PEDAGOGIJA MARIJE PEDAGOGIJA MARIJE MONTESSORIMONTESSORI

Opća pedagogija

mr. sc. Ljiljana IlićMarija Šarec

UVODUVOD• U radu su obrađena glavna pedagoška načela

Montessori pedagogije te metodu Montessori odgoja. Objasniti ću vam kako takve metode rada utječu na djecu, djetetovo učenje i odgoj.

• Ovakav pristup drugačiji je od tradicionalnog pristupa odgajanja, naime, Marija Montessori u odgojno središte stavlja dijete samo, kojeg poštuje kao odraslu osobu te, promatranjem, upoznaje njegov karakter. Sve to odvija se u kvalitativno posloženoj sredini koja prema uputama sadrži sve potrebne materijale za izvođenje određenih aktivnosti potrebnih za provođenje metode.

• Ključne riječi: odgajanici, odgovornost, igra, odgajanje, napredak, Montessori-materijal – upotpunjuju se i nadovezuju jedna na drugu da bi u cijelosti iz svega proizašla vrlo kvalitetna i nadasve progresivna metoda odgoja.

BIOGRAFIJA BIOGRAFIJA M. M.M. M.• rođena 31. kolovoza 1870.g. (Chiaravalle, Italija)• otac Alessandro - računovođa u državnoj službi,

a majka Renilda iz tal. obitelji znanstvenika.• Preseljenjem u veće mjesto kvalitetnije edukacije

ukazala joj se dobra prilika za obrazovanjem i pripremom za njezino zvanje učitelja, koje je tada za mlade žene bilo određeno tradicijom uloge žena u Italiji.

• U ranom djetinjstvu pokazuje zanimanje za prirodne znanosti te kasnije odlučuje postati liječnica usprkos protivljenju njezinog oca i tradiciji društva.

• Kao 12-ogodišnjakinja, umjesto gimnazije, svojom odlukom uspješno upisuje tehničku školu koju su pohađali samo dječaci.

• Umjesto zvanja inženjera matematike, koju je obožavala, ponovno je prevagnulo zvanje liječnika. U ono vrijeme, u medicini su bili samo muškarci.

• Diplomirala je kao specijalist za dječje bolesti te kao prva doktorica medicine u povijesti Italije, 1896. godine, te radi kao asistentica na klinici za psihijatriju Sveučilišta u Rimu, a uz to vodi i vlastitu liječničku praksu.

• 1901. godine napušta kliniku i počinje studirati antropologiju na istom sveučilištu. Tijekom studija detaljno iščitava radove liječnika Itarda i učitelja Seguina te ostala djela iz područja antropologije, psihologije i pedagogije kako bi proučila razvoj djeteta gledanog s više strana.

• Drugi razlog napuštanja klinike je ljubav prema Guiseppeu Montesanu s kojim kasnije ima sina Marija. Budući da nije došlo do vjenčanja, Marija je sina morala dati na posvajanje.

• 1904. završava studij kao profesorica antropologije i objavljuje knjigu “Pedagoška antropologija”.

• Po završetku studija radi kao profesor-predavač u Pedagoškoj školi Sveučilišta u Rimu te uz to održava predavanja na kojima zastupa interese, prvenstveno slaboumne djece.

• 6. siječnja 1907., prema njezinim nacrtima otvorena je prva dječja kuća pod nazivom Casa dei bambini. Kasnije se otvaraju i druge.

• 1909. godine ostavlja i svoju liječničku praksu da bi se više posvetila podučavanju novih odgajateljica.

• Kako je interes u njezine metode rastao, svoj rad je stavila u pisani oblik pod nazivom Metoda znanstvene pedagogije na edukaciju djeteta i dječju kuću (kasnije Otkriće djeteta). Bilo je to 1912. godine.

• 1929. godine sa sinom osniva Internacionalnu Montessori-udrugu, AMI (središte u Amsterdamu).

• Tijekom Drugog svjetskog rata seli se sa svojim sinom, u ratnom zarobljeništvu, u Indiju. Tamo je također širila svoja predavanja.

• Nakon rata vraćaju se u Europu, u Nizozemsku gdje obnavlja stare i otvara nove Montessori- ustanove.

• Još u kasnoj starosti podučava odgojitelje kroz svoja predavanja te je svojim radom bila predložena za Nobelovu nagradu za mir.

• Umrla je 6. svibnja 1952. u mjestu Noordwijk aan Zee (Nizozemska) gdje je i sahranjena.

• Nakon njezine smrti, Montessori pedagogija se širi širom svijeta što se vidjelo 1990. godine kada je bilo u SAD otvoreno 4000 Montessori škola i vrtića, a osnovana je i glavna organizacija za Montessori udruge Savjet za odobravanje programa obrazovanja za Montessori odgojitelje i učitelje, MACTE.

MONTESSORI PEDAGOGIJA I MONTESSORI PEDAGOGIJA I METODE RADAMETODE RADA

• Kako je Marija Montessori bila stručnjak za medicinsko područje, bavila se biološkim procesom nastajanja života.

• Smatra da dijete uči već u majčinoj utrobi. Koristi tek razvijena osjetila, što je najprije sluh. Ono najprije čuje majku, a oca tek u zadnjem stadiju prije rođenja pa tako putem sluha uči kad mu majka pjeva ili govori. Dijete će to nesvjesno upamtiti. Dijete reagira na vanjske podražaje. Ono se čak i emocionalno razvija tako da s majkom proživljava sve njezine emocije.

• Djetetov tzv. duhovni embrio ima “tajni unutarnji plan duše” koji se može ostvariti tako da dijete nauči sve one načine ponašanja koji su potrebni za preživljavanje te razvoj u okolini u kojoj prebiva. Potrebna mu je posebna zaštita od okoline koja ga prihvaća i u kojoj on osjeća da ga se razumije.

Univerzalne Univerzalne karakteristike djetinjstvakarakteristike djetinjstva

• One su univerzalne za svu djecu neovisno o tome gdje su rođena, koje su rase tegdje su odgajana:

1. Sva djeca imaju upijajući um2. Sva djeca prolaze kroz razdoblja

posebne osjetljivosti3. Sva djeca žele učiti4. Sva djeca žele učiti kroz rad i igru5. Sva djeca prolaze kroz nekoliko

faza razvoja6. Sva djeca žele biti neovisna

• UPIJAJUĆI UMBrže i lakše pamte informacije od odraslih, kao npr. govor- jezik usvajaju bez napora; ili kulturne norme koje djeca do svoje šeste godine različito pokazuju s obzirom na nacionalnost.

• RAZDOBLJA POSEBNE OSJETLJIVOSTIOsjetljivost za red – pokušavaju informacije svrstati u odgovarajuće kategorije.Osjetljivost za spretnost u kretanju (12 – 15 mj.) – potreba za učenjem, vježbanjem te usavršavanjem hoda.Osjetljivost za jezik imaju od rođenja, a sa šest godina će svako dijete već usvojiti svoj materinji jezik bez poduke.Osjetljivost za društveno ponašanje (oko 3 god.) – ono shvaća da je dio neke grupe što pokazuje zanimanjem za drugu djecu te tako počinje surađivati s njima putem igre.

Osjetljivost za male predmete – kako se povećala okolina istraživanja, dijete od jedne godine privlače mali predmeti (kukci, kamenčići) te time dobiva potrebu za usmjeravanjem pozornosti na detalje.Osjetljivost za učenje putem osjeta – javlja se preko pet osjetila: najprije vid, pa sluh te postepeno osjet dodira, koji se javlja razvijanjem pokreta, njuh i na kraju okus - kada dijete stavlja različite predmete u usta.

• MOTIVACIJA ZA UČENJEMOd rođenja vole učiti kroz igru raznim baratanjem stvarima oko sebe, koje je ugodno, spontano i dobrovoljno. Igra je jedno od njihovih razvojnih potreba te bi im se trebalo pritom olakšati preuređenjem okoline po njihovoj mjeri kako bi aktivno učila sudjelujući, posebno da bi rukama učinila nešto sama.Rad djeteta – kreativno učenje nalik igri.

• 3 FAZE RAZVOJA DJETETAPrva traje od rođenja do šeste godine: upijajući um + svjesni umDruga faza traje od šeste do dvanaeste godine: uči o kulturiTreća - od dvanaeste do osamnaeste: dijete uči biti samostalno

• DIJETE ŽELI BITI NEOVISNOKako bi ono postalo samostalno i neovisno, treba mu pomoći pokazujući razne vještine koje mora ponavljati kako bi ih usvojilo i pritom pustiti da samo nauči.

Pedagoška načelaPedagoška načela• POŠTIVANJE DJETETA

Marija Montessori kod odgoja naglašava poštivanje dostojanstva svakog djeteta, što je ona radila u toj mjeri da im je dopustila voditi ju čak i onda kada to u pedagoškoj praksi nije bilo lako. Tu nije u prvom planu stjecanje znanja nego pružanje slobode djetetu da se razvije na najbolji mogući način i u skladu sa svojim sposobnostima, dakle, pružiti im prijateljsku pomoć za vlastiti samoodgoj. Poštivanje je samo po sebi bitno jer se djeca mogu samo onda razviti kada osjete da su bezuvjetno voljena i kada im okolina omogućava slobodan razvoj. Pritom M. Montessori naglašava kako od odgajatelja, roditelja i učitelja traži da djeci na pravilan način pruže poštovanje, ljubav i priznanje za ono što rade.

• OSPOSOBLJAVANJE OSJETILA I KRETANJEVažno je da djeca upravo preko osjetila upoznaju okolinu kako bi stekla odgovarajuća iskustva. Kod takvog upoznavanja također je bitno da ne gledaju samo očima, već i rukama, da više dodirujudodiruju, mirišumirišu, kušajukušaju, gledajugledaju. Kada takvi osjetilni podražaji kod čovjeka stižu u mozak, tamo se povezuju u jedinstvenu cjelinu te je takvo opažanje temelj za kreativno ponašanje i za nove promjene.Ovakav odgoj osjetilima je temelj Montessori pedagogije. Budući da se osjetila bitno podražavaju kretanjem, veza između kretanja i osjetila je ključna za takav odgoj te se smatra da djeca kretanjem razvijaju svoju inteligenciju te ono pomaže također i u njihovom psihičkom razvoju. Kako bi odgoj osjetila povezala s odgojem kretanja, Marija M. razvila je poseban materijal koji djeca koriste u školama, a potreban je za zdrav psihički, duhovni, tjelesni i društveni razvoj djeteta.

• PAMĆENJE MIŠIĆAodgoj = glava (mišljenje) + srce (osjećaji) + ruke

(djelovanje) kretanje--->duhovni,psihički razvoj--->mogućnost

izražavanja kretanja na druge načine Psiha koordinira mišiće, tj. mišići prenose

informacije u mozak te to učenje ostavlja trag. Što naučimo preko tijela, ostaje.

Nastava: učenici sami biraju mjesto rada, kreću se slobodno, sami uzimaju materijale, praktično rade, ponavljaju radnje i tako im je znanje trajnije.

• POLARIZACIJA PAŽNJEDijete povremeno ima jaku koncentraciju kada je mirnije, pametnije, veselije i ljubaznije i u tim trenutcima je okupljena sva snaga potrebna za aktivnost djece koju treba dobro iskoristiti. Takva koncentracija naziva se polarizacija pažnje.

• SLOBODAN IZBORDjeca se nečemu mogu istinski posvetiti samo kada to rade u okvirima slobode. Slobodan izbor ne znači da dijete može raditi ono što hoće ili neke stvari površno raditi već sam učitelj mora razlikovati površno bavljenje od pravih interesa. Za to je potreban podosta veliki izbor dobro osmišljenog i prilagođenog materijala, opuštena atmosfera za rad što rezultira boljom koncentracijom i međusobnim poticanjem djece. Ako je nešto njihov slobodan izbor, njima je, naravno, dopušteno i pogriješiti u pronalaženju pravog puta do rješenja.

Materijal u praksiMaterijal u praksi“ključ koji otvara vrata u “ključ koji otvara vrata u

svijet”svijet”• Montessori didaktički materijal je dio svakodnevne okoline pomoću kojeg djeca samostalno mogu raditi i tako stjecati iskustva; učiti, vježbati i rješavati zadatke.

Odgajatelj djeci ne govori o materijalu, samo ih uvede i pušta djecu da ga sama istraže i upoznaju. On je napravljen tako da djeci omogućava samostalan dolazak do rješenja ili pronalazak pravog puta, tako da dijete uči preko svojih pogrešaka.

Važno je također djelovati i u domu djeteta preuređenjem pokućstva po dječjoj mjeri npr. mali umivaonik da se dijete samo može umiti, vješalice da samo može objesiti svoj kaput, mali stolić da samo može crtati, lijepiti, modelirati… Tako bi djeca bila motivirana u osnovnim radnjama po kući, a ne spriječena u tome, te bi takve radnje savladala bez pomoći odraslih.

• PODJELA MONTESSORI-MATERIJALA:

1. materijal vježbi za praktičan život

2. osjetilni materijal3. materijal za matematiku4. materijal za jezik5. materijal za svemirski

odgoj

• MATERIJAL VJEŽBI ZA PRAKTIČAN ŽIVOTSluži da bi dijete postepeno uvježbalo osjećaj za samostalnost, odgovornost i spremnost na pomoć. Materijal ove svrhe treba biti veličinom oblikovani za djecu (npr. čajnik, kante, zdjele)S ovim materijalom radi se u područjima vježbi brige sa samog sebe (higijena, oblačenje), za okolinu (čišćenje prašine, pranje suđa) te za život u zajednici (briga o gostima, pozdravljanje).

• OSJETILNI MATERIJALSluži da bi dijete postiglo mir i koncentraciju, te mu omogućuje da svjesnije stekne iskustvo putem osjetila. Ovime dijete stječe saznanje o nizu povezanih dojmova kao što su: vrsta materijala, boja, dužina, broj.

• MATERIJAL ZA MATEMATIKUOvo je djeci najzanimljiviji

od svih materijala. Njime se djeca kognitivno razvijaju preko praktičnih vježbi te ponavljanjem logičkih radnji

(razlomke uče pomoćukrugova, utiskuju štapiće u ploču,

decimalni sustav-kuglice…

• MATERIJAL ZA JEZIKPreko konkretnog materijala za jezik djeca proširuju svoj rječnik. Na primjer: slova, koja su na grubim drvenim pločicama, djeca opipavaju vrhovima prstiju te tako doživljavaju oblik slova. Pritom je veoma važno uzimanje u obzir individualnog tempa učenja i rada.

• MATERIJAL ZA SVEMIRSKI ODGOJPreko ovih materijala djeci se omogućava kontakt sa svijetom. Ovdje spadaju razni globusi gdje se mogu opipati zemlje i oceani, materijali za pokuse, slikovni materijali, zbirke minerala…preko kojih učenici istraživanjem otkrivaju svijet biologije, kemije, fizike, geografije, povijesti, astronomije itd. Pod tim materijalom ubraja se i vrt škole u kojem je najuočljivije jedinstvo svijeta i svemira.

OdgojOdgoj• ODGOJ POKRETA

Za Mariju Montessori, kretanje je izraz čovjekove osobnosti. Budući da djeca vole vježbe ravnoteže, u vrtić ej uvela vježbe hodanja po crti uz koje su djeca trebala i nositi čašu s vodom, svijeću koja gori ili pak nekog pladnja sa suđem.Koordinacija pokreta tijela temelj je izgrađivanja samopouzdanja kod djeteta te mu omogućuje slobodu razvoja.Važno je također i kretanje u društvu s drugom djecom pri čemu djeca moraju raditi u okružju s drugom djecom i tako vježbati volju u svakodnevnom životu.

• VJEŽBE TIŠINETo su grupne vježbe u kojima je potrebna pažnja, razumijevanje i uvažavanje svih sudionika.Kada sama nešto rade, djeca moraju s drugima u tišini pričati. Ovakve vježbe Marija Montessori još naziva lekcije šutnje, a one se svakodnevno provoda ne različite načine, npr. osluškivanjem šumova, govorenjem imena.

• RELIGIOZNI ODGOJMarija Montessori religioznom odgoju pridodaje mnogo pažnje te je za takav odgoj dala mnogo vježbi, poduke i simboličkih elemenata. Smatra da religijski odgoj treba započeti već u ranom djetinjstvu jer je važan za razvoj djeteta. Smatra da bi djeca trebala sudjelovati na svim vjerskim svečanostima, molitvama te im treba pružiti osjetilno-zorni materijal: religiozne slike i simboli u dječjoj sobi, čitanje biblije, aktivnost na crkvenim svetkovinama.

• SVEMIRSKI ODGOJ“Svako živo biće, svaki dio svemira ima svoje posebno mjesto i zadaću.” Dijete već od rođenja treba biti u kontaktu sa svijetom i sa svemirskim odgojem treba početi vrlo rano, npr. s radom u školskom vrtu, pravljenjem kruha, sijanjem pšenice itd. To su sve međusobno ovisne radnje koje zadovoljavaju dječju potrebu za konkretnim radom u zajednici.

• ODGOJ KREATIVNOSTISam prostor djeci omogućava kreativno provođenje vremena kroz razne igre koje služe za razvoj sposobnosti, opipa, spretnosti, kombinatorike, koncentracije. Ona sama biraju tehnike rada, svoj kutak za lutkarske predstave, stolarski kutak, tekstilnu radionicu i drugo. Preko slobodnog izbora djeca uče donositi odluke, uče što je to kreativnost.

Odgojne ustanoveOdgojne ustanove• Montessori metoda realizira se u posebnim

Montessori ustanovama, Montessori grupama ili pak razredima, ali i Montessori ambulantama za terapiju. Posebno su raširene po zapadnoj Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u nižim razredima, djeca poučavana ovom metodom odgajanja uključuju se u više oblike obrazovanja s pozitivnim trajnim posljedicama u budućnosti.

• U većini država obično se odredi matična Montessori ustanova koja preuzima odgovornost izdavanja knjiga, komunikacije s međunarodnim organizacijama, nabavljanje Montessori materijala i ostale dužnosti.

• HRVATSKO MONTESSORI DRUŠTVO U Hrvatskoj postoje vrtići koji ostvaruju isključivo Montessori program, kao npr. u Zagrebu dječji vrtići Srčeko, Montessori…, a postoje i gradski vrtići u kojima se Montessori program ostvaruje, npr. u Rijeci Dječji vrtić Zvjezdica mira. U Hrvatskoj postoji i osnovna škola koja se služi Montessori metodom, a to je Osnovna Montessori škola Barunice Dédée Vraniczany u Zagrebu koja u sklopu osnovnoškolskog obrazovanja ima i Montessori grupu vrtičnjaka.

! !

ZaključakZaključak• Poučavanje djece ima oduvijek veoma važnu

ulogu u društvu jer se odgajaju budući građani države, to znači da o kvaliteti škola ovisi i budućnost nekog naroda.

• Montessori-pedagogija pripada alternativnom načinu odgajanja. To je privatna škola koja se i sama financira, za razliku od brojnih državnih škola; roditelji trebaju sudjelovati u financiranju školovanja svoje djece u ovoj školi, no neki roditelji za to i nemaju mogućnosti.

• Mislim da bi svaka škola trebala kao i Montessori-škola biti primjerena djetetu, njegovim individualnim potrebama i afinitetima, zastupati interese djece koja su joj povjerena, a nikako ne bi smjela ni za dijete ni za roditelje predstavljati traumu.

Pitanja za raspravuPitanja za raspravu1. Oduzima li Montessori metoda djeci

djetinjstvo uvodeći kognitivno učenje u tako ranoj dobi?

2. Jesu li prevelike dobne razlike u jednoj skupini?

3. Hoće li prisustvo djece sa smetnjama u razvoju ometati razvoj ostale djece u grupi?

4. Hoće li se djeca koja su pohađala Montessori programe moći uspješno prilagoditi javnim školama u obrazovnom i socijalnom smislu?

5. Što mislite, bi li Marija Montessori prihvatila današnju tehnologiju kao sastavni dio svog programa?

Hvala Vam na pažnji!Hvala Vam na pažnji!