pejovićevo promišljanje umjetnostidarhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7291/1/11_skoric.pdf · hegel je...

IzvorničlanakUDK159.955:7.0(091)/D.PejovićPrimljeno19.07.2008.

Gordana ŠkorićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,I.Lučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Pejovićevo promišljanje umjetnosti

SažetakDanilo Pejović (Ludbreg, 1928. – Zagreb, 2007.) je na Odsjeku za filozofiju, nakon Milana Kangrge, predavao estetiku od početka šezdesetih do početka sedamdesetih godina, kada je tu Katedru preuzeo Danko Grlić, zajedno s kojim je preveo Heideggerov tekst O bîti umjetnosti (1959.).U Pejovićevu promišljanju umjetnosti Heidegger je, kao i hermeneutika, bio glavni orijen-tir u razumijevanju umjetničkog djela preko paradigme jezika i u tom je kontekstu u suvremenoj filozofiji umjetnosti, posebno ukazujući i na značaj ekspresionizma, istraživao odnos umjetnosti i prirode, tehnike, oblika, zbiljnosti, osjećajnosti, razumljivosti i slobode. Raspravljanje o mogućnosti umjetnosti Pejović uvijek postavlja u epohalni kontekst, ustvrđujući da je nakon smrti Goethea i Hegela umro i jedan svijet, koji s oscilacijama seže sve do Homerova doba, a Marx samo radikalizira Hegelovo pitanje o tome čemu još umjetnost, da bi se ono nakon Marxa, u doba tehnike, još više zaoštrilo.Pejović zastupa tezu da bez pojma slobode ne možemo dospjeti do toga što jest umjetnost, a živeći u svijetu prepunu oblika uništavanja ljudske slobode, gube se osjećajnost i ljepota kao pripadne umjetnosti.

Ključne riječiumjetnost,filozofija,estetika,ekspresionizam,DaniloPejović,G.W.F.Hegel,KarlMarx,MartinHeidegger,ErnstBloch,jezik,sloboda

Kada samse1977. zateklauKölnu,koji je tada slaviopetstotuobljetnicupostojanjasvojegasveučilišta,javnopredavanjetimpovodomodržaoje,danasvećpokojni,RüdigerBubner.1Temapredavanjabilaje:GoetheiHegel.Slušajućiga,shvatilasamdanijebilonijednogelementauteorijskomizlaganjukojeganisampoznavala– i to zahvaljujući nastavi profesoraDanilaPejovića2(ukazujućiprijesveganavrhunacklasičneknjiževnosti,postignut

1

Rüdiger Bubner kasnije je postao profesorfilozofije uHeidelbergu, te predsjednik njemačkog Hegelova društva. U nas je, međuinim, prevedeno njegovo Estetsko iskustvo (Maticahrvatska,Zagreb1997.).

2

Osjećajdadođeteusvijetiznatedasteunekomsmislu ravnopravni,makar izlagačigovore namaterinjem jeziku i o temama kojesunosiveuokvirimanjihovevlastitekulture,doista je nezaboravan i ohrabrujući! DaniloPejovićbio jeprofesorkodkojegasmoslušaliipolagaliestetiku(anakrajuiispitizpovijestifilozofije).EstetikukodDankaGrlića

slušalismo,pak,kaoprvageneracija,teknaposlijediplomskom studiju. Profesor Pejovićtada nam je već držao suvremenu filozofiju(filozofiju egzistencije, strukturalizam i hermeneutiku).NaOdsjekuzafilozofiju,itonakonMilanaKangrge,DaniloPejovićjepredavaoestetikuodpočetkašezdesetihdopočetkasedamdesetihgodina.Zaredovitogprofesoraestetikeipovijestifilozofijeizabranje1971.iubrzoprelazinaKatedruzapovijestfilozofije, a Katedru za estetiku preuzima DankoGrlić,skojimjepreveoHeideggerovodjeloO bîti umjetnosti (1959.),odnosnodvatekstaizHolzwege.Prijevodtogdjela,pogovorkojegajenapisaoPejović,biojevrloznačajan

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA111God.28(2008)Sv.3(613–624)

G. Škorić, Pejovićevo promišljanje umjetnosti614

završetkomprvogdijelaGoetheovaFausta,štosepodudarasvremenomkadHegeldovršavaFenomenologiju duha,teGoetheovpojamsimetrijeprirodeistila,pogodandatuprirodnusimetrijuobuhvatiiizrazi–kaojedanodizvoraHegeloveEstetike).

Hegel i pitanja Estetike

UsvojojposljednjojknjiziVeliki učitelji mišljenjaiz2002.,3Pejovićseposebnobaviianalizomglavnihpredstavnikaklasičnognjemačkogidealizma,KantovomkritikommetafizikeiHegelovomspekulativnomdijalektikom,odnosnookvirimazarazumijevanjeznačajamišljenjatihvelikihučitelja.Svakakoje,uokviruizučavanjaklasičnognjemačkogidealizma,potrebnouputitiinaPejovićevpogovorSchellingovuSistemu transcendentalnog idealizma4(1965.).IntereszaproučavanjeHegelovefilozofijeiuvidunjezinoznačenjejest,međutim,trajan.HegeljezaPejovićaposljednjifilozofkojivršisintezusvegaštoseistinskidogodiloupovijesti,aliipunovišeodtoga–prvinavjestiteljnefilozofskogibespovijesnogsvijetaplanetarnogdoba:štoje,smatra,velikasudbinakojujesamHegelumioprimjerenoprihvatiti.5Tose,uodnosunatemunašegistraživanja,pokazujeunjegovojEstetici,ukojojse,poPejovićevutumačenju,

»…nagrandiozannačinnajavljujutotalnaracionalizacija,scijentifikacijaiinstrumentalizacijaumjetnosti.Gubitakosjećajnostiimaojezaposljedicuiščezavanjeljepoteizumjetnosti20.stoljeća–utomevaljavidjetinjezino‘iščezavanje’,aneunedostatkutalentaljudinašegdoba.«6

PromišljanjemogućnostiumjetnostiPejovićuvijekpostavljauepohalnikontekst.TakoustvrđujedajenakonsmrtiGoetheaiHegelaumrojedansvijetkojizapravo,soscilacijama,sežesvedoHomerovadoba.MarxovakritikaHegela,kaonajvećegmisliocagrađanskogsvijeta,upravotuipočinjeisamozatouspijevaradikaliziratiHegelovopitanje:čemu još umjetnost utakvusvijetu(upoznatomfragmentuomogućnostiepauantičkoimodernodoba–izUvoda u kritiku političke ekonomije).7Razvitak,smatraPejović,jestnakonMarxajošvišezaoštriotopitanje,jerdobatehnikebezobzirnorušiiposljednjegranice.Zatosepitanjeomogućnostiumjetnostiudanašnjemsvijetupostavljabitnoujednospitanjemomogućnostipolitike,aobanaspitanjavraćajupočetkuevropskepovijestinaiskonknjiževnostiipolitike:kako je moguć čovjek kao čovjek?!8Kakosumogućabilaslobodnaičasnaopredjeljenjazaodređenupolitikugovoriotomedajeistinskoknjiževnoopredjeljenjeuvijekzalaganjezaslobodukojajepovijesnodostupna»jeruprotivnomslučajuonovišenebibiloniknjiževno«.9InaovomesemjestuotvarauvidutemeljnuPejovićutezu–atojedabezpojmaslobodenemožemodospjetidotogaštojestumjetnost.NozadiferenciranijepromišljanjePejovićevekoncepcijeumjetnostiivezesklasičnimnjemačkimidealizmom,trebaseprijesvegavratitinatekst»Hegelovsistemiumjetnost«izknjigeSistem i egzistencija.Um ineum u suvremenoj filozofiji (1970.).UnjemuustvrđujedaseHegelovaEstetikaocjenjujekaonajdubljeinajznačajnijedjeloupovijestifilozofijeumjetnosti,odnosnoonaje

»…sagledala smisao iprodrlaubitumjetnostikao jedanodnačinaprisvajanja i otkrivanjasvijetastakvomoštrinomdanjezinaosnovnarješenjajošidanasosamljenostršeusredšumegotovosvih‘suvremenih’teorijaumjetnosti…Utolikojenjezinapojava1835.značilaepohuurazvitkufilozofijeumjetnosti.«10



PejovićevatvrdnjadanamHegelova Estetikajošuvijekmožeposlužitikaoorijentacijauteškimizamršenimestetičkimpitanjimapokazujeseaktualnomidanas.11PejovićupućujeinaHeideggerovunapomenudaodlukaoHegelovustavuoiščezavanjuumjetnostijošnijedonesena,jerizaHegela12stojimetafizičkomišljenjeZapada,štotrajeodGrkadodanasizaključuje:

»Živimoudobakadseumjetnostsvevišepribližavatehnici,a‘čistaumjetnost’postajesvebliža‘primijenjenoj’ipitasehoćelitodovestidotledanamsejednogadanaprestanusviđatiovakoilionakooblikovanipredmeti, iučinitinamse‘lijepim’naprostosvakiupotrebnipredmet,anaročitodjelotvoranstroj?OtkakosenaimeHegelovfilozofskisistemsvevišerealizirauracio-nalnoj organizaciji svijeta i planetarnoj tehnici svagdje na zemlji, umjetnost nužnobiva sveupitnija.Moždaupravozatoštoapsolutizamracionalnespoznajeineobuzdanostsvesistematičnijegpogonasvegaštojestnepovratnoiskorjenjujesvakuspontanost,neposrednostinedužnost.VeličinajeHegelova(…)upravoutomeštojeprvinaslutiosudbinusuvremeneumjetnostiiljudskeosamljenostiusvijetubezljubaviiljepote.«13

Utomokviru,kaoniinačeusvojimspisimaoumjetnostiiestetici,Pejovićdaljenepropitujediferenciraniodnosumjetnostiiljepoteu20.stoljeću(štonamse,inače,kaotemačiniizuzetnoznačajnom)–pogotovo,primjerice,jeliupotrebnipredmet,kaoready made uumjetnosti,uopćepredmetzakojiočekujemodakaoumjetničkodjelobudelijep,14jelizbogtogasuvremenaumjetnostmanjeumjetničkom,otvara li takvaumjetnostmanjepitanja suvremenosti?Činise,ipak,dajezaPejovićaumjetnostbezprisustvaljepoteonakojajeindekstehnificiranogsvijeta.Pitanjeje,naime,nijelizahtjevzaidentitetomumjetnostiiljepotekarakterističanza18.stoljeće,ukojemseute

datumuokvirunesamonašefilozofijenegoi kulture.Mnogi pjesnici (primjerice,VladoGotovac,kojijeujednobioifilozof)čitalisutuknjigu,autjecalajeinaurednikečasopisa(Razlog,Teka).TajsegmentutjecajaHei-deggerove misli o umjetnosti, posredovaneovimprijevodom,nazbivanjaunašojkulturi,pogotovo šezdesetih i sedamdesetih godina,zahtijevaobiposebnoistraživanje,naročitouokvirimakroatistike.

3

DaniloPejović,Veliki učitelji mišljenja,NakladaLjevak,Zagreb2002.

4

F.W.J.Schelling,Sistem transcendentalnog idealizma, Naprijed,Zagreb1965. Pogovorjenastr.341–369.

5

Usp.DaniloPejović,»ŽiviHegel–odvjesto-toj obljetnici rođenja«, u: Danilo Pejović,Duh i sloboda,Hrvatsko filozofskodruštvo,Zagreb1992.,str.79.

6

Isto.

7

Usp. Danilo Pejović, »Književnost i politika«,u:D.Pejović,Duh i sloboda,str.144.

8

Usp.isto.

9

Isto.

10

Danilo Pejović, »Hegelov sistem i umjetnost«,u:DaniloPejović,Sistem i egzistencija. Um i neum u suvremenoj filozofiji,Zora,Zagreb1970.,str.16.

11

Literatura o tom pitanju je doista opsežna;ovdjejedovoljnouputitinanajnovijeknjige,npr.YvesaMichaudaUmjetnost u plinovitustanju (Ljevak,Zagreb2004.) iliArthuraC.Dantoa Nasilje nad ljepotom. Estetika i pojam umjetnosti (Muzejsuvremeneumjetnosti,Zagreb2007.),kaouostalominjegovuknjiguPreobražaj svakidašnjeg.Filozofija umjetnosti(KruZak,Zagreb1997.),kojeseutematiziranjuproblemairazumijevanjanajrecentnijeumjetnosti i izrijekomvraćajunaHegela,dotičućiiproblemtzv.isčezavanjaumjetnosti(npr.uplinovitostanje).

12

Željelibismonapomenutidadodanasnemamo prijevoda na hrvatskiHegeloveEstetike(alise,posvemusudećiprijevodprvogtomamože očekivati potkraj 2008. u izdavačkojkućiDemetra,uprijevoduNadeždeČačinovič).

13

D.Pejović,»Hegelovsistemiumjetnost«,str.34.

14

Usp.npr.knjigu:HansRobertJauss(ur.), Nicht mehr schönen Künste, FinkVerlag,München1968.



meljujeestetika,samojedanperiodupovijestikultureukojemsetodogađa?Njegovorazumijevanjeumjetnosti–osimnosivogpojmaslobode(pričemujeslobodauumjetnostiipakvezanapojmomumjetnostikojanijefragmentarna,neutemeljujesenamontaži,većzahtjevacjelovitost)–jošuvijekračunaispojmomlijepogkaopripadnogumjetnosti.Evidentannedostatakljepoteuumjetnosti20.stoljećazanjegajesimptomgubitkaistineumjetnosti.15Nedostatakljepote,osjetilnostiiljubavisimptomisukrizesuvremenosti.Pritomseneulaziumogućuraspravuotomedaninpr.kodPlatonaumjetnostiljepotanisupovezane,jednakokaoniu20.stoljeću.16NoPejovićevamisaonanastojanja,ukojimarasplećekonzekvenceHegelovihteza,vrlosuinstruktivna.NatraguHeideggera,upogovoruO bîti umjetnosti,Pejovićustvrđuje:

»Hegelsamoradikalnootkrivatajnunesamonovovjekovnenegocjelokupnemetafizike:kaomišljenjebića,metafizikajeodsvogocaPlatona,kojiseprvinarugao‘sjenisjena’(usp.Država,568A),pasvedoHegelasamogapremasvojojbîtimoralabitiiostati‘antiumjetnička’,jerjeumjetnostidaljeodržavalaslobodandodirsonimštosemetafizicinužnojavljakaoNišta,sbitkom.«17

Heidegger i jezik kao paradigma umjetnosti

OsvjetljavajućiHeideggerovu tezuda je pitanje o bîti umjetnosti bitno pitanjeozavičajučovječjegopstanka,ikaoobratbitnojistini,onootkrivadaumjetnostpodaruječovjekuneponovljivuizvornuistinitost,štojenikadanemožedostićiispravnostpredstavljanjamakojeznanosti.Naime,kakoPejovićzaključuje,umjetničkajezbiljnost»zbiljskija«odrealnostisvegarealnoopstojećeg!Unjegovupristupuumjetnosti,Heideggerje,kaoihermeneutika,bioglavniorijentirurazumijevanjuumjetničkogdjelaprekodominantneparadigme20.stoljeća,tj.jezika.18GeneracijekojesučitaleO bîti umjetnosti(a2009.bitće50-godišnjicaizlaženjatogprijevoda)učilesukakoodHeideggeratakoiizPejovićevarazumijevanjaitumačenjaHeideggera,onoštojeufilozofijibitno–znatipostavljatipitanja.Stoga,smatramo,trebanavestiupravoPejovićevaupućujućapitanja:

»Pa ipak,usprkos svoj izvornostiHeideggerovapitanjaobîti umjetnosti, već seodpočetkanašegrazmatranjaneminovnonamećuovaprotupitanja:Jelizaobratbitkadovoljnosamočekajućepjevanjeimišljenje?Akopovijesnostpovijestikaopovijestbitkaidolazidoriječisamoudjelimavelikihpjesnikaibitnihmislilaca,značilitodaseonadoistaizbivasamoponjima?Napokon,ako jecjelokupnadosadašnjapovijestbitkabezostatkametafizička,kako toondabitnopjesništvokrozcijelotovrijemezaboravabitkaipakuspijevaiskazatibitnuKazusamogbitkadokmišljenjutonepolazizarukom?Zardosadašnjaumjetnostisamanijeneprestanopokušavaladasebepojmovno(=metafizički)interpretiraiekspliciratesečestoupinjalada‘dokaže’kakonije‘manjevrijedna’odfilozofije,odnosnoznanosti?LeonardodaVincinpr.proglasiojesâmoslikarstvofilozofijom(usp.Traktat o slikarstvu)!«19

Umjetnost i psihoanaliza

Utekstu»Filozofijaipsihoanaliza«,objavljenom1965.kaopogovorknjiziHerbertaMarcuseaEros i civilizacija.Filozofsko istraživanje Freuda,PejovićpratitragpovijestizapadnefilozofijeiprosuđujeMarcuseovupotrebudaFreudapokušasmjestitiuglavnitok,međumisliocekaoštosuAristotel,HegeliNietzsche.OnoštonamsetučiniznačajnimjestPejovićevopodcrtavanjeznačenjakasnogFreudainjegoveeksplikacijepojma‘kulture’,kaoinajdalekosežnijuMarcuseovutvrdnju,naimedaćese



»…pretvaranjemspolnostiuErospostićistanjeuniverzalnogiapsolutnogerotizma.Udruštvuizobiljaiigre–štojošpreostaječovjekuoslobođenomodradaioskudiceosimnepomućenogerotskogužitkakojinepoznajegranicevremena?!«20

Ovotematiziranjepobjedenadvremenomkaogranicomzadovoljenja,Pejovićuomogućujedapostavipitanjeiizloživlastitistavoznačenjuumjetnosti,stajališteskojegaprosuđujeiznačajMarcuseoveteorije.

»Tomesuvećodavnotežilesvefantazijeiutopije,štoviše,jošodvremenaPlatonoveGozbe umjetnostkao‘umnaosjetilnost’nikadanijeprekinulasvojubitnuvezusErosomkaobîtibitkaisvojimizvornimpoticajem.Poglavljeotoj‘estetičkojdimenziji’problemačinijedanodnajboljihdijelovaMarcuseoveknjige.Sjednestrane,onopružauviduskrivenupozadinustanovitihmeđusobnihsklonostiumjetnostiipsihoanalize.Onajeodpočetkabilavrloprivlačnazamnogepisceiknjiževnepokrete,počevšiodMarcelaProustaiThomasaMannasvedoBretonaionognašegnadrealistakojijeoštrooptužiosvelicemjereštoigraju‘policajcabezjajca’.Ilitakvihtumačalikovneumjetnostikojismatrajudajesvakaskulpturaizrazphallosa,acijelaarhitekturaništadrugonegosimbolikavagine,čežnjezapovratkomuintrauteralnuskrovitost!«21

PritomPejovićističedaje

»…ozbiljnoiznalačkoMarcuseovorazmatranjeosjetilnedimenzijeumjetnosti injezinaodnosaspramErosadalekoodtakvihisličnihnastranosti.Uopćejenjegovainterpretacijapunaknjiževnihasocijacijaireminiscencija,anjezinodmjereniesejističkistildobropokazujekakosefilozofskimožepisatijasnoiuistimahknjiževno.«22

Ekspresionizam i filozofski modernitet

»Sumraksvijeta i traženjenovogčovjeka«vrlo jeznačajantekstofilozofskimizvorimaiidejnimkomponentamaekspresionizma,23štonakrajusadrživrlozanimljivoizlaganje:Moć riječi i rani Krleža.CiljmujeukazivanjenatipičnaraspoloženjakarakterističnazaekspresionizamkodmladogKrležeitvrdnjudanjegovstiltehnički»podsjećanaekspresionističkuekstazunatra

15

Hans-GeorgGadamer ihermeneutikavrlosuznačajnizaPejovićeveuvide.Opojedinimnjegovimtekstovimaiizrijekompiše,npr.oAktualnost lijepoga. Umjetnost kao igra, simbol i svetkovina (vidi:Hans-GeorgGadamer,Ogledi o filozofiji umjetnosti, AGM,Zagreb2003.).Pejović, međutim, više ide u velike potezeepohalnogmišljenja,amanjeseupuštaunosivukategorijusuvremenihpristupaumjetnosti,kaoštojeestetskoiskustvo.(Gadamerutomtekstu, govori o Duchampu, koji izolirajućiupotrebnipredmetizazivaestetičkišokitimeotkrivaneštooduvjetaestetičkogiskustva.)

16

Raspravuomogućojpoveznicirazumijevanjaumjetnosti kod Kandinskog i Platona, kojanijeupojmu‘lijepoga’,negouonomeštojeegzistencijalno obvezujuće, vidi u: ErnestoGrassi, Die Theorie des Schönen in der Antike,DuMontSchauberg,Köln1962.

17

Danilo Pejović, »Martin Heidegger i pitanje bîti umjetnosti«, u: Martin Heidegger, O bîti umjetnosti. Izvor umjetničkog djela. Čemu pjesnici?,Mladost, Zagreb 1959., str.165–166.

18

Pejovićev intereszaproučavanje jezikavidljiv je i u većoj studiji »Jezik kao iskustvosvijeta.Nacrt za jednu filozofiju jezika«, u:Danilo Pejović, Hermeneutika, znanost ipraktička filozofija,VeselinMasleša,Sarajevo1984.,str.7–60.

19

D.Pejović, »MartinHeidegger i pitanjebîtiumjetnosti«,str. 170–171.

20

Danilo Pejović, »Filozofija i psihoanaliza«,u:HerbertMarcuse,Eros i civilizacija. Filozofsko istraživanje Freuda,Naprijed,Zagreb1965.,str.235.

21

Isto.

22

Isto.

23

Vidi:D.Pejović,Duh i sloboda,str.27–52.



guNietzschea«24kaoiskrenumladenačkuegzaltaciju,pričemujeNietzscheuKrležinunazorunasvijetodigraoulogunavjestiteljaipripremiogazarazumijevanjeMarxa.Pomojemusudu,uBlochovuDuhu utopije,kaofilozofijiekspresionizma,događaseupravoovoštoPejovićustvrđujezaKrležu:NietzschejeodigraoulogunavjestiteljaisamogBlochapripremiozarazumijevanjeMarxa.Timeseovdjenemožemodetaljnijebaviti,aliBlochjedokrajaživotaostaoekspresionistiničeanac.25UtojranojfazinijezapravoMarxadobronitipoznavao,štojekasnijenadoknadio,neizgubivšibašnikadatemeljnemotivepočetakavlastitafilozofiranja,kojisubiliugrađeniiunjegovucjelokupnumrežuuvidaubîtsuvremenosti,kaoinačinuotvaranjapitanjatojistojsuvremenosti.UsumarnojbibliografijinakrajutogčlankazanimljivojedataBlochovaknjiganijenavedena,iakojeponašemsudutonajznačajnijafilozofijaekspresionizma.Međutim,PejovićseodnosomBlochaiekspresionizmabavivremenskiranijeinadrugommjestu.Općenito,Pejovićsenjimebaviovrlo intenzivno.26Višeo tomemožemonaćiu tekstu»Kasnažetva«napisnomzatemuMisao Lukacsa i Blochaupovodu80-godišnjicerođenjaobafilozofa.27

Ovdje Pejović sasvim jasno pokazuje da jeBloch postao jedan od prvakanjemačkogekspresionizma,tedauranimdjelima,kakonjegovimtakoiLukácsevim,»epohalnoiskustvosuvremenepovijestišturmunddrangovskieks-plozivnozračiijošuvijekprivlačisvježinomotvaranjanovihobzoramišljenjaidjelovanja«.28Ukazatćenatodasuobamisliocakrenulaufilozofijukaosvojevrsniveberovci(moždačakničeovci /kurzivG.Š./,georgeovci),

»…aliihjeunutarnjalogikafilozofskemoderneutombitnomsmislunužnovratilanjemačkomidealizmu,aiznadsvegaHegelu,odaklesuonipotražiliputMarxu,političkojljeviciismiriliseukomunizmu.Kolikolijeevropskihduhovamanje-višekročiloistimputom…?!«29

OrazlikovanjuupojmuModernePejovićpunodetaljnijegovoriuzbirciteks-tovanaslovljenojOproštaj od moderne,30novrlojezanimljivoda1966. (uvrijemekadtermin‘postmoderna’jošnije etabliran,kakosetokasnijezbiva),govorećioLukácsuiBlochu, tvrdidanjihovopus»umnogočemuiprotivvolje reflektiraju vladajuće tendencije filozofskogmišljenja našeg stoljećauopće:put pokazuje iz modernog u postmoderno«31 (kurzivG.Š.).PritomspravomprosuđujekakojeLukácsevputišaosilaznimpravcem,dokjeBlochuspijevaoprodubitisvojemišljenje.Posebnoćepodcrtatinjegovustudijuoproblemuprirodnogprava,slobodu kaoneotuđivoljudskopravokojespadaufundamentalnibitakčovjeka,kojejezaPejovića–štojejasnovidljivoinadrugimmjestimaunjegovimdjelima–temeljiumjetnostiifilozofije.Aštosesamogekspresionizmatiče,vrlodobroukazujenanjegakaonaradikalanprijelomkojizaslužujepredikatumjetničkerevolucije.

»NoekspresionizamnijesamoistaknutidioeuropskeModerneuširemsmisluistilkojinadmoćnovladadesetljećemod1910–1920…Pomišljenjumnogihonjebiomogućsamozatoštojeusebinosiokaojezgronezaobilazanmomentsvakogstvaralaštva,naimeekspresiju,tenatajnačinzapravotvoristalnogpratiocasvihpovijesnihstilova.«32

Možemosesložitidaekspresionizamnijesamo»istaknutidioeuropskeModerne«.Notezadajeonipratiteljsvihpovijesnihstilova–manjejeplauzibilna.PrijebismokazalidajeparadigmarazumijevanjaumjetnostiodKantaupravo ekspresija,štojeznačajnozarazumijevanjemodernekaotakve.Riječjeujednooepohiupovijestiestetikekadaspovijesnescenesilaziparadigmatumačenjaumjetnostiprekomimesisa(štoneznačidaseonasporadičnoneobnavlja,primjerice,usoc-realizmu).Utolikoje,smatramo,riječoepohal



nomutemeljenjumoderne,anesamoopratiocusvihpovijesnihstilova.Međutim,potpunosemožemosložitidajeekspresionizamumjetnost

»…onogpokoljenjaštojepošlouPrvisvjetskirat…Grotesknostiizobličenostekspresionističkihfigurapravasuslikaraščovječenogčovječanstvaipaklenogkaosausvijetu.Ugaogledanjaekspresionističkevizijestogamorabitiiskrivljen:egzaltacijaisugestivnostizrazaekstazepotpunozapuštakonkretnusadržajnostusmislufabuliranjanekeodređeneteme,šokoviikrikovinisuartikulacijeosjetilnihpredodžaba,negorealizacija,štoviše,konstrukcijaimontaža ideje ništavila.«33

PritomPejovićvrlopreciznoupućujenapitanjeo nihilizmu imogućnostinjegovaprevladavanja,kaoinaNietzscheovorazumijevanjeistinekaosjetilneitjelesne,kojuadekvatnomožespoznatisamoumjetnost,odnosnoumjetnost jekao»sjetilnopoimanje«organkojizadobivanajvećufilozofskuulogudabudegrobarmetafizike.34

Pitanja suvremene umjetnosti

Nadalje,generacijamaje(od1972.dodanas)kaoispitnaliteraturabilaijestantologija tekstovaNova filozofija umjetnosti.35Pejović jepomnoodabraoreprezentativnetekstove(akojiseidanasčestokoristekaopredlošcizaradu

24

Isto,str.44.

25

UnašemposljednjemrazgovorusBlochomusrpnju1977.,dvatjednaprijesmrti,Blochje,slabašnatijelazamotanaudeku,nakonpitanjaookolnostimafilozofijeifilozofaunas,započeo ekstatičan dvadesetominutnimonologoznačenjuNietzscheazasuvremenufilozofiju.No,bezobziranatoiskustvo,ovosesasvimplauzibilnomožepokazatiunjegovimtekstovima.

26

NapisaojeipredgovorTübingenskom uvodu u filozofiju,Nolit,Beograd1966., str. 9–28,podnaslovom»Potragazabitkomkaohermeneutikanade.UtopijskafilozofijaErnstaBlocha«.VrločestogaspominjeuzbokHeideggeru(inijansiranourazlikovanjusnjim),itoskoro u svakoj prilici kada tumači značajnefilozofskeorijentacijeprošlogstoljeća.

27

Vidi:DaniloPejović,»Kasnažetva«,Praxis,3/1966. Tekst je uključen u knjigu Sistem i egzistencija. Kako je napisan povodom isteobljetnice, Pejović je insistirao na njihovimsličnostima.Razlikameđunjima,bašuvezisrazumijevanjemsamogekspresionizma,punoje,ponašemmišljenju,veća,nootomeneštokasnije. – Treba svakako spomenuti i Pejovićevo bavljenje Adornovim promišljanjemglazbe, što smatranesumnjivonajvrednijomostavštinom (pri čemu je, smatra Pejović,SchönbergovasintaktičkidisonantnaglazbenafrazautjecalainaAdornovvlastitistilpisanja,usp.D.Pejović,Duh i sloboda, str.70).Ujednoćenaistomemjestuukazatiinaopćeznačenje temau estetičkimspisimaAdorna:

»Skeptičke i ironičke analize umjetničkogasubjektaiobjekta,tenjihoveneprekidneuzajamneuvjetovanostiu svakomumjetničkomdjelu, postupnost momenata posredovanjadruštveneodređenostiumjetničkogstvaralaštva, i najposlije samamogućnost umjetnostine samo kao oblika nego kao i sadržaja udobarastućemehanizacijeineograničenere-produkcije.«

28

Isto,str.317.

29

Isto.

30

DaniloPejović,Oproštaj od moderne,Maticahrvatska, Dubrovnik 1993. Posebno želimoukazati na tekst »Heideggerovo razumijevanje novoga vijeka«, objavljen prije togau zbornikuFilozofija i svijet života. Moderna versus postmoderna, Akademija nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo1991.,str.299–304.

31

D.Pejović,»Kasnažetva«,str.319.

32

D.Pejović,Duh i sloboda,str.28.

33

Isto.

34

Usp.isto,str.32.

35

DaniloPejović(urednikiautorpredgovora),Nova filozofija umjetnosti.Antologija tekstova,Maticahrvatska,Zagreb1972.



seminaru),itokakoizpodručjaestetiketakoifilozofijeumjetnosti20.stoljeća(neulazećitomprilikom–alisetimebavinadrugommjestu–uodređenjagranicaimogućnostiestetikekaodiscipline,kaonitogašto‘filozofijaumjetnosti’kaopojamznačiuodnosunaestetiku).36 BitnetendencijePejovićevapromišljanjaumjetnostinatraguanalizaHegelaiHeideggera(alisvakakoiMarxa,štoćemovidjetikasnije)sažimaseuistoimenompredgovoru37oveantologijetekstova.Značajkanove,odnosnosuvremeneumjetnosti(štosmatrasinonimima),zaPejovićajeprijesveganjezinaborbaprotivcjelokupneeuropsketradicije irazaranje tisućljetnebaštine, čemunemapremcau čitavoj dosadašnjoj povijesti.Nadalje,smatradajeumjetnostsamasebipostalaupitnom,pričemuukazujenanekabitnapitanjaupristupu suvremenojumjetnostikao jedinstvenomfenomenuvremena.Pritomustvrđujeslijedećerezultatesuvremeneumjetnosti:

1. unjojsesvijetprirodeprikazujekaokaos,jernastojiizbrisatiposljednjetragove prirode kao kozmičkog poretka i reda u svimpojedinostima (uodnosuumjetnostiiprirode);

2. ona se progresivno obraća u tehniku; naime, jednostavnu upućenost napriroduzamjenjujezavisnostodmnogostrukogsklopasloženihnaprava(uodnosuumjetnostiitehnike);

3. iskazujesekaobezobličnost,jerjesvetopočeloizobličavanjemprirodnihoblika(uodnosuumjetnostiioblika);

4. njezinajeodlikaotuđenostodzbiljnosti,jerjezbiljnostpostalatakvadavišenetrebaumjetnost(uodnosuumjetnostiizbiljnosti);

5. lišena svakog neposrednog značenja, takva se umjetnost više ne možeistinski »sviđati«– to je bezosjećajnaumjetnost (uodnosuumjetnosti iosjećajnosti);

6. djelasuvremeneumjetnostinužnosuhermetična(uodnosunaumjetnostirazumljivost);

7. točkadotičeodnosumjetnostiislobode,štojeiutemeljujućiodnosnjegova,Pejovićevapoimanjaumjetnosti.Ustvrđuje,naime,dajeumjetnostusvojojbîtislikaistinepovijesnogsklopa,riječsamogbitka:»Kaoistinasvijetasačinjenaudjelo,umjetnostjenajvišaslobodadasesprambitkapovijesnogsklopaotvorimoiposlušamonjegovnagovor,ilidasespramnjegazatvorimoiprečujemoga.Akojesavtajsvijetprirodeipovijestiusebiskladan,razmjeraniuravnotežen,ondaćeumjetnostbitikadraproizvestinajvećadjela.Naprotiv,kadasebitakpovijesnogsklopanađeuraspadu,ondasenjegovidijelovimeđusobnoosamostaljuju,istinaseprikrivaizatvara,aumjetnikjeprepuštensamsebiisvojojsamovolji.«38

Cjelokupna jeumjetnost,zaPejovića,otuđenakadasebitakotuđiodbićausvijetuinjezinaseneslobodaočitujeilikaosamovoljailikaonasiljenadnjom.39 Dehumanizacija i depersonalizacija čovjeka40 dovodi do otuđeneumjetnosti; riječ je o dobu u kojem nedostaje prave umjetnosti, odnosnosegmentupovijestikojimse rasprostirenizoblikauništavanja ljudskeslo-bode.41

Pejovićsmatradačinjenicaštousuvremenomsvijetunedostajeegzemplarnavelikaumjetnostukazujedanemaniti velike filozofijeumjetnosti.Postojesamoznakovijednogdrukčijegsvijeta,amišljenježelipromislitipovijestZapada(kaoprogresivnupovijest nihilizma).42Ističesedavećdugotrajedobafragmentaikrhotina43uumjetnostiifilozofiji,uzodsutnostjedneegzemplarnevelikeumjetnosti ili,kakoje toponovoformulirao,umjetnostvećdugo



progonifurijaiščezavanja.Otvaranjevelikihhorizonatamišljenja,velikihpotezaukojimajemogućepromišljatiumjetnost–temeljnajeznačajka,ponašemsudu,Pejovićevapromišljanjauopće,patakoiumjetnosti.Konstatacijadanedostajevelikaegzemplarnaumjetnostnjegovjepokušajrazumijevanjabîtisuvremeneumjetnostite,premdatvrdidajenjegovpristupsonustranusvakepohvaleilipokude,najnovijepokušajeonodobneumjetnosti(»artepovera«,»landart«,konceptualnaumjetnosti,itd.)teškomožeprihvatitiipitasezaslužujelitouopćevišezvatise»umjetnošću«?Naprostosmatradasuglavneteškoćestom»umjetnošću«što»tasprdnjajošuvijekpretendiradabudeumjetnost«.Svakakojepitanjekoliko»furijaiščezavanja«,kojatakodugopratiumjetnost,aštosmokaoproblemdotakliupovoduHegelovadictumaosmrtiumjetnosti,ukazujenajedanteškoprevladivproblem,adrugojekolikosePejovićevaipakjasnoiskazananesklonostumjetnostišezdesetihgodinaprošlogstoljećanemožeucijelostipokrititumačenjemHegelovadictumaiHeideggerovimepohalnimmišljenjem.UtomnamsegmentumoždaPejovićnemožeotvoritiperspektivekakvenalazimounizusuvremeneliteraturegeneracija,kojesuseutojumjetnostiprepoznavaleinjomenastojalepostavljatipitanjesvijetuokosebe.Noumisaonomotvaranjuhorizonataepohekaotakve,postavljanjapitanjakojazadiruutemeljesameepohe,Pejovićjebiovelikiučitelj.44

36

Riječ je o sljedećim autorima i tekstovima:Thomas Stearns Eliot, Jedinstvo evropske kulture; Sigfried Giedion, Arhitektura i zajednica; Herbert Read, Filozofija moderne umjetnosti; Hans Sedlmayr, Revolucija moderne umjetnosti; TheodorW.Adorno,Teškoće u skladanju i shvaćanju nove glazbe;ErnstBloch,Transcendencija i najintenzivniji ljudski svijet u glazbi; GeorgLukács,Osebujnost estetičkoga; WilliOelmüller,Nove tendencije i diskusije marksističke estetike; JurijM.Lotman,Problemi opće teorije umjetnosti; MaxBense,Estetička komunikacija i informacija; NicolaiHartmann,Estetika; NicolaAbbagnano,Egzistencija i umjetnost; JeanPaul Sartre, Angažirana književnost; Albert Camus,Pobuna i umjetnost; MauriceMerleau-Ponty,Film i nova psihologija; AndréMalraux, Glasovi tišine; MikelDufrenne,Bitak estetičkog predmeta; ErnestoGrassi,Umjetnost kao prikazivanje ljudskog djelovanja; Ernst Jünger,O kraju povijesnog razdoblja; MartinHeideg-ger, Izvor umjetničkoga djela; Hans-GeorgGadamer,O krugu razumijevanja; FriedrichGeorg Jünger, Jezik i kalkul; Emil Steiger,Vrijeme kao pjesnikova imaginacija iEugenFink, Moda – zavodnica. Postoji i dodatakoddvatekstakojasetičuumjetnosti kao sektora ideološke fronte. Riječjeotekstu A.A.ŽdanovaReferat o časopisima »Zvijezda« i »Lenjingrad«, te Mao TseTunga Kultura i umjetnost.

37

Nova filozofija umjetnosti,str.5–14,kaoi D.Pejović,Duh i sloboda,str.53–61.

38

Nova filozofija umjetnosti,str.11.

39

Isto,str.12.

40

Usp.npr.JoséOrtegayGasset,Dehumanizacija umjetnosti i drugi eseji,Litteris,Zagreb2007.

41

Usp.Nova filozofija umjetnosti,str.12.

42

Usp.isto.

43

Ovdjebibilozanimljivo,čininamse,uputitina čuvenu diskusiju o ekspresionizmu (odnosno diskusiju o realizmu) i na razlikovanjeshvaćanjaBlochaiLukácsauodnosunaznačenje ekspresionizma, za kojega Lukácsnijeimaonikakvograzumijevanja(smatrajućidevetnaestostoljetni roman paradigmom zasuvremenuumjetnost), dok jeBlochupravouekspresionizmuvidio,prekopojmovafrag-mentaimontaže,bitnipotencijalsuvremeneumjetnostiuopće,pajeutolikobio,zarazlikuodLukácsa,vrlozanimljiviusvimkasnijiminterpretacijama postmoderne. U tridesetimgodinama,BlochiLukácsbitnoserazlikujuupojmuumjetnosti.SuvremenaumjetnostzaLukácsajebitnodekadentna,dokjezaBlochaprepunapotencijalakojiresiumjetnostkaotakvu, a njegovo oduševljenje suvremenomumjetnošću naprosto ne jenjava. Vidi također:GordanaŠkorić,»ProblemnasljeđakodBlocha i Lukácsa«,Rukovet, Subotica, god.XXVIII(1982),br.2–3,str.312–321.

44

Uvidi i način promišljanja problema epohe,koje sam prisvajala i od Danila Pejovića,



UknjiziOproštaj od moderneiz1993.,autortematizira‘postmodernu’(terminštogaspominjejoš1966.,kakosmovećvidjeli!)kaotemeljitupromjenuunačinumišljenjaiponašanjanasvimpodručjima,autekstu»Umjetnostizbiljnost«ističedasefilozofskopromišljanjeumjetnostiunašedobasusrećesosebujnimteškoćamaštoproizlazeizsamogpoložajaumjetnostispramzbiljnostitehničkogsvijetaištosesamaestetikapokazalanedostatnom.Nakrajusepita:Imaliumjetnostjošprilikuizravnouspostavitidodirsbîtičovjeka,inatajnačinkaoljepotasačuvatisvojedostojanstvonenadomjestiveistinečovječjegsvijeta?TuseponovoističePejovićevatemeljnatezada»kaoifilozofija,umjetnostmožebitisamodjelo slobode«.45

Nedostatnost estetike i Marxovo mišljenje

Raspravamakojetrajudesetljećimaopojmu‘estetike’irazlikovanjuodpojma‘filozofijeumjetnosti’rezultiralesučestodanašnjimpaušalnimstavovima,kakojeestetikaiscrpilasvojemogućnostiidanjezinomjestopreuzima,prijesvegau20.stoljeću,filozofijaumjetnosti.Raspraveoestetici,sadržajupojma, postale su pomodne, štoPejović već u tom tekstu vrlo dobro vidi.Dapače,jasnopokazujedasenavelikoiglasnogovorioesteticikaonečemšto je izanas,zastarjelo, staromodno ipreživjelo.Kakoćemoubrzopokazati,Pejovićjevrloosjetljivzaproblemdiferencijacijeuznačenjupojmovaiutolikojebioivrstannastavnik,anesamofilozofskipisac.Onvrlojasnopokazujedafilozofijaumjetnostiuopćenijesamotektakozamjenskipojamzaestetiku,dapačeionjeupitanakopromislimograniceimogućnostifilozofije.Sdrugestrane,točnonavodidasenavelikogovorionpr.»industrijskojestetici« isl.,odnosnodajeestetikasvakodneviceneštoštonasbitnookružuje.Dajetekstpisaokasnije,sigurnobiutouključioipitanjaestetskekirurgije,kaoinovihvrstaonogaštopripadasvakodnevicikojasemasovnoestetizira.Utimraspravljanjimaoesteticiiumjetnostiautornastojikorakpokorakrasvijetlitipojmovnuzbrku:prvo,ukazujućinazabludukojajesastojiutomeštoseumjetnostshvaćakao»slobodnadjelatnost«,aestetikakaokanonisamovoljniarbitar;drugo,namnijenjedaumjetnicipolazeodfilozofskihnačela; treće,nanekritičko izjednačavanjeestetike, filozofije ilimetafizikeumjetnostiimišljenjaoumjetnostikaotakvoj.Onedostatnostiestetikepiševećuknjizi,zanjegovomišljenjeznakovitognaslova Protiv struje (1965.),utekstu»Umjetnost iestetika«,kojisetujavljaprviput.46Pitanjeskojimpočinjejest:Postoji li marksistička estetika?iustvrđujedaćeodgovorovisitiorazumijevanjubîtisamogamišljenja:uonojmjeriukojojjeMarxovamisaosamofilozofija,utojjemjeriimarksističkorazmišljanjeoumjetnostineštofilozofskoinakrajuestetičko.

»Ukolikopaknije samofilozofijanego ineštodrugo,moždaneštoštoprodire izvansamogokvira filozofije kao takve u iskon zbivanja povijesti, utoliko i naš pristup umjetnostimoradoprijetiizvanokviraestetikeifilozofijeumjetnostidosasvimnovihdimenzijapitanjaobîtiumjetnostiinovihkonturaodnosaumijećaimišljenja.«47

Pejović, naime, smatra da, kakoMarxovamisao problematizira filozofiju,naisti način stavlja u pitanje i umjetnost.KakozaPejovićevopromišljanjeumjetnostionaprijesvegamožebitisamodjeloslobode,uposljednjemsepoglavljuspomenuteknjige,naslovljenom»Smisaoumjetničkepobune«,navodi:

»‘Umjetnostneposrednonemijenjasvijet’,jerprijesvakenjegoveizmjeneotvaramogućnostdasenazruobratnicepovijesti,inatajnačinukazujeumjetničkomslikomkakoseonmijenja,



kadaćeigdjenastupitipobunaprotivnjegovabesmisla, jer jeonaslobodanzov na pobunu. ‘Umjetničkodjelo’nemožesenikadapodvrćikoordinatamanekoggotovog‘pogledanasvijet’,budućidasamosobomotvaraobzorsvakevidljivosti,gdjeseteknazirustajalištaioptikesvih‘pogledanasvijet’.Pravijeumjetnikstogabitnobuntovnik, ionseslobodnoopredjeljujezanacionalnuisocijalnurevoluciju.Zatoonimanesamopravonegoidužnostdasvojemuvremenuiskrenoopališamarilidagasvečanoblagosilja,initkogautomenemožespriječiti,akoonsamvjeruje u svoju istinuiimasmjelostidajedoreče.«48

Pejovićstogazaključujedaje pobuna umjetničkogsmislasmisaoumjetničkepobune.

Filozofija i umjetnost

Temeljnateza,štojususrećemonamnogimmjestimautekstu,jestdaumjetnost,kaoifilozofija,možebitisamodjeloslobode,afilozofijaiumjetnostjednako, »ravnopravno« izgovaraju istinu proizvoditelja ljudskog svijeta.49IztoghorizontaPejovićaidaljezanimaodnosmeđunjima,štogastoljećimaistražujubrojnimislioci.Tematizirajućiga,štojevrlozanimljivo,uzagradestavljacijelulepezumogućihodnosakojisetičuisprepletenosti,utjecaja,nad-ređenostiipodređenosti,prijepora…Posebnojepoticajnozamišljenje,toštoseodlučujezanaglašavanjeumjetnosti (uzreligijuiznanost)kaosamostalnogizvorafilozofije,kojajeoduvijekobrazovanomčovjekubilanajbliža.Umjetnostkao izvor filozofije ukazujedaonoštoonaiskušavamorabitizornoprisutno(alinadruginačinodreligije),notamogdje

»…dopirenaposredannačindo‘prvih’ i ‘posljednjih’pitanja,onanemorasamaprerastiufilozofiju,alimožepostatiizvoromfilozofskogmišljenja.Višenozadrugeumjetnostitoprijesvegavrijedizapjesništvo,kakozaepskotakozalirskoidramsko,odnajstarijihvremena.Osobitoposljednjihstotinugodinaunutarsameumjetnostipostepenosejavljajusveeksplicitnijeznanstvena,azatimifilozofskapitanja,štozacijelosasvojestranemogupostatitemomdaljnjeobradbeuokvirufilozofskogmišljenja.«50

Filozofija je zaPejovića životni stav i zbiva sekao stalnadjelatnost cijelačovjeka,kojojnijednobitnopitanjenijetuđe.51

»Doksunjeziniprviznačajnipokušajinajbližipjesništvu(Parmenid),ilidramskomprikazuraspravljajućidijaloški(Platon),razvijenijefilozofskomišljenjenalazisvojizrazusustavnumonološkomizlaganjučimesepribližavasistematiciznanosti(Aristotel,Hegel),adanasseobraćaprotivsistemaivraćanajjednostavnijimoblicimakazivanja:pjesmi,aforizmu,eseju.«52

Pejovićevanastojanja da rasvijetli horizontmogućegpromišljanja epohe–oslanjajućisenaHegela,Heideggera,Marxa,Blocha,kritičkuteorijuiumjet

umnogomesumiolakšalaipomoglaudaljnjem specijalističkom studiju kod WalteraSchulza.Usp.npr.WalterSchulz,Metaphysik des Schwebens. Untersuchungen zur Geschichte der Ästhetik, Neske,Pfullingen1985.

45

D.Pejović,Oproštaj od moderne,str.153.

46

Tekstjenafrancuskom(L’art et l’esthétique)kasnijeobjavljenu:Praxis,3/1966,str.296–307.

47

DaniloPejović,Protiv struje. Studije i eseji, Mladost,Zagreb1965.,str.288.

48

Isto,str.324.

49

Usp.isto,str.301.

50

D.Pejović,Duh i sloboda, str.17.

51

Isto,str.26.

52

Isto.



ničkepokreteprvepolovicedvadesetogstoljeća–otvarajupitanjaoodnosimaumjetnostispramosjetilnostiiljepote,teotuđenjaikritičkihpotencijalajednakokaoismrtiumjetnosti,štoćeidaljebitipredmetomiprostorommišljenja,nokojenamjePejovićneospornoraskrčioibioučiteljemmišljenja.

Gordana Škorić

Reflexion der Kunst bei Pejović

ZusammenfassungDanilo Pejović (Ludbreg,1928 – Zagreb, 2007) hat nach Milan Kangrga an der Abteilung für Philosophie vom Beginn der Sechziger bis zum Beginn der Siebziger Jahren Vorlesungen über die Ästhetik gehalten, als diesen Lehrstuhl Danko Grlić übernahm, mit wem er Heideggers Werk Der Ursprung des Kunstwerkes übersetzte.In Pejovićs Bedenken der Kunst war Heidegger neben der Hermeneutik der Hauptorientierungspunkt im Verstehen des Kunstwerkes mittels Sprachparadigma, und in diesem Kontext in der zeitgenössischen Kunstphilosophie, mit der besonderen Betonung auf die Wichtigkeit des Expressionismus, hat er die Beziehung zwischen Kunst und Natur, Technik, Formen, Wirklichkeit, Sensibilität, Verständlichkeit und Freiheit erforscht. Die Erörterung über die Möglichkeit der Kunst wird von Pejović immer in den Epochen-Kontext gesetzt, mit der Behauptung, dass nach Goethes und Hegels Tod eine Welt, die mit den Schwankungen noch vom Homers Zeitalter dauerte, gestorben ist, und Marx radikalisiert Hegels Frage darüber, warum noch die Kunst, nur dass diese Frage im Zeitalter der Technik nach Marx immer mehr verschärft wurde.Pejović vertritt die These, dass man ohne den Begriff der Freiheit das Wesen der Kunst nicht erreichen kann, und Leben in der Welt, die voll von Vernichtung der Freiheit der Menschen ist, führt zur Verlust der Sensibilität und Schönheit als angehöriger Kunst.

SchlüsselwörterKunst,Philosophie,Ästhetik,Expressionismus,DaniloPejović,G.W.F.Hegel,KarlMarx,MartinHeidegger,ErnstBloch,Sprache,Freiheit

pejovićevo promišljanje umjetnostidarhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7291/1/11_skoric.pdf · hegel je...

Documents