosne papire. Berze su počelefunkcionirati u oba entiteta. Agencija za osiguranje depozita na državnom nivou je počela sradom u oktobru 2002.

–

–

žio direktnu

budžetsku podršku u zamjenu za reforme koje su unaprijedile poslovni ambijent. Uspostavljen jeelektronski sistem poslovne registr

(IDA kredit – 10 miliona US$) je pomogaoponovnom pokretanju industrije i proizvodnje u BiH privla

apošljavanja i proizvodnje u periodu kada je BiH ulagala napore za osiguranjeodr

.

.

35

Projekt lokalnih inicijativa

Drugi projekt lokalnih inicijativa

(IDA kredit – 7 miliona US$) je omoguodrživih mikro-financijskih

institucija. Mikro-preduz

li 26%.

prvog projekta, (Mikro -finansiranje) (IDA kredit – 20 miliona US$) je pove

aj na poslovanje i zapošljavanje klijenata(procjena uticaja je pokazala da su mikro-kreditne usluge pomogle otvaranju i/ili zadržavanju višeod 200.000 radnih mjesta).

ćio pristup kreditu za mikro-poduzetnike s niskim prihodima i olakšao razvoj nezavisnih, finansijski

ećima iz cijele zemlje je isplaćeno 129,807 zajmova, što je pomoglootvaranju ili zadržavanju preko 180,000 radnih mjesta. Ukupan broj aktivnih klijenata je bio 29,486.Rizični portfelj (kašnjenje otplate više od 30 dana) je bio 0,71% u junu 2002. Polovinazajmoprimaca su bile žene, a raseljeni i povratnici su čini

Nadovezujući se na postignućaćao obim, finansijsku održivost i socijalni uticaj

mikro-kreditnih usluga. Projekt je imao pozitivan utic

.

Hitni pilot projekt kredita

Projekta olakšanja izvoza

Projekt kredita za privatni sektor

(IDA kredit – 5 miliona US$) je pomogao ponovnom pokretan

roizvodnju i profitabilnost krajnjih korisnika za 80% u prosjeku. Otvoreno jeoko 500 stalnih novih radnih mjesta.

Primarni cilj (IDA kredit – 12 miliona US$) implemetiranog u peri

i 275 miliona EUR.

(IDA kredit – 10 miliona US$) je pove

Cilj

ju iširenju poslovanja privatnih preduzeća u RS putem finansiranja srednjoročnih zajmova putemkomercijalnih banaka. Finansiranje dato u okviru projekta je obuhvatilo ekonomski najznačajnijesektore u RS. Oko polovine odobrenih projekta je bilo izvozno-orijentirano. Pod-projekti suznačajno povećali p

odu1999. -2004. je bilo pružanje podrške za održiv ekonomski rast olakšanjem i širenjem održivihizvoznih djelatnosti time smanjujući zavisnost privrede od međunarodne pomoći. Procjenjuje seda je projekt pružio pomoć za ostvarivanje izvoza u vrijednost

ćao dostupnostdugoročnijih kredita za finansiranje investicija i obrtnog kapitala za privatni sektor u RS.Investicije koje je projekt finansirao su povećale zaradu i profitabilnost privatnih preduzeća, kaoi njihov kapacitet za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda. Komercijalne banke su ohrabrivane dase usmjere na manje razvijena područja.

(IDA kredit 19,8 miliona US$) je bio pružanje

pomoći za ubrzanje velike privatizacije putem tenderske prodaje državnih preduzeća. Projektniciljevi su samo dijelom ostvareni, a značajan dio kredita je otkazan u 2006. Ipak, institucije iznanje za nastavak privatizacije su ojačani i mogle bi voditi transparentan proces da imapolitičke volje.

Projekta tehničke pomoći za privatizaciju –

.

.

.

36


Kredit za pomoć u tranziciji

Kredit za strukturalno prilagođavanje javnih finansija (PFS

Drugi kredit za strukturalno prilagođavanje javnih finansija

strukturalno prilagođavanje ekonomskog upravljanja

(IDA kredit 90 miliona US$) je osigurao brzu isplatu sredstava u

1996. za pru anje fiskalne pomoći i uravnote

čio, kako početke dijaloga o politici između države i entiteta, tako i između samih entiteta ikoordiniranu implementaciju reformi politike od strane državne i entitetskih vlada. Ta sudostignuća omogućila vlastima

(IDA kredit 72 miliona US$) se

smatrao vitalnim za uspostavljanje kredibiliteta politika potrebnih za uspješno provođenjetranzicije na tržišnu ekonomiju. Provedena je harmonizacija poreskih politika i sistema međuentitetima, što je donijelo veće prihode, veću efikasnost i smanjilo poremećaje u javnom sektoru.Reforme finansiranja nižih nivoa vlasti su bolje uredile raspodjelu javnih prihoda i do

dovi su postali finansijski stabilni s efikasnijomadministracijom. Konačno, entiteti su usvojili poboljšan sistem upravljanja vanjskim dugom što jer

(IDA kredit 34 miliona US$)

je bio pru tiod strane pomoći na samoodrživ rast. Projektni ciljevi su samo dijelom ostvareni i isplaćena jesamo prva tranša kredita u iznosu od 10.6 miliona US$, dok je druga tranša od 23,4 milionaotkazana u 2006. Ipak, projekt je pomogao intenziviranju političkog dijaloga o efikasnosti javnepotrošnje i mnoge od aktivnosti predviđenih u okviru projekta su implementirane u kasnijemstadiju.

–

–

–

ž ženje platnog bilansa. Cilj mu je bio pružanjepodrške za uspostavljanje funkcionalne FBiH. Uspostavljeni su Carinska uprava i Poreska upravaFBiH, Agencija za privatizaciju i Agencija za bankarstvo.

(IDA kredit – 63 miliona US$) jeozna

produbljivanje i širenje reformi pokrenutih u okviru PFSAC-aputem naredne operacije PFSAC II.

šlo je dopoboljšanja pružanja javnih usluga. Penzioni fon

ezultiralo osiguranjem bolje budžetske kontrole I nadzora.

Cilj

žanje podrške programu reforme fiskalne politike za prelazak s post-konfliktne zavisnos

AC)

Kredita za

.

.

.

37

TRANSPORT

Hitni projekt rekonstrukcije transporta

Drugi hitni projekt rekonstrukcije transporta

(IDA kredit – 35 miliona US$) je pomogao rekonstrukcijii popravku u

jeznice i

.

(IDA kredit – 39 miliona US$) je izvršiorehabilit

rgentnih visoko-prioritetnih komunikacija i usluga u sistemu transporta u periodu

1996. 1999. Sredstva kojima je upravljala Svjetska banka su omogućila rehabilitaciju 19

dionica cesta, 13 mostova, 2 tunela i 2 elektro-lokomotive. Pored toga, 3 mosta i 8 dionica cestasu urađeni u okviru EBRD-ovog dijela projekta. Konačno, USAID je pružio podršku za 20 dionicana lokalnim cestama. Sveukupno, obnovljeno je oko 1.300 km magistralne i regionalne putnemreže i oko 40 mostova. Uspostavljena je Komisija za žel pokrenut je putnički saobraćaj.Obnovljen je asfalt na pisti Aerodroma Sarajevo, kao i kontrolni toranj. Isporučeno je oko 150autobusa i mini-buseva, kao i rezervni dijelovi i oprema za rad

aciju dvanaest dionica cesta i šest mostova u FBiH i deset dionica cesta i 2 mosta u RS.RS je takođe isporučeno petnaest kiper kamiona.

–

.

Projekt upravljanja i sigurnosti na cestama (IDA kredit – 30 miliona US$), implementiran uperiodu 2002. – 2007. je pobolj

du.

šao odvijanje prometa i smanjio stopu nesreća na cestama uzemlji. Izvršena je rehabilitacija preko 500 km cesta. U FBiH broj nesreća s fatalnim ishodom ipovredama je smanjen sa 6,216 u 2002. na 4,914 u 2006. Ukupna stopa nesreća na 10.000vozila je smanjena s 5,11 na 4,43 u istom periodu. U RS, broj nesreća s fatalnim ishodom ipovredama je smanjen s 2,381 na 2,139 u 2006. Ukupna stopa nesreća na 10.000 vozila jesmanjena sa 6,4 na 5,6 u istom perio .

Olakšanje trgovine i transporta u

jugoistočnoj Evropi (IDA kredit 11

miliona US$) je objedinilo napore EC,Inicijative za saradnju u jugoistočnojEvropi (SECI) i Svjetske banke napoboljšanju uslova na graničnimprelazima u regiji. U BiH je ukupnovrijeme obrade na graničnom prelazuOrašje smanjeno s 92 minute u februaru2003. na 15 minuta u aprilu 2005., ana Rači, sa 73 minute na 16.

spostavio kursučenja na daljinu za operatore ucestovnom transportu, u partnerstvu sKomorom i Međunarodnom federacijomcestovnog prevoza.

–

Nacarinarnici u Grudama u aprilu 2005.,30% kamiona je bilo ocarinjeno za manjeod 15 minuta. Projekt je u

38

Projekt hitnog oporavka

Hitni projekt deminiranja

(IDA grant – 15 miliona US$ i IDA kredit – 30 miliona US$) je b

prava

va vanjskih poslova,Predsjedništva, Palatu pravde, Parlament, zgradu Poreske i Carinske uprave, i druge objekte.Odobreno je 276 zajmova za predu

pli oko 2.000 djece

bez roditeljskog s

lova, obuku idruge programe za invalide.

(IDA kredit – 7,5 miliona US$) se smatrao prvom fazombio smanjenje neizvjesnosti u vezi s prisustvom mina.

Sveukupno, u okviru projekta je preg

iniranje u zemlji (oko 22 miliona US$).

io prviprojekt Svjetske banke odobren u BiH. Osigurao je tehničku pomoć i opremu za ključne vladineinstitucije. Dodaci na plaću za osoblje na nivou države i FBiH su pomogli uspostavljanju

administracije u periodu februar 1996. februar 1997. Po k objekata vladinih institucija

je završen, uključujući zgradu Vrhovnog suda, Zavoda za statistiku, Ministarst

zeća. Kritičan uvoz u sektoru energetike je završen,uključujući i po ravke hidro-elektrane Salakovac. Izvršeno je 5 kvartalnih isplata novčanepomoći za 130,000 najsiromašnijih domaćinstava. Udomitelji koji su prihvati

taranja su primali novčanu pomoć 12 mjeseci. Urađeni su hitni popravcisirotišta i socijalnih ustanova. Konačno, završena su četiri kruga ugovora za projekte za invalide,koji su finansirali hitnu pomoć, liječenje i rehabilitaciju, poboljšanje stambenih us

širegPrograma deminiranja, čiji je cilj

ledano i očišćeno područje od 6,5 kvadratnih km (oko 60%

ukupne pregledane površine je očišćeno od mina u BiH u periodu 1996. 1998.), pri čemu je

ovaj projekt kojeg je finansirala Svjetska banka predstavljao samo 30% ukupnih sredstavapotrošenih na dem

–

–

.

DRUGO - MULTISEKTORSKI

39

VIŠE OD SAMOG NOVCA

Pored finansijske podrške za razvoj, Svjetska banka pruža i analitičke isavjetodavne usluge koje naši partneri jednako cijene.

iji analitički radoviu Bosni i Hercegovini

Na narednim stranicama su opisani najrelevantn

BA

NK

AZ

NA

NJA

41

DoingBusiness

2010Bosnia and Herzegovina

Zemlja:Regija:Kategorija prihoda:Populacija:GNI per capita (US$):

Bosna i HercegovinaIsto na Evropa i Centralna Azija

Gornji - srednji prihod3,8 miliona

4.506,00

č

Lako a...ćLako a...ćDoing Business 2010

rangDoing Business 2010



rangPromjena

rangaPromjena

rangaPoslovanja

Pokretanja posla

Dobivanja dozvola

Zapošljavanja radnika

Uknjižbe imovine

Dobivanja kredita

Zaštite investitora

Plaćanja poreza

Prekogranične trgovine

Izvršenja ugovora

Prestanka poslovanja

116 119 -3

160

136

111

139

61

93

128

63

124

63

161

137

117

144

59

88

154

55

123

60

-1

-1

-6

-5

+2

-5

-26

+8

+1

+3

Serija Doing Business godišnjih izvještaja ispituje propise koji utiču na poslovanje. Vrši se rangiranje propisa kojiutiču na 10 aspekata poslovanja (vidjeti Tabelu ispod) u cilju analiziranja ekonomskih ishoda, identifikacije potreba zareformama i utvrđivanja koje su učinkovite, gdje i zašto.

đivanje rangiranja koje omogućava poređenje regulatornog ambijenta u raznim državama.Posljednje izdanje Doing Business 2010 rangira 183 države po lakoći poslovanja na osnovu tih 10 indikatoraregulacije poslovanja.

Koriste se indikatori vremena, troškova i napora zaispunjavanje vladinih zahtjeva za pokretanje poslovne djelatnosti, obavljanje djelatnosti, trgovinu, oporezivanje iprestanak poslovanja za utvr

.

Doing Business Index je rangiranje prostog prosjeka rangiranja zemlje po 10 tema obuhvaćenih u Doing Business2010. Sve teme imaju jednaku težinu. Rangiranje po svakoj temi je prosti prosjek rangiranja po indikatorimanjenih komponenti.

Podaci za Doing Business se prikuplj

uga interakcijes Doing Business timom i uz odgovaraju nosti podataka.

aju na standardan način. Za početak, Doing Business tim dizajnira anketu koja jezasnovana na standardiziranim i osnovnim poslovnim slučajevima za osiguranje uporedivosti među zemljama i tokomvremena. Konkretno za 2010., ankete su provedene među više od 8.000 lokalnih stručnjaka, uključujući pravnike,poslovne konsultante, računovođe, vladine zvaničnike i drugo profesionalno osoblje koje se rutinski baviadministracijom ili pruža savjete o zakonskim ili regulatornim zahtjevima, tokom nekoliko (obično 4) kr

će provjere pouzdanosti i robus

U 12 mjeseci prije izrade Doing Business 2010 izvještaja, zabilježeno je 287 reformi u 131 zemlji u svijetu.

www.doingbusiness.org

Rezultati BiH u Doing Business 2010

43

U decembru 2009. Svjetska banka je zajedno s Direkcijom za ekonomsko planiranje BiHobjavila izvještaj pod nazivom: „Zaštita siromašnih tokom globalne ekonomske krize: Izvještajo siromaštvu u Bosni i Hercegovini u 2009.“ Izvještaj daje najnovij

što predstavlja smanjenje od 20%. U Federaciji BiH, siromaštvo je opalo s 18,7% na13,4%, a u Republici Srpskoj sa 16,5% na 15%.

e informacije o kretanjusiromaštva između 2004. i 2007., a zasnovan je na podacima Ankete budžetadomaćinstava. Izvještaj je pokazao da je došlo do značajnog smanjenja siromaštva tokom togperioda snažnog ekonomskog rasta. Siromaštvo je opalo sa 17,7% u 2004. na 14% u2007.,

ZAŠTITA SIROMAŠNIH TOKOMGLOBALNE KRIZE

Stope siromaštva su se smanjile u približnoštvo je i dal

20% za osobebez diplome, 17% za osobe samo s osnovnom školom, i manje od 2% za osobe sfakultetskom diplomom i više. Iako je smanjenje siromaštva prije pojave svjetske ekonomskekrize bilo dosta impresivno, Svjetska banka procjenjuje da je približno polovina

istom redu veličine u ruralnim i urbanimpodručjima, siroma je ostalo u velikoj mjeri ruralna pojava: u 2007. stopasiromaštva je bila do 17,8 procenata u ruralnim područjima i 8,2% u urbanim. Pored toga,siromaštvo je takođe u velikoj korelaciji s nivoom obrazovanja, iznoseći oko

ostvarenogsmanjenja siromaštva između 2004. i 2007. anulirana kao posljedica pada BDP-a od-3,4% u 2009.

IZV

JE

ŠTA

JO

SIR

OM

AŠ

TV

U2009

44

U kontekstu serije bilježaka o politici iz oblasti „Trgovine i integracija“, Svjetska banka jeuradila bilješku o poli

koje vrste vještina su potrebne firmama, a ne mog

ai na primjer, deficit maš

tici o vještinama, koja je dostavljena bh. vlastima u maju 2010. Nalaziprikazani u toj bilješci o politici su dosta alarmantni. Nedostatak vještina koje su potrebneključnim bh. izvozno-orijentiranim industrijama i industrijama koje predstavljaju konkurencijuuvozu je značajan i ako ostane neriješen, prijeti da postane ograničenje budućem ekonomskomrastu zemlje. Ovaj izvještaj istražuje u ihnaći na tržištu. Izvještaj navodi da se problem nedostatka vještina može u širem smislukategorizir ti u dvije oblasti: 1) nedovoljan broj osoba obučenih za specifične profesije nasvim nivoima obrazovne ljestvice, uključujuć inskih inženjera,administrativnih asistenata i varilaca; i 2) generalni nedostatak tzv. „lakih vještina“ koje tražekompanije koje posluju kao dio globalnog lanca vrijednosti i koje se takmiče na međunarodnomtržištu. To uključuje vještine prodaje i komunikacije, poznavanje rada na kompjuteru, stranihjezika, upravljačke i liderske vještine na svim nivoima kvalifikacija, ali posebno među onima svisokom stručnom spremom.

DA LI NEDOSTATAK VJEŠTINA OGRANIČAVARAST U BOSNI I HERCEGOVINI

U širem smislu, nepodudarnost između potražnje i ponude vještina je rezultat procesatranzicije, nerazvijenog privatnog tržišta za razvoj vještina i nepostojanja adekvatnih vladinihpolitika i strategija. Velikim dijelom kao rezultat tranzicije zemlje od republike u socijalističkojJugoslaviji na nezavisnu tržišnu ekonomiju i sukoba u periodu 1992.-1995., sada se javljanepodudaranje između vještina kojima raspolaže radna snaga i onih koje se traže na tržištu.Drugo,

čestvuje u tome i plati iz svog džepa takvu obuku. Treće, vladine institucijeodgovorne za pružanje podrške za zapošljavanje i obuku (zavodi za zapošljavanje i javneobrazovne usta

javlja se nesposobnost privatnog tržišta da osigura potrebne vještine. Privatno tržišteza razvoj vještina kod odraslih je dosta nerazvijeno i vrlo mali broj zaposlenih i nezaposlenihje voljno da u

nove) trenutno nemaju jasne strategije i politike rješavanja problemanedostatka vještina.

TR

GO

VIN

AI

INT

EG

RA

CIJ

E

45

Nalazi studije Svjetske banke ukazuju da goto

temelj

vinski transferi za finansiranje socijalne pomoći uBiH ne uspijevaju doprijeti do većine siromašnih i najugroženijih. Istraživanje je otkrilo da BiHtroši oko 4% svog BDP-a na gotovinske transfere koji nisu zasnovani na osiguranju, poputboračkih naknada, naknada za neratne invalide, naknada za civilne žrtve rata, dječji doplatak,itd. Iako je taj nivo potrošnje među najvišima u istočnoj Evropi, veći dio ovih naknada idebogatijim segmentima stanovništva, dok najsiromašnija petina dobiva tek 18% tih naknada.Zaključak izvještaja je da je sistem socijalne zaštite u BiH fiskalno neodrživ i nepravedan, i dajepreporuke kreatorima politike na koji način poboljšati ciljanje socijalnih naknada. Ova studijaje potakla debatu o politici u BiH i postala tekućih reformi u oblasti mreže socijalnesigurnosti u BiH, za koje se podrška pruža i u okviru Operacije za razvojnu politiku javnihrashoda koju finansira Svjetska banka.

SOCIJALNI TRANSFERI UBOSNI I HERCEGOVINI:

KRETANJE U PRAVCU ODRŽIVIJEI BOLJE CILJANE MREŽESOCIJALNE SIGURNOSTI

46

INF

OR

MA

CIO

NIC

EN

TAROvdje možete naći:

štampanim publikacijama i operativnim dokumentimaGrupacije Svjetske banke, međunarodnih institucija, vlada i NVO;

čestvovanje na okruglim stolovima i sličnim događajima, gdje se možete uključiti u diskusiju opitanjima i temama ko

- Besplatan pristup online i

- Besplatan pristup posebnoj zbirci CD-ROM-ova;- Besplatan pristup online informacijama i podacima o razvojnom istraživanju;- Besplatan pristup online bazi podataka Svjetske banke:

*Indikatori svjetskog razvoja, s više od 600 indikatora razvoja, s vremenskim nizom za 208 zemalja;*Finansiranje globalnog razvoja, s više od 200 indikatora duga I finansijskih tokova za 135 zemlje

koje izvještavaju Svjetsku banku o svom dugu.*E-biblioteka, koja daje pristup udžbenicima;

- Uje vas zanimaju.

Radno vrijeme:ponedjeljak - petak

9:00 - 17:00

Adresa:Ekonomski fakultet

Trg Oslobo enja 1/III (E-net Center)71 000 Sarajevo

đ

Kontakt:Tel: (387-33) 251-886

E-mail: [email protected]://www.worldbank.ba/pic

Ne naplaćuje se nikakva naknada za korištenje usluga PIC-a.

e-PICe-PIC je virtualna biblioteka Svjetske banke. Tu možete naći informacije orazvojnim podacima, izvještajima, aktivnostima Svjetske banke u Bosni iHercegovini i širom svijeta.

47

Bosna i Hercegovina je postala članica đ IFC 1996., aaktivnosti IFC-a su se odvijale kako u oblasti investicija, tako i savjetodavnog rada.

jetodavni programi IFC-a su formalno pokrenuti u julu 2005.g. i uspostavljeni su u početnomperiodu od pet godina. Savjetodavne usluge u BiH su se usmjeravale na nekoliko poslovnih linija /područja i odnosne projekte u svakom od njih: (i)

tivno upravljanje, međunarodne standarde i tehničke propise; (ii)

čvrstim otpadom ipromociju učestvovanja privatnog sektora (PSP) u svim infrastrukturnim pod-sektorima.

Me unarodne finansijske korporacije ( )

Sav

, s programima zakorpora , sprogramima za alternativno rješavanje sporova i konkurentnost na nižim nivoima vlasti; (iii)

, s programima za financiranje stambene izgradnje, mikro-financiranje i održivofinanciranje; i (iv) Infrastruktura, s programima za integrirano upravljanje

Korporativno savjetovanjeInvesticiona klima

Pristupfinanciranju

.

Investicije IFC-a u BiH su bile primarno u poslovne djelatnosti vezane za poljoprivredu, zdravstvo iobrazovanje, industrijsku proizvodnju i financijski sektor.

IFC se fokusirao na traženje strateških partnera za pružanje podrške za mala isre

itucija.

, IFC kontinuirano prati potencijal za financiranje mini-hidro elektrana idistribucije plina u koordinaciji sa Svjetskom bankom.

, IFC se bavi pružanjem podrške za. Pruža podršku za u BiH s fokusom na

poticanje regionalne saradnje. IFC je pružio podršku svom dugogodišnjem klijentu iz Turske (Sisecam)koji ne nedavno kupio fabriku sode u BiH. Por

proizvodnju automobilskih dijelova, za razvoj novih proizvodnihkapaciteta u 4 grada u BiH uz ulaganje od oko 34,5 miliona US$.

, IFC je pružio podršku za pri

aj projekt je pionir upružanju visoko-kvalitetnih i priuštivih kardio-vaskularnih zdravstvenih usluga putem PPP(privatno-javno partnerstvo) s Federalnim zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.

U financijskom sektoru

U sektoru infrastrukture

U ostalim realnim sektorima sektor maloprodajeprehrambenih proizvoda strateške direktne strane investicije

U sektoru zdravstva

dnje velika preduzeća (SME). Pored toga, obzirom na svjetsku ekonomsku krizu, fokus IFC-a je napružanju podrške za banke svojih postojećih klijenata da ostanu solventne, iako se suočavaju sprivremenim problemima likvidnosti zbog nedostatka novca u cijelom svijetu. IFC takođe nudikratkoročno financiranje, uključujući financiranje trgovine, lokalnim bankama kao sredstvo za održavanjetokova trgovine i selektivno sagledava potrebe za dokapitalizacijom banaka koje bi mogle predstavljatisistemski rizik za financijski sektor. Da bi mogao doprijeti do malih firmi u manje razvijen područjima,uključujući mikro-poduzetnike u ruralnim krajevima, IFC će se nastaviti fokusirati na pružanje podrškemikro-financijskim klijentima i razvoj novih mikro-financijskih inst

i

ed toga, jedna od najskorijih investicija u realnom sektoruje bio Cimos, slovenačka firma za

vatnu zdravstvenu ustanovu u Tuzli, prvu privatnubolnicu u zemlji. Pored osiguranja kardio-hirurških, kardioloških i vaskularnih usluga za djecu i odrasle,centar u Tuzli će koristiti i pogodnosti tele-medicine, kao i edukacioni centar. T

građevinarstva

.

.

.

.

IFC

UB

OS

NI

IH

ER

CE

GO

VIN

I

Promocija financiranja projekata ostaje jedan od ciljnihprioriteta IFC-a u BiH.

energetske efikasnosti i obnovljive energije

Ukupan IFC investicioni portfolio u BiH = 158,4 miliona US$IFC investicije u vidu zajmova = 91%

48

FO

ND

ZA

RA

ZV

OJ

CIV

ILN

OG

DR

UŠ

TV

A

Fond civilnog društva nadopunjava i olakšava Bančin program socijalnog razvoja pružanjem grantova zaorganizacije civilnog društva putem Ureda Banke u zemlji. Svrha Fonda civilnog društva je pružanje

podrške za aktivnosti čiji je primarni cilj angažman organizacija civilnog društva za jačanje glasa

najugroženijih grupa i promociju uključivanja u šire tokove civilnih inicijativa u razvojne politike iprocese. Kao i u svim drugim zemljama, Fond civilnog društva u BiH se organizira jednom godišnje.Pokreće se u februaru/martu i poziv za aplikacije ostaje otvoren najmanje tri sedmice. Proces izbora ipodjela sredstava se završavaju do početka maja.

–

Samo registrirane nevladine organizacije mogu dobiti sredstva putem Fonda civilnog društva. Jednaorganizacija može

mogu promovirati javnikoncenzus i lokalno vlasništvo nad reformama, smanjenje siromaštva

prijaviti nekoliko projekata. Svaki će se procjenjivati odvojeno. Aktivnost se trebazavršiti u roku od jedne godine od momenta dodjele granta. Izabrani projekti

u zemlji i razvojne strategijestvaranjem mreža za razmjenu znanja, stvaranje zajedničkih osnova za razumijevanje i poticanje javno-privatne saradnje, a u nekim slučajevima čak i smanjenje tenzija.

F

rograme, pojedince koji se prijavljujuu njihovo ime, te subjekte koji nisu formalno registrirani.

ond civilnog društva ne može finansirati: privatne ili državne firme, organizacije ili ustanove,istraživačke programe, formalne programe akademskog obrazovanja, operativne projekte, tekućuinstitucionalnu osnovu podršku, stipendije, školarine, studijske p

Grantovi Fonda civilnog društva se obično dodjeljuju u iznosu između 3.000 i 5.000 US$ po organizaciji.Rijetko prelaze 10.000 US$ po pojedinom grantu i rijetko finansiraju više od pola predviđenog budžetaaktivnosti, obzirom da ovaj program preferira projekte koji se finansiraju dodatnim doprinosom iz drugihizvora.

Grantovi Fonda civilnog društva se dodjeljuju putem strogo konkurentskog procesa, koji je neophodanobzirom da se obično dobije veliki broj prijava, a raspoloživa sredstva su ograničena. Dobitnike biramješovita komisija koju čine predstavnici Svjetske banke, kao i nevladinih organizacija i mladih.

Opće informacije o programu

Šta i ko se može finansirati iz Fonda civilnog društva?

Šta se ne može finansirati iz Fonda civilnog društva?

Koliko se novca dijeli?

O procesu izbora

49

Uposlenici Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, njih 24, su 8. septembra, 2009.organizirali društveno koristan rad i dali svoj doprinos bh. zajednici skupljanjem smeća saizleti šu,dijelovi Bjelašnice koji se koriste kao izletišta su izuzetno prljavi. Veoma entuzijastičan tim od24 uposlenika Ureda Svjetske banke u BiH uspio je skupiti preko 800 kg razbacanog smeća, kojeje potom odvezeno na sarajevsku sanitarnu deponiju koja je dio „Projekta upravljanja čvrstimotpadom“ kojeg je finansirala Svjetska banka.

šta na olimpijskog planini Bjelašnici. Nažalost, zbog niske svijesti posjetilaca o okoli

.

Uposlenici Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini će nastaviti sa sličnim akcijama ipokušati svojim primjerom podići svijest.

Obilježavajući 40. gučestvovalo u zajedničkoj akciji društveno

korisnog rada pošumljavanje goleti na južnim padinama olimpijske planine Bjelašnice.

odišnjicu Dana planete Zemlje, 30 uposlenika Ureda Grupacije Svjetskebanke u Bosni i Hercegovini je 22. aprila 2010.

– .

Ovoj akciji, koju je organiziralo lokalno šumarsko preduzeće u cilju podizanja svijesti ookolišu na planeti Zemlji, porodica Grupacije Svjetske banke je dala svoj doprinos sadnjompreko 200 sadnica crnog i bijelog bora. .

Pored aktivnog učestvovanja u društveno korisnom radu i unaprjeđenju lokalnog okoliša,Grupacija Svjetske banke u BiH je takođe iskoristila priliku da sazna nešto više o ispuštanjuugljika i stakleničkih plinova i ublažavanju uticaja ispuštenog ugljika.

OSOBLJE GRUPACIJE SVJETSKE BANKE SADI DRVEĆE U BOSNI I HERCEGOVINI

OSOBLJE UREDA SVJETSKE BANKE U BOSNI I HERCEGOVINI U AKCIJIV

RA

AN

JE

ZA

JE

DN

ICI

Ć

50

Ured Svjetske banke u Bosni i HercegoviniFra An ela Zvizdovi a 1/B/1771 000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel: (387-33) 251 500 Fax: (387-33) 440 108

đ ć

http://www.worldbank.ba

svjetska bankasvjetskabanka poboljšavamo živote...

Documents