1

PEPEL I OPELO

Petko Nikoli Vidua

Kitchener, On, Canada, 2015.

2

Copyright 2015. by Petko Nikolic

Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se umnoavati,pretampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili bilo kojim sredstvom bezdozvole autora, niti moe biti na bilo koji drugi nain ili bilo kojimdrugim sredstvom distribuirano ili umnoavano bez odobrenja autora........................................

3

SadrajUmjesto predgovora 6Vranduk 7Misterija hrama na Crkvinama u Crnoj Gori 8Prosto ko pasulj 10Mah 11Ratni pokli: Huraaa 16Lepenski ili Labenski vir 17Dob i doba 22Lepenski vir prije 7000-8000 godina 25Solarni simboli Lepenskog vira 26Dolmeni u Crnoj Gori 30UFO-i su realnost naeg svijeta 33Jo malo o Brigima 35Daka i Daani 36ta kau evolucionisti 38Ideoloko-politika revolucija 40I Zemlja je razmjerena brojevima Pi i Fi 4221. jun Vidovdan 44Knjiga Slovensko-arijske vede 47Baja 53Svetovidov trostruki vilni krst 54Znanje s neba dolazi 56Pelda (pelta) 57Srbska Atlantida zablude i lai 60Pelta, Pelgazi i srbski grb 62Pele (Pela) polinezijska boginja vatre i vulkana 68Pepel i opelo 70Sve to je dobro, nestaje 74Kut i pleme Kui 75Znak Y (ra) na steku 76 Neopagani i bezbonici 77Sfinga je spomenik stvaranju svijeta 78Boanski kod 82Panta rei 83Jun i June 83Porijeklo kamenih kugli 84Svitac, svetlica, svet i svetlost 91

4

Znak J 92Ivan Kupalo (Ivanjdan) 98Krst Sv. Jovana Krstitelja 100Manastir Sv. Arhangela kod Prizrena 101Rtanj 107Sveteniki inovi dvovjernih krestjana 110Srbi su bili i ostali dvovjerci 112Knez Lazar razoritelj Duanovog carstva 114O imenu Beograda 116Srbi nisu Javanovi potomci 118Pelaski bog Domatrios 122Bog Dodol, Donola i dodolske pjesme 122Ime Imbros 126Srbi u Bibliji 128 Japodi 132Keltski votivni reljef 135O drvetu zapisu 139Hrastovi i krstovi 141Laganje 142Gospod 144Mara, Morigan, Mora i Ognjena Marija 144Made by God 145Kosmaj i Kosovo 147Rosh Hashanah i crkvena Nova godina 2015. godine 149Kraj svijeta je poeo 153O Autoru 155............

5

Umjesto predgovora

Nakon rata i bombi devedesetih godina prolog vijeka nastupilo jevrijeme Interneta i ednog otkrivanja znanja i istine. I to je prolo upetnaest godina.

Nastupa buduih petnaest godina nostalgije starih staraca ivrijeme tupog sivila ivotnog beznaa mladih staraca, vrijemeporobljenih gubitnika i vrijeme poraenih pobjednika.

Onda slijedi vrijeme opteg pustonog rastakanja, vrijeme brisanjaprolog i vrijeme nepostojanja budueg, vrijeme u kojem ce poetak bitikraj i kraj poetak.

Na Pretpraznitvo Preobraenja, 18. avgusta 2015. godine.

....Autor.

6

VRANDUK

Sl. 1. Pogled na Vranduk.

Stari grad i tvrava Vranduk malo je mjesto na brdu u klancu sa lijeve stranerijeke Bosne, oko 10 km sjeverno od Zenice (srednja Bosna). Ime Vranduk jekeltskog porijekla, po keltskom bogu branitelju i zatitniku Branu, Bradusu(Branku): Bran > Brandus > Branduk > Vranduk. Kelti su gavrana zvali bran, aznamo da je gavran vran. Gavran i vrana pripadaju istom rodu (Corvus, lat.). Igavranovi i vrane imaju svoj govor, te svakog nepoznatog uljeza na svojojteritoriju imenuju odreenim glasovnim znakom opasnosti, obavjetavajui takosve lanove svoje druine o pridolom strancu. Kelti su znali te njihove znakoveopasnosti i uvi tak znak, znali su da je neki uljez i na njihovoj teritoriji, te suratnici provjeravali ko je taj stranac i branili se od nepoeljnih stranaca iiznenadnih napada. Tako je i gavran nazvan bran, jer je svojim znakom opasnostibranio i Kelte.

.

7

MISTERIJA HRAMA NA CRKVINAMA U CRNOJ GORI

Sl. 2. Crkvina na brdu kod Homerovog grada Ilija (fotografija preuzeta saFacebook-grupe "Crna Gora - Homerova kolijevka" Novaka Andesilia).

Sl. 3. Crvenom linijom markirani dio zida sa pravcom istoka zatvara ugao od 24stepena. Ispred oltarskog dijela je svastika vaskrsenja.

8

Sl. 4. Ulaz u hram bio je iz portala uz stepenice sa zapadne strane.

U portalu su bila dva stupa (crveni krugovi, slika 4) isto kao u portaluSolomonovog hrama u Jerusalimu. Iz portala u brod hrama vodile su stepenicesa osam-devet stepenika, to znai da je visina od tla do nivoa patosa u broduhrama bila oko 1,60 - 1,80 metara. Iz broda se uz etiri stepenika ulazilo u Svetinjunad svetinjama (oltarski dio hrama) na istonoj strani hrama. Svetinja nad svetinjama (oltarski dio) ima specifian srcolik izgled sa krstom posredini podijeljen na etiri dijela. To otkriva namjenu hrama: to je hram Sunca i taetiri dijela oko krsta su etiri godinja doba (dva iznad i dva ispod poprene linijekrsta). U odnosu na pravac istoka hram je oko 24 stepena usmjeren jugoistono. Potoje zimski solsticij na 23,5 stepeni jugoistono od linije istoka, to bi moglo da znaida je ovaj hram bio posveen bogu zimskog solsticija kao to je to bio Svaroikod prehrianskih Srba i Slovena.

...

9

PROSTO KO PASULJ

Sl. 5. Godinja doba sa zimskim i ljetnim solsticijem (neolit, Kina)..

10

MAH

Sl. 6. Mah na peinskom crteu (Bandiagara Cliffs, Mali Rock Art Site).

Sl. 7. Mah kod starih Maja.

11

Sl. 8. Mah na steku i na ilustraciji Miroslavljevog jevanelja.

Sl. 9. Maice za vatru su u obliku maha i svastika je sastavljena od etiri maha.

Kao simbol Sunca mah susreemo jo od vremena vinanske kulture i umnogim drevnim civilizacijama irom Zemlje. Sanskritsko mah znai drevan, jak,moan, silan. Mah je solarni simbol: podupira neba, dra neba, to je uprenesenom smislu Sunce kao drza ivota na Zemlji. Od rijei mah nastale su rijei kao mag, magnet, maina, mo, monje.

12

Sl. 10. Dva maha na glavi boga Sunca kod prekolumbovskih Indijanaca JuneAmerike. Dva maha ovdje su simboli snage Sunca proljea i ljeta.

Sl. 11. Mah na keltskom kamenu (Estela antropomorfa de Minuciano III,Pontremoli, Italy).

13

Sl. 12. Miraistiki bog Kronos (Aeon, Zervan, Serban) sa dva maha u rukama (2.v.n.e., Mithrum of Ostia, Italy).

Sl. 13. Skupa sa spiralom mah na kineskom simbolu Choku Rei znai: centar moikosmosa je ovdje.

14

Sl. 14. Mah na Hristovoj togi (6. v.n.e., Church San Michele in Africisco, Ravenna,Italy).

Sl. 15. Mah kao masonski simbol Tubalkain.

15

RATNI JURINI POKLI HURA

Sl. 16. Juri, huraaa!

Drevni srbski ratni jurini pokli "huuraaaa" je sloenica sastavljena od dvije rijei: a) hu (dugo "u")... b) ra

a) Sankritsko huu je rije dozivanja, uzvik istog znaenja kao dananji srbskiuzvik u vokativu: oooo! Uzvik huu u starini znaio je isto kao dananje hoo u rijeihooruk, gdje je hoo pozivni znak radnoj grupi za momenat zajednike akciju prinekom zajednikom radu.

b) Rije Ra je najstarije ime Sunca. I tako ratni jurini pokli Huraaaa je zovSunca u pomo, zov upuen Bogu Sunca, jer je Srbima Sunce bilo Bog, a ujedno ipoziv ratnicima da se bore u slavu Boga Sunca, jer ako i poginu slava Sunca iheka, Raj ih eka...

..

..

..

16

LEPENSKI ILI LABENSKI VIR

Sl. 17. Zevs u liku labuda sa boginjom Ledom (Letom).

Ptica labud dobila je ime po svojoj bijeloj boji. Korijen rijei labud je lab-. Ihajdemo sad po tragu ovog korijena irom Evrope i svijeta citatom iz knjige PavelaJ. afarika O poreklu Slovena: - Labaea, Lebaea, , ( , eig. III. Dard., 456. .) 712 .; , , ; :

Gavanes, Aeropus, Perdoccas Argo in Illyricos profugerunt, et ex Illyriistransgressi superiorem Macedoniam pervenerunt ad urbem Lebaeam [VIII].

137. , ( Axios, , Lebaea Bermius: ): , [ .) - Labeatis ( . 19 . .. . .. .: .

- Labutza (., 527- 550) ., , ; ,

17

, , , , , , , , , , , , . ., ,, , .; , a-lb-us,, , , , , , , ;

Vidimo da je rijeka Laba u dananjoj njemakoj postala Elba jer su znaenjaimena Laba i Elba ista: bijela. Oko Labe u Polablju ivjeli su Polabljani. Tako sverijei sa korijenom lab- u citatu afarikove knjige imaju znaenje bijel. Poto jekorijen lab- i u rijei labud, dakle rije labud znai bijel. Otkud to? To je zapoetak ove prie, a sad idemo dalje.

U rijei Lab je sanskritsko ab kao dio rijei abjiniipati to znai Sunce.Sanskritsko abja je lotus, a lotus raste iz vode kao rezultat suneve vatre i vode.Sanskritsko abda je vrijeme godine, dok sanskritsko abhaa znai sjaj, divota,velianstvo, ar. Od oblika ab metatezom je nastalo ba (Bal). Od ba izvedeno jebe (Bel), da bi vremenom be prelo u pe (sanskritsko peru = vatra, sunce, Perun).Sjetimo se Herodotove prie o brigijskoj rijei becos (bekos) kao najstarijoj rijeina svjetu koja je znaila hljeb. Vremenom je od becos postalo pekos (pei). Sve tokazuje da je Lab sa korijenom ab- stariji od oblika Bal i Bel.

Rije Laponija izvedena je od korijena lab-: Lab-onija > Laponija, to znaibijela, jer je ta zemlja pokrivena snijegom. Stanovnik Labonije je Labonac, tj.Laponac. Ime Liban nastalo od laban to znai bijel. Hebrejsko ime Laban takodjeznai bijel.

Poto lab znai bijel, dakle Lab, Bal, Bel i Alb etiri su rijei istog znaenja:bijel. Dnevno Sunce je bijelo. Sunce je nekad bilo Bog, te je Bijeli Bog prvonazvan Lab, pa Bal i na kraju Bel. Na sanskritu bijela je sveta (veta), a to istoznai i srbska rije sveta, te je ime srbskog Boga nekad bilo Belobog, Beli Vid iliSvetovid.

Imena Bal i Bel su poznata su kao imena Boga i bogova, ali Lab kao imeBoga nije poznato. Vidjeli smo da je nosilac znaenja u imenu Lab sanskritsko ab-.Moe li se tom korijenu ui u smisaoni trag? Moe i idemo ka tome!

Bog daje ljudima ivot i hranu. Boiji dar je dobitak ljudima. Pogledajmokako glasi rije dobitak u nekim jezicima:

sanskrit: labha = dobitak, znanje, razumijevanje, uivanje,

18

sanskrit: labhya = dobitak, znanje, razumijevanje, uivanje,Indonezija: laba = dobitak, Malezija: labah = dobitak,Malayalam: lbha = dobitak,Pendzab: lbha = dobitak,hindu: lbha = dobitak,sinhala: labha = dobitak,telugu: lbha = dobitak, irski: leaba = dobitak

Sve nabrojane rijei postale su od istog korijena lab-. Od ovog korijena nastala je irije hljeb. To je prvo i ovjeku najvanije davanje od Boga Sunca. Od oblika hlabi rije se razvijala ka dananjem obliku hljeb zvan i beli kolo > beli kola. Usne sulabrnje, jer se u njih unosi lab i kad neko jede, on laba, to je dalo lapa (b> p),kasnije klopa. Stari oblik pohlaban (ko puno jede) danas je pohlapan i pohlepan. Asve je postalo od lab, a Lab je ime Sunca, a Sunce je bilo Bog koji daba (da-ba),Bog Daba. Sanskritsko da znai davanje, darivanje, a sanskritsko bha znaisvjetlost, toplota, grijanje, stvaranje. I eto drevnog izvornog znaenja sanskritskogkorijena ba-: u semitskim jezicima ab ili av, ponekad abu ili ava znai otac. Tako iDaba znai Davalac Otac, Dajbog. Sunce se kree, a ono to se kree, a ipak je fiksirano na jednom mjestu (ovdjenebu), je labavo. Znaenje rijei labavo prenijelo se na sve fiksirano to se u istommjestu pokree: labrnje (usne) se kreu pri jedenji i prianju. Nekadanje govoritibilo je laprdati (< labrdati) a danas je to samo u pejorativnom, rugakom znaenju.Tako je Sunce Lab (Bijelo Sunce) svojim ponaanjem na nebu uticalo da su i nekerije po Sunevom imenu i ponaanju Sunca nastajale.

Idemo sad do Lepenskog vira: Na Lepenskom viru smo nali tri znaka. Oni su od kamena, postavljeni iliukopani kraj rtvenika. Njihovi oblici su: A Posmatrani iz razliitih uglova, oni menjaju svoju formu, a samim timsugeriu i novu sadrinu. Promena svetlosti takoe uestvuje u ovom procesu. Uzavisnosti od doba svetlosni zraci sunca padaju iz razliitih uglova pa na taj nainbacaju svetlost na pojedine delove ovih znakova, to dovodi do toga da se onirazdvajaju, spajaju, ili uz promenu pozicije posmatranja komponuju novu formu,to im opet daje novu sadrinu. (Radivoje Pei, Vinansko pismo i drugigramatoloki ogledi. Beograd, 1995, str. 4.)

19

Dakle su u Lepenskom viru kraj rtvenika naena tri znaka: A . Tu sudva potpuna jasna dva slova: A i L, dok je tree slovo u ovom poloaju slovo , amoda u obrnutom smijeru moe biti i slovo B. Pogledajmo ovu sliku iz knjigeAlberta Pajka Moral i Dogma:

Sl. 18. Trougao u oreolu iza Boije glave je znak slova B, a to isto slovosamarianskog pisma nalazi se u desnom trouglu sa istim poloajem. Tu su tri

trougla sa tri poetna slova imana Boga: Samash (dole desno), Lug (dole lijevo) iBal (slike iz knjige Morals and Dogma, A. Pike).

Ako je znak u obrnutom poloaju, onda je to slovo B, te natpis A izgledaovako: A

L A BTako dobijemo rije Lab, a naeno je ba kod rtvenog oltara. itano s lijeva to jeLAB, itano s desna to je BAL. U poloaju sa bazom ka zemlji znak je D(Zemlja, dom, kua ljudska), a sa bazom ka nebu znak je simbol neba kao Boijekue. Ujedno je to znak i Boijeg smrtonosno bolno-bodue nebeske strijele vatre igroma. Lepenci su se bavili ribolovom, dakle su amcima plovili irokimDunavom, a grom esto udara ljude u amcima na vodi. Tako vidimo da je Lab isto

20

to i Bal, isto to i Bel, isto to i Beli, isto to i Sunce, isto to i Bog Sunca, isto to iDaba, isto to i Dajbog, isto to i Otac Davalac.

Sl. 19. Ovu sarmatsku tamgu S. Rjabikov cita ra-be pokazujui da je ra donjiznak, a be gornji (vidi tekst sa linka u fusnoti).

Petar Skok u svom Etimologijskom rjeniku kae za rije lijep (lep) da jenajvjerovatnije nastala od sveslovenskog i praslovenskog pridjeva *l i kae:

Vjerojatno je taj semantiki razvitak u vezi sa staroslavenskom kulturomzemlje, blata: lonarstvom, gradnjom kua (pletera) od blata, itd.

Kako neko nekome moe biti lep zato jer ga podsjea na blato!? Isto tako nekitvrde da je Lepenski vir dobio ime po lepiti (blato). Sanskritsko lepayati, na koju seSkok poziva, znai mazati, a znamo da srbsko lijepiti (lepiti) znai spajati netoneim ili neto sa neim. I kakve to veze ima sa smislom rijei lep (lijep)?

Latinsko bellus znai lep (lijep). To je danas u italijanskom bello, bellisimo. Uportugalskom je bela (belo), u panskom je bello. Sve ove rijei za ljepotuupuuju na bjelinu, na svjetlost, na Sunce, a u srbsko lep kau upuuje na blato!?Kod nas kao da vlada pravilo: ako je neko naunik, ili je lud, ili mu je namjera daproizvodi ludake.

Sanskritsko labhya oznaava fiziku i karakternu ljepotu: uven, ugledan,stasit, kran, pristojan, prikladan, razuman, dobitan, uspjean, pravi. I usanskritskom labhya korijen je lab-. kao i u njemakom: lieblich, lieb (drag,voljen, mio, ljubak, ljubazan, dobar, vrijedan, lijep). Njemako lieblich, liebpostalo je od sanskritskog labhya, koje potie od jo starijeg Lab, to je ime Boga i koje je u srbskom dalolep: lab > leb > lep. Lep je onaj to je fiziki i duevno i slian Bogu Labu.....Link: http://www.anthroglobe.info/docs/Sergei/scythian-sarmatian-religion.htm

21

Sl. 20. Lab - Bal U ono drevno vrijeme Lepenski vir zvao se Labeni vir, Labenski vir (Beli vir),u kojem je bio rtvenik bogu Labu sa natpisom LAB ( A ). Drevni Lepenci,sljedbenici boga Laba, bili su Labeni, potonji Slabeni, tj. Slaveni. Otud i mnotvoonomastikih naziva irom Evrope izvedenih od imena Lab.

DOB I DOBA

Sl. 21. Dob

22

Ako se slovo (D) doda na slovo (B) dobije se slovo (O) i zajedno saslovom O znae DOB (vrijeme), a sve se odnosi na nebo, tj. Sunce.

Sl. 22. Doba Krst je slovo A, te upisano A u DOB je DOBA. Ako su ubiljeene i etiritake, to znai ETIRI (godinja) DOBA.

23

Sl. 23. Indijanski petroglif u Ariznoni sa znakom kao simbolom ljetnogsolsticija.

Sl. 24. Sumerski piktografski (cuneiform) nain pisanja rijei VO (engleski OX)oko 3000. god. st. ere.

24

U sanskritu rije VO glasi BALINTOS, u trakom bijae BOLINTOS, a usavremenom srbskom nakon prelaza B u V je VOL, poto se u nominativu L nalona kraju sloga, prelo je u O, te danas imamo VO sa dugim O na kraju. Sumerskipiktografski znak sastoji se od dva znaka vinanskog pisma: - (B-L) = *B(O)L,gdje je (B) glava vola, a obrnuto (L) su rogovi.

LEPENSKI VIR PRIJE 7000-8000 HILJADA GODINA

Sl. 25. Umjetnikova rekonstrukcija izlaska Sunca nad Treskavcem i kua saognjitem kulture Lepenskog vira.

..

25

Kue Lepenaca imaju oblik brda Treaskavac na lijevoj, suprotnoj obaliDunava. Ognjita u tim kuama simbolino predstavljaju vatru Sunca na tom brdu,vjerovatno da dan ljetne dugodnevnice (ljetnog solsticija), jer su oko ognjitaokomito pobijene kamene ploe kako bi iscrtale zrake Sunca. Sunce jepredstavljeno rtvenikom iznad ognjita.

Mjesto izlaska Sunca na dan ljetne dugodnevnice u nae vrijeme trebautvrditi na licu mjesta, ali nije nemogue da je na taj dan u ono davno vrijemeSunce izlazilo ba na vrhu Treskavca.

SOLARNI SIMBOLI KULTURE LEPENSKOG VIRA

Sl. 26. Kugle su simboli Sunca.

26

Dva kruna znaka kao motivi na petroglifima i na stecima uz antropomorfneprikaze solarnih boanstava simboli Sunca proljea i ljeta. Iste te znakove vidimo ina kamenoj figuri kulture Lepenskog vira. Po tri prsta na ruci ove figure su trimjeseca proljea i tri mjeseca ljeta. To je boginja plodnosti i roda u vrijeme ovihgodinjih doba.

Sl. 27. Solarni simbol Lepenske kulture, sumerski simbol, simbol na steku i simboldrevnih domorodaca Haitija.

Sl. 28. Lepenski simbol u normalnom poloaju.

27

U gornjem lijevom uglu slike je solarni simbol sa skulpture Lepenskog vira.Slian simbol vidimo na vrhu stabla Sunevog drveta ivota kao motiv sumerskekulture i tu predstavlja ljetni solsticij, jer je na vrhu stabla, a to je vrijeme kad jeSunce na najvioj taki zenita na dan ljetne dugodnevnice prvog dana ljeta.

Sunce u obliku rozete na nebeskoj sohi kao Sunevim prestolom o ljetnomsolsticiju vidimo i na steku. Znak u ovoj poziciju kod drevnih domorodacaHaitija predstavlja proljetni i jesenji ekvinocij.

Simbol iz Lepenskog vira je u kosom poloaju (slika 27), te je nemogue sasigurnou rei da li se odnosi na zimski, ili ljetni solsticij, ali e prije biti da seradi o Suncu na ljetni solsticij, jer crtica sa strane Sunevog prestola mogla bi damarkira ljeto kao najglavnije i najtoplije godinje doba u odnosu na blagu toplinuproljea sa druge strane prestola. U tom sluaju postolje Sunevog prestolaoznaava pravac istoka iz kojeg Sunce ishodi (slika 28).

Sl. 29. Idol solarnog boanstva.

Ovu figuru Lepenskog vira (slika 29) nazivaju Sirena, a neki Vodena vila, tonikako ne moe odgovarati namjeni kumira, jer je to kumir solarnog boanstva. Tose vidi se po mnogim znacima na figuri. Sa jedne strane su strelice "" kojepokazuju vrijeme podizanja Sunca od juga ka sjeveru od poetka zime do krajaproljea, a na suprotnoj strani strelice "" pokazuju sputanje Sunca sa sjevera kajugu od poetka ljeta do kraja jeseni.

28

etiri kruga (romba) sa jedne strane su etiri sunana i topla mjeseca uprvom, a sa druge strane su etiri sunana i topla mjeseca u drugom polugoditu.To je ukupno osam toplih sunanih mjeseci, a hladni jesenji i zimski dani trajali suetiri mjeseca godinje. Dva romba na sredini je polugodinja sezona kad je Sunce iznad nebeskogekvatora u vrijeme proljea i ljeta, a ispod je polugodinja sezona kad je Sunceispod ekvatora u vrijeme jeseni i zime. Oi su dan kad se zavrava trajanje prva etiri topla sunana mjeseca uvrijeme rasta Sunca i duljanja dana (zeleno), a nastaje sezona sljedea etirisunana mjeseca nastankom ljeta (crveno) kad Sunce pada i dan kraa. Dakle je todan ljetnog solsticija na dan ljetne dugodnevnice.

Sl. 30. Lijevo u vrhu slike je sarmatsko-skitski kamen "baba", a na ostalim crno--bijelim slikama su motivi na stecima. Dole lijevo je figura kulture Lepenskog

vira nazvana "Posljednji pogled" (tako je kad arheolozi imaju smisla za poeziju, anemaju znanja simbologije).

29

Linije oiju i nosa simboli su vida, svjetlosti, Sunca, dakle to nije nikakav alosniposljednji pogled, nego svijetli i radosni pogled Sunca na zimski i ljetni solsticij.

DOLMENI U CRNOJ GORI

Sl. 31. Dolmen u Bjelopavlicima izmeu sela Frutak i Kujava u okoliniDanilovgrada u Crnoj Gori.

Dolmeni su su grobovi prvih ljudi iza biblijskog potopa. Poto su prvi ljudi izabiblijskog potopa ivjeli i po 350-450 godina (zato su od njihovih kasnijihpotomaka smatrani divovima i bogovima), to znai da je Zemljina gravitacija tadabila mnogo slabija, te je i kamenje bilo mnogo lake, a ljudi mnogo snaniji i zatosu ondanji ljudi mogli podizati ogromno kamenje i praviti ovakve grobove. Manjedolmene pokrivali su tumulima, a velike su ostavljali bez tumula. Dolomene supodizali Jafetovi potomci. Evo dva manja dolmena i u Crnoj Gori datirani na oko 5000 godina stare ere,to je vrlo precizno, jer je po Bibliji Septuaginti Potop je bio 2242 godina prijehrianske ere, a po mazoretskom rukopisu Biblije bio je 2656. godine stare ere(tako je i po hronologiji Velike piramide). To je period vuedolske kulture. PotomciJafetovog sina Gomera, kasniji istorijski Brigi (Frigi), Traani, Kimbri ili Simbr, tj.Sebri, bili su na Balkanu neposredno nakon Potopa, jer evo im i grobovi naBalkanu.

30

Sl. 32. Dolmen na lokalitetu Rake, ispod tvrave Nehaj, Sutomore, Crna Gora.

Na artefaktu naenom u dolmenu kod Danilovgrada je istorijski najstariji tkz.keltski krst. U sredini je simbol Sunca sa etiri godinja doba (etiri rupice), a dvakruga u pravcu poprenih krakova krsta su proljetni i jesenji ekvinocij (plavikrugovi). Na ovim krakovima su simboli u znaku X (kasnije nazvani "runadagaz"), simboli svjetlosti, dana vida.

Na desnoj strani donji dio znaka X je zima, centralna taka spajanja trouglovaje proljetni ekvinocij, gorni trougao je proljee. Na lijevoj strani je sve isto, samosto je tu donja jesen, a gornje ljeto (to je "orai", tj. vrijeme godine). Krst presijeca krugove: to su najvjerovatnije orbite Mjeseca i Zemlje saorbitama planeta Markura i Venere (unutranji krugovi) pa onda dolazi najiriprsten Sunevog kruga. Po njemu su simboli Sunca: krug sa takom u sredini. Tajsimbol mnogo je stariji od istog takvog simbola naenom u Egiptu te ga nazvaeegipatskim simbolom. Ispod krsta na Sunevom krugu pie ORAI.

31

Sl. 33 . Bronzani krst iz dolmena u Bjelopavliima kod Danilograda.

Sl. 34. Krst iz dolmen u Bjelopavliima kod Danilograda. U dnu krsta pie: ORAI(u Indiji postoji grad Orai, a na tamilskom "orai" znai "podizanje znaka"). Rije"orai" ima veze sa rijeju "hora (ora)" sto znai "vrijeme", jer je O-krst uvijek bio

simbol vremena godine.

32

Ako ikada pokau oien krst, sve e biti jasnije, mada mislim da ovaj krstnikada nee biti javno izloen i da ce potpasti pod skrivenu istoriju isto kao to sekrije porijeklo keltskog krsta u manastiru ia...

UFO-i SU REALNOST NAEG SVIJETA UFO ili NLO, tj. nepoznati letei objekti, realnost su naeg svijeta, a samo jepitanje ta su, odakle i kako dolaze.

Ovo to sam vidio ove veeri 17. maja 2015. godine otklonilo je svaku mojusumnju u postojanje UFO-a. Poto je sutra Victoria Day, kanadski nacionalnipraznik, po kanadskom obiaju uoi tog dana po gradskim parkovima, parkiima iiz kunih bata ispaljuju se rakete i prave vatrometi. I veeras sam izaao na uzvieno mjesto da posmatram nee li se odneklepojaviti neki UFO. Poto su prethodne veeri vatrometi bili zapaeniji po junojstrani grada Kitchenera (tada sam vidio est UFO-a), ove veeri sam osmatraosjeverni horizont sa vidnim uglom od 180 stepeni, dakle sam imao pregledhorizonta od istoka do zapada. Najvei i najrakosniji vatromet bio je na istonom dijelu grada, te sam u tompravcu najee zadravao pogled, ali sam pregledao sav sjeverni horizont odistoka do zapada. I od istoka poeli su da se javljaju UFO-i.

Njihovo narandasto svjetlo pojavljivalo se iz neba odjednom i umjerenombrzinom kretali su se pravolinijski prema sjeverozapadu, a dim mojih cigaretapokazivao je strujanje vazduha od zapada ka istoku. Brojao sam im sekunde leta odpojave do nestanka: vidljivi su od 60 do 70 sekundi. I kao i prethodne veeripojavilo ih se est u razmaku od oko jednog sata.

Nita nije bilo neobino, jer to isto gledao sam nekoliko puta i prole godine, ai prethodne veeri, te to po malo prelazi u dosadu (svakog uda za tri dana).

A onda se zaista desilo pravo udo: vrlo blizu zapadno od mene, na oko 30-40stepeni iznad horizonta odjednom i niotkuda pojavi se ogromna crveno uarenakugla sa utim bljetavo-zrakastim svjetlom okolo. udo! Onako velika i uarenablago i polako sputa se u pravcu mog mjesta, to je dokaz da je nastavila kretanjepod istim uglom pod kojim se pojavila odozgo. to je prilazila blie, oblik joj je od

33

Sl. 35. Ove predstave UFO-a najvjerovatnije nisu matovitost umjetnika, ve relnavienja njihovog vremena.

okruglog prelazio u elipsasti. Kad se dola skoro do iznad mene, u blagom luku jepromijenila pravac prema sjeveru i nastavila u tom pravcu dok joj je svjetlostpostepeno smanjivala sve do nestanka. Traei neto sa ime bih uporedio njenuveliinu, ugledao sam na oblinjoj zgradici veliku TV-satelitsku antenu. Eto tolikaje bila ta letea kugla pri samoj pojavi gledajui iz mog mjesta osmatranja.

ekao sam jo pola sata , ali se nita novo nije desilo. Sjeo sam za kompjuter ipoeo da traim slike UFO-a koje su neki ranije vidjeli. I evo skoro identinogprikaza na slici iz 15. vijeka, samo to je boja objekta koji sam ja vidio svijetlocrvena (objekat sa deanske freske je sline boje). Sve ovo to ovdje zapisahvidjelo je jo ljudi, od kojih su neki bili na istom mjestu gdje i ja, a neke od njih ilino poznajem.

U prvim veernjim satima 17. maja 2015. godine vidio i vieno zabiljeioPetko Nikoli

34

JO MALO O BRIGIMA

Brigi su stanovnici brigova (bregova, brda), dakle su Brigani, tj. Brani.Postojbina Briga je Brigija, a to je kasniji Helm, tj. Balkan. Brigi su oni to su imEgipani (po Herodotu) priznali da su najstariji narod na svijetu. Od Briga su se izrodili Kimbri, tj. Simbri, tj. Sirbi, tj. Serbi. Dio Kimbra dugoje drao ime svojih predaka pod imenom Briganti za koje Strabo kae da su dioalpskog keltskog plemena Vindelia. Ime francuske pokrajine Burgundija znaiisto kao i Brigija. Naselili su Brigi i Englesku, a Ptolomej pie da ih je bilo i uIrskoj. Kao uspomenu na drevnu zemlju Brigiju Kimbri su imali boginjuBrigantiju, boginju pobjede.

Ovdje emo se malo zabaviti nekim zabiljeenim i sauvanim rijeima drevnihBriga:

BEKOS (en. bread) je KRUH, HLJEB.

BEKOS se pee u BEKARI, tj. u PEKARI (B > P).

KRUH se pee ispod BEKE, tj. PEKE (B > P): PEKA je SA, a Krajinici SAzovu PEKA. Tako je vremenom kod potomaka Briga rije BEKOS dobilaproireno znaenje na sve to se pee, jer je BEKTI (BEK-TI) dalo PEKTI, aPEKTI je dalo PEI. Tako je i BEKA postala PEKA. Brigijski korijen BER- (en. to bear) sa znaenjem NOSITI sauvan je usrbskoj rijei BERI (NABERI).Brigijsko BRATER (en. brother) je BRAT, BRATO.Brigijsko BREIT (en. break, crack) je preko BREITI dalo srbsko PREBITI.Brigijsko EZIS (en. hedgehod) je srbsko JEZ. Pogledajmo: NA-J- EZIS >NAJEI.Brigijsko GORDION (en. town) je GRAD. ta u sutini znai brigijskoGORDION? Kad je ovjek GORD, on ide sa visoko uzdignutom glavom i visokouzdignutim egom svoga JA. Iz toga vidimo da je znaenje rijei GORDIONimenovanje visine: VISINA brda na kojem se nalazi gradi i VISINA bedema toggrada. Korijen GOR- je i u srbskoj rijei GORA, a GORA je VIS, zar ne? Evo i ovajprimjer koji Petar Skok navodi u svom Etimologijskom rjeniku: grad m (Vuk),ie., baltoslav., sveslav. i praslav. *gordz

U svom Etimologijskom rjeniku Petar Skok pretpostavlja da je rije GRAD

35

nastala od sveslovenskog i praslovenskog GORDZ. Ne, nije tano: nastala je odbrigijskog GORD to i danas kod Srba znai isto: GORD (VISOK, samim ti jeVRST, JAK, SILAN).

Brigijsko KNAIKA (en. woman) je dananje srbsko SNAJKA.Brigijsko MATAR je srbsko MATER.Brigijsko ZAMELOS, ZAMELON (en. human being, mortal) je SMRTNIK,ROB, ono to se ZAMEE metlom ili lopatom, to je prolazno i nestaje:ZAMELO SE.Brigijsko BELTE je dalo dananju srbsko BLATO.Brigijsko GERME (en. warm) to znai TOPLO i danas je kod Srba GERMA, jerGERMA daje tolpotu za vrenje kvasa.Brigijsko KAKON je srbska rije KAKA, a KAKA je sve to ne valja da se dira.Brigijsko DAKET (en. does, causes) to znai NE, NEMOJ, IZAZOV, UZROKnastalo je od dvije rijei: DAK-KET. Sa prijedlogom NA korijen DAK- dao jeNADAKET > NATAKET > NATAKNUT. Sa prijedlogom NA i rijeju DAKETITI (od NA-DAK-KETITI) nastalo jeNADAKLETITI > NATAKLEITI. To je kad se neko za nas zakai da ga se nemoemo ale otresti, jer KET (KETITI) znai stalno biti na jednom mjestu. Brigijsko BALAIOS (en. large) znai Velik, a to je srbsko BALVAN,BALI, jer je VELIK, a sve je izvedeno BAL = BEL = BOG.

36

DAKA I DAANI

Sl. 36. Dakija

Daki Dakoi ili Daani bili su grana Traana i oko toga u istoriji nema spora.Spor je po emu je Dakija (Dacia, lat.) dobila ime?

Jedni govore da je to od latinske rijei draco, drugi idu toliko u krajnost dapominju drevno semitsko boanstvo Dagona, pa grijeei preko Dagona pravedrugu greku nalazei i kod Daana to boanstvo (mada tome nigdje traga nema).Tako onda poistovjeujui Srbe sa Daanima (to nije sporno) tvrdei da su Srbinekad vjerovali u Dagona. I nalaze kamene figure kulture Lepenskog vira i tvrdeda je to Dagon.

ta rei na to? Nita, samo odmahnuti rukom i rei im da se uozbilje i prestanulupetati, jer je Dakija dobila ime na vrlo jednostavan nain: sanskritsko "daka"znai "voda", te su Traani koji su ivjeli preko dake (preko vode rijeke Ister, tj.preko Dunava) nazvani Daki, odnosno Daani, a njihova zemlja Dakija.

I nema tu nikakvog dragona (zmaja), niti ima nekog Dagona, a da je u jezikudananjih Srba, potomaka bivih Traana, sauvana uspomena na sanskritsku, tj.

37

staru srbsku rije "daka" (to znai "voda"), svjedoi muko vlastito ime Dako,koje u slovenskom jeziku znai Vodan. I jo jedna potvrda toga jeste da rije Dakokao zajednika imenica mnoine glasi Daki, Dakoi, Dakani i oblik Dakani popravilima slovenskog jezika dala je oblik Daani (k je prelo u ). I to je to!

TA KAU EVOLUCIONISTI

Kau evolucionisti da je ovjek od nekog primata (majmuna) nastao: siaomajmun sa drveta i poeo po zemlji da trai hranu. U redu, ali i ostali majmunimilionima i milionima godina silaze na zemlju da trae hranu, a opet su majmuni. Neosporno je da prilagoavanje ivotnoj sredini postoji i zato na razliitimgeografskim podrujima postoje razliiti izgledi jedne iste vrste, te brazilski vuknije isti balkanskom vuku, ali da jedna vrsta moze da preu u neku drugu vrstu, toje nemogue. Zato su ovjeku potrebne haljine da bi opstao, a nema dlakavo tijelo kao iostali majmuni da bi se zatitio od studeni, jer ako je evolucijom put odjednostavnijeg ka sloenijem prilagodjavanjem okolini, zato je rutavomovjekovom pretku otpalo krzno koje mu je i te kako bilo potrebno za zatitu odstudeni? Eno vuk: pred zimu naraste mu dlaka krzna, a u proljee sama otpadne.Zato nije tako i sa ovjekom bilo?

Sl. 37. ovjeku raste brada od mladalakog doba pa do smrti.

38

Sl. 38. ovjeku kosa neprekidno raste.

Sl. 39. ovjeku nokti stalno rastu...

39

Zato majmunu cijelog ivota ne raste brada i zato nikad ne mora da sijeenokte, a ovjek mora i da se brije i sia i da nokte sijee?

Ako je kod ovjeka neprekidni rast brade, brkova, nokata i kose nastaoevolucijom u prelazu od majmuna ka ovjeku kroz prilagodjavanje prirodi, zato jeto odlika samo ovjeka i ni jedne druge vrste sisara.

Ako je priroda kroz evoluciju od majmuna stvorila ovjeka, jer je majmunradio, zato mu je dala da mu kosa, brada, brkovi i nokti stalno rasu i ometaju gapri radu? I na kraju pitanje: ako su brada, brkovi kosa i nokti uslovljeni prirodomkao prirodna potreba ovjekovog ivota, zato se ovjek brije, sia i sijee nokte izato mnogi ljudi elave ako je po prirodi kosa prijeko potrebna?

Evo sada zakljuka po evolucionistima: bolestima su uzrok brijanja, sianja isijeenja nokata, jer sve je to od prirode kroz evoluciju dato ovjeku da bi biozdrav.Toliko o evoluciji i "pametnim" evolucionistima!

IDEOLOKO-POLITIKA REVOLUCIJA

Biblija Starog i Novog Zavjeta svjedoi da od zaetka do uspostavljanje jednenove religije ljudska drutva, koja se zateknu u zoni nove religije, prolaze krozrevolucionarni svjetovni i duhovni prevrat voen sljedbenicima nove religije. Ubijanje istaknutih i tvrdokornih sljedbenika stare religije nije nita drugo douklanjanje ideoloko-politikih protivnika suprotne strane. Nasilno prevoenje unovu vjeru, ruenje svetilita stare religije i uklanjanje tragova njihovogpostojanja, a sve radi utvrivanja novog teokratskog vladajueg sistema. To jeodlika religijskih revolucija (jedino stari Rimljani nisu tako inili, nego su na svomdravnom prostoru stvarali sinkretizam svih religija).

Kao primjer tome uzeemo ideoloku Francusku buroasku revoluciju koja jestartala sa parolom "Bratstvo, jednakost, sloboda". I ta se desilo? Svjedoci smo dadanas nema ni jednakosti, ni bratstva ni slobode , niti je toga ikada bilo nakon terevolucije, nego iz dana u dan obinom narodu biva sve gore i gore, te smo danas umodernom robovlasnikom sistemu. Kad se zbog nemilosrdne pljake narodanagomila toliko ekonomskih problema da vladajua oligarhija lako moe izgubitivlast, oni izazovu svjetske ratove. Ili uzmimo hrianstvo za primjer: od ozvanienja hrianstva dravnomideologijom Rimskog carstva desilo se Sedam vaseljenskih sabora: Prvi

40

vaseljenski sabor bio je 325. godine, Sedmi 787. godine, a Osmi vaseljenski saborbie 2016. godine.

Zato su bili potrebni toliki vaseljenski sabori? Zato to ideoloke revolucijemogu da traju vijekovima, a poto su zasnovane na laima, njihove laivremenom se razobliavaju i ideologija gubi snagu u zavedenom narodu i da bivladajua religijska oligarhija uvrstila svoje pozicije, povremeno se vrikorigovanje dotine lai zvane vjera. a to korigovanje nije nita drugo do novaosmiljena la za nastupajui period vremena. Otkud u islamu neprekidni meusobni ratovi muslimana? Zato to se ne slaupo tumaenju samog islama i svaka njihova sekta ima svoju istinu o tome ta jeislam i kako se ivi islamom.

Ovdje emo pokazati jedan od primjera religijske revolucije od vremenauvoenja hrianstva kod Rusa i vidjeemo kako se u Rusiji zatirao stari, da bi seuvrstio novi, hrianski politiko-ideoloki poredak: "Jer nema nita tajno tonee biti javno; niti bi to sakriveno, a da ne izae na vidjelo". (Mk. 4,22)

Sl. 40. Srui, zatri, a grau iskoristi za svoju bogomolju.

41

Sl. 41. Iskopavanjima 1999-2000. godine u temeljima ruskog manastira otkriveni

su stari nagrobni spomenici sa prehrianskim simbolima ruskih dvovjeraca istaroobrednika iz vremena 13-16. vijeka (

, .; - , ).

I ZEMLJA JE RAZMJERENA BROJEVIMA Pi i Fi

Astronomija kae da je Zemljin ekvator dug oko 40075 km, a Velika piramidasvojim mjerama pokazuje da je ekvator dug 40077, 274 km. Kojom brzinom seZemlja okree oko svoje ose te za jedan dan od 24 sata napravi potpuni krug? Saduinom ekvatora od 40075 km mora da se okree brzinom od 463,8310185 m/s,dok za duinu od 40077,274 km brzina iznosi 463,857338 m/s.

Sad emo da vidimo ta i kako o duini Zemljinog ekvatora kau iracionalni brojevi Pi (3,14159...) i Fi (1,618033988...):

3,14159 = 9,869587728

I sad emo broj 9,869587728 uveavati mnoenjem sa brojem Fi:

1) 9,869587728 x 1,618033988 = 15,96932839

2) 15,96932839 x 1,618033988 = 25,8389161

42

Sl. 42. Zemljin ekvator

3) 25,8389161 x 1,618033988 = 41,80824447 5) 41,80824447 x 1,618033988 = 67,64716053

6) 67,64716053 x 1,618033988 = 109,4554049

7) 109,4554049 x 1,618033988 = 177,1025653

8) 177,1025653 x 1,618033988 = 286,5579701

9) 286,5579701 x 1,618033988 = 463,6605351

Ako bi se neki objekt kretao brzinom od 463,6605351 m/s, za 24 asa preao bi40.060,27023 km. Eto tako o duini Zemljinog ekvatora govore brojevi Pi i Fi.

Ako broj Pi mnoimo brojem Fi, onda u osmom mnoenju sa brojem Fidobijemo broj 147,587856 i ako bi se neki objekt kretao brzinom od 147,587856

43

m/s, za 24 asa preao bi 12.751,59076 km i to bi bio ekvatorski dijametar Zemljeiji je ekvator dug 40.060,27023 km.

I sad pitanje: kreacija ili evolucija ("Veliki prasak"), jer ovi brojevi su u svemustvorenom?

21. JUN - VIDOVDAN

Sl. 43. Svetovid iz Retre (na glavi Svetovida je sokolovo krilo, a ispod pasa jesoko rairenih krila).

Beli Vid, Sveti Vid ili Svetovid vrhovni je Bog srbske prehrianske vjere ipravoslavnih Srba dvovjeraca (krestjana ili krstjana). Svetovid je Bog Sunca i Bograta, jer je vrelo ivotvorno Sunce uvijek u ratu sa hladnom i smrtnom tamom.

44

Meu mnogim kumirima u zatrpanim ruevinama srbskog (slovenskog) hramau Retri naen je i kumir Svetovida:

, . :. ( . // . .. . - .: , "!", 2006.)

Jedna od slovenskim runama napisana rije na pomenutom kumiru je rije"NEMIZA". Sanskritsko naimisa znai trenutan, prolazan i prisutan svakogtrenutka. Ko je trenutan, prolazan i prisutan svakog trenutka? To je Bog, VinjiBog, Svetovid, Vrhovni Bog prehrianskih i dvovjernih Srba krestjana (Svetovidje kod Srba hristijanizacijom izjednaen sa Hristom, jer je po hrianskoj vjeri IsusHrist Sunce Pravde i svjetlost svijetu).

Svetovid se raa svake godine na zimski solsticij kao Mali Bog Boi Svaroi(kasnije tu ulogu preuzima Isus Hrist kao novoroeno Sunce Pravde). Od svogroenja Mladi Bog raste i jaa ka Bogu proljea: ka ratniku Jarilu (Jurju). Svetovidje i Bog Radgost, Svetovid je i Perun i Dajbog i Hromi Daba. Svetovid je Kupalo iStari i Mladi Koledo, jer je sve to Sunce u godinjim sezonama, a Bog Sunca jeSvetovid. Svetovid je Bog znanja i Kreator. Svetovid je Bog Rod i Bog Otacsrbskog roda.

Sanskritsko lola znai kreui, nemirni, nestani, okreui. Sanskritsko lola je imunja i plodonosac. Sunce nikad mira nema, uvijek je u pokretu okretanja preko ioko zemlje. Sunce je vatra koja stvara munje, ono je pokreta i oplodna snagaZemlje. Zbog svih tih osobina Sunce je lola, jer tako i djevojke (enski principZemlje) svoje momke zovu (lola je muki oplodni princip).

Sanskritsko lela je ona koja treperi, drhti. To je simbolika Zemlje kao enskogprincipa oliena u simbolici boginje Lele (Ljelje), a Sunce je lola Ljeljo, bogplodnosti. Sve to svojim postojanjem potkrepljuju srbska narodna imena Lela,Ljilja, Lelo i zajedniko muko ime lola. Vuk je zabiljeio da jelena u Dubrovniku,Hercegovini, Bosni i Baranji zovu ljeljen, a jelen je u drevnim vremenima iromsvijeta bio simbol Sunca: Ljeljo > ljeljen. Ljeti obiaj paljenja tkz. lila nije nitadrugo do simbolika plodonosnog spajanja elemenata zemlje (drvetove kore) i vatre(Sunca). I ime cvijea ljiljan svojim oblikom i svojom simbolikom upuuje naSunce Lelu, tj. Ljelju. Najjaa snaga Svetovidovog Sunca je na na dan ljetnedugodnevnize 21. Juna (ljetni solsticij) na prvi danu ljeta. To je Vidov dan iliVidovdan.

45

Sl. 44. Svetovid na steku iz Donje Zgoe (replika).U dnu steka je simbolina predstava susreta proljea (desno) i ljeta (lijevo) na

dan Vidovdana. U srednjoj sekciji, meu dvanaest postepeno rastuih mjeseci, naprestolu sa Bojim ezlom u desnoj ruci sjedi Svetovid. I tu je prikazan Vidovdan

olien u liku Svetovida izmeu est mjeseci od poetka zime do kraja proljea i estmjeseci od poetka ljeta do poetka zime. U sekciji na vrhu je kua Vidovdanaizmeu kua zime i proljea sa jedne, te ljeta i jeseni sa druge strane. Na kui

Vidovdana je Svetovidov soko..

.

46

KNJIGA SLOVENSKO-ARIJSKE VEDE

Knjiga Slovensko-arijske vede napisana je od strane jezuita u prvoj polovini20. vijeka u vrijeme pred II svj. rat, kako bi naivne ruske pravoslavne starovjerce islovensske neopagane kroz sadraj ove knjige pribliili vjerovanjima budizma,hinduizma (reinkarnacija) i rimokatolike crkve (pakao, istiliste, Bogorodica),dakle prilagoavanje rimokatolicizmu u duhu religije NWO. Tako npr. u ovim "Slovensko-arijskim vedama autor (ili autori) svijet Navapredstavlja kao Pakao sa istilistem, sto je rimokatoliki dogmat o istilistu. Osimtoga, ni Srbi, niti bilo koji od slovenskih naroda, nisu vjerovali u Pakao, negu uNav, svijet mrtvih predaka koji je negdje u svijetu Prava. Ima u toj knjizi i raznihBogorodica i svakakvih izmiljotina to veze nema sa srbskom prehrianskomvjerom. Slovenska mitologija nije poznavala Pakao kao mjesto boravka dua umrlihljudi, ve samo svijet Nava koji je negdje u svijetu Prava. EO ili EA(PEKLO) je na bjeloruskom je PAKAO, Slovaci govore PEKLO, PoljaciPIEKLO, esi kau PEKLO. Da u Slovensko-arijskim vedama autor tvrdi daPAKAO postoji, evo dokaza:

47

; ... , , ? , , ! ( 1, 14 , 14) , , , ...

, , , ...

... , , , ... , ... ( 8, 6 , 118)

, , , , ... ( 8, 11, 123)

Tama neprobudna ta je do pakao, ad!

, ... .

, ,

48

, ...

... , , , , ... ( 8, 8, 120) , , , - ..., , ... , , ... , , , ... , , , ... ( 9, 9 , 137)

, - . , ... ( 9, 15 ,143) , , , , . . ,

, , , . ( , , ,stihovi 72-85)

49

, . ( , , , stihovi 108110)

, , , . , , , ( , , , stihovi 138145)

, , . , . ( , , , stihovi 158-159) , , , , , , , . , , . ( , , , stihovi 163-168) , , :

, , , , , , , , ,, . ( , ,stihovi 144-151)

50

Srbi i svi Sloveni vjerovali su u Triglava, Boije Trojstvo, i pri nazdravljanju uvijek su pridavali najvei znaaj treoj ai. Autor Slovensko-arijskih veda zabranjuje treu asu i to je dokaz autorove naklonosti judaizmu. Po Slovensko-arijskim vedama zabranjeno je nazdravljati i piti treu asu:

: , - , ! , , , ... , , ... , ... ( 3, 9, 41) U KNJIZI SLOVENSKO-ARIJSKE VEDE TVRDI SE DA SU DREVNISRBI I SVI SLOVENI VJEROVALI U REINKARNACIJU I TO JE LA NADLAIMA:

- , , - , , , . . , , . . ( ,

51

, stihovi 39-57)

Pa kazuje kasnije:

, , . , , , , . , , . ( , , stihovi 39-57)

Sve to svjedoi da se ne radi ni o kakvoj drevnoj knjizi ispisanoj na zlatnimtablicama, nego se radi o podvali nedavno napisanoj po instrukcijama religijskogsinkretizma Novog svjetskog poretka. Uz sve to, da nije u fusnotama autorovihlinih tumaenja njegovih (ili njihovih) rijei i stihova, to bi bila ova knjiga bilabi potpuno nerazumljiva. Nita u njoj nema osim pukog moralisanja zasnovanogna drevnoj ruskoj slovenskoj tradiciji.

..

.

.

.

.

.

.

.

52

BAJA

Sl. 45. I obini pauk maloj djeci je strana baja.

Kad mala djeca hoe da idu gdje ne treba, ili poele da diraju to ne treba,govori im se: "Ne, ne! Ujee te baja!" U srbskom jeziku rije baja moe da upuuje na malog insekta, a moe i naneko strano imaginarno bie koje moe da povrijedi, da ujede, pa ak i dapojede dijete! Moe to biti obini bezazleni pauk, a moe strana sedmoglavaadaja. To bie zvano baja izaziva strah, dok u sanskritu iza rijei baya nemanikakvog bia, ve sanskritsko baya znai samo strah. To je jo jedan dokaz da su rijei srbskog jezika znaenjem tanije,simbolikom bogatije i emotivnim nabojem izraajnije od istih rijei sanskrita.

..

53

SVETOVIDOV TROSTRUKI VILNI KRST I sino sam pratio zalazak Sunca. Vidovdan je bio, najdui dan u godini kadSunce dostie svoju najviu taku na zenitu sjevernog neba. Prole godine na istikalendarski dan Sunce je premailo taku svog zalaska za cijelu duinu Sunca, ajue je jedva dodirnulo tu taku, to znai da to varira.

I kad je Sunce zalo, otiao sam na junu stranu zgrade. Uz pie i cigaru sjedilismo na balkonu estog sprata, ekajui nee li u prvi sumrak biti vatromet, kao tona isti datum bijae prole godine kad su se uz vatromet pojavljivali i UFO-i.

Sl. 46. Svetovidov trostruki vilni krst na petroglifima i na stecima kao Boiji znakmira.

54

Sl. 47. Neobina pojava na jugoistonom nebu u ranim veernjim satima naVidovdan, 21. juna 2015. godine.

I ne bi vatrometa, ni jedna raketa, ali bijae drugo udo nikad vieno: izniskog, blago povijenog kruga mraka, koji je dolazio od jugoistone strane,uobliio se veliki crni krug prenika oko deset veliina Sunca. To je tano u pravcugdje Sunce izlazi na prvi dan zime o zimskom solsticiju. Iz tog "crnog Sunca"izbilaje su tri duge crne zrake pruajui se i irei prema sjeverozapadu skoro dotake zenita. Kad si zbunjen, onda zaboravi na sve i smete se, te se samo udi onom togleda. I kako je vrijeme prolazilo, dolazei mrak nebom se polako podizao i "crnoSunce" sa svoja tri crna zraka dizalo se postepeno u vis. Da li je optika varka, ili

55

neto drugo, ali do tad mrani dio neba ispod znaka postao je plavkast, a i "crnoSunce" sa svojim zrakama postadate plavkasto. Komentarisali smo ta te trostruke vile znae: mozda je to predznak rata ilineeg stranog? A onda se neko sjeti rune algiz, njenog znaenja i trokrakogmodernog znaka mira. I tako se odmotavalo rjeenje: to je Svetovidov trostrukivilni krst, znak Vidovdana i Bojeg mira (bezbonici su ovaj znak obrnulinaopake). Sve je to trajalo oko pola sata. Taka pojavljivanja ovog znaka je suprotnataki Sunevog zalaska na ljetni solsticij (Vidovdan), dakle tano na onom mjestugdje Sunce izlazi na zimsli solsticij. Tri zrake su proljee (Juraj) sa istone,Vidovdan (Svetovid) u sredini i ljeto (Perun) prema zapadnoj strani neba. I timredom su nestajali: prvo je nestala zraka proljea koja je bila prema istoku, papolako nestade srednja, a najdue potraja zraka ljeta. Velika je misterija kako to nastane, a da postoji kao fenomen, istinski postoji.Nije svijet ono ni to nam crkva govori, niti je ono ta nam zvanina nauka govori.Svijet je mnogo, mnogo sloeniji od toga.

ZNANJE S NEBA DOLAZI

Sl. 48. Srednja udaljenost Sunca od Zemlje je 149597870 km (1 astronomskajedinica).

"Ko umnoava znanje, umnoava muku." (Propovjednik, 1,18) Odgonetanjem znaenja mjera Velike piramide bavim se jo od 1996. godine.Mnogo toga sam saznao i mislio sam da vie tu nema ta da se trai, ali evo danassaznah neto novo: kako je srednja udaljenost Sunca od Zemlje iskazana mjeramaPiramide. Sad emo i to pokazati!

56

Srednja udaljenost Sunca od Zemlje = 149 597 870 km (1 astronomskajedinica) = 5 889 679 921 259,84252 ini. I sad ovu prostornu duzinu udaljenostiSunca od Zemlje podvrgnemo vremenu i brzini mjeru: da bi neki objekat zajedan dan preao duinu od 5 889 679 921 259,84252 ini, treba da se kreebrzinom od 68 167 591,68125 ini u sekundi Brzina Zemljine rotacije oko Sunca = 29,78588148 km/s = 1 172672,4984252 ini u sekundi. I gle: 68 167 591,681249 : 1 172 672,4984 = 58,13011883 ini = deseti dioPiramidine visine (Piramida je visoka 5813,011883 ini). 68 167 591,68125 ini = 1731,45682870375 km = radijus Mjeseca. Ljudi nita ne mogu saznati dok im se s neba ne kae i sve to danas ljudiznaju, to im je otkriveno za dobrobit ljudi i svih zemaljskih stvorenja, ali su mnogaznanja od ljudi zloupotrijebljena, a zloupotreba znanja je tempirana atomskabomba nad glavom ovjeanstva i ukupnog ivota na Zemlji.

PELDA (PELTA)

Sl. 49. Etrurski vojnici sa titovima zvanim "pelta" (starogrko "" znai"tit").

57

Sl. 50. Bro-amajlijamajlija rimskih vojnika kao tit pelta (2. vijek n. e.; nevinisimbolima i laovi to zovu "lunica"). Na brou je jasno vidljiv simbol Sunca: krug

sa takom u sredini.

Sl. 51. Solarni simbol C (S) je simbol raanja, ivota i besmrtnosti (kopa na kaiurimskog vojnika i sarmatski broevi).

58

Sl. 52. Srbski grb sa peltama: "Gospod je snaga moja i tit moj." (Ps. 28, 7).

Evo dokaza da rije pelta ne pripada starogrkom jeziku (kako zvanino tvrde),nego je iz srpskog jezika u kojem se sveta slika i sveti lik nekad nazivao pelda: "plda f (16. v., hrv.-kajk., slov., Lika, K) = peld m (jedna potvrda) '1(svetaka) slika, primjer (semu svtu za peldu K), kip, lik, oblik, obrazac,kalup,..." (P. Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika" JAZU,Zagreb, 1971) Skok kae da peldati znai praviti kumire. Pri izgovoru od rijei pelda dorijei pelta lako dolazi do promjene, jer se ono zvuno d izgovara kao bezvuno t.Etimoloki korijen rijei pelda je pel- za koji Skok kod rijei pelen tvrdi da znaipaliti. Zar se Sunce ne pali svake zore i svakog dana? U maarskom plda znaislika, slikovitost. Malo li je srbskih rijei u maarskom? Pogledajmo i ovaj primjer: "Oni su tvrdo zapeli". Kad neko zapne, tu se radi seo velikoj snazi, te su se napeli. Sve su ovo sloenice u kojima postoji i korijenpel-: zapeli, napeli, propeli, uspeli, odapeli. Korijen pel- nosi u sebi znaenje sile,snage, aktivno djelotvorne energije. Sanskritsko pelati, pel znai ii, pokretati. Svesu to odlike Sunca u odnosu na Zemlju i ivot na Zemlji, odlike Boga u odnosu nasvijet, jer "Gospod je snaga moja i tit moj". (Psalm, 28, 7) Zato se novoroene umotava u pelenu (i ovdje je korijen pel-)? Zato jer jepelena nejakom djetetu zatita, a pelda je sveta slika za zatitu pojedinca,porodice, plemena i naroda i zato je pelda (pelta) tit. I rijei i slike sve govore: to je solarni simbol, sveti simbol Sunca i Boga Suncasa imenom pelda ili pelta i smisao simbola je raanje, ivot i besmrtnost. Tim

59

svetim simbolom Srbi sebe stavljaju pod Boju zatitu, ali laovi i glupaci meuSrbima uporno ponavljaju da je to simbol Mjesec srbske Atlantide.

SRBSKA ATLANTIDA - ZABLUDE I LAI

Kod Srba lai prolaze kao od ale i zaista pod kapom nebeskom nema narodada se lake hvata na la i da se lake pali na la kao to je to sluaj sa Srbima.Prirodna neotpornost na la je teka hronina bolest Srba i ta bolest smrtno razaratijelo Srbstva.

Sl. 53. Keramika Anasazi Pueblo Indijanaca iz Ariznone. Evo krsta sa etiri simbola C, tj. sa etiri ocila (drevna keramika AnasaziPueblo Indijanaca Arizone). Krst je simbol Sunca u etiri godinje sezone, dakle jesimbol godine i godinjih doba. Kvadrat je simbol Boijeg mira, a otvor u centrukvadrata ujedno je i simbol Sunca na krstu. etiri C (ocila) jesu simboli Sunca kojeivot daje, dakle su simboli Boga koji je stvorio Sunce i kroz Sunce svemu naZemlji ivot daje. Simbol C je i ema fraktalnog drveta ivota.

60

I govorimo godinama: to su drevni univerzalni simboli svjetlosti, simboliSunca, simboli etiri godinje sezone, simboli raanja, ivota i besmrtnosti,simboli Boijeg nebeskog fraktalnog drveta ivota, ali umno bolesnom Srbinudaba priati! Prva i najnovija srbska la: "Nacionalni simbol Srba iz Dunavske Srbije je krst sa etiri ocila (irilinaslova S), i nalazi se u vinanskom pismu. Dakle, sve ove kulture (Vinanska iTanilanska) su proizale iz srpske kulture koja se raselila s potonule domovine.Iako je ovo nacionalni simbol Srba, potpuno je izbledelo seanje na to ta on, ustvari, predstavlja. Krst sa etiri S predstavlja centar sveta kojeg okruuju etirireke. Tako su Srbi (Sorabi) s pravom svoju kolevku smatrali centrom sveta. To jebila najrazvijenija, najstarija, zapravo jedina civilizacija tog doba." Druga, provizantijska srbska la: "Y 13. , (1261-1453), . , . . . (), ( ) ( )." Trea, svetosavksa la: "U srpskom narodu se koristi znak sa etiri slova S to oznaava rei SvetogSave: Samo sloga Srbina spaava! Meutim, retko ko zna zato se pie u toj formi ioko krsta." etvrta, fantazerska la: "Kipovi Serbone iz Efesa su dobro poznati: tijelo je podeljeno na zone. Naglavi ima kulu od vie katova, po jednog lava pod svakom rukom, na prsima itrbuhu veliki broj sisa. Cijeli donji dio tijela je izdeljen na zone u kojima supredstavljene razne ivotinje i insekti. Zbog njene viestruke uloge ponegdje jepredstavljena s tri glave od kojih je svaka bila glava neke ivotinje. esto jepredstavljena s lukom i strijelama. Iznad ela imala je obino simbol Mjeseca, ilije Njezina odeda bila ukraena s krstom i etiri mlada Mjeseca (krst s etiric)."

La je najubitanije oruje, smrtonosno otrovno oruje.

61

PELTA, PELGAZI I SRBSKI GRB Pelta je ratni tit specifinog oblika, a Pelazgi su narod sa specifinimimenom i specifinom istorijom. Govore da je rije pelta nastala od grke rijeiplt () i tvrde da to znai tit. Ali u Homerovoj Ilijadi na grkom originalunigdje se tit ne zove pelte, pelta, nego aspida ( ), a to svjedoi da pelta nijegrka rije.

Sl. 54. Pelta je bio i tit Amazonki (3. v. Roman Hadrumetum, Sousse, Tunisia).

Govorei o rijei pelen P. Skok kae: Rije je balkanska slavenskog podrijetla, jer je posudie svi balkanskinarodi: rum. pelin, arb. pelin pored pelini = pelim (Gege), cine. piluu, pilonu, ngr.-, tur. pelin, peln. Upr. lot. peljumi. Izvodi se od iste osnove *pel- odkoje i paliti (v.), sa istim semantikim razvitkom kao gorak od gorjeli (v.). (PetarSkok, Etimologijski rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971)Uporedimo: pelen pelta? Osnova je pel- i to je istog znaenja kao i osnova pal- urijei paliti. Poto je znaenje osnove pel- jednako znaenju osnove pal-, dakle je irije pelta istog znaenja kao i rije paliti, a to je vatra, plam, plamen. Oblik paliti je slian sanskritkom phalgu to znai crven, crvenkast. To je bojavatre, boja plama, plamena: gdje je vatra, tu je svjetlost; gdje je svjetlost, tu sutoplota i vid; a gdje su toplota i vid, tu su ivot i znanje.

62

Sl. 55. Pelargonium (geranius) Pelagia, in Natural History the name by which Pliny and other of the ancientnaturalists have usually called purpura. (Abhraham Rees, D.D. F.R.S. F.L.S. S.Amer. Soc., The Cyclopdia or Universal Dictionary of Arts, Sciences andLiterature, Vol. XXVI, London, 1819)

Sl. 56. Peliosanthes javonica Dakle je rije pelagia kod starih pisaca znaila purpuran, purpurna, apurpurna boja je od tamnocrvene do ljubiaste, a i jedna i druga su boja plamena.To je glavni razlog zato su neke biljke cvjetnjae dobile svoja imena: ime biljke

63

pelargonium je po purpurnim cvjetovima, biljka astragalus pelecinus sa bijelo-purpurnom bojom svog cvijeta, biljka Peliosanthes javonica ima potpuno bijelicvijet, biljka Peltaria alliacea takoe ima bijele cvjetove, dok Peliosanthesmacrostegia purpurni cvijet. Otkud sad to? Zato jer u svom imenu imaju istikorijen pel-, a i bijela i crvena i purpurna su boje Sunca. Dakle korijen pel-obuhvata sve boje sunca. Tako biljka Spreading Pellitory ili Pellitory of the wallima purpurno stablo i bijele cvjetove. U imenima nabrojanih biljaka je korijen pel-: pel-argonium, pel-ecinus, pel-iosanthes, pel-litory, pel-tario? Davali su im imena po dominantnoj boji: purpurnai bijela, a to su boje vatre i boje Sunca. To je onaj isti korijen pel- iz srbske rijeipelen, isti korijen iz rijei pelta, isti korijen iz rijei Pelazgi, Pelasgians, Pelasgo,() i odnosi se na osobine Sunca.

Sl. 57. Ptica Topaza pella (Crimson topaz).

64

Jedna vrsta kolibria nazvana je imenom Topaza pella, a poznata je i podimenom Crimson topaz. Pogledamo li njenu boju, bie nam jasno zato tu ptiicuzovu jos i Crimson topaz: u imenu Crimson topaz rije topaz je ostao topaz, a rijepella prevedena je na rije crimson to znai tamnocrven i eto jednog odprvobitnog, kod Srba zaboravljenog i od drugih sakriveno-preutanog znaenjakorijena pel- u rijei pelta: tamnocrvena boja, boja plamena, boja vatre, bojaSunca.

Sl. 58. Sunev krst sa etiri pelte (bro iz rimskog vremena, 2. v.n.e.)

Kau da engleska rije pellucidity (pellucid) znai providnost, prozranost,bistrina. Jasno je da svojim dijelom pel- ova rije upuuje na Sunce, jer latinskolcidus znai svijetal, jasan, a za pel jedni govore da je od latinskog per, to znaikroz, a drugi opet tvrde da per znai vrlo, a u stvari to latinsko per istog jeznaenja kao i sanskritsko per u rijei peru: dostavljanje, davanje svjetlosti. Takopellucidity znai dostavljanje, davanje suneve bistrine, davanje suneve vidnosti,vidne bistrine. Kad jako ljetno Sunce ugrije, ono u glavu pee. Pecivo je hrana koja se pee upei. U rijeima pee, pecivo, pe osnova je pek-. Zajedniki dio u korijenima pel-i pek- je pe-. Iza svega stoji vatra koja u pei pee pecivo. Rekli smo da sanskritsko peru znai Sunce, vatra, spasenje, dostavljanje,davanje, sjeme, klica. Sve nabrojano pripada Suncu koje ivot daje, a vidimo da jeu sanskritskom peru prva rije pe nosilac je svih navedenih znaenja: Sunce,vatra, spasenje, dostavljanje, davanje, sjeme, klica (ru znai gru, gruvanje i odatleje ime Perun). Dakle je prosta rije pe glavni nosilac znaenja koja se pripisujuSuncu, a rije pe nalazi se i u rijei pelta.

65

Lazi, lazi, Lazare!Na sileni Jarilo!Oj Jarilo boilo!Na prestrani rabrilo!(Obredna narodna pjesma lazarica)Rijei zapisane kao lazi, lazi originalno glase lasi, lasi, sto imperativno znai sjaj,sijaj, sjaji (sanskritsko las, lasa znai sjajni, bljetavi, isto kao i srbsko laskat, alastilo je sjajilo). U rijei Pelasg (Pe-las-g > Pe-laz-g) imamo Pe kao nosilacznaenja vatra i las sa znaenjem svijetal, bljestav, sjajan). Pelazg je vatreno-sjajan, Belazg. Kad je Sunce u punoj dnevnoj snazi, Sunce je bijelo. Bijela boja je simbolradosti. Bijela boja je povezana sa svjetlom, dobrotom, nevinou, istoom idjevianstvom. Bijela boja je simbol savrenstva. Starobiblijski Bog Starac Dana jebijel, a poto je bijel on je Bijeli Bog, Belobog, Beli Vid. Pogledajmo kako unekim modernim neslovenskim jezicima glasi rije bijel:baskijski: zuri (suri je na sanskritu gospodar, boansto, a u srbskom zuri znaigleda jednu taku)danski: hvid (vid je na sanskritu znanje, u srbskom je vid),holandski: wit (wit = vit = vid), estonski: valge (semitski bog Sunca je Val = Bal = Bel = Beli),finski: valkoinen,norveki: hvit, svedki: vit, islandski: hvitur,galicijski: branco (Sunce je branitelj ivota),portugalski: branko,francuski: blanc,italijanski: biancopanski: blanco,latvijski: balts (srbska imena Bala, Bela, Belizar, Velizar),litvijsko: baltas,irski: bn (sanskritsko bhaanu znai sjaj, svjetlost, sunce),mongolski: (kad Sunce jako grije, Srbi govore: "Al cagari!")U objanjenju odrednice bijel Skok kae: Sveslav. po korijenu odgovara lit. boluoti balti bijeliti se, baltas,balas bijel, lot. bals blijed. Prema tome i slavensko i baltiko znaenje bijeleboje, kao i njemako weiss albus, razvilo se iz svjetlosti, sjaja. To primarno

66

znaenje svjetlosti jo se ouvalo u izrazu bijeli svijet (Petar Skok,Etimologijski rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971)

U ono staro vrijeme na prostoru dananje Italije nastanilo se pleme Peligni(Pelignians, Paeligni). Vrhovni bog Pelegina bio je Jupiter Pelino ili JupiterPaleno (Jupiter Palenos, lat.). Njihova boginja je Pelina ili Palinea. Po ovimbogovima hriani uvode Svetog Pelina (St. Pelino ili St. Pelinus, Pelinus ofBrindisi). Jupiter Pelino, Jupiter Paleno ili Jupiter Palenus isto je kao Jupiter Svijetli,Jupiter Beleni, Jupiter Belenus, a pel je isto kao bel, peli isto kao beli, pelta je istokao belta sa znaenjem svijetla, bljestava, sunana. Tako je Pela, glavni graddrevne Makedonije, zapravo Bela, a Pelazgi su Belazgi. Pelako ime Sunca je Peli(Beli), a Grci kau Hlios ( ). Peli ili Beli je dra i uvar vatre i toplote,izvor vida, zatitnik, davalac, izvor sjemena ivota, dra i zatitnik ivota. On jeSunce i Bog Sunca, spasilac svijeta. Keltski bog Beli, Belenus, Belenos, Beleni, Belinus, Bel, Beli Mawr je bogSunca to je isto kao i peliginski bog Pelino (Paleni), to je isto kao Vidas(Vidasus), bog panonskih i balkanskih Kelta. Srbima nije potrebno prevoditiznaenje ovih imena, jer je i srbski Bog Sunca Beli Vid. Kod zapadnih Keltaboginja proljea je Beltana to je isto kao i peliginska boginja Pelinis (Pelinus),isto kao boginja panonskih i balkanskih Kelta (Bela) Thana, isto kao i nekadanjasrbska boginja Dana (zvijezda Danica). Kod Finaca i Estonaca danas postoji kult boga plodnositi i vegetacije saimenom Pellon Pekko. Americki indijanska plemena naroda Anasazi imaju bogasjemena i plodnosti pod imenom Kokopelli. Zanimljivo je da se ime Pela (Pele)sauvalo u panteonu domorodaca Havaja: Pela je havajska boginja vatre, munja,vjetrova i vulkana. U grkom jeziku pelte je primilo znaenje rijei tit, ali zato to to nijerije grkog jezika, Grci nikad nisu znali ta je njeno pravo znaenje, nisu znali data pelta ima oblik i znaenje neke druge pelte, neega to je u originalnomznaenju izvor vatre, svjetlosti, izvor toplote, izvor vida, izvor raanja, ivota. Tosu etiri svjetlosne Suneve pelte, etiri slova "C" (Ce), etiri ognjila, etiriocila, etiri Suneva kresa u etiri godinja doba oko bijelog krsta Beloga Vida naSunevom vatrenom crvenom polju srbskog grba. ................................. ..

67

PELE (PELA) POLINEZIJSKA BOGINJA VATRE I VULKANA

Sl. 59. Polinezija

Polinezija je skup od preko 1000 hiljadu ostrva u Tihom okeanu istono odMelanezije i Mikronezije. Polineani su arijska rasa i njihov jezik pripada indo-evropskoj grupi. U ovoj temi pokazaemo odakle potie i sta znai ime polineanske boginjevatre i vulkana: Pele ili Pela, a samim tim pokazae se i odakle potiu Polineani. Zato je ova boginja dobila ime Pele ili Pela i ta je znaenje njenog imena?Odgovor traimo po postojeim rijeima srbskog jezika, tanije po srbskoj rijeipelen. Govorei o rijei pelen lingvista Petar Skok kae: "Rije je balkanska slavenskog podrijetla, jer je posudie svi balkanski narodi:rum. pelin, arb. pelin pored pelini = pelim (Gege), cine. piluu, pilonu, ngr. -, tur. pelin, peln. Upr. lot. peljumi. Izvodi se od iste osnove *pel- od koje ipaliti (v.), sa istim semantikim razvitkom kao gorak od gorjeli (v.). (Petar Skok,Etimologijski rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1971)Uporedimo: pelen Pele (Pela)! Osnova je pel- i po Skoku to je istog znaenjakao i osnova pal- u rijei paliti. Poto je znaenje osnove pel- jednaka znaenju

68

osnove pal-, dakle je ime Pele (Pela)istog znaenja kao i rije pale, a to je vatra,plam, plamen i zato je Pele boginja vatre i vulkana. Rije paliti slina je sanskritkom phalgu, to znai crven, crvenkast. To jeboja vatre, boja plama, plamena. Isto znaenje nalazimo i u drugim rijeima istogkorijena: Pelagia, in Natural History the name by wich Pliny and other of the ancientnaturalists have usually called purpura. (Abhraham Rees, D.D. F.R.S. F.L.S. S.Amer. Soc., The Cyclopdia or Universal Dictionary of Arts, Sciences andLiterature, Vol. XXVI, London, 1819)Dakle je rije pelagia kod starih pisaca znaila purpuran, purpurna, a purpurnaboja su tamnocrvena i ljubiasta, a i jedna i druga nalaze se u boji plamena. BiljkaPeliosanthes macrostegia ima purpurni cvijet, a biljka Spreading Pellitory iliPellitory of the wall ima purpurno stablo. Biljka pelargonium ima purpurni cvijet, atakvu boju sadri i cvijet biljke astragalus pelecinus. I svuda je korijen pel-, baisti korijen kao u imenu boginje Pele (Pela). Vrsta ptica iz roda kolibrija imenovana je imenom Topaza pella, a poznata jei pod imenom Crimson topaz. Zato tu pticu zovu jo i Crimson topaz? Zato tocrimson znai tamnocrven i eto prvobitnog znaenja korijena pel-: plamen,vatra. Rije crimson je u engleskom jeziku od 1400. godine, a njeni stariji oblicisu cremesin, crymysyn i cramoysin (u starom panskom je cremesin). Ako rijecremesin napimo onako kako se izgovara, to je kremezin i eto skoro cijele srbskerijei kremen, a kremen je sluio za ukresivanje, paljenje vatre. (3) U 4. vijeku stare ere na dijelu prostora dananje Italije ivio je narod Peligni(Pelignians, Paeligni, Peligni). Vrhovni bog Peligna bio je Jupiter Pelino iliJupiter Paleno (Jupiter Palenos, lat.). Njihova boginja je Pelina ili Palinea. Poovim bogovima hriani uvode Svetog Pelina (St. Pelino ili St. Pelinus, Pelinus ofBrindisi). Pogledajmo: Jupiter Pelino - boginja Pele (Pela): isti korijen, istoznaenje: vatra, svjetlost. "Fornander in 'he Polynesian Race,' says: 'In Hawaiian Pele is a fire-goddesswho dwells in volcanoes...In Tahitian Pere is a volcano.' These varieties of the name Pele, Fornander carries back also to the pre-Malaydialects of the Indian Archipelago, where pelah means 'hot, belem to 'burn'. Thenhe goes back still farther to the Celtic Bel or Belen (the sun god), the Spartan Bela(the sun), and the Babylonian god Bel. It might be worth while for some student ofthe Atlantic Coast or Europe to find the derivation of the name Pele as applied."(William Drake Westervelt, Hawaiian Legends of Volcanoes, Boston, G.H. EllisPress, 1916, pg. 67)

69

"Fornander, u 'Polinezijska rasa', kae: 'U havajskom Pele je boginjavatre koja prebiva u vulkana...U tahitskom Pere je vulkan'.") Ovi varijeteti imena Pele, Fornander nosi nazad u pre-malajski dijalektIndijskog arhipelaga, gdje pelah znai 'vru', belem 'gorei'. Zatim ide jo daljeunazad do keltskog Bela ili Belena (bog sunca), spartanskog Bele (sunce), i dovavilonskog Bela. To moe biti vrijedno za neke izuavatelje Atlantske obaleEvrope da nau porijeklo imena Pele kako je navedeno." I eto nali smo: ime polinezijske boginje Pele istog je korijena i istog znaenjakao i ime peligninskog boga Jupiter Pelino ili Jupiter Palino, isto kao keltsko Bela,Belen, isto kao spartansko Bela, isto kao vavilonsko Bel, isto kao srbski Beli (Vid)ili Belobog, isto kao i srbsko pelin koje je izvedeno od korijena pel- kao i srbskoplamen, a osnovno znaenje svega nabrojanog je vatra.

PEPEL I OPELO

Sl. 60. Vatra i pepel (pepeo).

U svom "Etimologijskom rjeniku" o porijeklu rijei pelin Petar Skok kae: "Upr. lot. peljumi. Izvodi se od iste osnove *pel- od koje i paliti (v.), saistim semantikim razvitkom kao gorak od gorjeli (v.)." (1)

70

Korijen u rijei pelin je pel- i to Skok poistovjeuje sa znaenjem rijei paliti,dakle poistovjeuje sa vatrom. U rijei pepeo takoe imamo korijen pel-, jer jeosnovni oblik pepel (pepel >pepeo) i korijen pel- javlja se i danas u svimpadeima, osim u nominativu u kojem je l na kraju sloga prelo u o. A pogledajmosa im u vezu Skok dovodi postanak rijei pepeo: "Upor. u starom moravskom popelme stfda dies cinerum. Ie. korijen *pel-'prah, brano'..." (2)Ovdje Skok tvrdi da je pepeo nastalo od korijena pel- to znai brasno (prah), asve inercijom prema latinskom, da bi na kraju kazao: "U baltikoj grupi bez reduplikacije s formantom -eno: lit. pelenai, lot. pelni,stprus. pelanne, lat. pollen, gen. -ini. Po drugom je tumaenju, koje zastupajuMikloi, Persson, Zubat, Osten-Scken, Trautmann i Mladenov, ie. korijen *pel-i u prijevoju *'. Pojavljuje se ne samo u pepeo, nego i u stcslav. poleti, polj >spolti (K) 'ansengen', odatle kauzativum s prijevojem > a paliti, planuti,plamen (v.). Za ove rijei nema baltikih paralela. Zbog toga je ispravnije s Walde-Pokornyjem dijeliti pepeo od paliti i stavljati pod ie. korijen *pol-l *ple-\ *plo- uznaenju 'brennen, warm sein' i dalje moda u vezu s ie. korijenom *(s)p(K)el-svijetliti se koji nije potvren u slavinama, nego stisl. flor < flowe, u niz. vlouw,njem. flau, lau." (3) Za latinsko pollen danas svi govore da znai prah, brano, mada i ovdjepostoji korijen pel-, isti korijen koji se nalazi i u latinskom pridjevu pellucid.Govore da je u rijei pellucid prva rije pel dala latinsko per to znai kroz, te takolatinskom pellucid daju znaenje sjaj kroz, jer lucere znai svijetal. Vidjeemo dato nije tako, jer mnogo je vremena proteklo do postanja latinskog jezika i krijenpel- uopte ne znai per-, niti je to per- nastalo od pel-. Pogledajmo latinsku rije pollen. Polen je onaj uti prah na cvijetu i kau darije pollen potie od latinskog pollen to njima znai mill dus, fine flour, tj.mlinsko brasno, fino brano, te navode vezu tog znaenja sa rijejima polenta kojase pravi od oljutenog jema (peeled barley) i pulvis (pulveris, gen.) to znaibrano. I sve ovo njima potie od indo-evropskog korijena pel- to, kau, znaibrano, te i oni, kao i Skok, povezuju to sa latvijskim pelenai,starocrkvenoslovenskim popelu i ruskim ppel i sve im to znai pepeo.(1) Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga i srpskoga jezika, JAZU, Zagreb,1971(2) Ibid.(3) Ibid.

71

Tako se zakljuuje da i pepeo i polen (pollen) znae brano to etimoloki,morfoloki i semantiki uopte nije tano. U sanskritu, kao najstarijem pisanom izvoru indo-evropskih jezika, nemakorijena pel- koji bi znaio prah, brano, ak nema bilo koje rijei sa timkorijenom, dakle je sve njihovo proizvoljno izmiljanje neega to uopte nepostoji. Polen je pelud sa korijenom pel-. Latinsko pellucid je sloenica u kojoj je prvarije pel. Latvijski pelni je pepeo, a Litvanci kau pelenai. I njema je to brano!?Pa gdje je tu pamet, gdje je tu logika? Kakve je boje pelud, odnosno polen? ute jeboje. Ima li ute boje u vatri koja stvara pepel? Ima! Ime polinezijske boginje vatrei vulkana je Pele, Pela, a dobila je takvo ime po korijenu pel- koji je nosilacznaenja vatra, a boja vatre je i uta kao i boja Sunca, svjetlosti i zvjezda. Dakle sui rijei pellucid i pelud (polen) svojim korijenom pel- morali dobiti ime po utojboji svjetlosti i ne znae prah (brano), kao to to nije ni znaenje rijei pepeo. Paod ega je nastala rije pepeo, tj. pepel. Rije pepeo (pepel) nastala je od dvije rijei: pa-pel. Sanskritsko pa(paa) znai zatita, uvanje, dranje, straarenje, pazitelj. Sanskritsko pa znai joi vladar. ta se deava kad vatru pokrijemo pepelom, kad je zapremo (zagrnemo)pepelom? Zapreti vatru pepelom znai sprijeiti vatru da gori otvorenimplamenom, uvati vatru, jer tada pepel kontrolie vatru, vlada vatrom sputavajuije da brzo izgori. Pod pepelom vatra traje danima. Pepel je uvar vatre, straarnad vatrom, pazitelj vatre. Evo sanskritske rijei pa u srbskim rijeima: paziti, a toje isto kao uvati, straariti. Izraz pasti ovce znai uvati ovce, paziti ovce,straariti nad ovcama. I kae Skok: "korijen pa-, koji se nalazi i u pasti 'uvati' (v.), rairen formantom . Za torairenje nema potvrda: u drugim ie. jezicima." **Nije to korijen pa-, nego cijela punoznana rije potvrena u sanskritu, a eto je i usrbskom jeziku u rijeima paziti, pasti, palica, palija, jer sve to znai uvati, paziti,te rije pa uz rije pel (vatra) bukvalno znai uvar vatre, pazitelj vatre, vladarvatre, a vatra je svjetlost, malo Sunce na kunom ognjitu i zato je vatra bila svetaskupa sa ognjitem. Dakle pepel (pepeo) znai uvar vatre. Rije pa u starocrkvenoslovenskom bila je zamijenjena prijedlogom po-:popel (po-pel) sa znaenjem po vatri, dok u obliku pepel (pe-pel) prvo pe imaznaenje kao pe u rijei pei: vrelina. Tako oblik pepel znai vrelina vatre. Pepeo (pepel) zove se i lug, jer je Lug bio kelstki bog svjetlosti i sunca.Sumerski i asirski carevi bili su ujedno i prvosvetenici sa tutulom lugal to jeznailo svijetli (odatle potie vjerovanje da su carevi, kraljevi i faraoni potomci

72

Sunca). umovito mjesto gdje je bilo svetilite sa vatrom nazvano je lug. Okosvojih hramova zigurata drevni narodi Bliskog istoka sadili su lugove, jer su naziguratima bili oltari sa vatrom.

Sl. 61. Zapretena vatra pod pepelom. I u modernoj medicini vatra (toplota) slui za oienje (sterilizaciju).Preskakanje vatre oiava i tijelo i duu. Rije pel isto znai to i bel (bijel) i sveto je belo jeste i isto. Kljuala voda prethodno pomijeana sa lugom zove selukija (lug-sija) i slui za oienje (pranje) haljina. Pepelom su se posipali vjernici u velikom pokajanju radi oienja odgrijeha. Vjerovanje da vatra isti i duu od grijeha je bilo je u obiaju spaljivanjagrenih pokojnika (djeca i ene u drugom stanju nisu spaljivani, jer su smatraniistim, bezgrenim, belim). Sam obiaj spaljivanje zvan je opelo (oienje,obelenje, izbelenje due). Rije opelo ostala je sa istim smislom pri sahranipokojnika kod Srba hriana vjerovanjem da se molitvom dua pokojnika isti odgrijeha. .......

73

SVE TO JE DOBRO, NESTAJE

Sl. 62. Solarni simboli sa stare sruene zgrade ( St. Jacobs, Waterloo, Ontario).

Sve to je dobro, a tie se ljudi (kao i ovi solarni simboli), nestaje sa Zemlje.

74

KUT I PLEME KUI

Sl. 63. Kut

ta je KUT? To je prostor koji zatvaraju dvije linije (zrake) koje ishode izjedne take. Sanskritsko KUTA je VIS, VISINA, BRDO, GORA, PLANINA, a toisto znai i sanskritsko KUTHI. Meu mnogim glupostima dananjih Srba stoji iglupa tvrdnja da je rije KUT hrvatska, mada i Srbima niu KUTNJI zubi, imajuKUTIJE i prave KUE (kut-ja > kua).

Sl. 64. Crnogorska plemena i pleme Kui

75

Poto sanskritsko KUTA (KUTHI) znai VIS, GORA, BRDO, PLANINAstanovnici visova, gora, brda i planina su KUTI ili KUTHI, to je u srbskom jezikudalo KUI (pleme KUI ivi na istoku Crne Gore). KUI su porijeklomstarosjedioci Balkana, potomci drevnih Briga (Friga, Brana), osnivaa Troje. UBrane spadaju i Bjelopavlii, Piperi, Rovani, Moraani, Bratonoii i Vasojevii(svi su se vremenom mijeali sa pridolim Slovenima).

ZNAK Y (RA) NA STEKU

Sl. 65. Antropomorfno Sunce sa znakom Ra (Y) kao motiv na steku (Kamensko,Olovo).

Sanskritsko RA znai VATRA, SJAJ, TOPLOTA, ZLATO, UITAK,DAVANJE, BRZINA. RA je najstarije IME SUNCA. RA je ravasti ili raljastiznak Sunca i Boga Sunca i sa svoja tri kraka simbol je Boijeg Trojstva. Ovaj znakpojavljuje se irom svijeta od vremena neolitskih peinskih crtea, preko petroglifado naih srednjovijekovnih steaka. Pravoslavni hrianski episkopi nosili su svojeomofore u znaku Y. Albert Pajk u svojoj knjizi "Morals and Dogma" ovaj simbolzove mistinim znakom Y...

..

76

NEOPAGANI I BEZBONICI

Sl. 66. Perunika i solarni simboli. Vedska religija poznavala je i priznavala Boije Trojstvo, poznavala je to ipriznavala keltska religija, poznavala i priznavala slovenska prehrianska religija. Da dananje srbske neopagane (rodovjerce, starocjerce, rodoverne) vodeprotivnici Trojinog Boga, vidi se po njihovom preziru broja tri: u "Slovensko-arijskim vedama", toj knjizi-podvali zabranjuje se pijenje tree ae kao zdravice, au pristupu ovom pokretu neki polazu dvije zakleteve o odricanju od hrianstva(ak ni tu nee broj tri). U vjeri dananjih "rodovjeraca" nema Triglava, jer ima tri glave, jer to njihmnogo podsjea na hriansku Svetu Trojicu. Prehriani rodovjerci nosili su

77

triskel kao svetu amajliju, a imaju li nai dananji neopagani triskel? Sumnjam!Evo jedna od na internet dostupnih slika simbola modernih rodovjeraca: meudesetinama simbola nema triskela ni u jednoj varijanti! Kau da je Perunika Perunov simbol, a pogledajmo ove vrste perunike koje suu znaku broja tri, a neopagani ne ele triskelion kao svoj znak. Dakle je glavnasvrha postojanja dananjih neopaganskih pokreta borba protiv vjere u BoijeTrojstvo.

SFINGA JE SPOMENIK STVARANJU SVIJETA

Sl. 67. Sfinga je simbol sazvijea Lava.

"U poetku stvori Bog nebo i zemlju." (Knjiga stvaranja, 1, 1) Po hronologiji Velike piramide poetak stvaranja svijeta je 10.000 godinaprije stare ere. Jedan dan stvaranja trajao je 100 godina. "Potom ree Bog: Neka budu videla na svodu nebeskom, da dele dan i no, dabudu znaci vremenima i danima i godinama; I neka svetle na svodu nebeskom, daobasjavaju zemlju. I bi tako. I stvori Bog dva videla velika: videlo vee da upravljadanom, i videlo manje da upravlja nou, i zvezde. I postavi ih Bog na svodunebeskom da obasjavaju zemlju. I da upravljaju danom i nou, i da dele svetlost od

78

tame. I vide Bog da je dobro. I bi vee i bi jutro, dan etvrti." (Knjiga stvaranja, 1,14-19) Po Velikoj piramidi Sunce, Mjesec i zvijezde stvoreni su 368,441 godina odpoetka stvaranja, dakle u etvrtom vijeku stvaranja (biblijski etvrti dan). Sve ovosvjedoi sfinga u Gizi, koja je napravljena kao spomenik tom vremenu.

Sl. 68. Na sfingi je jo vidljiv simbol Sunca.

Poto je sfinga simbol sazvijea Lava i ima na sebi simbol Sunca, jasno je daje sfinga graena kao spomenik vremenu stvaranja svijeta, stvaranju Sunca, dakle ivremenu stvaranja Mjeseca i zvijezda. Piramida pokazuje da su Sunce, Mjesec i zvijezde stvoreni 368,441 godina odpoetka stvaranja, to je tano 10.000 godina do poetka hrianske ere. Ako od ovih 10.000 godina oduzmemo onih 368,441 godina, dobiemo da suSunce, Mjesec i zvijezde stvoreni 9631,559 godina prije poetka hrianske ere. Moemo li provjeriti u kom dijelu neba je stvoreno Sunce i da li je poetakSunevog postanja bio u sazvijeu Lava? Da, to se moe provjeriti raunanjemgodinjeg pomjeranja Sunca zbog precesije proljetnog ekvinocija (precession ofthe vernal equinoxes) po liniji nebeskog ekvatora, tj. linijom desnog pomaka(Right ascension, RA): godinji pomjer Sunca po liniji desnog pomaka (RA) je0,0128119 stepeni. Sunce, Mjesec i zvijezde stvoreni su 368,441 godina od poetka stvaranjasvijeta, tj. 9631,559 godina prije nove ere. Velika piramida pokazuje da je proljetniekvinocij na prvi dan proljea u sazvijeu Ribe poeo 147,5 godine st. ere. Kad oduzmemo 147,5 godina od 9631,559 godina, dobijemo 9484,059 godinado vremena kad su stvoreni Sunce, Mjesec i zvijezde i na osnovu tih

79

godina izraunaemo i na mapi neba odrediti gdje je bio proljetni ekvinocij i prvidan proljea 9631,559 godina prije hrianske ere, odnosno 9484,059 godina prijeno to je Sunce sa prvim danom proljea ulo u sazvijee Ribe: 9484,059 x 0,0128119 = 121,5088155 stepeni = 8,1005877 asova desnogpomaka (RA) = 8 asova i 6,03 minuta udaljeno od poetka proljetnog ekvinocija147,5. godine st. ere (slika 3).

Sl. 69. Desno je proljetni ekvinocij u sazvijeu Ribe (Pisces) 147,5 godina st. ere,a lijevo proljetni ekvinocij u sazvijeu Lava 9631,559 g. st. ere. Udaljenost

izmeu ova dva proljetna ekvinocija je 8 asova i 6,03 minuta desnog pomaka(RA). Horizntalne linije su nekadanji i dananji pravac nebeskog ekvatora (0).

Ako raunamo prethodno kretanje Sunca od sazvijea Ribe 147,5. g. st.ere, vidjeemo pozicije proljetnog ekvinocija kroz ostala sazvijea do sazvijeaLava (slike 70 -71). Poto je u sazvijeu Raka (Cancer) proljetni ekvinocij i prvi dan proljea bio8737,5 g. st. ere. Sunce, Mjesec i zvijezde stvoreni su 9484,059 godina prije no toje 147,5. godine stare ere proljetni ekvinocij poeo u sazvijeu Ribe, dakle je odvremena kad je proljetni ekvinocij bio u sazvijeu Raka preostalo jo 746,559godina do punih 9484,059 godina, to iznosi 9,564839252 stepeni ili 0,63765595asova, tj. 38,26 minuta. I toliko emo minuta izmjeriti na liniji ekvatora od takeekvinocija u Raku i eto vremena stvaranja Sunca, Mjeseca i zvijezda u sazvijeuLava 368,441 godina od poetka stvaranja svijeta, tj. 9631,559 g. prije hrianskeere (slika 55). Sfinga u Gizi je spomenik vremenu stvaranja Sunca, Mjeseca i zvijezda, ispomenik vremenu stvaranja svijeta, a ko je i kad napravio sfingu, to se ne zna.Moda su je isklesali graditelji Velike piramide u vremenu izmeu 3440-3320. g.st. ere, a moda je napravljena i mnogo ranije, jer neke zvijezde jutarnje i nekisinovi Boiji radovali su se stvaranju svijeta.

80

Sl. 70. Proljetni ekvinocij je u poetku sazvijezdja Ribe (Pisces) 147,5 g. st. ere. Usazvijeu Ovna (Aries) je od 2295. godine st. ere, a u znaku Bika (Taurus) je

4442,5. g. st. ere.

Sl. 71. Proljetni ekvinocij u sazvijeu Blizanci (Gemini) je 6590 g. st. ere, u

sazvijeu Raka (Cancer) 8737,5 g. st. ere i u sazvijeu Lava 368,441 godinanakon poetka stvaranja svijeta, odnosno 9631,559 g. st. ere. Trougao sa slovom Tje poetak stvaranja svijeta, tano ispod Regulusa, najsjajnije zvijezde sazvijea

Lav (Regulus znai "vladar, kralj, car" i naravno da se to odnosi na Tvorca).

81

Od poetka proljetnog ekvinocija 147,5. godine u sazvijeu Ribe do takeSunca u sazvijeu Lava (vrijeme pomjeranja Sunca od 9484,059 g.) u direktnommjerenju linijom nebeskog ekvatora, razlika od mjerenja od te take prekoproljetnih ekvinocija kroz ostala sazvijea do Lava je oko 10 minuta RA, tj.oko 2,5 stepena ili 195 godina, to je zanemarljivo, jer je ovo samo runo mjerenjena mapi, a ne kompjutersko mjerenje precesije proljetnog ekvinocija u godinjempomjeru Sunca od 0,0128119 stepeni RA. U optoj precesiji kretanja Sunca kroz 30 stepeni jednog sazvijea (putanjaSunevom ekliptikom) neki astronomi i astrolozi uzimaju period oko 2160 godina,meutim tano vrijeme je 2147,5 godina, dakle za 12,5 godina manje, to svjedoei neki astronomi i astrolozi, a to svjedoi i Velika piramida svojim mjerama.

BOANSKI KOD

Sl. 72. Kao zanci velikih promjena ovog svijeta viaju se razni prirodni fenomeniod kojih su i udni oblaci. Na ovoj slici se vidi formiranje oblaka po emi pelinjeg

saa (Kitchener, prvi veernji sati 22. juna 2015. god.).

82

PANTA REI

Sl. 73. Sunevo kolo vremena: sve tee, sve bude i sve proe...

JUN I JUNE Odakle potie i ta znai ime mjeseca "juni"?

Sl. 74. Nekadanje sazvijee June, danas je sazvijee Bik (Taurus), a ime jedavano po snazi Sunca u proljee i u ljeto.

.

83

Sanskritsko yuni znai jedinstvo, spoj, dodir. Ali kakve to ima veze sa imenommjeseca juni? Evo veze: rije juni stara je preko 6,5 hiljada godina i odnosi se nadan godine kad su zima i proljee istog dana bili u jedinstvu, u spoju i dodiru usazvijeu June prije preko 6000 godina. Ondanje sazvijee June dananje jesazvijee Bik. Od sredine 4443 - 2295. g. st. ere prvi dan proljea (proljetniekvinocij) bio je u sazvijeu Juneta, dananjeg Bika. ta je june? June je mladi bik, jo punom snagom nezapasan mladi bik, junoa.Poto je Sunce na prvi dan proljea ulazilo u sazvijee Junca, bilo je tomladalako Sunce, Sunce junoa, jer tek krajem proljea i poetkom ljeta ono je upunoj snazi.

PORIJEKLO KAMENIH KUGLI

Sl. 75. Kamena kugla u Kostariki.

irom svijeta nalaze se misteriozne kamene kugle, koje izazivaju uenje ibude matu o svom postanku. Otkud i kako su postale objasniemo u ovomprilogu, a da bismo to objasnili, uzeemo kao polazite opis jednog metorita palogu blizini Soko--Banje 1877. godine. Govorei o sastavu meteorita palog kod Soko-Banje dr Josif Pani spominjetri vrste "umetaka" (sastava) u meteoritu i za treu vrstu kae: "Najjae pada u oi trei rod umetaka, jer predstavlja kugle razliite veliine,od 0,2-10 mm i tad dosta pravilne, drugda da su te kugle mnogo vee, ne pravilne,po kadto nalik na reni oblutak - najvea takova neprevalna kugla ima oveprenike 30,0 18,0 i 20,0 mm; sve su ove kugle s polja i iznutra ugasitije od ostaleunutarnje mase, a i zrno im je mnogo sitnije; kad se preseku nemaju koncentrinih

84

crta, kao to se to via u drugih meteorita. Kad se te kugle od ostale mase odvale- kao to se to moe da vidi na vie mesta na jakovnom prelomu meteorita - oneostavljaju glatke jame." (1) Dakle se u meteoritu nalaze kugle razliite veliine, koje kad se odvale odmeteorite, u meteoritu ostavljaju glatke jame. Pogledajmo neke meteorite satakvim jamama:

Sl. 76. Meteoriti sa jamama u kojima su bile kamene kugle.

(1) Dr Josif Pani, Soko-Banja, prvi meteorit u Srbiji, Glasnik srbskog

uenog drutva, Knjiga XLVIII, Beograd, 1880, str. 263

85

Pri prolasku kroz Zemljinu atmosferu, a zbog velike brzine i trenja savazduhom, meteorit se uari i rasprsne, te neke od kamenih kugli odvajaju se odveih dijelova meteorite, padaju na zemlju i ostaju na tlu. Eto, to je odgovor otkudpravilne kamene kugle irom Zemlje. Najvea kugla Soko-Banjskog meteorita imala je prenik oko 3 cm. UKostariki se nalaze kugle prenika preko 2 m, ima ih prenika oko 1,7 m, a najvieih je manjih prenika. Veliine kugli zavise od veliine meteorita u kojem su senalazile, te emo prema veliini Soko-Banjskog meteorita i njegovoj specifinojteini odrediti kolika je bila njegova priblina veliina: "Svo meteorsko kamenja to nam je od vlasti predato, ili smo prilikomputovanja u Banju pribrali, iznosilo je preko 49 kilograma, to e po svoj prilici dabude vea polovina svega onoga, to je ovom prilikom na zemlju palo, ..." (2) " Specifina je tea naem meteoritu 3,502, srednja cifra od dva merenakomada bez kore; gorespomenute (str. 263) nepravilne kugle 3.451" (3) Ako je vea polovina Sokobanjskog meteorita bila 49 kg, onda je njegovasrednja veliina bila oko 45 kg, to znai da je ovaj meteorit bio teak oko 90 kg.Pomou srednje specifine teine meteorita da se izraunati da je meteorit (usluaju da je bio kao kugla), imao prenik oko 36,6 cm. I sad emo veliinuprenika meteorita uporediti sa veliinom prenika najvee kugle u ovommeteorite, a najvea kugla je imala prenik 3,00 cm: 36,6 : 3 = 12,2 cmBroj 12,2 je razmjera odnosa prenika meteorita i prenika njegove najvee kugle.Na osnovu ove razmjere sad moemo izraunati pribline prenike svih meteoritapo veliinama njihovih kugli. Kao primjer uzeemo neku najveu kuglu izKostarike iji je prenik oko 2,00 m i njen prenik u centimetrima pomnoiemosa razmjerom 12,2 (cm): 200 x 12,2 = 2440 cm = 24,40 m = prenik meteorita iz kojeg je ispala kuglaprenika 200 cm. Ako pretpostavimo da je srednja specifina teina ovog meteoritabila 3,502 (kao specifina teina Soko-Banjskog meteorita), onda je teina ovogkostarikanskog meteorita bila oko 27-28 tona. Ako li je specifina teinakostarikanskog meteorita bila manja, onda su i njegova veliina i teina bile manje,ali ne mnogo. Dimenzije jesu ogromne, ali i kataklizma biblijskog potopa takoe jebila uasno ogromna. .

(2) Dr Josif Pani, Soko-Banja, prvi meteorit u Srbiji, Glasnik srbskog uenog drutva, Knjiga XLVIII, Beograd, 1880, str. 245.

(3) Ibid, str. 265.

86

Sa specifinom teinom 3,502 a vidimo koliko su bili v