1

2 Uvod

Bog, duhovni ivot bili su mi to vrlo nejasni pojmovi prije nego sam sreo rila Prabhupadu. Oduvijek me zanimala religija, ali prije susreta s Krininim bhaktama nisam imao pravi uvid potreban za uspjeno raspitivanje o duhovnom ivotu. Postojanje Stvoritelja oigledno je za osobu zdravog razuma. Ali, tko je Bog? Tko sam ja? Pohaao sam idovsku kolu i studirao orijentalnu filozofiju, no nikada nisam mogao dobiti zadovoljavajue odgovore na svoja pitanja. Mantru Hare Krina prvi put sam uo krajem 1968. godine, u Greenwich Villageu, u New Yorku: hare krina hare krina krina krina hare hare hare rama hare rama rama rama hare hare Zvuala je privlano i dok sam je sluao osjeao sam se vrlo ugodno. Mantra mi se urezala u sjeanje te sam uskoro poalio to od bhakta nisam uzeo neki asopis. Kako mi je kasnije bilo objanjeno transcendentalno sjeme, koje bi moglo izrasti u ljubav prema Bogu, bilo je posaeno. Nekoliko mjeseci kasnije, u ruke mi je stigla pozivnica na kojoj je bila ispisana mantra Hare Krina. Pozivnica je obeavala: Pjevajte ova Boja imena i ivot e vam biti uzvien! Povremeno bih pjevao i mantrao i nalazio da mi mantra doista smiruje um. Nakon to sam diplomirao kemiju, 1971.godine pridruio sam se Mirovnom odredu i otiao u Indiju kao znanstveni predava. Tamo sam se raspitao o pokretu Hare Krina. Mantra mi se uinila vrlo privlanom, filozofija zanimljivom, a uz to me je zanimala i izvornost pokreta. Prije odlaska u Indiju, nekoliko puta sam posjetio Krinin hram u New Yorku, ali sam smatrao da naizgled strogi ivot bhakte nije za mene. U Indiji sam prvi put sreo Krinine bhakte na festivalu kojeg su odravali u Calcutti, tijekom listopada 1971. godine. Bhakte su mi objasnili svrhu yoge i potrebu za raspitivanjem o duhovnom ivotu. Poeo sam osjeati da njihovi obredi i sveanosti nisu dosadne, sentimentalne dunosti, ve istinski, razborit nain ivota. Meutim, u poetku mi je bilo vrlo teko razumjeti filozofiju svjesnosti Krine. Moj me zapadnjaki odgoj na puno suptilnih naina sprjeavao da vidim stvari koje su bile jasne kao dan! Na sreu, bhakte su me uvjerili u potrebu prihvaanja nekoliko osnovnih strogosti te sam tako poeo dobivati izvjestan uvid u duhovni ivot. Danas se mogu prisjetiti kako su daleke i oskudne bile moje

3 predodbe o duhovnosti i transcendentalnom ivotu. Tada sam, nakratko, u studenom 1971.godine sreo rila Prabhupadu i neposredno nakon toga odluio postati vegetarijanac. ( Bio sam ponosan to sam vegetarijanac, ali me je kasnije rila Prabhupada podsjetio da su ak i golubovi vegetarijanci. ) U veljai 1972. godine, u Calcutti sam susreo neke bhakte koji su me pozvali na festival u Mayapur ( sveti otok udaljen 200 kilometara prema sjeveru ). Festival se trebao odrati u ast Gospodina Caitanye Mahaprabhua, koji se smatra inkarnacijom samoga Krine. Bio sam planirao otputovati u Nepal, ali mi Mirovni odred nije dopustio da napustim Indiju i tako sam otiao u Mayapur. Uputio sam se u Mayapur s namjerom da ostanem najvie dva dana, meutim, ostao sam cijeli tjedan. Na otoku sam bio jedini abhakta, a budui da sam ivio sa bhaktama na njihovoj zemlji, bila je to jedinstvena prilika da se temeljitije upoznam sa svjesnou Krine. Treeg dana festivala pozvali su me da vidim rila Prabhupadu. ivio je u maloj kolibi napravljenoj od cigle i slame, namjetenoj s dva-tri komada jednostavna namjetaja. rila Prabhupada me zamolio da sjednem, a potom me upitao kako sam i imam li kakvih pitanja. Bhakte su mi objasnili da rila Prabhupada moe odgovoriti na moja pitanja jer je predstavnik uenikog naslijea duhovnih uitelja. Pomislio sam da rila Prabhupada moe uistinu znati to se dogaa u svijetu. Na posljetku, to su tvrdili njegovi bhakte, a ja sam ih volio i cijenio. Imajui to na umu, poeo sam postavljati pitanja. Nisam bio svjestan da sam time pristupio guruu, duhovnom uitelju na propisani nain ponizno postavljajui pitanja o duhovnom ivotu. Izgledalo je da je rila Prabhupada zadovoljan sa mnom te je nekoliko sljedeih dana odgovarao na moja pitanja. Uglavnom sam ih postavljao sa akademskog stajalita, no on mi je uvijek davao osobne odgovore, pomaui mi tako da produhovim svoj ivot. Njegovi su odgovori bili logini, znanstveni, zadovoljavajui i zauujue lucidni. Prije nego sam sreo rila Prabhupadu i njegove uenike, duhovni ivot mi je uvijek bio nerazumljiv i nejasan. Meutim, razgovori sa rila Prabhupadom bili su realistini, jasni i uzbudljivi! rila Prabhupada mi je strpljivo pokuavao pomoi da shvatim kako je Krina - Bog najvei uivatelj, najbolji prijatelj i vrhovni vlasnik. Postavljao sam brojne zapreke u prihvaanju onoga to je bilo oigledno: da moram ozbiljno prihvatiti proces svjesnosti Boga ako elim shvatiti Boga. rila Prabhupada me je nepopustljivo, ali ipak ljubazno, pourivao. Iako se nisam mogao ba najbolje izraziti, rila Prabhupada je razumio svako moje pitanje.

4 Bob Cohen

14.kolovoz 1974. Savrena znanost

27.veljae 1972. rila Prabhupada: Krina znai svima privlaan. Ako Bog nije privlaan svima, kako moe biti Bog? ovjek je znaajan kad je privlaan. Zar ne? Bob: Tako je. rila Prabhupada: Prema tome, Bog mora biti privlaan, i to svima privlaan. Zato, ako Bog ima ime ili ako Mu eli dati neko ime, to moe biti samo ime Krina. Bob: Zato jedino ime Krina? rila Prabhupada: Zato to je On svima privlaan. Krina znai svima privlaan. Bog nema ime, ali Mu prema njegovim odlikama dajemo imena. ovjeka koji je vrlo lijep nazivamo lijepim. Onoga tko je vrlo inteligentan nazivamo pametnim. Ime se daje prema odlici. Kako je Bog svima privlaan, ime Krina moe se odnositi samo na Njega. Krina znai svima privlaan. To ukljuuje sve. Bob: A to je sa imenom koje znai svemoan? rila Prabhupada: Ako nisi moan, kako moe biti svima privlaan? Bog mora biti vrlo lijep. Mora biti vrlo mudar. Mora biti vrlo moan. Mora biti vrlo slavan. Bob: Je li Krina privlaan nitkovima? rila Prabhupada: O, da! On sam je bio najvei nitkov. Bob: Kako to? rila Prabhupada: Zato to je uvijek zadirkivao gopije. Ponekad, kad bi Radharani (Krinina boanska pratilja ) izala, Krina bi je napao. Kad bi pala, poviknula bi: Krina ne mui me tako. Tada bi Krina iskoristio priliku i poljubio je. Radharani je bila vrlo zadovoljna, no odnosila se prema Krini kao prema najveem nitkovu. Ako nema nitkovluka u Krini, kako onda moe postojati u svijetu? Prema naoj formuli, Bog je izvor svega. Nema li nitkovluka u Krini, kako se uope moe pojaviti? Krina je izvor svega, ali Njegov je nitkovluk tako drag da ga svi oboavaju. Bob: to je s nitkovima koji nisu tako dragi? rila Prabhupada: Ne, nitkovluk nije dobar, ali Krina je apsolutan. On je Bog, prema tome Njegov je nitkovluk dobar. Krina je svedobar. Bog je dobar. Stoga, kada On postane nitkov, i to je dobro. To je Krina. Nitkovluk nije dobar, ali kada se radi o Krini,

5 budui je On apsolutno dobar, onda je i taj nitkovluk takoer dobar. To moramo razumjeti. Bob: Ima li ljudi koji ne smatraju Krinu privlanim? rila Prabhupada: Ne. Svi Ga ljudi smatraju privlanim. Koga Krina ne privlai? Daj mi neki primjer: Ovog ovjeka ili ovo ivo bie Krina ne privlai. Pokuaj mi samo pronai takvu osobu. Bob: Netko tko ini stvari u ivotu za koje zna da su pogrene, ali ih ipak ini jer eli stei mo, ugled ili novac moe smatrati Boga neprivlanim. Moda Bog za njega nije privlaan jer mu daje osjeaj krivnje. rila Prabhupada: Ne, ne daje mu Bog osjeaj krivnje. Za njega je privlano biti moan. ovjek eli postati moan ili bogat, zar ne? Meutim, nitko nije bogatiji od Krine. Zato je za njega Krina privlaan. Bob: Ako se onaj tko eli postati bogat moli Krini, hoe li to i postati? rila Prabhupada: O da! Bob: Moe li na taj nain postati bogat? rila Prabhupada: O da. Budui da je Krina svemoan, ako Mu se moli da postane bogat, Krina e ti to omoguiti. Bob: Ako ovjek ivi grjenim ivotom, ali se moli da postane bogat, moe li ipak postati bogat? rila Prabhupada: Da. Moliti se Krini nije zlo. On se nekako moli Krini pa zato ne moe rei da je zao. Bob: Da. rila Prabhupada: U Bhagavad-giti Krina kae: api cet suduracaro bhajate mam ananya-bhak. Jesi li to itao? Bob: Da. Ne znam na sanskrtu, ali znam na engleskom: ak ako Mi se i najgori ovjek moli, biva uzdignut. rila Prabhupada: Da. im se pone moliti Krini, ovjek nije zao. Krina je stoga svima privlaan. U Vedama je reeno da je Apsolutna Istina, Svevinja Boanska Osoba, riznica sveg zadovoljstva: raso vai sah. Svatko ezne za neim jer u tome nalazi nekakvu dra. Bob: to znai dra? rila Prabhupada: Osjeaj ugode. Vede kau raso vai sah. Toan prijevod rijei dra je rasa. (Malati, supruga Prabhupadinog tajnika, ulazi s posluavnikom hrane) to je to? Malati: Preni patlidan. rila Prabhupada: O! Svima privlaan! Svima privlaan! Bob: Najljepe se zahvaljujem to si mi dopustio da ti postavljam pitanja.

6 rila Prabhupada: To je moja misija. Ljudi trebaju razumjeti nauk o Bogu. Ne suraujemo li sa Svevinjim Gospodinom, prevareni smo. Puno sam puta dao primjer bezvrijednog vijka ispalog iz stroja. Ali kada se ponovno ugradi u stroj, taj isti vijak ponovno je vrijedan. Slino tome, mi smo sastavni djelii Boga. Stoga, kakva je naa vrijednost bez Boga? Nikakva! Trebamo se vratiti naem prvobitnom poloaju odanosti Bogu. Tada emo imati vrijednost. Bob: Tko je znanstvenik? rila Prabhupada: Onaj tko poznaje stvari kakve jesu. Bob: Misli da pozna stvari kakve jesu. Nada se da ih pozna kakve jesu. rila Prabhupada: Ne. Smatra se da zna. Znanstveniku se prilazi zato to se smatra da on tono poznaje predmet. Znanstvenik poznaje stvari kakve jesu. Syamasundara (rila Prabhupadin tajnik): Kako je to Krina najvei znanstvenik? rila Prabhupada: Jer zna sve. Znanstvenik je onaj tko u potpunosti poznaje predmet. On je znanstvenik, a Krina zna sve. Bob: Ja predajem znanost. rila Prabhupada: Da, ali kako moe pouavati ako ne usavri svoje znanje? To je pitanje. Bob: Bez savrenog znanja moe pouavati. rila Prabhupada: To je varanje. To nije pouavanje. To je varanje. Kao kada znanstvenici kau: Dogodio se prasak i nastala je kreacija. Mogue. Moda. to je to? Jednostavno varanje. To nije pouavanje. To je varanje. Bob: Ne mogu li sa nesavrenim znanjem ipak pouavati nekim stvarima? rila Prabhupada: Moe pouavati onoliko koliko zna. Bob: Ne bih trebao svojatati pravo da pouavam vie nego znam. rila Prabhupada: Da, to je varanje. Syamasundara: Drugim rijeima, istina se ne moe pouavati sa nepotpunim znanjem. rila Prabhupada: Da. To ne moe niti jedno ljudsko bie. Ono ima nesavrena osjetila. Prema tome, kako moe druge pouavati savrenom znanju? Pretpostavimo da ti se ini da je Sunce disk. Ne moe mu se nikako pribliiti. Kae da sunce moemo vidjeti teleskopom koji je tvoja tvorevina, a ti si nesavren. Kako onda tvoja naprava moe biti savrena? Zato je tvoje znanje o suncu nesavreno. Stoga, nemoj pouavati druge o suncu ako nema savreno znanje. To je varanje.

7 Bob: A to je sa znanstvenom pretpostavkom da je Sunce od Zemlje udaljeno 93 000 000 kilometara? rila Prabhupada: im kae pretpostavka to nije znanstveno. Bob: Ali onda gotovo cjelokupna znanost nije znanstvena. rila Prabhupada: U tome i jeste stvar! Bob: Sva se znanost zasniva na raznoraznim pretpostavkama. rila Prabhupada: Da. Pouavaju nesavrenom znanju. Ba kao to puno priaju o Mjesecu. Misli li da je njihovo znanje savreno? Bob: Ne. rila Prabhupada: Onda? Bob: Koja je onda prava dunost uitelja u drutvu? Recimo znanstvenog predavaa. to bih trebao raditi u uionici? rila Prabhupada: Trebao bi jednostavno pouavati o Krini. Bob: Moe li znanstvenik pouavati znanost o spojevima kiselina i luina s Krinom kao njezinim predmetom? rila Prabhupada: Kako je to mogue? Bob: Kada se studira znanost, otkrivaju se ope tendencije prirode, a one ukazuju na upravljaku silu. rila Prabhupada: To sam ja objanjavao neki dan. Upitao sam jednog kemiara nastaje li, prema kemijskim formulama, iz spoja kisika i vodika voda? Nastaje li? Bob: Nastaje. rila Prabhupada: Na primjer, i Atlantski i Tihi ocean sadre ogromne koliine vode. Koliko je tu bilo potrebno kemikalija? Koliko tona? Bob: Puno! rila Prabhupada: Netko ih je morao dati. A tko ih je dao? Bob: Dao ih je Bog. rila Prabhupada: Netko ih je morao dati. Bob: Da. rila Prabhupada: To je znanost. Tako moe pouavati. Bob: Bi li se trebalo gnjaviti s pouavanjem kako iz spoja kiselina i luina nastaju neutralni spojevi? rila Prabhupada: To je ista stvar. Tko daje kiseline i luine? Bob: Dolaze iz istog izvora kao i voda. rila Prabhupada: Ne moe stvoriti vodu ako nema vodik i kisik. Tako, postoje milijuni planeta, pa i Atlantskih i Tihih oceana. Tko je od vodika i kisika stvorio vodu i kako nas je njom opskrbio? To je pitanje. Netko ju je morao dati, kako je inae nastala? Bob: Bi li takoer trebalo pouavati postupak dobivanja vode iz vodika i kisika?

8 rila Prabhupada: To je sporedno i nije ba teko. Ba kao to je Malati napravila ovaj puri (vrsta kruha). Imala je brano i ghi (proieni maslac) pa je napravila puri. Ali kako je mogue napraviti puri bez ghija i brana? Krina navodi u Bhagavad-giti: Voda, zemlja, zrak i vatra Moje su energije. to je tvoje tijelo? To je tvoja energija. Zna li to? Tvoje tijelo je stvoreno od tvoje energije. Na primjer: jedem, tako stvaram odreenu energiju kojom odravam tijelo. Znai, moje je tijelo stvoreno od moje energije. Bob: U hrani se nalazi suneva energija. rila Prabhupada: Probavljanjem hrane stvaram izvjesnu energiju i tako odravam tijelo. Ako opskrbljivanje energijom nije pravilno, tijelo postaje slabo ili bolesno. Tvoje je tijelo stvoreno iz vlastite energije. Slino tome, ovo ogromno kozmiko tijelo, ovaj svemir, stvoreno je iz Krinine energije. Kako to moe porei? Ako je tvoje tijelo stvoreno iz tvoje energije, svemirsko tijelo takoer mora biti stvoreno iz neije energije. A to je Krina. Bob: Morat u o toj ideji malo razmisliti prije nego je prihvatim. rila Prabhupada: to se tu ima prihvaati? To je injenica. Kosa ti raste svaki dan. Zato? Zato to posjeduje odreenu energiju. Bob: Dobivam energiju iz hrane. rila Prabhupada: Nekako si dobio tu energiju. Zahvaljujui njoj tvoja kosa raste. Prema tome, ba kao to je tvoje tijelo stvoreno iz tvoje energije, tako je cijeli gigantski pojavni svijet stvoren iz Boje energije a ne iz tvoje. To je injenica. Bob: Da, sada razumijem. Ali zar nisu planeti ovoga svemira proizvod Suneve energije? rila Prabhupada: Da, ali tko je stvorio Sunce? Krinina energija. Sunce je toplina, a Krina kae bhumir apo nalo vayuh: Tpolina to je Moja energija. Zato je Krinina toplinska energija predstavljena Suncem. To nije tvoja energija. Ne moe rei: Ja sam stvorio Sunce. Ali neko ga je morao stvoriti, a Krina kae da je to uinio On. Mi Mu vjerujemo i zato smo Krinaiti. Bob: Krinaiti? rila Prabhupada: Da. Ako kaem da je toplina Krinina energija, ne moe to osporiti jer ona nije tvoja energija. U tijelu se nalazi odreena koliina topline. Ona je neija energija. A tko je ta osoba? To je Krina. On kae: Da, to je Moja energija. Zemlja, voda, zrak, vatra, eter, um, inteligencija i ego, Mojih su osam odvojenih energija. Moje je znanje savreno. Osobno mogu biti i budala, ali budui da prihvaam znanje od najveeg znanstvenika, najvei sam znanstvenik. Bob: Zato se nazivaju odvojenim energijama?

9 rila Prabhupada: Ba poput mlijeka. to je mlijeko? Odvojena energija krave, zar ne? Bob: Ali to znai da su te energije odvojene od Krine? rila Prabhupada: Odvojeno znai da je mlijeko stvoreno iz tijela krave, ali nije krava. To znai odvojeno. Bob: Znai, ova zemlja je stvorena iz Krine, ali nije Krina? rila Prabhupada: Nije Krina, ili moe rei da istodobno i jest i nije Krina. To je naa filozofija. Isto i razliito. Ne moe rei da su sve ove stvari razliite od Krine jer bez Krine ne bi postojale. Pa ipak ne moe ni rei: Onda mogu oboavati vodu. Zato oboavati Krinu? Prema panteistima je sve to radimo oboavanje Boga jer sve jeste Bog. To je mayavada filozofija; budui da je sve stvoreno iz Boga, onda je sve Bog, ali istodobno i nije Bog. Bob: Jeli ita na Zemlji Bog? rila Prabhupada: Da, zato to je sve stvoreno iz Boje energije. No to ne znai da oboavanjem bilo ega ujedno oboava Boga. Bob: ta onda na Zemlji nije maya? rila Prabhupada: Maya znai energija. Bob: Znai energija? Mislio sam da znai iluzija. rila Prabhupada: Da, drugo znaenje rijei maya je iluzija. Tako budalaste osobe zamjenjuju energiju sa njenim izvorom. To je maya. Ba kao Suneva svjetlost koja ulazi u tvoju sobu kao Suneva energija. Ali zato to je Suneva svjetlost ula u sobu ne moe rei da je ulo Sunce. Kad bi ulo Sunce, i sobi i tebi i svemu doao bi kraj. Odmah. Ne bi imao vremena ni shvatiti da je Sunce ulo. Zar ne? Bob: Tako je. rila Prabhupada: Meutim, Suneva svjetlost ne moe postojati bez Sunca. Prema tome, ne moe rei da Suneva svjetlost nije Sunce. Ali istodobno i nije Sunce. I jest i nije Sunce: oboje je. To je naa filozofija: acintya-bhedabheda-nepojmljivo. U materijalnom smislu ne moe pojmiti da je stvar istodobno pozitivna i negativna. To je nepojmljiva energija. A budui da je sve Krinina energija, On se moe pojaviti kroz bilo koju energiju. Zato kad oboavamo Krinu u obliku napravljenom od zemlje, vode ili neeg slinog, to jeste Krina. Ne moe rei da nije Krina. Kada u hramu oboavamo ovaj metalni oblik Krine kao Boanstvo, to je Krina. To je injenica jer metal je Krinina energija, zato se ne razlikuje od Krine. Krina je toliko moan da se u Svojoj energiji moe pojaviti u potpunosti. Zbog toga oboavanje Boanstva nije poganstvo. To je u uistinu oboavanje Boga, pod uvjetom da poznaje proces. Bob: Ako poznaje proces, onda Boanstvo postaje Krina?

10 rila Prabhupada: Ne postaje ono jest Krina. Bob: Boanstvo je Krina, ali samo ako poznaje proces. rila Prabhupada: Da. Ba poput ove elektrine ice ona je struja. Tko poznaje proces moe iz nje proizvesti struju. Inae je to samo obina ica. Bob: Znai, napravim li kip Krine, on nije Krina sve dok... rila Prabhupada: On jest Krina, ali mora poznavati proces razumijevanja da je on Krina. On jest Krina. Bob: To nije samo obina zemlja i blato. rila Prabhupada: Ne. Zemlja ne postoji odvojeno od Krine. Krina kae: Moja energija. Ne moe odvojiti energiju od njenog izvora, to nije mogue. Ne moe odvojiti toplinu od vatre. Ali vatra se razlikuje od topline, a toplina se razlikuje od vatre. Kada uzima toplinu ne znai da dodiruje vatru. Vatra, unato tome to isijava toplinu, zadrava svoj identitet. Slino tome, iako Krina svojim razliitim energijama stvara sve, On ostaje Krina. Filozofi mayavadiji misle da ako je Krina sve, On tada gubi svoju osobnost. To je materijalistiki nain razmiljanja. Na primjer, pijenjem mlijeka, malo pomalo, aa e se isprazniti, mlijeko e otii u moj eludac. Krina nije takav. On je svemoan. Neprekidno uzimamo Njegovu energiju, a On ipak stalno postoji. Dajmo jedan pomalo grub primjer. ovjek moe zaeti neogranieno mnogo djece, ali ipak on ne prestaje postojati. Ne znai da ga vie nema, ako je zaeo stotine djece. Prema tome, na slian nain, unato neogranienom broju Svoje djece, Bog ili Krina ne prestaje postojati. Purnasya purnam adaya purnam evavasisyate: Budui da je potpuna cjelina, iako toliko mnogo potpunih dijelova izvire iz Njega, On ostaje potpun. To je svjesnost Krine. Krini nikad nema kraja. On je toliko moan. Zato je svima privlaan. Ovo je samo jedna strana Krinine energije. A On ima neograniene energije. Ova studija Krinine energije samo je jedna strana, ili jedan djeli. Nastavi li na ovaj nain prouavati Krinu, to je svjesnost Krine. Nije to moda je, moda nije. To je apsolutno! To jest tako! Syamasundara: A samo prouavanje nikad ne prestaje. rila Prabhupada: Ne. A i kako bi? Krina posjeduje neogranienu energiju.

Privrenost materiji 28. veljae 1972.

11 Bob: Pitao sam bhakte kako gledaju na seks i jasno mi je njihovo gledite, ali ne mogu zamisliti da bih ja djelovao na taj nain. Znate, enim se krajem ljeta, u rujnu ili kolovozu, po povratku u Ameriku. Bhakte kau da se obiteljski ljudi uputaju u seksualni odnos samo kada ele zaeti dijete. Ne mogu sebe zamisliti u tom poloaju. Kakav seksualni ivot moe bhakta imati ivei u materijalnom svijetu? rila Prabhupada: Prema vedskom naelu seks bi se trebao u potpunosti izbjegavati. Glavno naelo Veda je dostii osloboenje od materijalnog ropstva. Postoje razliite vezanosti za materijalne uitke od kojih je seks najvei. Bhagavatam kae da je u ovom materijalnom svijetu ... pumsah striya mithuni-bhavam etam: mukarac privren eni, a ena mukarcu. Ne samo u ljudskom drutvu, ve i u ivotinjskom. Ta privrenost je osnovno naelo materijalnog ivota. ena udi za drutvom mukarca, a mukarac za drutvom ene. Svi romani, drame, filmovi, pa ak i obine reklame koje vidite, jednostavno zorno pokazuju tu privrenost izmeu mukarca i ene. Mukarac i ena su ak i u izlozima robnih kua. Pravttir esa bhutanam nivrttis tu mahaphalan. U materijalnom svijetu svakoga privlai usavravanje razliitih privrenosti, ali najvee se blago dobiva slijeenjem puta odvojenosti. Ta privrenost ve postoji. Bob: Privrenost izmeu mukarca i ene? rila Prabhupada: Izmeu mukarca i ene. Stoga, ako se eli osloboditi ovog materijalnog svijeta, ta se privrenost treba svesti na nulu. U protivnom, vezanost e se samo produiti. Morat e se ponovno roditi, bilo kao ljudsko bie, polubog ili kao ivotinja, na primjer: zmija, ptica ili zvijer. Morat e se roditi. Premda to osnovno naelo poveavanja privrenosti predstavlja opu sklonost, to nije naa dunost. Grha, ksetra, suta: dom, zemlja, sinovi. Najbolje je ako moemo smanjiti tu sklonost i prestati s time. Zato se prema naem vedskom sustavu, djeak najprije obrazuje kao brahmacari: nema seksa. Vedsko naelo je smanjiti privrenost, a ne poveati je. Tako se cijeli sustav sastoji od varni i asrama: etiri drutvena reda i etiri reda duhovnog ivota. Brahmacarya ili ueniki ivot u celibatu, grhastha ili brani ivot, vanaprastha ili povueni ivot, te sannyasa ili ivot odricanja etiri su reda duhovnog ivota. Drutveni redovi su: brahmane uitelji, ksatriye administratori, vaisye trgovci i poljoprivrednici te udre obini radnici. Zato se cijeli sustav naziva varnarama dharma. U okviru toga sustava regulativna naela su tako dobro postavljena da ak iako neko ima elju za materijalnim uivanjem, pridravanjem tih naela na kraju dostie osloboenje i

12 vraa se kui, Bogu. To je proces. Znai, seks nije potreban, ali budui da smo vezani za njega postoje regulativna naela prema kojima se on moe odravati. U rimad Bhagavatamu je reeno: pumsah striya mithuni-bhavam etam tayor mitho hrdaya-granthim ahuh ato grha-ksetra-sutapta-vittair janasya moho yam aham mameti Seksualni ivot, odnosno privrenost mukarcu ili eni, osnovno je naelo materijalnog svijeta. A kada se on i ona sjedine, privrenost se poveava to ih navodi na zgrtanje grhe (doma), ksetre (zemlje), sute (djece), apte (prijatelja ili drutva), te vitte (novca). I tako se zaplee grha- ksetra-sutapta-vittaih. Janasya moho yam: to je iluzija. Pod utjecajem te iluzije osoba misli aham mameti: Ja sam ovo tijelo i sve to je s njim u vezi, moje je. Privrenost materiji povlai za sobom razmiljanje: Ja sam ovo tijelo, a kako ono ivi u ovoj zemlji, to je moja zemlja. I sve dalje i dalje: Ja sam Amerikanac. Ja sam Indijac. Ja sam Nijemac. Ovo je moja zemlja i sve u rtvovati za nju i moje drutvo. Na taj se nain iluzija poveava. Pod njezinim utjecajem osoba dobije drugo tijelo kada umre, a ono moe biti bolje ili loije, ovisno o karmi osobe. ak iako dobije bolje tijelo i ode na rajske planete, takoer se zaplee. Moe dobiti tijelo make, psa ili stabla. Ta znanost kako se dua seli iz tijela u tijelo i kako pada u zamku razliitih vrsta tijela, nije poznata u svijetu. Stoga, kad se Arjuna u Bhagavad-giti alio: Kako mogu ubiti svoga brata ili djeda na drugoj strani? , jednostavno je razmiljao prihvaajui tjelesno shvaanje ivota. Kako nije uspio rijeiti svoje probleme, predao se Krini i prihvatio Ga za duhovnog uitelja. Kad mu je Krina postao duhovni uitelj, odmah ga je prekorio: asocyananvasocas tvam praja-vadams ca bhasase gatasun agatasums ca nanusocanti panditah Govori kao uen ovjek, ali si najvea budala jer govori o tjelesnom poimanju ivota. I tako, budui da seks poveava tjelesno poimanje ivota, cijeli je proces u tome da ga se svede na nulu. Bob: Da ga smanjimo tijekom ivota?

13 rila Prabhupada: Da. Smanjiti ga. Djeak se obuava kao brahmacari do svoje dvadeset i pete godine, suzdravajui se potpuno od seksa. Neki djeaci ostaju naisthika-brahmacariji, doivotno su u celibatu. Ne ele se oeniti jer su zahvaljujui steenom obrazovanju posve upueni u duhovno znanje. U vedskom je drutvu pravilo da se seksualni odnos ne moe odravati izvan braka, a i u braku je reguliran. Zato za razliku od ivotinjskog drutva, u ljudskom drutvu postoji brak. No ljudi potpuno silaze iz ljudskog u ivotinjsko drutvo. I to je pokazano u sastrama (spisima). Dampatye bhirucir netuh: na kraju Kali-yuge (sadanjeg doba svae) vie se nee sklapati brakovi, ve e se mladi i djevojka jednostavno sloiti da ive zajedno, a njihova e se veza zasnivati na seksualnoj moi. Doe li meu njima do neslaganja u seksu, rastat e se. Na temelju te filozofije, mnogi su zapadnjaki filozofi, kao Freud i drugi, napisali brojne knjige. Prema vedskoj kulturi, seks je zanimljiv samo zbog zainjanja djece i to je sve. Ne zanima nas prouavanje psihologije seksualnog ivota. Za to ve postoji prirodna psihologija jer je ak i ovjek koji ne ita nikakvu filozofiju sklon seksu. Nitko to ne ui u koli i na fakultetu. Svatko ve zna kako se to radi. To je opa sklonost, a pravo je obrazovanje ono koje nas ui da s time prestanemo. Bob: Za dananju Ameriku je to jako radikalna zamisao. rila Prabhupada: U Americi tako puno stvari trai promijene, a ovaj Pokret svjesnosti Krine e ih i donijeti. Stigao sam u tvoju zemlju i vidio da mladii i djevojke ive kao prijatelji. Zato sam rekao svojim uenicima: Ne moete ivjeti zajedno kao prijatelji, morate se vjenati. Bob: Mnogi ljudi vide da ak ni brak nije sveta stvar i zato se ne ele vjenati. ak i ako se vjenaju, a u braku imaju problema, vrlo lako dobivaju razvod. Zbog svega toga neki ljudi misle da nema smisla eniti se. rila Prabhupada: Ne, oni misle da brak legalizira prostituciju. Oni tako misle, ali to nije brak. ak su i kranske novine Kula straara kritizirale sveenika koji je dopustio brak izmeu dva mukarca - homoseksualnost. To je stvarnost. Oni prihvaaju brak samo radi prostitucije, to je sve. Tako da ljudi razmiljaju: Kakva je korist od plaanja legalne prostitutke kad su trokovi tako visoki? Bolje je bez toga. Ako je mlijeko dostupno u trgovini, zato drati kravu? Vidio sam to odvratno stanje u Zapadnim zemljama. Postupno dolazi i ovdje, u Indiju. I zato, da bismo pouili ljude osnovnim naelima duhovnoga ivota, zapoeli smo s Pokretom svjesnosti Krine. To nije

14 sektaki religijski pokret. To je kulturni pokret koji svakom moe pruiti dobrobit. rila Prabhupada: Ovaj je pokret posebno namijenjen tome da omogui ljudskom biu dostizanje pravoga cilja ivota. Bob: Jeli pravi cilj ivota spoznati Boga? rila Prabhupada: Da. Vratiti se kui, natrag Bogu. To je pravi cilj ivota. Voda koja hlapi iz mora stvara oblake , oblaci silaze u obliku kie, a konani cilj vode je spustiti se niz rijeku te iznova ui u more. Tako I mi: potjeemo od Boga, ali smo unesreeni materijalnim ivotom. Na bi cilj zato trebao biti izvui se iz ove nezgodne situacije I vratiti se kui, natrag Bogu. To je pravi cilj ivota. mam upetya punar janma duhkhalayam asasvatam napnuvanti mahatmanah samsiddhim paramam gatah To je izjava Bhagavad-gite. Ako netko doe k Meni, mam upetya, vie se nikada ne vraa. Gdje? Na ovo mjesto, duhkhalayam asasvatam. Ovo je mjesto u kojem caruje bijeda. To svi znaju ali ih tobonje voe obmanjuju. Materijalni ivot je bijedan ivot. Krina, Bog, kae da je ovo mjesto duhkahalayam, mjesto bijede. Ono je I asasvatam, privremeno. Ne moe napraviti kompromis: U redu je, neka bude bijedno. Ostat u ovdje kao Amerikanac ili Indijac. Ne. ti to ne moe uiniti. Ne moe ostati Amerikanac. Moe misliti da si jako sretan jer si se rodio u Americi, ali ne moe dugo ostati Amerikanac. Jednom e te izbaciti iz tog mjesta, a nema pojma to e biti u sljedeem ivotu! Stoga, ovo je mjesto duhkhalayam asasvatam bijedno I privremeno. To je naa filozofija. Bob: Nije li ivot manje bijedan, ako ima neko znanje o Bogu? rila Prabhupada: Ne! Samo neko znanje nee pomoi. Mora imati savreno znanje. Janma karma ca me divyam evam yo vetti tattvatah. Tattvah znai savreno. Savreno znanje je poueno u Bhagavad-giti. I zato svakome u ljudskom drutvu dajemo mogunost da naui Bhagavad-gitu kakva jest I tako uini svoj ivot savrenim. To je Pokret svjesnosti Krine. to tvoja znanost kae o seljenju due? Bob: Mislim da to znanost ne moe ni porei ni potvrditi. Znanost to jednostavno ne zna. rila Prabhupada: Zato kaem da je znanost nesavrena.

15 Bob: Znanost ipak moe neto rei. Znanost kae da se energija nikada ne unitava, ve se mijenja. rila Prabhupada: To je u redu. Ali kako ta energija djeluje u budunosti, znanost to ne zna. Kako ta energija, mijenjajui se, prelazi iz oblika u oblik? Kako ona, zahvaljujui primjeni razliitih postupaka, djeluje na razliite naine? Na primjer, elektrina energija se moe razliito koristiti. U grijalici proizvodi toplinu, a u hladnjaku hladnou. Njezini su proizvodi suprotni, ali elektrina energija je ista. Slino tome, ova energija iva energija kako se ona usmjerava? Kojim putem ide? Kakav plod donosi u sljedeem ivotu? Oni to ne znaju. Meutim, u Bhagavad-giti je vrlo jednostavno reeno vasamsi jirnani yatha vihaya: prekriven si odjeom, kouljom. Kada ta koulja postane neupotrebljiva, promijeni je. Slino tome, ovo tijelo je upravo poput koulje ili kaputa. Kada vie nije za uporabu, moramo ga promijeniti. Bob: to je to mi koje mora promijeniti tijelo? to je nepromjenjivo? rila Prabhupada: To je dua. Bob: Iz jednog ivota u drugi? rila Prabhupada: To je dua ja. Koje ti govori? Ti! Koje ja govori? Osobnost: atma, ili dua. Bob: Moja se dua razlikuje od vae due? rila Prabhupada: Da. Ti si jedna osobna dua I ja sam jedna osobna dua. Bob: Vi ste se oslobodili karmikog utjecaja. Kad bi se ja oslobodio karmikog utjecaja, bi li nae due bile iste ili ne? rila Prabhupada: Dua je u svakome kvalitativno ista. Trenutno se nalazi pod utjecajem odreenih predodbi o ivotu, kao to su bili I ovi tvoji sunarodnjaci (pokazujui na bhakte u sobi), ali su oni zahvaljujui obrazovanju prihvatili drugu predodbu. Prema tome, krajnje obrazovanje je kako nauiti postati svjestan Krine. To je savrenstvo. Bob: Ako je dvoje ljudi svjesno Krine, jesu li njihove due iste? rila Prabhupada: Dua je uvijek ista. Bob: Ista je kod svake osobe? rila Prabhupada. Da. Bob: (pokazujui na dvojicu bhakta) Ako su ova dvojica svjesni Krine, njihove su due iste? rila Prabhupada: Dua je ista ali je uvijek osobna, ak I ako neko nije svjestan Krine. Na primjer, ti si ljudsko bie I ja sam ljudsko bie. ak iako ja nisam kranin, a ti nisi Hindu, jo uvijek smo

16 ljudska bia. Slino tome, dua moe ne biti svjesna Krine ili biti svjesna Krine to nije vano. Ali dua je dua. Bob: Moete li mi rei neto vie o tome? rila Prabhupada: Kao isti duh, sve su due jednake. ak I kod ivotinja. Zato je reeno panditah sama darsinah: oni koji su uistinu ueni, ne vide izvanjski prekriva, ni kod ljudskog bia, ni kod ivotinje. Bob: Smatrao sam da je dua dio Boga. Ponekada mislim da Ga osjeam. Ovdje sam I moe se rei da je Bog ovdje. Prema tome ako je dua unutar mene, bih li trebao biti u stanju osjetiti ga u sebi? Ne cijeloga Boga, ve dio Boga. Iako ne osjeam Boga u sebi, On moe biti ovdje odvojen od mene. . ali da li bih trebao osjetiti Boga u sebi, budui da je moja dua dio Boga? rila Prabhupada: Da. Bog je unutra, ali je I izvana. Bog je svuda. To treba znati. Bob: Kako osjeate Boga u sebi? rila Prabhupada: To se ne moe u samom poetku. Mora uiti iz sastra, svetih spisa u kojima su dane vedske upute. Na primjer, u Bhagavad-giti je reeno isvarah sarva-bhutanam hrd-dese rjuna tisthati: Bog se nalazi u svaijem srcu. Paramanu-cayantara-stham: Bog se nalazi I u svakom atomu. To je prvi podatak. Potom, primjenjujui postupak yoge, treba to spoznati. Bob: Koju vrstu yoge moram primjenjivati da bih to spoznao? Da bih osjetio taj podatak? Da bih osjetio duu u sebi? rila Prabhupada: Postoji puno naina yoge, ali je za ovo doba vrlo dobar nain pjevanja Hare Krina. Bob: Tim putem mogu osjetiti ne samo Boga izvana, ve I Boga iznutra? rila Prabhupada: Razumjet e sve o Bogu: kako je Bog prisutan izvana, kako Bog djeluje. Sve e biti otkriveno. Zahvaljujui tom stavu sluenja, Bog e se sam otkriti. Boga ne moe otkriti vlastitim naporom. Moe to samo ako ti se sam razotkrije. Na primjer, ako je sunce nou izvan domaaja tvog pogleda, ne moe ga vidjeti uz pomo baklje ili bilo kojeg drugog svjetla. Ali ujutro ga prirodno moe vidjeti, bez ikakve baklje. Slino tome, mora se staviti u poloaj u kome e ti se Bog razotkriti. Ne postoji neka metoda kojom Boga moe zamoliti: Molim te doi. Da Te vidim. Ne, Bog nije izvritelj tvojih naredbi. Bob: Bogu moramo ugoditi da bi nam se razotkrio. Kako znamo kada Bogu pruamo zadovoljstvo? rila Prabhupada: Razumjet e kada Ga bude video. Ba kako kada jede, ne mora nikoga pitati da li osjea snagu I jeli tvoja

17 glad utaena. Kada jede, moe shvatiti da dobiva energiju. Ne treba nikoga pitati. Slino tome, ako doista slui Boga, razumjet e: bog mi nalae to da radim. Bog je ovdje. Vidim Boga. Syamasunadara: Ili bojeg predstavnika. rila Prabhupada: Da. Mora ii preko bojeg predstavnika. Yasya prasadad bhagavat-prasada: ako ugodi bojem predstavniku, Bog e samim tim postati zadovoljan I tako e Ga izravno vidjeti. Bob: Kao moemo ugoditi bojem predstavniku rila Prabhupada: Mora izvravati Njegove naredbe. To je sve. Boji predstavnik je guru. Trai od tebe da napravi ovo, da napravi ono. Ako to uini, pruit e mu zadovoljstvo. Yasya prasadad na gati ku to pi: ako ga uini nezadovoljnim onda si izgubljen. Zato mi oboavamo gurua. Saksad-dharitvena samasta-sastrair uktas tatha bahavyata eva sadbih. Gurua treba prihvatiti kao Boga. To je uputa svih sastra. Bob: Gurua treba prihvatiti kao bojeg predstavnika? rila Prabhupada: Da, guru je boji predstavnik. Guru je izvanjsko oitovanje Krine. Bob: Ali razlikuje se od Krininih inkarnacija koje dolaze? rila Prabhupada: Da. Bob: Po emu se izvanjsko oitovanje gurua razlikuje od izvanjskog oitovanja Krine ili Caitanye, kad Oni dolaze na Zemlju? rila Prabhupada: Guru je predstavnik Krine. Gurua se prepoznaje prema opim obiljejima koja su navedena u Vedama. tad-vijnanartham sa gurum evabhigacchet samit-panih srotriyam brahma-nistham Guru mora pripadati nizu uenikog naslijea I mora od svog duhovnog uitelja podrobno uti o Vedama. Openito, guruovo obiljeje je da je savren bhakta. To je sve. I da slui Krinu propovijedajui Njegovu poruku. Bob: Jeli Gospodin Caitanya bio drukija vrsta gurua nego to ste vi? rila Prabhupada: Ne. gurui ne mogu biti razliitih vrsta. Svi su gurui iste vrste. Bob: Jeli Caitanya istodobno bio I inkarnacija? rila Prabhupada: Da, On je sam Krina, ali predstavlja gurua. Budui da Krina Bog, On je zahtijevao sarva-dharman parityajya mam ekam saranam vraja: Napusti sve vrste religije I samo se predaj Meni. No ljudi su Ga krivo shvatili. Zbog toga je Krina ponovno doao kao guru I pouio ljude kako da se predaju Krini. Syamasundara: Ne kae li Krina u Bhagavad-giti: Ja sam duhovni uitelj?

18 rila Prabhupada: Da, On je izvorni duhovni uitelj, jer ga je Arjuna prihvatio za duhovnog uitelja. Sisyas te ham sadhi mam tvam prapannam. Arjuna je rekao Gospodinu: Ja sam Tvoj uenik I dua predana Tebi. Molim Te, poui me. Ako Krina nije duhovni uitelj, kako je onda Arjuna postao Njegov uenik? On je izvorni guru. Tene brahma hrda ya adi-kavaye: Krina je taj koji je prvi prenio Vedsko znanje u srcu Brahme, prvoga stvorenog ivog bia. Zato je On izvorni guru. Zatim je Njegov uenik Brahma postao guru, pa Brahmin uenik Narada, pa Naradin uenik Vyasa. Tako postoji guru-parampara, ueniko nasljee gurua. Evam parampara-praptam: Transcendentalno se znanje prima preko uenikog nasljea. Bob: Znai. Guru prima to znanje putem uenikog nasljea a ne izravno od Krine? Dobivate li vi neko znanje neposredno od Krine? rila Prabhupada: Da. Krinina izravna uputa je ovdje: Bhagavad-gita. Meutim, treba je nauiti putem uenikog nasljea, inae e je krivo shvatiti. Bob: Ali vi sada ne primate podatke izravno od Krine? Oni dolaze putem uenikog nasljea iz knjiga? rila Prabhupada: Nema razlike. Pretpostavimo da kaem da je ovo olovka. Kaem li nekome: Ovo je olovka. I on kae dalje: Ovo je olovka. U emu je onda razlika izmeu njegove upute I moje? Bob: Krinina milost vam omoguuje da to sada znate? rila Prabhupada: Ti takoer moe uzeti Krininu milost, pod uvjetom da se prenese onakva kakva jeste. Ba kao to objanjavamo Bhagavad-gitu. U Bhagavad-giti Krina kae sarva dharman parityajya mam ekam saranam vraja: Samo napusti sve vrste religija I samo se jednostavno predaj Meni. Mi kaemo da treba napustiti sve I predate se Krini. Zato, nema razlike izmeu Krinine I nae upute. Nema odstupanja. Primi li znanje na tako savren nain to je jednako dobro kao da sig a primio izravno od Krine. Mi nita ne mijenjamo. Bob: uje li me Krina kada se molim s puno potovanja I vjere? rila Prabhupada: Da. Bob: Izravno me uje? rila Prabhupada: Da, jer se nalazi u tvome srcu. On te uvijek uje bilo da se moli ili ne. I kada uini neku glupost On te takoer uje. A kada se moli to je vrlo dobro. Bob: Da li je za Krinino uho molitva glasnija od gluposti? rila Prabhupada: Ne. on je posve savren. Sve moe uti. ak I kada pomisli: Uinit u to, Krina te uje. Sarvasya caham hrdi sannivistah: Krina se nalazi u svaijem srcu.

19 Bob: Ali osoba se treba moliti? rila Prabhupada: Da. Upuivanje molitvi osnovna je zadaa svakog ivog bia. Eko bahunam yo vidadhati kaman: On svakoga opskrbljuje sa svime. To izjavljuju Vede. On svakoga opskrbljuje hranom pa je prema tome Otac. Zato onda ne bismo molili: Oe, daj mi ovo? Ba kao to stoji u Bibliji: Oe, daj nam na kruh svagdanji. To je dobro. Oni prihvaaju Vrhovnog Oca. Meutim odrasla djeca ne bi trebala traiti od oca, trebala bi biti spremna sluiti Ga. To je bhakti, predanost. Bob: Tako ste lijepo odgovorili na moja pitanja. rila Prabhupada: Najljepa hvala.

Tri vezujue sile materijalne prirode 28.veljace 1972. Bob: itao sam da postoje tri gune: strast, neznanje i vrlina. Moete li mi nekako to objasniti? Posebno ono sto se smatra gunom neznanja i vrline. rila Prabhupada: Ako si u vrlini, moe razumjeti znanje. Moe znati da postoji Bog, da je On stvorio svijet, moe znati tako puno drugih stvari ovo je Sunce, ovo je Mjesec savreno znanje. Ako osoba posjeduje neko znanje, iako ono nije savreno, to je vrlina. U strasti se osoba poistovjeuje s materijalnim tijelom i pokuava ugaati osjetilima. To je strast. A neznanje je ivotinjski ivot. U neznanju osoba ne zna to je Bog, kako postati sretna ili zato je na ovom svijetu. Na primjer, ako ivotinju povede na klaonicu, ona e ii. To je neznanje. Ali ovjek e se protiviti. Ako kozi koju e za pet minuta zaklati da malo trave, bit e sretna jer jede. Ba kao dijete ak i ako ga namjeravate ubiti, ono je sretno i smije se jer je nevino. To je neznanje. Bob: Karmu ivog bia odreuju gune u kojima se ono nalazi. Je li to tono? rila Prabhupada: Da. Tvoje su djelatnosti oneiene zbog druenja s gunama materijalne prirode. Karanam guna-sango sya

20 sad-asad-yoni-janmasu: U ovisnosti o druenju s gunama prirode, ovjek se raa u boljem ili loijem tijelu. Bob: Koja je guna, primjerice, varanje? rila Prabhupada: Varanje je mjeavina strasti i neznanja. Pretpostavimo da jedan ovjek vara drugoga. To znai da neto eli postii; u strasti je. Ali ako poini umorstvo, ne zna da e za to morati ispatati. Prema tome to je mjeavina strasti i neznanja. Bob: A kada neko pomae drugome? rila Prabhupada: To je vrlina. Bob: Zato je to vrlina? Rekli ste da je vrlina posjedovanje znanja. Kakva je to inteligencija? O emu je to znanje? rila Prabhupada: Pomaganje drugome znai da je on u neznanju, a ti ga pokuava prosvijetliti. Bob: Znai da je davanje inteligencije vrlina? rila Prabhupada: Da. Bob: A to je s jednostavnim pruanjem pomoi? rila Prabhupada: To je takoer vrlina. Bob: Ako prosjak nema nita, a ti mu da milostinju, to je to? rila Prabhupada: To jo uvijek moe biti vrlina. Ali u vaoj ulici Bowery prosjak od milostinje koju mu daju kupi bocu vina, ispije je i izdahne. To je milostinja, ali nije vrlina; neznanje je. Bob: Milostinja je neznanje? rila Prabhupada: Tri su vrste milostinje u vrlini, u strasti i u neznanju. Vrlina je davati milostinju tamo gdje milostinju treba dati. Ba kao to je to s Pokretom svjesnosti Krine ako se milostinja da ovom pokretu, to je vrlina jer ovaj pokret iri svjesnost Boga, svjesnost Krine. To je vrlina. Ako se milostinja daje oekujui neto zauzvrat, to je strast. Ako se milostinja daje na neprikladnom mjestu, u neprikladno vrijeme, bez potovanja i nedostojnoj osobi, to je neznanje. No Krina kae: yat karosi yad asnasi yaj juhosi dadasi yat: Sve to radi, sve to jede, sve to nudi i daje i sve strogosti koje vri, treba ponuditi Meni. Ako Krina prihvati ponudu, to je savrenstvo. Bob: A kakva je vrsta milostinje davanje hrane nekome to je gladan? rila Prabhupada: To ovisi o okolnostima. Na primjer, lijenik moe zabraniti pacijentu da uzima bilo kakvu hranu osim tekuine, ali ako pacijent zamoli: Daj mi neto za pojesti, a ti mu to da iz osjeaja samilosti, time mu ne ini dobro. To je neznanje. Bob: Jesu li bhakte imuni na skupljanje karme? Ovi bhakte osjeaju li oni karmu? Djeluju li u tim gunama? Jesu li oni u guni vrline?

21 rila Prabhupada: Oni su iznad vrline suddha-sattva. Bhakte se ne nalaze u ovom materijalnom svijetu. Oni su u duhovnom svijetu. To je reeno u Bhagavad-giti: mam ca yo vyabhicarena bhakti yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate (Onaj tko je potpuno zaokupljen predanim sluenjem, u svim okolnostima, odmah nadilazi gune materijalne prirode i dolazi na razinu Brahmana.) Bhakte nisu ni u vrlini, ni u strasti, ni u neznanju. oni su transcendentalni prema svim tim odlikama. Bob: Dostie li bhakta koji ima jaku vjeru taj stadij? rila Prabhupada: Da. Moe postati bhakta kao to su i oni to postali. Nije teko. Jednostavno, treba transcendentalno, s ljubavlju sluiti Gospodina. To je sve. Bob: rila Prabhupada, to predstavlja stanje sluenja bez predanosti? rila Prabhupada: Hm? To nije sluenje, to je posao. Na primjer, ovdje smo u Mayapuru zaposlili poduzetnika. To nije sluba, to je posao. Zar ne? Ponekad oglaavaju: Kupci su nai gospodari. Zar ne? Ali unato kienom jeziku kupci su nai gospodari to je posao, jer nitko nije kvalificiran kupac sve dok ne plati. Meutim, kod sluenja nije tako. Caitanya Mahaprabhu se moli Krini yatha tatha va vidadhatu lampato mat-prana-nathas tu sa eva naparah: Radi to god eli od mene, ali jo uvijek si moj oboavani Gospodin. To je sluenje. Ne traim od tebe nita zauzvrat. To je sluenje. Kad oekuje neto zauzvrat, to je posao. Bob: elim stei vie znanja o Bogu i biti sposoban dublje osjetiti Njegovu prisutnost. Osjeam da ivot bez takvoga znanja nema smisla. rila Prabhupada: Da! Ako propusti priliku koju ti prua ljudski oblik ivota, to je veliki gubitak. ova je velika prilika dana ljudskom biu da bi se izbavilo iz zapletenosti materijalnog postojanja. Bob: Zahvalan sam to sam mogao postaviti ova pitanja. rila Prabhupada: Da, moe nauiti jo vie. Pitanja i odgovori su potrebni. Oni su blagotvorni za svakoga. Suta Goswami kae: munayah sadhu prsto ham bhavadbhir loka-mangalam yat krtah Krina-samprasno

22 yenatma suprasidati (O mudraci, temeljito ste me ispitali. Vaa su pitanja vrijedna jer se odnose na Gospodina Krinu i zato su znaajna za dobrobit svijeta. Samo se ovakvim pitanjima u potpunosti moe zadovoljiti jastvo.) Krina-samprasnah. To je jako dobro. Kad raspravlja i slua, to je loka-mangalam, povoljno za svakoga. Kako pitanja, tako i odgovori. Bob: Ali jo uvijek imam obveze kod kue. Zaruen sam. rila Prabhupada: Ne, ne, to nije problem. On je oenjen. ( Pokazuje na Syamasundaru. ) Brak nije zapreka. Postoje etiri reda duhovnog ivota: brahmacari, grhastha, vanaprastha i sannyasa. Tako se nakon ivota brahmacarye ovjek moe oeniti, ali to nije obvezno. Moe ostati naistika-brahmacari neoenjen itav ivot. Ali brahmacari se moe oeniti. A nakon braka dolazi vanaprastha ivot. To znai da je ovjek pomalo odvojen od obitelji; mu i ena ive odvojeno. U to vrijeme nema seksa. Nakon toga, kada vie ne osjea privrenost prema obiteljskome ivotu i posve ga se odrekne, prihvaa sannyasu. Bob: Da li sannyasi tada u potpunosti zaboravlja svoju enu? rila Prabhupada: Da. Zaboraviti nije teko, ako pokua. Daleko od oiju, daleko od srca. I ja imam enu, djecu, unuke. Ali, daleko od oiju, daleko od srca. To je sve. Stoga vanaprastha, sannyas u vedskom je sustavu sve lijepo ureeno.

Postati ist 29. veljae 1972. Bob: Sreo sam ovjeka koji je danas doao ovdje jer je uo da u Mayapuru ima hipija. rila Prabhupada: On je Indijac? Bob: Da. Rekao mi je da je u djetinjstvu svaki dan vjerno oboavao boicu Kali. Ali dolaskom poplava ljude su snale nevolje, pa je odustao od te religije. Kae da nalazi svoju sreu u pokuajima razvijanja ljubavi meu ljudima. Kae da bi nakon smrti mogao postati dio Boga, ali ne eli sada brinuti o tome. Pokuao je s religijskim iskustvima, ali nisu donijela nikakve rezultate. Spominjem to zato to u po povratku u Ameriku naii na puno ljudi poput njega. Oni vide da religija, kao njegovo oboavanje Kali ili druge vrste religija kojih su se drali, ne daje rezultate. A ja ne znam to da im kaem kako bih ih ipak uvjerio da vrijedi pokuati ukljuiti Boga i religiju u svoj ivot.

23 rila Prabhupada: Za sada nemoj pokuavati. Nastoj najprije sam postati u to uvjeren. Prije svega ti treba postati uvjeren, a onda pokuaj uvjeriti druge. Caitanya Mahaprabhu nas pouava da moemo doprinijeti blagostanju drugih kada sami uspijemo u ivotu: bharata-bhumite haila manusya-janma yara janma sarthaka kari kara para-upakara Najprije uini svoj ivot savrenim. Tada pokuaj pouiti druge. Bob: Bhakte su mi rekli da se bez svjesnosti Krine ne moe biti sretan, a ja se ipak ponekad osjeam sretnim. rila Prabhupada: Ponekad. Ne uvijek. Bob: Da. rila Prabhupada: Ali ako postane svjestan Krine, tada e uvijek biti sretan. Bob: No, dali su mi naslutili da bez svjesnosti Krine neu moi biti sretan. rila Prabhupada: To je injenica. Na primjer, ako si kopnena ivotinja, a bace te u vodu, nee nikako biti sretan. Bit e sretan tek kad ponovo bude na kopnu. Slino tome, mi smo sastavni dijelovi Krine i samo kao takvi moemo biti sretni. Kao to dio stroja sam po sebi nema vrijednost, ali je zadobiva kad se ponovo prikljui stroju. Mi smo dio Krine, moramo se povezati s Krinom. Moe se odmah povezati s Krinom putem svoje svjesnosti, jednostavno mislei: Ja sam Krinin, Krina je moj. To je na istinski poloaj. Bob: Mi smo dio Krine. rila Prabhupada: Da. Sve je sastavni dio Krine jer sve je stvoreno Krininom energijom i sve jest Krinina energija. Bob: Kako se mogu poeti osjeati bliim Bogu? Povremeno dolazim i odlazim iz hrama, ali nisam siguran koliko doista uzimam sa sobom. rila Prabhupada: Mora se proistiti. To ne iziskuje puno vremena. Za est mjeseci e vidjeti koliko si napredovao. Ali mora se pridravati regulativnih naela, ba kao to to rade ovi mladii i djevojke. Onda e sve biti u redu. Oni nemaju elju za odlaskom u kino ili klub. Ne. Prestali su sa svim anarthama, nepotrebnim stvarima. Cjelokupni ljudski ivot namijenjen je proienju. Tapo divyam putraka yena sattvam suddhyed yasmad brahma-saukhyam tv anantam. Sattva znai postojanje. Ne proisti li svoj ivot, morat e mijenjati tijela, jedno za drugim. Ponekad moe dobiti viu, a ponekad niu vrstu tijela. Primjerice, ako ne lijei bolest, ona ti moe uzrokovati brojne probleme. Slino tome, ne proisti li svoje

24 postojanje, morat e se seliti iz jednoga tijela u drugo. To su jako suptilni zakoni prirode i ne postoji nikakvo jamstvo da e dobiti ugodno tijelo ili ameriko tijelo. Zbog toga je za ljudsko bie prijeko potrebno da proisti svoje postojanje. Ne proisti li ivot, udjet e za sreom, ali nee uvijek biti sretan. Bob: Kad se vratim svom poslu u New Yorku, nadam se da u se proistiti, ali siguran sam da neu postati tako ist kao vai bhakte ovdje. Ne mogu se zamisliti takvim. rila Prabhupada: Moe raditi sve to rade oni. Na poetku nisu bili proieni, ali sada jesu. Isto tako i ti moe postati proien. Na primjer, u djetinjstvu nisi bio obrazovan, ali sada jesi. Ako si ozbiljan moe se bilo gdje odrati istim. Nije vano boravi li u Americi ili u Indiji. Meutim, mora znati kako se odrati istim. To je sve. Ja sam, na primjer, otiao u Ameriku, ali i u Americi i u Indiji isti sam ovjek. Bob: Otkako sam vas prvi put sreo, pokuao sam se pomalo pridravati ovih naela. rila Prabhupada: Ali mora ih se strogo pridravati, ako si ozbiljan. Bob: Moda, u redu. Moda je ovo to u sada rei najbudalastije od svega to sam do sada rekao. rila Prabhupada: Ne, ne, budalasto. Ne kaem budalasto, ve nesavreno. Bob: Sada cijenim i potujem vae bhakte, ali se ne osjeam dijelom njih, niti ak imam veliku elju da to budem. Osjeam samo da elim raditi to je ispravno, pribliiti se Bogu te u biti sretan i samo ako sljedei put dobijem bolji ivot. rila Prabhupada: Vrlo dobro. Samo slijedi njihove stope i tvoje e elje biti ispunjene. Mi uimo ljude kako da se proiste i budu sretni. To je naa misija. elimo da svi budu sretni. Sarve sukhino bhavantu. Ljudi ne znaju kako da postanu sretni. Ne slijede standardni put kojim to mogu postati, ve izmiljaju vlastiti. U tome je problem. Riabhadeva je savjetovao svojim sinovima: Dragi moji djeaci, samo se podvrgnite strogostima za dostizanje transcendentalne spoznaje. Svi vre strogosti. Poznam mladia koji je morao otii u inozemstvo kako bi nauio voditi poslovanje. Sada je dobro situiran. Tako se svi moraju podvri nekim strogostima za budui ivot. Zato onda ne bismo prihvatili strogost radi dostizanja trajne sree? Mora proistiti svoje postojanje i svoje tijelo. Onoliko puta koliko prihvati materijalno tijelo, morat e ga i promijeniti. Ali im dobije duhovno tijelo, nema ni govora o promjeni. Iako ve imamo duhovno

25 tijelo, zbog sadanje okaljanosti materijom razvijamo materijalno tijelo. Meutim, bavimo li se duhovnim ivotom, razvit emo duhovno tijelo. Ako stavi eljeznu ipku u vatru, postat e poput vatre. Zar ne? Bob: Da. rila Prabhupada: Slino tome, ako si uvijek zaokupljen duhovnim djelatnostima, tvoje e tijelo djelovati na duhovni nain, iako je materijalno. Dodirne li se neto usijanom eljeznom ipkom, ona e to spaliti. ipka poprima odlike vatre. Tako, ako si stalno svjestan Krine, produhovit e se. Djelovat e na duhovan nain. Nee vie imati materijalnih zahtjeva. Bob: Kako da to izvedem? rila Prabhupada: Ovim procesom. Vidio si ovih est mladia koji su danas bili inicirani. Oni to rade. To je vrlo jednostavno. Mora slijediti etiri regulativna naela i mantrati na brojanici. Vrlo lako. Bob: Dobro, ali sada se pridravam nekih od tih regulativnih naela, ne svih. rila Prabhupada: to znai nekih? Samo su etiri regulativna naela. Prema tome nekih znai dva ili tri? Bob: Pridravam se jednoga ili dva. rila Prabhupada: Zato ne i ostalih triju? U emu je problem? Kojeg se naela dri? Bob: Pa, gotovo da sam vegetarijanac, ali jedem jaja. rila Prabhupada: Tada niti to nije potpuno. Bob: Postao sam vegetarijanac od studenog, ali... rila Prabhupada: Biti vegetarijanac nije kvalifikacija. Golub je vegetarijanac. Majmun, najbjednije stvorenje, vegetarijanac je i ivi gol u umi. I najzloestiji je. Bob: Osjetio sam da je to mali napredak. Na poetku je bilo prilino teko, ali poslije je postalo lako. rila Prabhupada: Moe se pridravati svih regulativnih naela, pod uvjetom da prihvati proces svjesnosti Krine. Inae to nije mogue. Bob: Da, to je to. Ponekad, kad se vratim u Bihar i naveer s prijateljima nemam to raditi osim ubijati komarce, oni kau: Kako bi bilo da zapalimo malo marihuane? Ja se sloim: Svakako, nema se to drugo raditi. Tada sjednem i uivam cijelu veer. To smo radili svakoga dana, ali kad smo shvatili da je tetno, prestali smo. Ali i dalje ponekad... rila Prabhupada: Mora ivjeti s nama. Tada te prijatelji nee pitati: to misli o malo marihuane? Drui se s bhaktama. Otvarajui centre dajemo ljudima priliku da se drue s nama. Zato

26 smo uzeli tako puno zemlje u Mayapuru. Oni koji to ozbiljno ele, doi ce ivjeti s nama. Druenje je vrlo vano. Ako se drui s pijancima, postat e pijanac. Ako se drui sa sadhuima, postat e sadhu. Syamasundara: Moe doi i ostati kod nas u Bombayu. rila Prabhupada: Da, moe ostati kod nas u Bombayu. Ali ti eli prijatelje s marihuanom. U tome je problem. Bob: Dopustite da vas pitam neto drugo, a onda u se moda vratiti na ovo. Smatram da previe mislim o sebi te stoga ne mogu dovoljno misliti o Bogu. Preesto mislim o sebi. Kako zaboraviti na sebe, da bih se mogao usredotoiti na druge, mnogo vanije stvari? rila Prabhupada: Kao to su oni to uinili. Bob: Kaete mi da moj put... mislim da ste rekli da je moj put prema istoi da postanem bhakta... rila Prabhupada: Oklijeva? Bob: Pa, ja... rila Prabhupada: Je li tako teko postati bhakta? Bob: Za mene jest. Ne osjeam ba neku elju. Bhakte su mi najprije rekli da su napustili materijalni ivot. Ova etiri regulativna naela koja su mi oni objasnili, znae naputanje materijalnog ivota i to mi je jasno. rila Prabhupada: to podrazumijeva pod materijalnim ivotom? Sjedim na ovom krevetu. Je li to materijalno ili duhovno? Bob: Materijalno. rila Prabhupada: Kako smo onda napustili materijalni ivot? Bob: Mislim da sam to shvatio kao elju za materijalnim dobicima. rila Prabhupada: to je materijalno? Bob: Raditi za stjecanje materijalne dobiti i ne odbaciti nita materijalno. rila Prabhupada: Materijalni ivot znai kad eli ugoditi svojim osjetilima, to je materijalni ivot. A kad eli sluiti Gospodina, to je duhovni ivot. To je razlika izmeu materijalnog i duhovnog ivota. Sada pokuavamo sluiti naa osjetila. Kad umjesto da sluimo osjetila, sluimo Boga, to je duhovni ivot. Koja je razlika izmeu naih djelatnosti i djelatnosti drugih ljudi? Koristimo sve stol, stolicu, krevet, kazetofon, pisau mainu... pa koja je razlika? Razlika je u tome to mi sve koristimo za Krinu. Bob: Bhakte su rekli da su osjetilna zadovoljstva koja su napustili zamijenili duhovnim. Ali ja to nisam osjetio. rila Prabhupada: Duhovna zadovoljstva dolaze kada eli zadovoljiti Krinu. To je duhovno zadovoljstvo. Na primjer, majka je

27 zadovoljna kad hrani svoga sina. Ona ne jede, ali je zadovoljna kad vidi da njezin sin lijepo jede. Bob: Duhovno zadovoljstvo znai Krinino zadovoljstvo. rila Prabhupada: Da. Duhovno zadovoljstvo znai Krinino zadovoljstvo. Materijalno zadovoljstvo znai zadovoljstvo osjetila. To je sve. U tome je razlika. Duhovno je zadovoljstvo kad jednostavno nastoji ugoditi Krini. Bob: Mislio sam da ugoditi Bogu... rila Prabhupada: Nemoj izmiljati svoje naine pruanja zadovoljstva Bogu. Pretpostavimo da ti elim ugoditi. Upitat u te: Kako te mogu sluiti? Neu sam izmisliti neku slubu. To ne prua zadovoljstvo. Pretpostavimo da elim au vode. Ako ti izmisli: Svamiji e biti zadovoljniji ako mu dam au toploga mlijeka, to mi nee goditi. eli li mi ugoditi, treba me pitati: Kako ti mogu ugoditi? I ako uini ono to ti kaem, to e mi pruiti zadovoljstvo. Bob: A ugoditi Krini znai biti Krinin bhakta? rila Prabhupada: Bhakta je onaj tko Krini uvijek prua zadovoljstvo. On nema drugoga posla. To je bhakta. Bob: Moete li mi rei neto vie o mantranju Hare Krina? Ja sam neko vrijeme mantrao, ali nikad redovito, samo malo, tu i tamo. Nedavno sam ba dobio brojanicu i ponekad se osjeam ugodno dok matram, a ponekad ne. Moda ne mantram pravilno. Ne znam. rila Prabhupada: Da, za sve postoji postupak. Mora usvojiti postupak. Bob: Bhakte mi govore o zanosu koji osjeaju prilikom mantranja. rila Prabhupada: Da, to se vie proiava, tim e vie osjeati zanos. Ovo mantranje i pjevanje je postupak proienja.

Duhovna disciplina 29. veljae 1972. Bob: rila Prabhupada, ako dragovoljno ne vrimo strogosti, moramo li to onda initi protiv svoje volje? rila Prabhupada: Da, pod vodstvom duhovnog uitelja. Nije ti ni na kraj pameti da vri strogosti, ali kad prihvati duhovnog uitelja, mora izvravati njegove naredbe. To je strogost. Syamasundara: Mora vriti strogosti, ak i ako to ne eli? rila Prabhupada: Da, mora. Budui da si se predao svom duhovnom uitelju, njegova je naredba konana. ak i ako ti se ne svia, ipak to mora uiniti. Da bi mi ugodio. Ali tebi se ne svia. Nitko ne voli postiti, no duhovni uitelj kae: Danas se posti. to se

28 tu moe? Uenik je osoba koja svojevoljno pristaje na disciplinu koju namee duhovni uitelj. To je strogost. Syamasundara: Mnogi ljudi u materijalnom svijetu, posve oarani materijalistikim nainom ivota, ne ele se podvri strogostima ili tjelesnim neugodnostima, a ipak to moraju uiniti. Priroda ih prisiljava na strogosti. Je li to ispravno? rila Prabhupada: To je prisilna strogost; to nije dobro. Pomoi e nam samo dragovoljne strogosti. Syamasundara: Ne podvrgne li se dragovoljnim strogostima, bit e na njih prisiljen? rila Prabhupada: U tome je razlika izmeu ovjeka i ivotinje. ivotinja ne moe prihvatiti strogosti, a ovjek moe. Kada ovjek u slastiarnici ugleda neku ukusnu hranu, moe je poeljeti pojesti. No kad uoi da nema novca, moe se suzdrati od toga. Meutim, krava e, im se priblii hrani, odmah zagristi. Moe je udarati tapom, ona e to podnositi. ivotinja se, dakle, ne moe podvri strogostima. Naa je strogost, meutim, vrlo ugodna. Pjevamo Hare Krina i pleemo, a Krina nam onda alje ukusnu hranu koju jedemo. To je sve. to ti se ne svia u toj strogosti? Pjevanje, ples i ukusna hrana? Zato jer vrimo strogosti, Krina nam alje fine stvari. Nita ne gubimo. Kad se Krinaizira, dobije jo vie udobnosti nego li ih ima sada. To je injenica. Zadnjih sam dvadeset godina ivio sam, bez ikakvih potekoa. Prije nego li sam prihvatio sannyasu ivio sam u Delhiju i premda sam ivio sam, nisam imao nikakvih problema. Syamasundara: alje li nam priroda nesree, ako ne prihvatimo duhovnu disciplinu? rila Prabhupada: O, da. To je reeno u Bhagavad-giti: daivi hy esa gunamayi mama maya duratyaya mam eva ye prapadyante mayam etam taranti te (Ovu je Moju boansku energiju koja se sastoji od tri odlike materijalne prirode teko nadii, ali je oni koji su Mi se predali lako nadilaze.) Maya namee tako puno tekoa, ali im se preda Krini, one iezavaju. Syamasundara: Tako smo budalasti da uvijek mislimo: U budunosti u biti sretan. rila Prabhupada: Da, to je maya, opsjena. Poput magarca! Sjedne magarcu na lea i dri mu zalogaj hrane ispred njuke.

29 Magarac misli: Jo samo korak naprijed i doi u do trave. Ali zalogaj je uvijek jedan korak ispred. To je magarizam. Svi misle: Jo samo malo i doi u do toga, bit u jako sretan. (Duga stanka ispunjena zvucima biciklistikih zvonaca, djeje igre i dovikivanja.) Bob: Puno vam hvala. Sutra u vas morati napustiti. rila Prabhupada: Ne govori napustiti, ve reci upustit u se. Bob: Ne mogu jo. Sutra se moram vratiti u svoj grad. rila Prabhupada: Ne vraaj se. Bob: Da sutra ostanem ovdje? rila Prabhupada: Ostani ovdje. Bob: Ako mi vi to kaete, ostat u. rila Prabhupada: Da, ti si jako dobar mladi. (Negdje u pozadini uje se pjesma praena egzotinim ritmom mridange i glasnim zvucima roga.) To je vrlo jednostavno. Kada iva bia zaborave Krinu, nau se u ovom materijalnom svijetu. Krina znai Njegovo ime, prebivalite, zabave sve. Kad govorimo o kralju, to podrazumijeva kraljevu vladu, palau, kraljicu, sinove, tajnike, vojnu silu, sve. Zar ne? Bob: Da. rila Prabhupada: Krina je Svevinja Boanska Osoba pa im pomislimo na Krinu, to obuhvaa sve Njegove energije. To postaje potpuno ako kaemo Radha-Krina. Radha predstavlja svu Krininu energiju, a Krina je Svevinji Gospodin. Tako kada govorimo o Krini, to obuhvaa i iva bia jer su ona Krinine energije, razliite Krinine energije, odnosno via energija. Kad ova energija ne slui svoj izvor, to je materijalni ivot. Cijeli svijet na razliite naine slui Krinu. Slue Ga posredno, kao to neposluni graani posredno slue vladu. Zatvorenici zavre u zatvoru zbog nepotivanja zakona drave, a tu bivaju prisiljeni da ih potuju. Slino tome, sva su iva bia u ovom svijetu bezbona, bilo iz neznanja ili svojevoljno. Ne ele prihvatiti Boju nadmo. To je demonski. Mi ih zato pokuavamo vratiti u njihovo izvorno stanje. To je Pokret svjesnosti Krine. Bob: elio bih vas pitati neto o emu sam razgovarao s bhaktama; o medicini. Danas sam se etao uz rijeku s nekim bhaktama. Budui da sam prehlaen, rekao sam im da se ne bih smio kupati u rijeci. Neki su smatrali da bih to ipak trebao uiniti jer je rije o Gangi, dok su drugi drali da je bolje da se ne kupam dok sam prehlaen. Razgovarali smo o tome, ali nisam shvatio. Razbolijevamo li se mi zbog svojih loih prolih dijela? rila Prabhupada: Da, to je injenica. Sve nesree koje nas snalaze posljedica su naega bezbonog djelovanja u prolosti. Bob: Ali, obolijeva li osoba i kad se oslobodi utjecaja karme?

30 rila Prabhupada: ak i ako se razboli, to je privremeno. Uzmimo na primjer ovaj ventilator. Sada se vrti. Iskopa li ga iz struje, nastavit e se okretati jo neko vrijeme, no to okretanje nije posljedica djelovanja elektrine struje, ve je rije o sili inerciji. Kada inercija prestane djelovati, ventilator se vie ne okree. Slino tome, ako Krinin bhakta trpi zbog nekih materijalnih stanja, to je privremeno. Zato bhakta materijalne nevolje ne smatra nevoljama, ve ih prihvaa kao Krininu milost. Bob: Vrijedi li to samo za usavrenu duu, istoga bhaktu? rila Prabhupada: Usavrena dua je ona koja je 24 sata na dan zaokupljena svjesnou Krine. To je savrenstvo. To je transcendentalan poloaj. Savrenstvo znai biti zaokupljen svojom izvornom svjesnou. To je reeno u Bhagavad-giti sve sve karmany abhiratah samsiddhim labhate narah: Djelujui u skladu sa svojim sposobnostima, svaki ovjek moe postati savren. Potpuno savrenstvo! Samsiddhi. Sam znai potpuno, a siddhi savrenstvo. To je spoznaja Brahmana, duhovna spoznaja. A samsiddhi znai predanost koja dolazi nakon spoznaje Brahmana. U Bhagavad-giti je reeno da je onaj tko se vraa kui, natrag Bogu, dostigao potpuno savrenstvo. Savrenstvo dolazi kad spoznamo da nismo ovo tijelo, ve duhovna bia. Brahma-bhuta to se naziva spoznajom Brahmana. To je savrenstvo. Samsiddhi se pojavljuje nakon spoznaje Brahmana, kada se zaokupimo predanim sluenjem. Prema tome, ako ve predano sluimo, znai da smo spoznali Brahman. Zato se to zove samsiddhi. Bob: Oprostite mi, molim vas, to vas to pitam, no jeste li vi ponekad bolesni ili se osjeate loe? rila Prabhupada: Da. Bob: Je li to posljedica vae prole karme? rila Prabhupada: Da. Bob: Znai li to da u ovom materijalnom svijetu nitko ne moe u potpunosti izbjei svoju karmu? ak ni isti bhakta? rila Prabhupada: Ne, on to moe. Za bhaktu nema vie karme. Nema karmikih posljedica. Bob: Ali, vi mora da ste najbolji bhakta. rila Prabhupada: Ne, ja sebe ne smatram najboljim bhaktom. Ja sam najnii. Ti si najbolji bhakta. Bob: A ne, ne! Ono to vi kaete, uvijek izgleda tono. Dakle, vi morate biti najbolji bhakta. rila Prabhupada: Stvar je u tome da ak i najbolji bhakta, kad propovijeda, silazi na razinu drugorazrednog bhakte. Bob: Kako se ponaa najbolji bhakta?

31 rila Prabhupada: Najbolji bhakta ne propovijeda. Bob: A to radi? rila Prabhupada: On vidi da nema potrebe za propovijedanjem. Za njega su svi bhakte. Nigdje ne vidi abhakte svi su bhakte. Takva se osoba naziva uttama-adhikari. Kako onda mogu rei da sam najbolji bhakta dok propovijedam? Ba kao Radharani, Krinina druica za Nju nitko nije abhakta. Zato Joj mi pokuavamo prii. Kad netko prie Radharani, ona ga preporui Krini: Ovo je najbolji bhakta, bolji je od Mene, i Krina ga ne moe odbiti. To je najbolji bhakta. Meutim, to ne bismo trebali oponaati, mislei: Postao sam najbolji bhakta. isvare tad-adhinesu balisesu dvisatsu ca prema-maitri-krpopeksa yah karoti sa madhyamah (Bhag. 11.2.46) Drugorazredni bhakta vidi da neki zavide Krini, ali najbolji bhakta ne gleda tako. On vidi: Nitko ne zavidi Bogu. Svi su bolji od mene. Ba kao autor Caitanya-caritamrte Krinadasa Kaviraja. On kae: Gori sam od crva u izmetu. Purisera kita haite muni se laghistha. On se ne prenemae, ve doista tako osjea. Najgori sam. Svi su bolji, ja sam najgori. Svi slue Krinu, a ja ne. Caitanya Mahaprabhu je rekao: O, nisam nimalo predan Krini. Prenemaem se plaui. Da sam Krinin bhakta, odavno bih bio umro, ali ja ivim. To je dokaz da ne volim Krinu. Tako gleda najbolji bhakta. Toliko je obuzet ljubavlju prema Krini da kae: Sve se poboljava, ali ja sam najgori. Zato ne mogu vidjeti Boga. To je najbolji bhakta. Bob: Bhakta bi trebao djelovati tako da svatko dostigne osloboenje? rila Prabhupada: Da. Bhakta mora djelovati po uputama vjerodostojnoga duhovnog uitelja, a ne oponaati najboljega bhaktu. Syamasundara: Jednom si rekao da ponekad osjea muninu ili bol zbog grjenoga djelovanja svojih uenika. Moe li ono ponekad uzrokovati bolest? rila Prabhupada: Vidi, Krina kae aham tvam sarva-papebhyo moksayisyami ma sucah: Oslobodit u te svojih posljedica grijeha. Ne boj se. Krina je tako moan da moe odmah prihvatiti sve tue grijehe i istoga ih asa ispraviti. Meutim, kad ivo bie djeluje u

32 Krinino ime, i ono prihvaa odgovornost za grjena djela svojih bhakta. Zato nije lako biti guru. Guru mora prihvatiti i neutralizirati sve otrove, a budui da On nije Krina, ponekad ima problema. Stoga je Caitanya Mahaprabhu zabranio: Ne prihvaajte puno sisyi, puno uenika. Da bismo proirili propovijedanje, meutim, moramo prihvatiti puno uenika ak i po cijenu patnje. To je injenica. Duhovni uitelj mora prihvatiti odgovornost za sva grjena djela svojih uenika. Zato je riskantno prihvatiti puno uenika, osim ako ovjek ne moe neutralizirati svoje grijehe. vancha-kalpa-tarubhyas ca krpa-sindhubhya eva ca patitanam pavanebhyo vaisnavebhyo namo namah (Ponizno odajem potovanje svim vaisnavama, Gospodinovim bhaktama. Oni su poput drvea elja koje svima ispunjava elje i prepuni su samilosti prema svim palim uvjetovanim duama.) On prihvaa odgovornost za sve pale due. Ta ideja postoji i u Bibliji. Isus Krist je na sebe preuzeo posljedice grijeha svih ljudi, rtvujui svoj ivot. To je odgovornost duhovnog uitelja. Jer Krina je Krina. On je apapa-viddha posljedice grijeha ne utjeu na Njega, ali ivo je bie ponekad izloeno njihovom utjecaju jer je siuno. Velika vatra, mala vatra. Baci li neto veliko u malu vatru, vatra e se ugasiti. Ali to god baci u veliku vatru, ona e sve progutati. Bob: Kristova patnja je bila takve prirode? rila Prabhupada: Preuzeo je posljedice grijeha svih ljudi i zato je patio. Rekao je da je preuzeo posljedice svih ljudskih grijeha i rtvovao svoj ivot. Meutim, krani su uzeli zdravo za gotovo da Krist treba ispatati dok oni mogu raditi sve to im padne napamet. Kakve budale! Pustili su da Isus sklopi ugovor kojim preuzima posljedice njihovih grijeha, kako bi oni mogli nastaviti sa svim glupostima. Tako oni shvaaju svoju religiju. Krist je bio tako velikoduan da je prihvatio sve njihove grijehe i ispatao, no to ih nije navelo da prestanu grijeiti. To im jo nije sinulo. Sve su olako shvatili: Neka Isus Krist ispata, a mi emo raditi sve vrste gluposti. Zar ne? Bob: Da, tako je. rila Prabhupada: Trebali bi se sramiti: Isus Krist je zbog nas ispatao, a mi nastavljamo s grjenim djelovanjem. On je svima rekao: Ne ubij, no oni se uputaju u ubijanje, mislei: Isus Krist e nam oprostiti i preuzeti sve posljedice grijeha. To se dogaa.

33 Trebamo biti oprezni: Zbog mojih e grijeha patiti moj duhovni uitelj. Zato neu ni najmanje sagrijeiti. To je dunost uenika. Inicijacijom se unitavaju sve posljedice grijeha. Poini li uenik nakon toga kakav grijeh, njegov e duhovni uitelj morati patiti. Uenik bi trebao biti suosjeajan i uzeti u obzir da e zbog njegovih grijeha ispatati duhovni uitelj. Ako se duhovni uitelj razboli, to je posljedica tuih grjenih djela. Ne prihvaajte puno uenika. Meutim, mi to inimo zbog propovijedanja. Nije vano neka patimo i dalje emo ih prihvaati. Ti si me pitao je li moja patnja posljedica mojih prolih nedjela. Je li tako? Prihvaanje neozbiljnih uenika je moje nedjelo. Bob: To se ponekad dogaa? rila Prabhupada: Da. To se mora dogoditi jer prihvaamo puno ljudi. Uenikova je dunost da bude oprezan i razmilja: Moj me je duhovni uitelj spasio. Ne smijem ga izloiti patnji. Kad duhovni uitelj ispata, Krina ga spaava. Krina misli: O, on je preuzeo tako veliku odgovornost da bi spasio grjenu osobu. Krina je tu: kaunteya pratijanihi na me bhaktah pranasyati. (O, Kuntin sine, hrabro izjavi da moj bhakta nikada ne propada.) To je tako jer duhovni uitelj preuzima rizik zbog Krine. Bob: Vaa patnja nije ista vrsta boli... rila Prabhupada: Ne, ona nije uzrokovana karmom. Bol je ponekad prisutna tako da uenici mogu znati: Zbog naih grjenih djela na duhovni uitelj pati. Bob: Sada izgledate jako dobro. rila Prabhupada: Ja sam uvijek dobro... jer ak i ako patim, znam da e me Krina zatititi. Ta patnja, meutim, nije posljedica mojih grjenih djela. Bob: Ja pijem prokuhanu vodu jer neka voda u sebi sadri klice bolesti. Ali zato bih trebao piti prokuhanu vodu, ako sam bio dovoljno dobar da se ne moram razboljeti? Trebao bih moi popiti bilo kakvu vodu. A ako nisam ispravno djelovao, razboljet u se u svakom sluaju. rila Prabhupada: Sve dok se nalazi u materijalnom svijetu ne moe zanemarivati prirodne zakone. Pretpostavimo da ode u praumu u kojoj ivi tigar. Zna se da e te on napasti; zato bi onda namjerno iao tamo i riskirao da te tigar napadne? Bhakta se ne bi trebao izlagati fizikim rizicima, dok ima fiziko tijelo. Ne bi trebao misliti kako, sad kad je postao bhakta, moe izazivati prirodne zakone. To je glupost. anasaktasya visayan

34 yatharham upayunjatah nirbandhah Krina-sambandhe yuktam vairagyam ucyate Bhakti se savjetuje da bez vezanosti prihvati sve to je za ivot nuno. Tako e popiti i kuhanu vodu. Meutim, ako nema kuhane vode, to ne znai da nee uope piti vodu. Popit e obinu vodu. Mi uzimamo Krinin prasadam, ali ponekad, dok putujemo, moramo u hotelu neto pojesti. Trebamo li zato to smo bhakte misliti: U hotelu neu nita pojesti. Gladovat u? Ako gladujem, oslabit u i neu moi propovijedati. Bob: Gubi li bhakta neto od svoje individualnosti? rila Prabhupada: Ne, on posjeduje punu individualnost za Krinino zadovoljstvo. Krina kae: Predaj se Meni i bhakta se dragovoljno predaje, ali time ne gubi individualnost. Arjuna je, primjerice, na poetku izrazio svoju individualnost odbivi se boriti. Meutim, kad je prihvatio Krinu za svoga duhovnog uitelja, postao je iya, uenik, i zatim je prihvaao sve to bi mu Krina naredio. To ne znai da je izgubio individualnost. On je dragovoljno prihvatio: Uinit u sve to Krina kae. Kao i svi moji uenici oni nisu izgubili individualnost, ve su je predali. To se trai. Na primjer, ako se ovjek ne uputa u spolne odnose, to ne znai da je impotentan. Kad bi htio, mogao bi neogranieno opiti, ali on to svojevoljno izbjegava. Param drstva nivartate: privlai ga vii ukus. Mi ponekad postimo, no to ne znai da smo bolesni. Dragovoljno gladujemo. To ne znai da nisam gladan ili da ne mogu jesti. Postim po vlastitoj volji. Bob: Zadrava li bhakta koji se preda osobnu sklonost prema odreenim stvarima, prema onome to mu se svia i ne svia? rila Prabhupada: Da, zadrava sve u potpunosti, ali daje prednost Krini. Zamislimo da se meni neto svia, ali Krina kae: Ne moe to uzeti. Onda to neu uzeti. Zbog Krine. Krina kae: Ovo Mi se svia. Mi zato trebamo Krini ponuditi ono to Mu se svia, a potom emo uzeti prasadam. Krina voli Radharani. Zato sve gopije pokuavaju Radharani pribliiti Krini. One misle: Krini se ova gopi svia. Dobro, gurnimo je prema Njemu. To je svjesnost Krine. Ugoditi Krininim osjetilima, a ne svojim vlastitim. To je bhakti. To se naziva prema, ljubav prema Krini. Krini se to svia. Moram Mu to dati. Bob: Neka mi se jela ponuena Krini, prasadam, sviaju, ali neka nisu po mom ukusu. rila Prabhupada: Ne bi trebao tako promatrati stvari. Savrenstvo je prihvatiti sve to je ponueno Krini. To je savrenstvo. Ne moe

35 govoriti: Ovo mi se svia, a ovo ne. Sve dok na takav nain razmilja, znai da nisi shvatio to je prasadam. Nema svianja i nesvianja. Sve to se Krini svia, to je u redu. Bob: to ako netko pripremi prasadam za Krinu, ali ga ne spremi dobro? rila Prabhupada: Ako je hrana pripremljena s iskrenou i predanou, Krini e se sviati. Vidura je Krinu hranio bananama, no bio je toliko obuzet mislima o Njemu da je bacao banane, a Krini davao kore. I Krina je jeo. Znao je da mu Vidura s predanou daje kore. Krina moe bilo to pojesti, pod uvjetom da je ponueno s predanou; pri tom nije vano je li to, s materijalnog stajalita, ukusno ili ne. Tako i bhakta uzima Krinin prasadam bilo da je ukusan ili ne. Trebali bismo sve prihvatiti. Bob: A to ako nema predanosti? rila Prabhupada: Nema li predanosti, Krini se nikakva hrana ne svia, bez obzira je li ukusna ili ne. On je ne prihvaa. Bob: U Indiji netko moe skuhati tu vrstu hrane... rila Prabhupada: O, Indija, Indija. Ne govori o Indiji! Govori o filozofiji. Krina ne prihvaa nita bez predanosti, ni u Indiji, ni u tvojoj zemlji. Gospodin Krina nije duan neto prihvatiti samo zato jer je to jako ukusno i skupo. Krina na Vaikunthi ima mnotvo izvrsnih jela. On ne udi za tvojom hranom, ve prihvaa tvoju predanost, bhakti. Prava stvar je predanost, a ne hrana. Krina ne prihvaa nikakvu hranu iz ovoga materijalnog svijeta. On prihvaa samo predanost. patram puspam phalam toyam yo me bhaktya prayacchati aham bhakty-upahrtam asnami prayatatmanah Ponudi li mi netko s ljubavlju i predanou list, cvijet, voe ili vodu, prihvatit u to jer Mi je ponueno s ljubavlju i predanou. To se trai. Zato nikome tko nije bhakta ne doputamo da kuha. Krina nita ne prihvaa iz ruku abhakte. Zato i bi? On nije gladan. Hrana Mu ne treba. On prihvaa samo predanost i to je sve. To je najvanije. Zbog toga trebamo postati bhakta, a ne dobar kuhar. Ali ako smo bhakte, bit emo i dobri kuhari. Samim tim emo postati dobri kuhari. Zato trebamo samo postati bhakte i sve druge dobre odlike same e se po sebi pojaviti. Ako osoba nije bhakta, sve su njezine dobre odlike bezvrijedne. Takva osoba lebdi na razini uma te stoga nema dobrih odlika.

36 Bob: Jo uvijek ba ne razumijem to o prasadamu. rila Prabhupada: Prasadam je uvijek prasadam, ali jer nismo dovoljno napredni, neki prasadam nam se ne svia. Bob: Za mene je neki prasadam previe zainjen i zato me boli trbuh. rila Prabhupada: Pa, i to je posljedica nerazumijevanja, no kuhar bi o tome trebao voditi rauna. Krini moramo ponuditi najbolje namirnice. Stoga, ako kuhar nudi neto nekvalitetno, ne izvrava svoju dunost. Meutim, Krina moe prihvatiti bilo to, ako Mu to ponudi bhakta, a bhakta moe prihvatiti svaki prasadam, ak i ako je jako zainjen. Hiranyakasipu je svom sinu dao otrov, a on ga je, nakon to ga je ponudio Krini, popio kao nektar. ak i ako je za druge jako zainjen, prasadam je za bhaktu vrlo ukusan. Kakve veze ima zainjenost? Krini su ponudili otrov, pravi otrov. Raksasi Putana je Krini dok je bio beba ponudila da sie njezine grudi koje su bile premazane otrovom. Meutim, On je tako divan da je pomislio: Prila Mi je kao Moja majka, pa je posisao otrov i darovao joj osloboenje. Krina se ne obazire na loe strane. Dobar ovjek ne gleda loe strane, ve samo dobre. Ba kao jedan od moje brae po Bogu on je namjeravao s mojim guru maharajem (duhovnim uiteljem) sklopiti posao, no moj se guru maharaja nije obazirao na tu lou stranu. Vidio je dobru stranu i razmiljao: Doao je sa eljom da me slui. Bob: Bhakte ponekad imaju problema sa zdravljem pa ne uzimaju odreenu vrstu hrane primjerice, oni koji imaju problema s jetrom ne jedu ghi. Trebaju li ovi bhakte uzimati svaki prasadam? rila Prabhupada: Ne, ne. Oni koji nisu savreni bhakte mogu praviti razliku, ali za savrenog bhaktu nema razlike. Zato bi ti trebao oponaati savrenog bhaktu? Sve dok za tebe postoji razlika, nisi savreni bhakta. Zato bi onda oponaao savrenog bhaktu i jeo sve? injenica je da za savrenog bhaktu nema razlike. Sve to je ponueno Krini nektar je i to je sve. Krina sve prihvaa od bhakte. Sve to Mu Njegov bhakta ponudi, On prihvaa. Isto vrijedi i za istoga bhaktu. Razumije u emu je stvar? Za savrenoga bhaktu nema razlike. Ali ako ja nisam savreni bhakta i za mene postoje razlike, zato da oponaam savrenoga bhaktu? Moda neu sve moi probaviti jer nisam savreni bhakta. Bhakta ne bi trebao biti budala: Krina ye bhaje se bada catura. Bhakta je svjestan svoga poloaja i dovoljno inteligentan da se prema drugima ponaa u skladu s tim.

37 Djelovanje sa znanjem o Krini 29. veljae 1972., (nastavak) Bob: Kakvim se djelima stjee dobra karma? rila Prabhupada: Pod dobrom karmom podrazumijeva se ono to je propisano u Vedama. Posebno je propisano da ovjek treba izvoditi yajne. Kad se kae yajna, misli se na djela namijenjena zadovoljstvu Gospodina Visnua, Svevinje Boanske Osobe. Prema tome, dobra karma znai vrenje yajni u skladu s propisima navedenim u vedskim spisima. Svrha takve yajne je zadovoljstvo Svevinjega Gospodina. Dobar, poten graanin je onaj ije djelovanje godi vladi. Na alost, suvremena civilizacija ne zna ni tko je Svevinji Gospodin, a kamoli kako Mu ugoditi. Ljudi to ne znaju. Jednostavno su zaokupljeni materijalnim djelatnostima. Na taj nain stvaraju samo lou karmu i stoga pate. Slijepci vode slijepce; tako i jedni i drugi ispataju zbog loe karme. To je jako lako razumjeti. Uini li neko zlodjelo, ispatat e zbog toga. Uini li neto dobro za dravu, za ljude, bit e cijenjen ponekad e dobiti i poasnu titulu. To je dobra i loa karma. Dobra karma znai da uiva u nekoj materijalnoj srei, a loa da pati zbog materijalnih nedaa. Zahvaljujui dobroj karmi raa se u dobroj obitelji, stjee bogatstvo, postaje uen, lijep. Bob: to je s ovjekom koji nije ba svjestan Boga? rila Prabhupada: On je ivotinja. ivotinja ne zna to je dobro. ovjek koji ne zna to je Bog, ili ovjek koji ne pokuava razumjeti to je Bog, nije bolji od ivotinje. ivotinje imaju etiri noge, a ova ivotinja ima dvije. Po Darwinovoj teoriji to su majmuni. Prema tome, onaj tko ne poznaje Boga ili ga ne pokuava razumjeti, nije drugo do li ivotinja. Bob: to je s bezazlenim ljudima? rila Prabhupada: ivotinja je sasvim bezazlena. Preree li joj grlo, nee se buniti. Sve ivotinje su bezazlene. Zato im moe rezati vratove. Prema tome, bezazlenost ba i nije dobra kvalifikacija. Mi smatramo da ovjek mora biti jako, jako inteligentan da bi mogao shvatiti Krinu. Bezazlena, neuka i prostoduna budala tu nije u prednosti. Jednostavnost je u redu, ali ne i izostanak inteligencije. Bob: Moete li mi rei to je inteligencija? rila Prabhupada: Inteligencija znai znati to sam ja, to je ovaj svijet, to je Bog i kakav je odnos izmeu svega toga. ivotinja ne zna to je. Ona misli da je tijelo. Slino tome, onaj tko ne zna to je, nije inteligentan.

38 Bob: to je s ovjekom koji pokuava djelovati ispravno, savjesno? Poput sluge koji je jako poten prema gospodaru, a zna da ga ne bi uhvatili ak ni kada ne bi bio poten. Ostane li takav ovjek ipak poten, je li to neka vrsta dobre karme? rila Prabhupada: Da, potenje takoer stvara dobru karmu. U Bhagavad-giti je podrobno opisano kako postati dobar ovjek: daivi sampad vimoksaya nibandhayasuri mata. Razvije li daivi sampad, transcendentalne odlike, bit e osloboen vimoksaya. Ako si obdaren demonskim osobinama naibandhayasuri, sve e se vie zapletati. Na alost, suvremena civilizacija ne zna to je osloboenje, a to zapletenost. Tako su neuki da ne znaju. Kad bih te pitao to podrazumijeva pod osloboenjem, bi li znao odgovoriti? Kad bih te pitao to ti znai zapletenost, bi li mogao odgovoriti? U vedskoj se knjievnosti spominju te rijei osloboenje i zapletenost, no u dananje doba ljudi nemaju pojma to je osloboenje, a to zapletanje. Toliko su neuki i glupavi, a ponose se svojim napretkom u znanju. Ti si profesor, uitelj, moe li ti objasniti to je osloboenje? Bob: Ne ba, jer kad bih to mogao, onda bih ubrzo postao osloboen. rila Prabhupada: Ali ako ne zna to je osloboenje, onda o njemu nema ni govora. Nee se dogoditi ni brzo, ni sporo. Najprije treba doznati to je osloboenje. Ako ne zna kamo vlak ide, kakva je korist od toga da shvati ide li brzo ili sporo? Ti ne poznaje svoje odredite, zato ti ja postavljam pitanja. Svaki dan ti mene ispituje, sada ja pitam tebe. to je osloboenje? Bob: Dobro. Moram malo razmisliti. rila Prabhupada: Osloboenje je opisano u rimad-Bhagavatamu. Sanskrtska rije za osloboenje je mukti. Ono je definirano u Srimad-Bhagavatamu: muktir hitvanyatha rupam svarupena vyavasthitih (Osloboenje je trajno stanje ivoga bia nakon to odbaci promjenjiva gruba i suptilna materijalna tijela.) Trebamo se prestati baviti glupostima i uvrstiti se u svom izvornom poloaju. To, meutim, jo vie zbunjuje jer nitko ne poznaje svoj izvorni poloaj tj. kako ispravno djelovati. Ljudi uglavnom djeluju drugaije jer ne znaju to je ispravno. Dananji ljudi nemaju pojma o svom ivotu. Nalaze se u vrlo neugodnom poloaju, ali toga nisu svjesni. Bob: Moete li mi rei tko je poten? rila Prabhupada: Ako ovjek ne zna to je potenje, kako moe biti poten? Ali ako zna to je potenje, onda moe biti poten. Najprije objasni to je potenje. Bob: Potenje znai raditi ono to doista osjea ispravnim.

39 rila Prabhupada: Lopov osjea: Moram krasti da bih izdravao djecu. To je sasvim u redu. Znai li to da je on poten? Mesar misli: To je moj ivot. Moram svakodnevno klati ivotinje. Kao to je mislio i lovac Mrgari. Narada ga je upitao: Zato tako ubija ivotinje? A on je odgovorio: To mi je posao. Otac me je tako nauio. On je svoj posao poteno obavljao. Osjeaj o tome to je poteno, a to nije, ovisi o kulturi. Kultura lopova je drugaija, zato on misli da je sasvim poteno krasti. Bob: to je onda potenje? rila Prabhupada: Da, to sam te ja pitao. Pravo potenje znai da ne bi smio posezati za stvarima koje pripadaju drugima. To je potenje. Ovo je, primjerice, moj stol. Ako ga ti eli na odlasku ponijeti sa sobom, je li to potenje? Prema tome, jednostavna definicija potenja je da ne smije posezati za tuim stvarima. To je potenje. Bob: To znai da bi onaj tko je poten trebao biti u guni vrline. Je li to tono? rila Prabhupada: Svakako, svakako. Guna vrline podrazumijeva znanje. Ako ti zna: Ovaj stol ne pripada meni, ve Swamijiju, nee ga pokuati odnijeti. Stoga, ovjek mora najprije znati tada moe biti poten. Bob: Rekli ste da guna vrline predstavlja znanje o Bogu, no netko moe biti poten i bez velikog znanja o Bogu. Ne razmiljajui o tome kako Bog eli od njega potenje, on moe jednostavno osjeati da mora biti poten. rila Prabhupada: Bog eli da svi budu poteni. Zato bi Bog elio drugaije? Bob: Moe li se dogoditi da ispunjavamo Boje elje, a da toga nismo svjesni? rila Prabhupada: Ne. Ispunjavati elje bez znanja je apsurdno. Najprije mora poznavati Boju naredbu. I ako je ispunjava, to je potenje. Bob: Nije, dakle, mogue biti poten bez poznavanja Boga? rila Prabhupada: Tono, jer Bog je vrhovni vlasnik, onaj koji najvie uiva i na je najbolji prijatelj. To je izjava Bhagavad-gite. Tko zna te tri stvari, posjeduje potpuno znanje. Samo te tri stvari: da je Bog vlasnik svega; da je svaiji prijatelj i da je sve namijenjeno Njegovom uitku. Svatko, primjerice, zna da je eludac onaj dio tijela koji uiva, a ne ruke, noge, oi, ui. Oni su tu samo da bi pomogli elucu. Na primjer oi leinar se moe uzdii sedam milja uvis da bi pronaao hranu za eludac. Zar ne? Bob: Tako je.

40 rila Prabhupada: Krila ga prenose tamo, a kljun hvata hranu. Kao to je u tijelu eludac taj koji uiva, tako je sredinji lik cjelokupne materijalne i duhovne kozmike pojavnosti Krina, Bog. On je taj koji uiva. To moemo razumjeti promatrajui svoje tijelo. I tijelo je svijet u malom i ono ima istu mehaniku prirodu kao i svemir. Isti se mehanizam nalazi posvuda, ak i u ivotinjama. Ljudsko tijelo i svemir su gotovo isti mehanizmi. Zato moe vrlo lako razumjeti da je u ovom tijelu svakom tijelu, ukljuujui i tvoje eludac taj koji uiva. Postoji glavni uivatelj. eludac je isto tako i prijatelj jer kad ne moe probaviti hranu, svi drugi dijelovi tijela oslabe. Zato je eludac prijatelj. On probavlja hranu i rasporeuje je svim ostalim dijelovima tijela, zar ne? Bob: Tako je. rila Prabhupada: Slino tome, sredinji eludac cjelokupne kreacije je Bog ili Krina. On je taj koji uiva, On je prijatelj i, kao vrhovni vlasnik, sve uzdrava ba kao to kralj moe uzdravati sve graane u dravi zato to je vlasnik. Nije li vlasnik, kako moe biti svaiji prijatelj? To treba razumjeti: Krina je taj koji uiva, Krina je vlasnik i Krina je prijatelj. Ako zna te tri stvari, tvoje je znanje potpuno nita drugo ne mora shvatiti. Yasmin vijnate sarvam evam vijnatam bhavati: shvati li Krinu pomou ovih triju formula, znanje ti je potpuno. Nikakvo ti drugo znanje ne treba. Meutim, ljudi se nee sloiti. Zato bi Krina bio vlasnik? Hitler bi trebao biti vlasnik. Ili Nixon Tako misle i zato su u neprilici. Ali ako shvati samo ove tri stvari, ima potpuno znanje. Meutim, mi ne elimo to prihvatiti. Postavljamo si mnotvo zapreka za razumijevanje tih triju stvari i to je uzrok naih nedaa. U Bhagavad-giti je, meutim, jasno reeno: bhoktaram yajna-tapasam sarva-loka-mahesvaram suhrdam sarva-bhutanam jnatva mam snatim rcchati (Oni koji Me poznaju kao krajnji cilj svih rtvovanja i strogosti, kao Vrhovnoga Gospodara svih planeta i polubogova te dobroinitelja i dobronamjernika svih ivih bia dostiu mir od patnji koje nanose materijalne nedae.) Ali mi to ne elimo prihvatiti. Naglaavamo razliite lane vlasnike, lane prijatelje, lane uivatelje, a oni se meusobno sukobljavaju. Takvo je stanje u svijetu. Kad bi se ljudima pruilo ovo obrazovanje i kad bi prihvatili ovo znanje, odmah bi zavladao mir (santim rcchati). To je znanje i tko se pridrava tog

41 naela, poten je. On ne tvrdi: Ovo je moje, ve zna sve: O, to je Krinino, zato sve treba upotrijebiti za sluenje Krine. To je potenje. Ako je ovo moja olovka, pravila ponaanja nalau da bi me uenik trebao upitati: Mogu li je upotrijebiti? Ja bih potom odgovorio: Da, moe. Slino tome, ako znam da je sve Krinino, neu nita upotrijebiti bez Njegova odobrenja. To je potenje. A to je i znanje. Onaj tko to ne zna, neuk je, budalast. A budalasti ljudi ine kaznena djela. Svi zloinci su budale. Zakon se kri zbog neznanja. Neznanje nije blaenstvo, no ludost je biti mudar tamo gdje je neznanje blaenstvo. U tome je problem. Cijeli svijet uiva u neznanju. Kada govorite o svjesnosti Krine, nitko to puno ne cijeni. Ako kaem: Krina je vlasnik, a ne ti, nee biti jako zadovoljan. Samo pogledaj neznanje je blaenstvo. Ja sam, prema tome, budalast jer govorim pravu istinu. Zato je ludost biti mudar tamo gdje je neznanje blaenstvo. Mi riskiramo da se ljudi uvrijede i misle da smo budale. Kaem li bogatau: Ti nisi vlasnik. Krina je vlasnik i zato sav novac koji ima potroi na Krinu, on e se razljutiti. Upadeso hi murkhanam prakopaya na santaye: Poui li nitkova, on e se naljutiti. Zato mi prilazimo ljudima kao prosjaci: Dragi moj gospodine, vi ste jako dobar ovjek. Ja sam prosjak, sannyasi, i htio bih sagraditi hram. Moete li mi udijeliti malo novca? On e na to pomisliti: O, ovo je prosjak, daj mu neto novca. Ako kaem: Dragi gospodine, raspolaete s milijunima dolara. To je Krinin novac. Dajte mi ga. Ja sam Njegov sluga, ovjek ba nee biti zadovoljan. Priem li mu kao prosjak, neto e mi dati, a ako mu kaem istinu, nee mi dati ni lipe. Uvjeravamo ga kao prosjaci, premda to nismo. Mi smo Krinine sluge. Ni od koga nita ne traimo jer znamo da e Krina sve dati. To je znanje. Dijete, primjerice, ponekad uzme neku vanu stvar i onda mu moramo laskati: O kako si dobar. Molim te, uzmi ove slatkie i daj mi taj papir. Nije to nita, samo papir. Ono e tada pristati: Pa da. Uzmi. Tako je u redu. Tako e nam vratiti vane papire uzevi slatkie vrijedne par kuna. Prisiljeni smo tako djelovati. Zato? Zato jer e ovjek, uzimajui Krinin novac, skonati u paklu. Zato nekako moramo od njega uzeti malo novca i upotrijebiti ga u Pokretu svjesnosti Krine. Bob: Onda moda taj ovjek nee otii u pakao? rila Prabhupada: Da. Spaava ga od odlaska u pakao. Zato jer se broji i najmanji novi potroen za Krinu. To se naziva ajnata-sukrti (nesvjesna duhovna djelatnost). Ljudi su uglavnom prilino tupi. Svete im osobe stoga prilaze da bi ih malo prosvijetlile, pruile im

42 priliku za sluenje Krine. To je dunost svetih osoba. Uzima li, meutim, netko novac od drugih i potom ga koristi za ugaanje vlastitim osjetilima, zavrit e u paklu. Onda je gotovo. Takav je ovjek prevarant, zloinac. Ne moe ni od koga uzeti ak ni lipu da bi je iskoristio za vlastite osjetilne uitke. Bob: Poznajem ljude koji nisu svjesni Krine, koji su pomalo svjesni Boga, no ipak su toliko poteni da uope ne uzimaju ono to nije njihovo. I pokuavaju biti poteni prema drugima. rila Prabhupada: Ne uzimaju od drugih ljudi, ali uzimaju Boje. Bob: Jesu li ti ljudi onda napola dobri? rila Prabhupada: Nisu dobri ako ne naue ovo naelo da je Bog vlasnik. to misli pod tim da ne uzimaju ono to nije njihovo? Bob: Mislim na siromane ljude kojima je potreban novac i hrana, ali... rila Prabhupada: Svakome je potreban novac. Svi ga trebaju. Tko to nije siromaan? Kome ne treba novac i hrana? I tebi treba novac. Kako onda zna tko je bogat, a tko siromaan? Svi trebaju novac. Ako siromanu osobu odreuje to to joj treba hrana i novac a to svima treba ond