**

P E R S P E K T I V A KOLSKOG SOCIJALNOG RADA U SVIJETU I U HRVATSKOJ

**Makro perspektiva

**Zahtjevi suvremenog drutva - odrasliProfesionalni napredakFleksibilno radno vrijeme Obiteljske obvezeSukob radne i obiteljske ulogeTime managementStalne promjene i prilagodba

**Zahtjevi suvremenog drutva - djeca i mladi

Rastu u okolnostima koje su optereene brojnim rizicima te su zbog toga izloeni tekom teretu drutvene zbilje, ija je glavna karakteristika stalno suoavanje s naglim promjena u drutvu (Leburi i Relja, 1999:182).

Prilagodba je vrlo zahtjevna za mladog ovjeka.Izloenost rizinim initeljima (obitelj, kola, ire drutvo, mediji)

** Rizini imbenici obuhvaaju:

svaki oblik unutarnjih i vanjskih utjecaja koji pojaavaju vjerojatnost prvog pojavljivanja poremeaja, njegovog napredovanja prema vrlo ozbiljnom stanju i podravanju problematinih uvjeta (Coie i dr.,1993; prema Bai, 2000).

Oni se odnose na bioloke komponente i na uvjete ivota u uoj i iroj sredini djeteta i mladog ovjeka. initelji rizika djeluju kao elementi rizinih procesa koji objanjavaju gdje i kako rizini imbenici dovode do visoke ranjivosti (Bai, 2000:32).

** Zatitni imbenici predstavljaju:

Unutarnje i vanjske snage djeteta koje mu pomau da bolje podnosi rizike ili koje ublaavaju djelovanje rizika (Fraser, 1997).

Razvoju otpornosti prema stresorima doprinose (McWhirter, 1993): a) osobnost b) obiteljska okolina c) socijalna okolina

Sposobnosti otporne djece:kolske sposobnostishvaanje sebe i samopotovanjekomunikacijasposobnost sueljavanja sa stresomsamokontrola

**

Primarna prevencijaNajdjelotvorniji, najlake provediv i najjeftiniji oblik suoavanja sa svim oblicima psihosocijalnih potekoa.

Psiholoko cjepivo - zdrave poruke prepoznavanja i podravanja djeteta i njegovih kapaciteta (Jankovi, 1996)

**Preventivni programi u kolama - SR

Sustavni programi koji svojim sadrajima podravaju djecu i mlade u njihovoj uspjenoj socijalizaciji (Jankovi, 1996).

U osnovnim i srednjim kolama te predkolskim ustanovama.

**Etiologija problema

Razine: - nedostatak pozitivnih emocija, neophodne njege i brige za dijete zbog roditeljske nekompetentnosti - disbalans izmeu zadovoljenih i nezadovoljenih potreba djeteta.

Posljedice : - nemogunosti uspostavljanja bio-psihosocijalne ravnotee - poremeaji u psiho-socijalnom funkcioniranju Unutar sustava podrke: struni suradnici - socijalni radnici

**Socijalni radnik

= strunjak koji je osposobljen za provoenje intervencija iji je cilj sprjeavanje, olakavanje ili iskorjenjivanje socijalnih problema (Ronnby, 1990).

U svom profesionalnom radu koristi specifine metode struke socijalnog rada - znanstvena disciplina koja promie socijalnu promjenu, bavi se rjeavanjem problema u meuljudskim odnosima te osnauje i oslobaa ljude da unaprijede svoju dobrobit (IFSW, 2005).

**SOCIJALNI RAD

MEDICINA

PEDAGOGIJA

DEFEKTOLOGIJA

PSIHOLOGIJA

SOCIOLOGIJA

EKONOMIJA IGOSPODARSTVO

PRAVO I PRAVOSUE

POLITIKA

znanstvena podruja u obrazovanju socijalnih radnika (interdisciplinarnost)

DEMOGRAFIJAShema 1. Zastupljena

**kolski socijalni rad - tendencije u Europi i SAD-u

kolski socijalni rad se u cijelom svijetu razvija obzirom na:probleme mladih kombinaciju razliitih potreba mladih. Bez obzira na razlike koje postoje meu mladim ljudima i tenjama njihovih obitelji diljem svijeta, ipak postoji jedna zajednika nit na kojoj kolski socijalni rad moe djelovati zdravi rast i razvoj djece.

**Postoji briga za svako dijete iji potencijali moda nisu dovoljni za savladavanje zahtjeva koje obrazovni namee. Svako dijete moe biti u odreenom trenutku ranjivo ili se tako osjeati zbog poruka koje mu alje drutvo ili sama kola obzirom na njegov: spol, nacionalnost, vjersku orijentaciju, socio-ekonomski status, njegove posebne potrebe i sl.

Mo obrazovanja je da se ovakve poruke pobiju.

kolski socijalni radnici mogu opovrgnuti te poruke radei s uiteljima, djecom, obiteljima i lokalnom zajednicom na osvjetavanju razliitosti i potrebom za njihovim razumijevanjem i proaktivnim djelovanjem (Constamble,2006).

**Meunarodna mrea kolskih socijalnih radnika (INSSW) koja se bavi informiranjem udruenja kolskih socijalnih radnika diljem svijeta i njihovim povezivanjem je objavila listu zemalja, njih 41, u kojima postoje udruenja kolskih socijalnih radnika, a to su:

Argentina, Australia, Austria, Bahamas, Canada, China Hong Kong, Denmark, Estonia, Finland, France, Germany, Ghana, Hungary, Iceland, India, Japan, Korea, Latvia, Lithuania, Luxembourg, Macedonia, Malta, Mauritius, Mongolia, The Netherlands, New Zealand, Norway, Pakistan, Poland, Russia, Saudi Arabia, Singapore, Slovakia, Sri Lanka, Sweden, Switzerland, Taiwan, United Arab Emirates, United Kingdom, United States, Vietnam. (http://internationalnetwork-schoolsocialwork.htmlplanet.com).

**Aktualno stanje u kolskom socijalnom radu SAD (1907.) ekoloki i sustavni pristup EU (1910.) Njemaka: nastavniksocijalni radnik RH (1970) 6 socijalnih radnika

* Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli (Zakon o osnovnom kolstvu NN 59/90, 27/93 i 7/96) lanak 9, st. 6:

**Zakon o osnovnom kolstvu (NN 59/90, 27/93 i 7/96) lanak 9, st. 6Struni suradnik socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednom radu s uenicima, roditeljima i zaposlenicima kole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika i njihove obitelji, surauje s institucijama i ustanovama, po potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu kolskog pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, savjetuje i pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

**Potrebna perspektiva u RH:

svaka osnovna kola 1 socijalni radnik

svaka osnovna kola 1 program prevencije PUP-a (za djecu i roditelje)

**SVA DJECAELE USPJETI !

DJECA TREBAJU

ZDRAVE OBITELJI DA BI USPJELA

U KOLI

I IVOTU !

**Djeca budunost - odgovornost!

**RadionicaPismo Ministru socijalne skrbiPismo predsjedniku Vlade