PEADAGOGIJA – KRITIČKA I STVARALAČKA ZNANOST O ODGOJU

Pedagogija je znanost o odgoju. Savremeni odgoj u školi sve više u zadatak da mlade osposobljava za samoodgoj i stjecanje znanja (samoučenje) i da im pomogne da bolje upoznaju sebe, svjesnije oblikuje svoje odnose prema drugim.

Školska pedagogija se konstituirala kao posebna nauka 70-ih godina XX vijeka.

PEDAGOGIJA U SISTEMU ZNANOSTI

Pedagogija proučava fenomen odgoja u najopćenijim odrednicama.Kao znanost u odgoju, pedagogija je povezana s mnogim znanostima i njihovim disciplinama, posebno s onima koje proučavaju dječiji tjelesni i psihički razvitak.

Didaktika je opća znanost o nastavi, a kako se odgoj najvećim dijelom odvija putem nastave, to je posebno značajna povezanost školske pedagogije sa ovom naukom.

Antropologija je nauka o čovjeku. Za školsku pedagogiju su bitni podaci o čovjeku kao prirodnom biću (fizička antropologija), njegovom povijesno-kulturnom opstankku kao društvenog bića (socijalna antropologija), kao i sagledavanje biti čovjeka u odnosu prema svijetu (filozofska antropologija).

Pedagogija je posebno povezana sa kulturnom antropologijom ( šta je kultura, kako nastaje, odnos između ličnosti i kulture).

Kibernetika je nauka o najopćijim zakonima upravljanja. Ona utvrđuje jedinstvene sisteme upravljanja i time povezuje postojeća znanja o prirodi, društvu i čovjeku.

PEDAGOGIJA -NAUKA O ODGOJU

Opća pedagogija (sa pedagoškom antropologijom,

filozofijom odgoja, teorijom odgoja, politikom obrazovanja)

Posebne pedagogije

Predškolska pedagogija

Školska pedagogija

Teorija škole i školska

organizacija

Teorija o nastavnom planu i

programuTeorija nastave

Obiteljska pedagogija

Socijalna pedagogija

Pogonska pedagogija

Komparativna pedagogija

Historijska pedagogija

Ekologija (grčki: oikos – dom, proučavanje kuće) proučava međodnose živih bića i njihove sredine, uticaj živih bića na sredinu, kao i same sredine na živa bića.

Ergologija je mlada nauka koja uči o radu, istražuje kako čovjek utječe na rad, stvara proizvode a istovremeno i kako rezultati rada utiču na čovjeka.

Viktimologija je izrazito mlada nauka. Proučava žrtve, kako se postaje žrtva i koje su mjere da do njih ne dođe.

Pedagoške discipline:- školska pedaagogija – proučava sve sastavnice odgoja djece od ranog djetinjstva pa do

punoljetstva- obiteljska pedagogija – proučava odgoj u obitelji- predškolska pedagogija – odgoj djece do polaska u školu- visokoškolska pedagogija se bavi problemima u odgoju na visokoškolskoj nastavi u kojoj se

pripremaju edukatori za odgojni rad u školi i vrtiću- domska pedagogija – proučava odgoj u uvjetima domskog života i rada djece/učenika- povijest pedagogije – istražuje odgoj u prošlosti- surdopedagogija (odgoj gluhonijemih)- tiflopedagogija (odgoj slijepih)- oligofrenopedagogija (odgoj djece sa intelektualnim smetnjama u razvoju)- ortopedagogija (odgoj djece sa tjelesnim oštećenjima i nedostacima)- logopedija (odgoj djece sa smetnjama u razvoju)- pedagogija slobodnog vremena- integrativna pedagogija (stariji naziv defektologija)- komparativna pedagogija- industrijska pedagogija- socijalna pedagogija- pededeutika- feministička pedagogija

PEDAGOGIJA KAO NAUKA (SAŽETAK)

Riječ pedagogija dolazi od grčke riječi „padagogos“ što znači onaj koji vodi dijete.

ETAPE U RAZVOJU PEDAGOŠKE TEORIJE:

1. Refleksije u odgoju u antičko poeziji – razdoblje do V stoljeća p.n.e.

2. Pedagogijska teorija u antičkoj filozofijaPitagora u Kretonu (Italija) organizuje školu – internatSofisti – svaki čovjek može postati filozof ako se uči i odgajaProtagora – za učenje su potrebne sposobnosti i vježbanje

Osnovna metoda čovjek sam sebe spozna po mudracima je :MajeutikaIronijaIronijom se dovodi sugovornik do pogrešnih sudova a majeutikom odnosno sugestivnim pitanjima do pravilnih zaključaka.

Odgojni sistem obuhvata:Preksškolski odgojElementarna škola od 7 godinaPalestra od 17-20 godina Dublje izučavanje nauke 20-30 godina

30-35 godina filozofsko obrazovanjeAristotel – politika i o odgojuRazlikuje tjelesni, moiralni i intelektualni odgoj.Dijeli čovjekov odgoj na :

- djetinjstvo- dječaštvo- mladenaštvo- zrelost

Odgojni sistem dijeli se na:- obiteljski do 7 godina- državna škola od 7 – 14 godina- naučni od 14 -21 godine

3. Osamostaljivanje pedagoga humanista

Michel Montaigne – ESEJErazno Rotterdamski – POHVALA GLUPOSTITomas Morus i Tommaso Campanella – UTOPIJAJan A. Komensky – DIDAKTIKAJohn Lock – MISLI O ODGOJUŽan Žak Rousseau - EMIL ILI O ODGOJUHeinrich Pestalozzi – KNJIGA ZA MAJKE

4. Autonomija u razvoju pedagogijske znanosti

Imanuel Kant, Johan Friedrich Herbart i djela Opća pedagogija.

5. Razdoblje reformne pedagogije

Pravci: filozofska pedagogija, socijalna, individualna, eksperimantalna.

Zadaci pedagogijske znanosti1. Na osnovu proučavanja odgojne stvarnosti pronalazi i otkriva zakonitosti na području od – do

i naučno ih razvrstava u sistem i pedagošku praksu2. Na temelju pedagogijskih spoznaja postavi cilj i zadatak odgojnog rada, da to znatno odredi i

organiozuje djelovanje naraciolnijim oblicima, metodama i faktorima i tako unapređuju odgojnu djelatnost

3. Da znanstveno vrednuje rezultate postignute na području pedagoške teorije4. Da razvija i usavršava pedagogijsku metodologiju5. Da se koriste rezultati drugih znanosti – interdisciplinarno povezivanje

PEDAGOGIJSKA TEORIJAI PRAKSA

Pedagogija istražuje i proučava zakonitosti odgoja i obrazovanja a zakonitosti postoje i djeluju u odgojnoj stvarnosti, u praksi odgoja i obrazovanja.

Pedagoška teorija je potekla iz prakse i mora joj služiti. Bez te najtješnije povezanosti s odgojnom praksom pedagogijska teoprija postaje apstraktna i bespredmetna.

Reverzibilnost teorije i prakse

U presjeku teorije i prakse nalazi se učenik kao potencijalna stvaralačka ličnost koa se stalno razvija, mijenja i napreduje pod utjecajima koji se vrše izvamna pomoću određenih sadržaja, obliaki metoda i sredstava odgojnog i obrazovnog djelovanja.

RAZVOJ PEDAGOGIJE

- Prvobitna zajednica (besklasno društvo, odgoj nije posebno područje rada, prvi učitelji iskusni starci i žene, prvo profesionalni odgajatelj nazivao se umia)

- Robovlasničko društvo (dolazi do osvajanja plemena i povećavanja bogatstva, pokoreni su pretvarani u robove a pobjednici robovlasnici, obiteljski odgoj otac-sin, stariji-mlađi brat, muž-žena)Kina – osnova odgoja etika, svaki građanin mogao stjecati znanjeHindusi (Indija) – jogai meditacija, najrazvijenije škole svćeničkeEgipat – svećeničkim školama unošeni i svjetovni elementi, početak medicineGrčka – prednost tjelesnom nad intelektualnimSparta – vojnički odgojAtena – trgovačka aristrokacija, škola demokratska, cilj odgoja je kalokagatia – jedinstvo ljepote i dobroteRim – pod uticajem grčkog odgoja, elementarne i gramatičke škole, učitelji imali državne plaće

- Feudalno društvo - Obuhvaća doba srednjeg vijeka, cilj odgoja vitez: snažan, lijepo i vješt ratnik, nakon toga veći broj crkvenih škola – katedralne škole, nakon toga se otvaraju cehovske škole (trgovačke, magstrati, pomorstvo, graiteljstvo)

- Kapitalističko društvo – svi ljudi imaju pravo na školovanje ali podjela škola na one za buržoaziju (gimnazije, sveučilišta) i za siromašne (zanatske škole, proizvodne itdd...)

- Socijalističko društvo – školska naobraznba pristupačna svim slojevima društva, školovanje i studiranje besplatno

Teorije razvoja čovjekove osbnosti i shvatanje odgoja

Neke teorije naglašavaju važnost nasljednjih faktora, nasljeđa. Zovu se nativističke teorije.Nativistička teorija objašnjava čovjeka djelovanjem unutrašnjih, urođenih, genetskih faktora.U genima je zapisan programa „nasljeđa“ čija je nasljednja informacija DNK.Teorija empirizma nagalašava ulogu odgoja i sredinskih faktora na formiranje ličnosti čovjeka.Teorija konvergencije naglašava sjedinjenje (konvergenciju) naslijeđenij dispozicija i uticaja odgoja i okolinskih faktora.

RAZVOJ ČOVJEKA I OBRAZOVANJE LIČNOSTI

Porodica – model u izgrađivanju dječije osobnostiObitelj j temeljna društvena jedinica, prv ai osnovna životna zajednica. Utemeljuje se na zajedničkom životu u krvnim srodstvom povezanih osoba, najčešće roditelja i djece, a mogu postojati i drugi članovi.

Roditelji su primarni u odgoju djeteta. Njihovi odnosi privlače pozornost djeteta. Oni ih promatraju, prihvaćaju i oponašaju, te tako izgrađujusvoje socijalne stavove i formiraju navike rada.

Uloga majke i oca

U ranom djetinjstvu majka je najvažniji i najutjecajni odgajatelj. Već u prvim mjesecim aživota dijete prepoznaje majčin glas i razlikuje ga od ostalih glasova. Majka je prva osoboa koja sa djetetom razgovaram priča mu, čita i objašanjva što ga zanima.Nakon treće godine dijete se osamostaljuje a u tom procesu mu najviše pomaže majka.

Majčin najbliži suradnik i pomagač koji sa njom mora dijeliti sve napore i odgovornosti pri ostvarivanju odgojne funkcije jeste djetetov otac i njezin bračni drug. Otac mora biti stalno u dodoiru sa djetetom, mora promatrati njegov razvoj i pomagati mu u trenucima kada mu je to potrebno.

Uloga majke i oca u životu djeteta međudsobno se upotpunjuju. Obitelj je potpuna, odnosno u kojoj dijete dobiva ono najbolje od oba roditelja, presudna je na arzvoj djeteta u kompletnu individuu, koja će se spremno integrirati u društvo i koja će doprinijeti njegovom održanju.

Obiteljska klima i njezin uticaj na odgoj djece

Ljubav je potreba svih ljudskih bića, žena i muškaraca, starijih i mlađih, ali je najviše potrebna djeci zbog njihove nesamostalnosti i ovisnosti o roditeljima.Brak i ljubav su međusobno povezanifenomeni, te dsbi brak zaista uspio mora se temeljiti na zreloj, pravoj i istinskoj ljubavi među bračnim parovima.Potomstvo je uvjet ljudskog, te samim time i roditeljskog opstanka. Roditelji se raduju rođenju svoje djece, brinu se onjima, podižu ih i odgajaju. Ljudsku egzistenciju omogućuju potomci, a osiguravaju je zrele za brak i obiteljski život sposobne osobe ke spremno prihvaćaju ulogu odgovornih roditelja.Adekvatna obiteljska atmosfera osim svojih temeljnih preduvjeta podrazumijeva i zadovoljenje niza uvjketa kako bi djelovanje obiteljskog odgoja na dijete bilo potpuno i učinkovito.Skladni odnosi među članovima obitelji temeljni su uvjeti koji osiguravaju stabilnost obitelji, te ugodnu i porijatnu atmosferu za njene članove.Pedagoška kulturai zrelost roditelja vrlo je bitna za uspostavljanje adekvatne obiteljske atmosfere. Djeca čiji su roditelji manje obrazovani djeluju povučeno i izolirano. Zbog manjkavosti pedagoške kulture i nezrelosti roditelja, mogu se javiti razni odgojni problemi, kao što su slijepa roditeljska ljubav, postavljanje djeci previsokih zahtjeva i pretjerana strogost.Zadovoljenje zdravstveno – higijenskih i prehrambenih potreba uvelike ovisi o ekonomskom statusu roditelja, jer zbog nižih materijalnih primanja djeca se često slabo hrane i odijevaju, što može uzrokovatimanju otpornostdječijeg organizma i česta oboljenja.Domoljublje i religijsko opredjeljenje djece u skladu je sa shvatanjima roditelja. Djeca im vjeruju, slijede ih, te spremno prihvaćaju svaki njihov stav i mišljenje.

Oblici suvremenog obiteljskog okruženja

POTPUNE OBITELJI – Potpuno obiteljsko okruženje podrazumijeva oba roditelja i djecu koji žive u zajedničkom domaćinstvu.NEPOTPUNE, JEDNORODITELJSKE OBITELJI - Nepotpuna, jednoroditeljska obitelj najčešće se sastoji od majke i djece, jer se prilikom razvoda braka djeca i najbrojnijim slučajevima dodjeljuju majci a rjeđe ocu (u 10% slučajeva). U takvim obiteljima uvijek nedostajejedan odgajatelj sa svojim specifičnim djelovanjem.RAZVEDENE OBITELJI SA RAZDVOJENOM DJECOM – Brak je kao institucija sve manje privlačna za mlade parove. Danas je mnogo slobodnija nego ranije. Obitelji gdje su djheca razdvojena moraju omogućiti međusobno kontaktiranje i druženje svoje djece.ADOPTIRANA OBITELJ – Adoptirano obiteljsko okruženje čine bračni pari posvojeno jedno ili više djece. Najveći uspjeh posvojenog djeteta postiže se ako ga bračni par adoptira u predškolskoj dobi.OČUH ILI MAĆEHA U OBITELJI – U modernom društvu česti su slulajevi da roditelji ponovo žene ili udaju, te njihovo dijete dalje odgaja osoba koja nije njihovbiološki roditelj. Djeca različito regiraju na novog roditelja. Jedno je sasvim sigurno, a to je da novi član u obitelji zahtijeva mnogo zajedničkog razumijevanja, tolerancije i odricanja.

ULOGA ODGAJATELJA/UČIITELJA U POTICANJU DJEČIJEG KREATIVNO RAZVOJA

Djeci treba omogućiti da budu kreativna. Dijete na svijet dolazi s kreativnim kodom koji posebice dolazi do izražaja u vrtićkoj skupini djece i kod učenika I razreda osnovne škole.U školi se gubi kreativnost.Kreativna energija se krije u svakom čovjeku. Ljudi se međusobno razliku samo po vrsti, opsegu i intenzitetu stvaralačkih potencijala.Mlade za budućnost treba pripremati i u pogledu metoda i tehnika efikasnog učenja kako bi se osposobili za cjeloživotnoobrazovanje koje će im biti korisno kada postano radno aktivni. Posebne sadržaje pruža kreatologija – znanost o stvaralaštvu kojim se mladi educiraju da znanja stječu stvaralaštvom za stvaralaštvo.

Odgoj za vrijednosnu budućnost

Za vrijednosnu budućnost mlade treba na vrijeme pripremati. Najracionalnije će se pripremiti stvaralaštvom za stvaralaštvo, u čemu svaki odgajatelj i učitelj ima neprocjenjivu ulogu.Odgoj je dugotrajan i složen proces koji podrazumijeva edukativne strategije koje će omogućiti svakom pojedincu da u nekom području ostvari svoj individualni maksimum.Stvaralaštvo se nažalost još uvijek nenamjerno sputava i u obitelji i u školi.

Kod roditelja koji sputavaju kreativnost, vlada nepovjerenje u dječije dispozicije i sposobnosti da se može razvijati u skladu sa svojim interesima i željama. Kod odgajatelja je drugi slučaj, njima nedostaje potrebna edukacija za stvaralaštvo, što znači da nosu dovoljno osposobljeniza zapažanje stvaralačke ličnosti, a samim time nisu u mogućnosti tu ličnost na vrijeme uključiti u stvaralački proces koji bi doveo do stvaralačkog rezultata (produkta, djela, čina).

Kreativno buđenje djeteta je osnovi smisao odgajateljevog djelovanja i zajendičkih aktivnosti u odgojnoj skupini. Dijete i odgajatelj nemogu biti kreativni, ako tu kreativnost ne pronađu u sebi.

Za bolje upoznavanje dječijeg razvoja

Odgajatelj i učitelj treba dobro poznavati dječiji psihofizički razvoj da bi mogli kreativno djelovati. Na razvoj djeteta utječe obitelj, odnosno obiteljsko porijeklo i škola koju pohađa.

Naša suvremena shvaćanja su usmjerena prema cilju odgoja kojim se traži odgajanje skladne osobe koja će moći ostvariti svoj individualni maksimum. Uz ove vrijednosti mlade treba osposobljavati za profesionalnu razvoj i za svijet rada koji ih očekuje po završetku školovanja. A svijet rada ima nove kriterije koji bitno razlikuju od onih iz prve polovice prošloh vijeka kada je dominiralo znanje.

Odgoj u konekstu odgoja za stvaralaštvoDječiji kreativni razvoj, a time i ulogu odgajatelja/učitelja, treba dovesti u kontekst šireg okruženja u kojem se nalazi odgojna organizacija.Profesionalna kompetencija posebno karakterizira odgajatelja/učitelja kao voditelja kreativnih potencijala djece/učenika u svojoj odgojnoj skupini.Tabela: Sedam faktora koji potiču dječiji kreativni razvoj

VOĐENJE STVARALAŠTVO1. Profesionalna

kompetencijaPoticanje otvorenosti

2. Zajednička vizija Kolaborativno učenje3. Očekivajući prosjek Individualni maksimum4. Kontekst okoline Istraživanje5. Procjene napretka Inicijalno i finalno mjerenje6. Vrtić/škola kao

organizacijaKreativno kao stav

7. Partnerstvo Zajednica odgajatelja/učitelja, djece/učenika i roditelja

Tehnokratski model je okrenut prošlim odgojnim strategijama u kojima se preferiralo memoriranje gotovih podataka i učenje oponašanjem i drilom, dok stavaralački odgovaralegitimnim interesima roditelja, djece i šire društvene zajednice, a temelji se na stvaralaštvu kao imanentnoj potrebi mladih za život u novom društvu.Stvaralački model je otvoreni sistem za utjecaj okoline na organizaciju stvaralačkog djelovanja, interpersonalno stvaralačko komuniciranje i interaktivno djelovanje heterogenih subjekata u edukativno-kreatologijskom procesu.Suradničkim planom odgajatelj/učitelj pokazuje roditeljske zajednice u realizaciji kreativnih sadržaja u odgojnoj skupini.Korporativni plan označava veću participaciju roditeljske zajednice u realizaciji kreativnih sadržaja u odgojnoj skupini.

Vanjski kontekst označava početni uticaj na razvoj organizacije opredjeljne za stvaralaštvo.Unutrašnji konekst se definira kao startna vrijednost i dispozicija za stvaralačke aktivnosti, prvenstveno u stručnim i matrerijalnim resursima.

ODGOJNI PROCES

Ličnost i odgoj (psihološke teorije ličnosti)

- Ličnost je društveno-pedagoški zadana- Ostvaruje se tokom odgojnog procesa kroz odgojna područja- Osnovna odgojna područja (tjelesni, moralni, intelektualni, estetski, radni i stvaralački odgoj)

Zrelu ličnost obilježavaju brojna ljudska svojstva kao:- Odnos prema sei, drugima, vjeri, narodu, domovini, duhovnim i materijalnim vrijednostima

Dva su najvažnija subjekta odgojnog djelovanja:- Odgajanik – ona koji se odgaja- Odgajatelj – onaj koji je odgovoran za rezultate svog i dječijeg odnojnog rada

Odgojni proces podrazumijeva stjecanje:- Znanja, umijeća, moći, prihvatanje, htijenje, adekvatno djelovanje.

Četiri su osnovna područja kroz koja se ostvaruje odgoj i obrazovanje:

A. Racionalno područje (znanje, shvatanje-količina obratzovanja), kognitivno područjeB. Emocionalno područje (pogledi, uvjerenja, stavovi), afektivno područjeC. Voljno područje ((ljudsko ponašanje i djelovanje) – konativno područje. Tu je i

psihomotoričko djelovanje.

TEMELJNA ODGOJNA PODRUČJA

Temeljna odgojna područja:- Tjelesno- Moralno- Radno- Estetsko- Intelektualno- Stvaralačko

Ova područja su ujedno najobuhvatniji temeljni zadaci odgoja s ciljem mnogostranog razvoja ličnosti:Zadaci odgoja dijele se na:

a) Materijalneb) Funkcionalnec) Odgojne

Bilo koji od njih kada se raščlani dobije se pet zadataka:a. Usvajanje znanjab. Formiranje vještina i navikac. Razvoj temeljnih fizičkih i psihičkih osobinad. Oblikovanje pozitivnih osobina ličnosti

MORALNI ODGOJ

Moralni odgoj je temelj svakog demokratskog i humanog društva. U humanom društvu čovjek je osnovna vrijednost. Izgrađivanje demokratskog društva podrzumijeva sveopća nastojanja raznovrsnih društvenih faktora u utjecaju na mlade.Moral je skup pojmova o dobru i zlu – sistem društvenih normi i običaja, pravila, principa i i deala koji regulišu međusobne odnose među ljudima.

Obilježja:A. Ljudska kategorija – nema morala izvan čovjeka i društvaB. Ima progreesivan razvoj u historijiC. U antagonističkim odnosima i moral je takavD. Ima karakteristične trajne ljudske vrijednostiE. Ima općečovječanske karakteristike

ETIKA

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral. Njen zadatak je da objansi bit morala, njegovo projeklo, smisao i značenje za društveni život.MORAL – regulira odnose među ljudimaETIKA – proučava moral i unaprjeđuje gaMORALNI ODGOJ – podržava i ostvaruje moral

SMISAO I ETAPE PROCESA MORALNOG FORMIRANJASmisao je u formiranju moralnog shvaćanja, uvjerenja i navika, da čovjek misli, osjeća i postupa u skladu s dužnostimaEtape:

a. Formiranje moralne spoznajeb. Formiranje moralnih uvjerenjac. Formiranje moralnog ponašanja i djelovanje

SVRHA MORALNOG DJELOVANJASVRHA - cilj je formiranje slobodne, humane i moralne ličnosti – prihavtanje općeljudskog morala.

ZADACI MORALNOG DJELOVANJA1. Upoznavanje morala i njegove teorije2. Usvajanje moralnih stavova, formiranje uvjerenja3. Formiranje navika moralnog ponašanja i djelovanja4. Odgoj pozitivnih osobina volje i karaltera5. Njegovanje smisla za etičke vrijednosti

SADRŽAJ MORANOG ODGOJA

SADRŽAJ – sistem principa i njima odgovarajućihmoralnih normi, lkategorija i pravilaMORALNI PRINCIPI – temeljni zahtjevi, dužnosti i kvalitete koji se pozitivno vrednuju ujednom moralnom sistemu.

MORALNI PRINCIPI (NAČELA)1. Odgoj u duhu humanizma2. Pripremanje za porodični život3. Pripremanje za društveni život4. Odgoj u duhu patriotizma (domoljublja)5. Odgoj u duhu međunarodnog razumijevanja6. Formiranje pozitivnih odnosa prema radu7. Formiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrijednostima

TJELESNI ODGOJ

Tjelesni odgoj je funkcija čuvanja zdravlja. Svrha je pravilan tjelesni razvoj, unapređenje zdravlja, podizanje opće tjelesne sposobnosti i harmoničan razvoj ličnosti.Temeljne ljudske djelatnosti su:

- Zdravlje- Moral- Estetika- Istina- Rad- Sposobnost crta i karakteristika- Izgrađivanje volje

Svrha tjelesnog odgoja je da u koordinaciji odgojno-obrazovnih aktivnostiomoguću optimalan svestran razvoj pojedinca. Očituje se u brizi za pravilan tjelesni rast i razvitak u očuvanju zdravlja i jačanju organizma.Psihološke osobine su:

- Snaga- Brzina- Razvoj- Moralni intelekt- Izdržljivost- Spretnost- Volja, estetika

Uvjeti prirodnih činitelja:- Sunce- Zrak- Voda

Zadaci tjelesnog odgoja su :- Zdravstveno-higijenski - Obrazovno-intelektualni- Odgojno-etički- Rekreativno-stvaralački

INTELEKTUALNI ODGOJ

Osnovna pitanja:- Pojam intelektualnog odgoja- Pitanjai sadržaj intelektualnog odgoja- Zadaci intelektualnog odgoja

Bitne komponente intelektualnog odgoja su:- Znanje- Vještine- Navike- Sposobnosti- Stvaralaštvo

Realizaciju sadržaja inteletualnog odgoja pratimo kroz:- Opće obrazovanje,- Stručno obrazovanje i odgoj,- Sadržaje tehničkog i proizvodnog odgoja i obrazovanja

ESTETSKI ODGOJ

Platon je tvrdio da u tom sklopu estetskog odgoja ova nauka ne donosi korist. Estetski odgoj je očuvanje, doživljavanje i vrednovanje lijepog.

Estetski odgoj je opće obrazovnii opće kulturni, umjetnički odgoj je u funkciji profesionalnog obrazovanja.

Temeljne postavke estetskog odgoja- Potreba (društva i individualna)- Mogućnost za razvoj estetskog smisla i sposobnosti- Dužnost škole i društva da razvija ovaj odnos

Svrha estetskog odgoja je u razvijanju i oblikoanju smisla za estetske vrijednosti, u u vođenju poticaja i osjećaja za lijepo, u formiranju i njegovanju estetskog odgoja učenika kao krajnji cilj.

RADNI ODGOJ

Čovjek je u svojoj biti produktivan stvaralačko biće. Razvoj čovjeka ide uporedo s njegovim stvaralaštvom.Rad je osnova života i bitno određuje čovjeka kao ljudskog bića. Osnovni pokazatelj čovjekove vrijednosti jeste njegov rad i stav prema radu. Radne stvaralačke sposobnosti treba učiti.

SUŠTINA RADNOG ODGOJA :- Razvijanje interesa i volje za rad,- Njegovanje ljubavi za rad i prema radnom čovjeku,- Razvijanje potrebnih radnih navika,- Usvajanje općih, tehničkih i radnih kultura i ostvarenje radne atmosfere u kući, porodici i

školi,- Pravilno shvatanje inteletualnog rada; razvoj tehnike i tehničkih sadržaja.

Sastavni dio dogoja i obrazovanja – svuda u svijetu postoji radno, praktično obrazovanje i tehnički odgoj.

OSNOVNE METODE U RADNO-TJELESNOM ODGOJU:- Demonstracija,- Metoda praktičnih radova,- Metoda razgovora,- Metoda rada s tekstom i izlaganjem,- Metoda recepcije.

PORODIČNI (OBITELJSKI) ODGOJ

Prva opća zajednica žene i muškarca, a kao posljedica togai djece.- Poslije – porodica krvnog srodstva – isključenje predaka i potomaka (iz spolnog općenja)- Porodica panalua – usključuje braću i sestre- Porodica jednog para

Još uvijek je jedino pouzdani roditelj majka, zbog čega se srodstvo računa po njoj matrijarhat.Monogamna bračna veza – početak nove faze u razvoju porodice.U današnje vrijeme Zakonom o braku regulišu se odnosi supružnika. Zakonom o odosima između roditelja i djece se pravno regulišu te relacije.

PORODIČNA DINAMIKA I KOHEZIJA U RAZVOJU

Odnos prema djeci bio je različit kroz historiju, u patrijarhalnoj porodici, otac kao stariješina usmjeravadječiji život i sudbinu – suprotno je razvoju dječije psihe.Karakteristike porodičnog života:

- Porodica je ralitvno zatvorena intimna grupa- Težnja ka konzervativnosti porodičnog života

Škola i porodica reverzibilno djeluju jedna na drugu. Posebno je bitno jedinstveno djelovanje roditelja u odgoju.

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Prema Frobelu odgoj djeteta treba biti u skladu sa četiri dječije instiktivne težnje (nagona):- Nagon za rad- Nagon za saznanje- Umjetnički nagon - Religiozni nagon

Razvoj djeteta se obično dijeli na :- Rano djetinjstvo do 2-3 godine (razvoj čula i pokreta i njega djece)- Srednje djetinjstvo do 7.godine (jači razvoj čula, počinje prvi odgoj, razvoj govora kroz igru,

umjetnički rad i rad u prirodi)- Dječaštvo

Cilj, zadaci i organizacija predškolskog odgoja

Sastavni dio općeg odgoja, cilj je da s epostavi osnove dječijeg psihološkog i fizičkog razvoja. Odvija se u :

- Porodici- Mjesnojk zajednici- U bližoj i daljoj sredini- Općini kao osnivaču- Društveno-socijalnim organizacijama- Vjerskim organizacijama i ustanovama

Konačan cilj:- Da ostvaruje zadatke jedinstvenog cilja, odgoja i obrazovanja- Da podstiče, pomaže i sumjerava formiranje kompletne ličnosti, da doprinosi zdravom i vedrom djetinjstvu, da utječe na skladan fizički rast, razvija intelektualne i druge sposobnosti- Estetske, socijalne, moralne, stvaralačke i emocionalne.

ŠKOLSKI ODGOJ

Ostvaruje se putem redovne, dopunske, dodatne nastave kao i vannastavnih aktivnosti.Nastava je dobro planirani i organizirani odgojno-obrazovni proces, temeljni dio školskog rada, u kome se provodi odgoj i obrazovanje učenika, premautvrđenom nastavnom planu i programu.

Vannastavne kativnosti su također jedan od oblika odgojnog rada u školi putem kojih škola produbljuje i proširuje svoj odgojni rad.

ODGOJ DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA

Upotrebljavaju se razni termini s ovim pedagoškim disciplinama:- Pedagogija liječenja- Zdravstvena kategorija- Kolektivna pedagogija

- Integrativna pedagogija

Predmet specijalnog odgoja

Predmet izučavanja specijalnog odgoja je također i etiologija. Sadržaji su :- Simtomatologija i sanacija razvojnih smetnji kod djece- Habilitacija – razvijanje novih funkcija sposaobnosti kojemogu nadoknaditi oštećenja ili onih

koje ne postoje- Rehabilitacija – ublažavanje i uklanjanje psihičkih i tjelesnih nedostataka

ZADACI ISTRAŽIVAČKOG RADA U SPECIJALNOM ODGOJU- Da proučava probleme djece s posebnim potrebama i na toj osnovi otkrije specifične

pedagoške zakonistosti specijalnog odgoja,- Da na osnovi praktičnih praktičnih iskustava i teorijskih spoznaja izgrađuje sistem vlastitih

zakonitosti- U sistem lastitih zakitosti ugrađuje odgovarajuće naučne činjenice iz medicine, psihlogije i

drugih znanstvenih disciplina- Da na temelju novih teorijskih spoznaja razvija i usavršava praksu specijalnog odgoja

Ciljevi specijalnog odgoja:- Osnovni ciljevi: odgoj i obrazovanje razvojno ometene djece i njihovo oblikovanje kao

svjesnih ličnosti- Posebni ciljevi: sanacija, otklanjanje, ublažavanje u razvoju smetnje

Predmeti i zadaci specijalnog odgoja

To su svi problemi koji se javljaju kod djece sa razvojnom ometenošću. Dva su osnovna procesa u odgoju hendikepiranih :

- Habilitacija – razvoj novih funkcija i sposobnosti koji mogu nadoknaditi oštećenja ili onih koji ne postoje

- Rehabilitacija – uklanjanje ili ublažavanje psihičkih ili fizičkih smetnji

Zadaci istraživačkog rada u specijalnom odgoju:- Da proučava probleme hendikepiranih i na osnovi toga otkriva i specifične pedagoške

zakonitosti specijalnog odgoja- Da na osnovi praktičnih iskustava i utemeljenih zakonitosti izrađuje sistem vlastitih

pedagoških učenja- Da u sistemu blastitih zakonitosti unapređuje i odgovarajuće naučne činjenice medicine

Podjela specijalnog odgoja:- Tiflopedagogija – odgoj i obrazovanje lsijepe i slabovidne djece - Surdopedagogija – odgoj i obrazovanje gluhe i nagluhe djece- Logopedagogija – odgoj i obrazovanje djece sa govornim poteškoćama i snairanje poteškoća- Oligofenopedagogija – odgoj i obrazovanjeumno nerazvijene djece- Pedagogija socipatske djece – saniranjesociopatskih stanja- Medicinska pedagogija – odgoj i obrazovanje hospitalizirane djece

Razvojno ometeno dijete:- Ono dijete čiji psihofizički rast odstupa od normi normalno razvijenog djeteta- Ovo dijete može biti zbog senzorskih smetnji, tjelesnog hendikepa, mentalne deficijencije,

govornih poremećaja, socijaldevijalna ponašanja, psihotični i drugi pooremećaji- Između termina razvojna ometenost –invalidnost postoji razlika

- Invalidnost je uži pojam i odnosi se na anomalie uzrokovane sarotogenim faktorima, senzorna oštećenja, oligofrena satanja, teži oblici logpedije, tjelesena invalidnost, teži psihotični slučajevi

- Razvojna ometenost je širi pojam i obuhvata sve namoalije uzrokovane sartogenim ili psihogenim faktorima. U njih spadaju pored nabrojanih anomalija kao invaliditeta i psihopatije, cerestobrenije, funkcionalni govorni poremećaji

- Razlika su također što se invalidna stanja nemogu potpuno otkloniti sanacionim radom, dok se neki oblici razvojne ometenosti mogu potpuno sanirati.

Kategorije razvojno ometene djece

1. Djeca oštećenog vida- Slabovidno dijete- Slijepo dijete2. Sjeca oštećenog sluha- Nagluho dijete- Gluho dijete3. Psihički zaostala djeca

Djeca zaostalog ili usporenog psihofizičkog razvoja, intelektualno zaostalo dijete IQ = ispod 70.

Oblici :- Kretenizam nastaje kongenitalnom insuficijencijom štitne žlijezde, nema nikakvih

inteletualnih sposobnosti (samikretene – nešto razvijeniji sli nije sposoban za poučavanje, kretenoid može učiti u specijalnim uvjetima)

- Endemski kretenizam se javlja zbog nedostatka joda u organizmu- Mongoloizam – često se naziva kalmičkim, tatarskim oblikom mentalne nerazvijesnoti- Tri tjelesne oznake (oblik lobanje, koso položene oči i skrotalan jezik)4. Epileptična djeca

Osnovni simptomi su epizodna pražnjenja svijesti, uzrok povreda centralnog sistema5. Djeca sa psihoneourotičnim smetnjama

Poremećaj ravnoteže, psihičkih i tjelesnih funkcija, dovode do poremećaja ličnosti i ponašanja6. Psihopatska djeca

Ovi oblici sliče psihoneurotičnim a manifestuju se grubim oblicima abnormalnih reakcija i ekscentričnog asocijalnog ponašanja

7. Psihotična djecaTo su najteži oblici koji se manifestiraju u različitim oblicima dezintegracija ličnosti, asocijalnom ponašanju i poremećaju motornog ponašanja

8. Djeca s kombiniranim smetnjama i nedostacimaTo su djeca koj aimaju dva ili više nedostataka u isto vrijeme, rad sa ovom djecom je posebno otežan

9. Djeca s poremećajima u glasu i govoruTo su djeca s kojom je ptežan proces sporazumijebanja zbog smetnji ili oštećenja makojeg govornog organa, zovemo ih logopedska djeca

10. Tjelesno invalidna djecaDjeca sa oštećenjima i deformacijam ili motornim poremećajima koji im onemogućavaju da se obrazuju i osposobljavaju pod normalnim okolnostima

PAŽNJA NAČASU

Pažnja je osnovna pretpostavka za uspješan rad učenika na časovima. Učenici koji su pažljivi obično su uspješniji u učenju.

PAŽNJA I OSOBINE NJENOG RAZVOJA

Pažnja je jedna od pojava ili procesa ljudske svijestiOna je kao odraz sa opažanjem, mišljkenjem i pamćenjem.U uskoj je vezi sa opažanjem , mišeljenjem i pamćenjem.

Razvoj namjerne pažnje uslovljen je zahtjevima straijih i pravilima ponašanja djeteta u uslovima igre.

Karakteristike pažnje:- Koncenteacija- Distribucija- Prebacivanje – transpozicija- Postojanost- Kolebljivost- Obim

Problemi discipline u odgojno-obrazovnom radu

Za uspješan rad sa učenicima neophodan je određeni red u učionici i posluh učenika.Temelj dobre discipline je uspjeršno poučavanje.

VRSTE UČENIČKE NEDISCIPLINE

- Brbljanje- Galama- Neizvršavanje zadaće- Bezrazložno odlaženje sa mjesta- Ometanje drugih učenika- Kašnjenje na nastavu- Okretanje, gledanje kroz prozor

UZROCI NEDISCIPLINE1. Dosada2. Dugotrajnim umni napor3. Nemogućnost sa izvrši aktvinost4. Niska školska samosvijest5. Emocionalni problemi6. Negativan odnos7. Nedostatak negativnih posljedica

NAJVAŽNIJE ZA STATUS NIJE DA GA NASTAVNIK IMA VEĆ DA SE PONAŠA KAO DA GA IMA.

Djelotvorno rješavanje nediscipline Prevencija discipline:

- Pogledom proletjeti po razredu- Kružiti pogledom po razredu- Gledati učenika u oči- Ipsitivanje poimence- Prostorna blizina učenika- Mijenjanje aktivnosti ili brzine rada- Onemogućavanje nediscipine učenika- Naučavanje reagovanje na neuljudnost- Premještanje učenika

PRIJEKORPrijekor je verbalno upozorenje ili komentar nastavnika učenika ili kompletnom razredu koada su neposlušni.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH- Čovjek se uči dok je živ- Odrasli ljudi se i odgajaju a ne samo obrazuju- Odrasla je osoba ona koja je biološki, psihološki, emocionalno i socijalno zrela