piskiza nasional konaba hanoin publiku iha timor-leste · piskiza nasional konaba hanoin publiku...
TRANSCRIPT
Piskiza Nasional Konaba Hanoin Publiku iha Timor-Leste
Outubru 23–30 & Novembru 5-12, 2018
Deteiladu ba Metodolojia nian
2
• Piskiza ne’e halao husi INSIGHT Lda. Hetan supervisaun husi Center for Insights in Survey Research no apoiu husi “Burton Research and Strategies” entre Outubru 23 – 30 & Novembru 5-13, 2018. Servisuhalao kolekta dadus temporariu adianta tamba iklima udan.
• Piskiza ida ne’e finansia husi U.S. Agency for International Development (USAID).
• Dadus sira ne’e halibur husi povu, intervista ba iha uma-kain sira. Ema sira ne’ebe hetan intervista husi Munisipiu 12 no Rejiaun Administrasaun Espesial Oecusse Ambeno husi Timor-Leste. Intervista sira ne’ehalao iha fatin area urbana no rural sira.
• Numeru populasaun hamutuk ne’ebe hetan intervista mak 1,500 respondente tinan 17 ba leten, no idane’e sai representativu ba idade ne’ebe bele tuir votasaun.
• Ho esforsu atu hetan numeru estatistika sensus populasaun iha 2015, dadus husi presentasaun ida ne’etetu husi idade no edukasaun. Ho konsiderasaun tetu hanesan ba piskiza iha tempu oin mai hodi nunebele asegura komparasaun dadus sira ne’e husi tempu ba temu ida. Hare husi faktus piskiza nia daduspasadu ne’ebe la tetu ho ida ne’e antaun dadus piskiza 2018 atu halo komparasaun ne’e limitadu.
• Piskiza ne’e halao tuir metode sesaun prosesu sikuenzia multi stratifika ramdom (acak). Iha pasudahuluk piskiza ne’e stratifika husi kada Munisipiu 12 no RAEOA iha Timor-Leste. Iha pasu darua piskizastratifika klean liu tan husi kada suco . Tuir tan, aldeias (unidade vizinu tuir administrativa sira) ne’ebe hili husi metode random, uja infomasaun sensus 2010. Ho kada aldeia, hahu hili husi umakainho metode random no hili husi kada umakain ba dalima nian. Tuir tan hili random umakain hilirespondente iha kada umakain baseia ba metode spesifiku lista tabela respondente ne’ebe iha onaidade 17 ba leten.
• Ekipa intervistador sira kompostu husi Mane no Feto sira.
• Kalkulu eru la liu mais ka menus husi 2.53 pursentu entre mediu nivel konfiansa 95 pursentu.
• Informasaun iha relatoriu ne’e kompila tuir metodolojia piskiza sira padraun internasional bametodolojia piskiza merkadu sosial sira. Figura sira iha grafiku no tabela ne’e bele la hanesan lolos 100pursentu kuandu konta fila ninia pursentu.
Lalaok Nasaun nian
Oinsa ita boot dehan ba buat hirak ne’ebe mak lao iha ita nia nasaunohin loron ne’e in jeral? Buat hirak ne’e lao ba dalan los ka dalan
sala?
4
26%
34%
49%
39%
31%
21%
35% 36%
30%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Novembru 2018 Maiu 2017 Novembru 2016
Lao ba dalan los Lao ba dalan sala Lahtene/Lakohi hatan
Hanoin konaba oinsa buat hirak ne’ebe mak lao dadauk iha Timor-Leste laran, Oinsa ita boot dehan ba buat hirak ne’ebe mak lao dadauk ne’e iha ita nia
nasaun in jeral? Buat hirak ne’e lao ba dalan los ka dalan sala?
5
24%27% 27% 27%
49%
40%38%
31%
27%
34% 34%
42%
Mane 17-34 Mane 35+ Feto 17-34 Feto 35+
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Lao ba dalan los Lao ba dalan sala Lahatene/Lakohi hatan
Nasaun nia dirasaun hare husi jeneru/idade
(n=335) (n=416) (n=428) (n=321)
Hanoin konaba oinsa buat hirak ne’ebe mak lao dadauk iha Timor-Leste laran, Oinsa ita boot dehan ba buat hirak ne’ebe mak lao dadauk ne’e iha ita
nia nasaun in jeral? Buat hirak ne’e lao ba dalan los ka dalan sala?
6
31%
26%
20%
26%
31%
45%43% 44%
39%
29%
37%
30%
Oeste Sentral Leste Dili
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
Lao ba dalan los Lao ba dalan sala Lahatene/Lakohi hatan
Nasaun nia dirasaun hare husi rejiaun
Tamba sa mak ita boot hanoin nasaun ne’e lao ba dalan ne’ebe los?
7
Rasaun %
Dezenvolvimentu lao ba oin 38%
Ita nia nasaun estabil agora 32%
Governu halao servisu ho propriu 8%
Dezenvolvimentu infrastrutura lao ba oin 4%
Buat hotu ba normal fila fali 3%
Ita nia nasaun halo mudansa ba diak liu 2%
Ita nia situasaun politika lao ba diak liu 2%
Iha progresu diak ba politika 2%
Dezenvolvimentu iha edukasaun lao diak ba oin 2%
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe fo rasaun katak lao ba dalan los: n=218)
*Resposta laliu 2% exkluidu husi tabela ida ne’e.
8
Rasaun %
Planu dezenvolvimentu nasaun la esekuta ho diak 19%
Nominasaun ministru sira nafatin seidauk toma pose 13%
Planu dezenvolvimentu infrastrutura la esekuta ho diak 11%
Governu la servisu ho propriu 10%
Governu seidauk estabil 8%
Nasaun la estabil 4%
Osamentu governu seidauk aprova 4%
Lider sira la prekupa ba povu 4%
Povu la asesu ba be’e mos 3%
Situasaun politika seidauk lao ba diak 3%
Lider sira la servisu hamutuk 3%
Iha problema barak ho grupu arte marsial sira 2%
Laiha servisu ba foin sae sira 2%
Sira tarde aprova osamentu governu 2%
*Resposta laliu 2% eskluidu husi tabela ida ne’e
Tamba sa ita boot hanoin nasaun ne’e lao ba dalan ne’ebe mak sala?
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe fo rasaun katak nasaun ne’e lao ba dalan sala: n=446)
Tuir ita boot nia hanoin, en jeral, Timor-Leste sai diak liu, hanesan deit ka aat liu duke iha tinan ida ba kotuk?
9
29%
45%
57%55%
45%
35%
11%
5%
2%
5% 4%6%
Novembru 2018 Maiu 2017 Novembru 2016
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Diak liu Hanesan nafatin deit Aat liu Lahatene/Lakohi hatan
Hanoin ba oin, in jeral, Timor-Leste sei diak liu, hanesan deit kaaat liu iha tinan tuir mai?
10
56%
68%72%
31%
20% 20%
3%1% 1%
10% 11%
7%
Novembru 2018 Maiu 2017 Novembru 2016
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
Diak liu Hanesan nafatin deit Aat liu Laheten/Lakohi hatan
Iha tinan kotuk, Ita no Ita boot nia familia nia situasaun finansialdiak liu, hanesan deit ka aat liu?
11
27%
23%
31%
55%
62%
56%
14%
10%8%
4%6% 6%
Novembru 2018 Maiu 2017 Novembru 2016
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
Diak liu Hanesan nafatin deit Aat liu Lahatene/Lakohi hatan
Ita hanoin katak Ita no ita boot nia familia nia situasaun finansialsei diak liu, hanesan deit ka sai aat liu iha tinan tuir mai?
12
47% 46%
50%
40%
35%
39%
4% 5%
2%
9%
13%
9%
Novembru 2018 Maiu 2017 Novembru 2016
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Diak liu Hanesan nafatin deit Aat liu Lahatene/lakohi hatan
Persepsaun sira ba Governu
In jeral, Oinsa ita boot fo hanoin konaba nivel estabilidadepolitika iha Timor-Leste?
14
34%
36%
21%
3%6%
Estabil Los
Estabil
Ladun estabil
La estabil tebes
Lahatene/Lakohihatan
Kompara ba tinan ida kotuk, Situasaun politika iha Timor-Leste saiestabil liu, estabil, hanesan nafatin deit ka ladun estabil?
15
36%
47%
11%
6%
Estabil liu
Hanesan naftin deit
Ladun estabil
Lahatene/Lakohihatan
Iha tinan oin mai, ita boot hanoin nivel estabilidade politika ihaTimor-Leste sei diak liu, hanesan nafatin deit ka sai aat liu?
16
57%29%
3%
11%
Diak liu
Hanesan naftin deit
Aat liu
Lahatene/Lakohihatan
8%
45%
10%
1%
36%
9%
49%
3%
7%
32%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
Prosperidade mak definitivu importante liu ba hau
Prosperidade mak importante oituan ba hau
Demokrasia mak imporatante oituan ba hau
Demokrasia mak difinitivu importante liu ba hau
Novembru 2018 Maiu 2018
Karik ita boot bele iha deit ida ka seluk tan, ida ne’ebe makimportante liu ba ita boot: sistema demokrasia iha governasaun
nian ka ekonomia ida ne’ebe prosperiu?
17
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
Oinsa ita boot fo valor ba servisu … Timor-Leste nian? Halo servisudiak tebes, diak, ladun diak no ladun aat, ladiak ka ladiak tebes?
18
GovernuParlamentu
NasionalPresidensia
Servisu diak tebes 26% 23% 35%
Servisu diak 40% 43% 44%
Servisu ladun diak no ladun
aat21% 20% 13%
Servisu ladiak 6% 7% 3%
Servisu ladiak tebes 1% 1% 1%
Lahatene/Lakohi hatan 5% 5% 4%
Total Servisu Diak 66% 66% 79%
Oinsa ita boot fo valor ba servisu governu Timor-Leste nian?
19
29%
26%
26%
45%
45%
40%
18%
21%
21%
1%
3%
6%
1%
2%
1%
6%
4%
5%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Novembru 2016
Maiu 2017
Novembru 2018
Diak tebes Diak Ladiak no la aat liu Ladiak Ladiak tebes Lahatene
Eleisaun Antisipada Parlamentu2018
Partidu Politiku ida ne’ebe mak ita boot vota ba?
21
Partidu %
FRETILIN 36%
AMP 29%
CNRT 24%
KHUNTO 2%
PLP 3%
PD 6%
PUDD *
FDD *
FRENTE-MUDANÇA *
MDN *
PEP *
PR *
MSD *
(Entre 95% husi respondent sira ne’ebe mak dehan sira vota iha eleisaun parlamentar Maiu2018. Resulta iha okos ne’e baseia ba n=1043 ne’ebe fo responde ba partidu)
58%
<1%
Ita boot presija viajen ka husik ita boot nia servisu atu bele vota iha loron eleisaun?
22
67%
31%
2%
Los
Lae
Lahatene/Lakohihatan
(Loke-taka; respondenti sira ne’ebe mak vota: n=1,424)
Aliansa Maoria ba Progresu (AMP) manan eleisaun parlamentar no iha asentu maioria iha Parlamentu Nasional. Ita boot kontenti ho
resultadu ida ne’e?
23
70%
16%
14%
Kontenti
Lakontenti
Lahatene/Lakohihatan
Tamba sa mak ita boot kontenti ho resultadu ida ne’e?
24
Rasaun %
Sira iha kapasidade bele hadia povu sira nia moris tuir estandar 29%
Sira iha kapasidade bele dezenvolve nasaun 17%
Sira mak tau matan/kuida liu povu 8%
Sira iha programa dezenvolvimentu ne’ebe mak diak los 7%
Ho resultadu ne’e ita bele duni ona iha governu foun dadaun ne’e 7%
Hau vota ba partidu ida ne’e 6%
Sira iha kapasidade atu kria paz no estabilidade iha Timor-Leste 4%
Sira halo ona dezenvolvimentu ba ita nia nasaun 2%
Sira sei kontinua fo asistensia ba povu 2%
Hau asosiadu ho partidu ida ne’e 2%
Ida ne’e povu nia hili 2%
Sira iha lider sira ne’ebe mak diak 2%
(Loke-Taka; entre respondent sira ne’ebe fo resposta: n=510)
*Resposta menus husi 2% la hatama iha tabela ida ne’e.
Tamba sa mak ita boot lakontenti ho resultadu ida ne’e?
25
Rasaun %
Partidu ne’ebe mak hau vota la manan 22%
Sira la halao promesa sira ne’ebe durante hato’o iha kampana politika 10%
Sira latau matan/lakuida povu 8%
Povu kontinua sofre 7%
Governu lahalao servisu ho lolos 7%
Hau la gosta sira nia programa 6%
Sira laiha programa dezenvolvimentu ne’ebe apropriadu 5%
Nomiasaun ministru sira sei dauk toma pose hotu 5%
Sira la halo sira nia servisu iha governu 4%
Eleisaun ne’e la justu 4%
Sira la realiza sira nia planu dezenvolvimentu sira 3%
Sira la halo buat ruma ba nasaun 3%
(Loke-taka; entre respondent sira ne’ebe fo resposta: n=109)
*Responsta ne’ebe menus hsui 2% lahatama iha tabela ida ne’e.
Ita boot fiar katak eleisaun parlamentar ne’e halao ho livre no justuka lae?
26
86%
7%
7%
Los, livre no justu
Lae, la livre no lajustu
Lahatene/Lakohihatan
Informasaun barak oinsa ita boot sinte konaba partidu politiku sirane’ebe kontesta iha eleisaun parlamentar? Ita boot ihainformasaun barak tebes, iha informasaun naton, laiha
informasaun barak ka laiha informasaun liu?
27
19%
33%22%
20%
6%
Iha informasaun barak tebes
Iha informasaun
Laiha informasaun barak
Laiha informasaun liu
Lahatene/Lakohi hatan
Iha iventu politika husi 2017 no 2018, inkluidu eleisaun rua, husikhela ba ita boot interese tebes ka ladun interese ba prosesu
politika iha ita nia nasaun?
28
50%
30%
12%
2%6%
Interese tebes
Interese
Ladun interese
La interese liu
Lahatene/Lakohi hatan
77%81%
83% 82%
12% 13% 14%16%
10%
5%3%
1%
La eskola Esk.Primaria Esk. Pre-sek Gradua Esk. Sek Gradua +
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
Interese liu Ladun interese Lahatene/Lakohi hatan
(n=411) (n=363) (n=214) (n=501)
Iha iventu politika husi 2017 no 2018, inkluidu eleisaun rua, husik hela ba ita boot interese tebes ka ladun interese ba
prosesu politika iha ita nia nasaun?
29
(Disagregadu husi edukasaun)
Problema/Isu sira
Tuir ita boot nia hanoin, isu/problema saida mak importante liuTimor-Leste hasoru?
31
27%
22%
10%
7%
4%
4%
3%
3%
2%
2%
12%
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
Estrada
Asesu ba Bee mos
Empregu
Eletrisidade
Presu sasan no hahan
Violensia politika
Edukasaun
Korupsaun relasaun ho estadu
Kuida sistema saude
Krime
Lahatene/Lakohi hatan
Isu ho resposta menus husi <1%:
Dezenvolvimentu Tourismu
Nain ba Rai
Relasaun governu ho nasaun vizinu sira
Gastus ba pensaun veteranu
Sistema Justisa
Dadun ne’e, hau sei le’e sai ba ita boot lista ida konabaisu/problema sira, no husi ida ba ida, favor dehan mai hau oinsa
ita boot sinte situasaun ne’e diak ona, hanesan nafatin deit ka saiaat liu desde tinan kotuk...
32
65%
65%
57%
52%
48%
46%
41%
40%
29%
29%
25%
21%
27%
35%
36%
36%
38%
28%
42%
46%
56%
36%
13%
8%
5%
4%
4%
6%
31%
9%
15%
13%
38%
1%
1%
3%
7%
13%
10%
1%
9%
10%
2%
2%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Asesu ba eletrisidade
Kuida Saude
Edukasaun
Unidade nasional
Sistema legal sira
Nain ba rai
Asesu ba Bee mos
Redus krimi
Empregu
Presu ba sasan no hahan
Estrada
Diak ona Hanesan nafatin deit Aat liu tan Lahatene/Lakohi hatan
7%
5%
15%
21%
52%
9%
4%
14%
22%
51%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
La apoiu tebes
La apoiu
Apoiu
Apoiu tebes
Novembru 2018 Maiu 2017
Baseia ba ita boot nia kuinesementu antes, ita boot apoiu tebes, ladun apoiu, la apoiu liu ka la apoiu tebes konaba oinsa governu
gasta osan fundu minarai?
33
Ba eskala numeru husi ida to’o ba lima, ho numeru ida katak sein ihaproblema no numeru lima katak ne’e problema seriu tebes, To’o ihanivel saida tuir ita boot nia hanoin korupsaun ne’e hanesan problema
ida iha Timor-Leste?
34
5%
9%
10%
5%
32%
39%1
2
3
4
5
Lahatene/Lakohi hatan
3.8 Mane
Ita boot apoiu governu ninia planu kona ba projetu Zona Especiais de Economia Social de Mercado (ZEESM) iha Oecusse?
35
71%
10%
11%
8%
Los
Lae
Nunka rona ida ne'e
Lahatene/Lakohi atuhatan
Ita boot apoiu projetu Tasi Mane?
36
80%
4%
9%
7%
Los
Lae
Nunka rona ida ne'e
Lahatene/Lakohihatan
Ita boot apoiu Timor-Leste atu tama membru (ASEAN) AsosiasaunNasaun sira iha Sudeste Asia?
37
76%
5%
11%
8%
Los
Lae
Nunka rona ida ne'e
Lahatene/Lakoihatan
Ita boot apoiu Timor-Leste atu tama ba membru (WTO) Organisazaun Negosia Mundial?
38
64%5%
19%
12%
Los
Lae
Nunka rona ida ne'e
Lahatene/Lakohihatan
Ita boot apoiu Governu Timor-Leste nia proposta atu sosapartisipasaun/share husi Conoco Phillips nian iha kampu Greater
Sunrise?
39
75%
4%
10%
11%
Los
Lae
Nunka rona ida ne'e
Lahatene/Lakohihatan
Ita boot apoiu Governu Timor-Leste nia planu atu kria AsembleiaMunisipiu ne’ebe hetan eleitu direita?
40
79%
3%
8%
10%
Los
Lae
Nunka rona ida ne'e
Lahatene/Lakohihatan
Tuir ita boot nia hanoin, Importante oinsa iha …?
41
Governu estabil
Maoria
Parlamentu
Nasional
Oposisaun forte
iha Parlamentu
Nasional
Importante tebes 76% 75% 74%
Importante 17% 16% 16%
Ladun importante 3% 3% 4%
La importante liu 0% 1% 0%
Lahatene/Lakohi hatan 4% 5% 6%
Total Importanta 93% 91% 90%
Tuir ita boot nia hanoin, importante ka lae, governu no maioria ihaparlamentu nasional simu sujestaun husi partidu oposisaun sira no
inklui sira iha prosesu foti desisaun nian?
42
76%
15%
3%6%
Importante los
Importante
Ladun importante
La importante liu
Lahatene/Lakohi hatan
Institusaun sira
Tuir ita boot nia hanoin, Institusaun governu iha Timor-Leste ne’ebe mak ita boot fo afavor liu?
44
InstitusaunNovembru
2018
Maiu
2017
Ministeriu Suade 29% 15%
Ministeriu Edukasaun 23% 18%
Polisia Nasional (PNTL) 9% n/a
Ministeriu Agrikultura no Peskas 8% 6%
Ministeriu Solidaride Sosial 8% 3%
Forsa Armada (F-FDTL) 7% n/a
Ministeriu Finansa 3% n/a
Sekretariu Estadu ba Asuntu Politika Profesional Edukasaun no
Trabalhu3% n/a
Ministeriu Defesa 2% n/a
Ministeriu Obras Publiku, Transportae, no Komunikasaun 2% 8%
Ministeriu Negosio Estranjeiru no Kooperasaun 1% n/a
Ministeriu Turismu, Arte, no Kultura 1% n/a
Ministeriu Justisa 1% n/a
Parlamentu Nasional 1% n/a
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe fo resposta be ida ne’e: n=645)
*Responde sira ne’ebe menus husi 1% la inkluidu iha tabela ne’e.
Ita boot hanoin katak ita boot fo afavor tebes, afavor, ladun fo afavorka la afavor tebes fo opiniaun ba institusaun sira tuir mai ne’e?
45
86%
87%
81%
77%
77%
73%
71%
71%
69%
10%
9%
14%
17%
16%
17%
18%
17%
16%
1%
2%
2%
3%
4%
4%
3%
3%
5%
1%
1%
1%
3%
2%
3%
3%
3%
6%
7%
8%
9%
96%
96%
95%
93%
93%
90%
89%
89%
86%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Forsa Armada
Polisia Nasional
Sekretariadu Teknika ba Administrasaun Eleisaun
Parlamentu Nasional
Komisaun Eleisaun Nasional
Presidensia Republika
Konselhu Ministru
Tribunal Timor-Leste
Komisaun Anti-Korusaun
Afavor tebes Afavor Ladun afavor La afavor tebes Lahatene/Lakohi hatan
Total
Fav.
Partidu Politiku sira
Ita boot hanoin katak ita boot fo afavor tebes, afavor, ladun foafavor ka la afavor tebes fo opiniaun ba partidu politiku sira tuir
mai ne’e?
47
71%
68%
49%
47%
40%
39%
38%
35%
20%
20%
33%
31%
30%
32%
28%
29%
5%
7%
11%
14%
18%
17%
20%
21%
2%
3%
4%
5%
9%
9%
10%
11%
2%
2%
3%
3%
3%
3%
4%
4%
91%
88%
82%
78%
71%
71%
66%
64%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
CNRT
FRETILIN
PD
PLP
KHUNTO
Frente-Mudança
PUDD
UDT
Avafor tebes Afavor Ladun fo Avafor La avafor tebes Lahatene/Lakohi hatan
Total
Fav.
Ita boot hanoin katak ita boot fo afavor tebes, afavor, ladun foafavor ka la afavor tebes fo opiniaun ba partidu politiku sira tuir
mai ne’e?
48
71%
71%
57%
68%
88%
75%
49%
44%
26%
20%
23%
27%
20%
9%
17%
33%
34%
40%
5%
4%
2%
7%
2%
2%
11%
13%
11%
2%
2%
11%
3%
1%
5%
4%
7%
20%
2%
1%
2%
2%
1%
2%
3%
2%
3%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
2018
2017
2016
2018
2017
2016
2018
2017
2016
Afavor tebes Afavor Ladun afavor La afavor tebes Lahatene/Lakohi hatan
CNRT
FRETILIN
PD
Ita boot hanoin katak ita boot fo afavor tebes, afavor, ladun foafavor ka la afavor tebes fo opiniaun ba partidu politiku sira tuir
mai ne’e?
49
47%
30%
22%
40%
23%
39%
26%
39%
31%
37%
41%
30%
33%
32%
38%
32%
14%
18%
9%
18%
21%
17%
20%
17%
5%
12%
22%
9%
18%
9%
13%
9%
3%
4%
6%
3%
4%
3%
3%
3%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
2018
2017
2016
2018
2017
2018
2017
2016
Afavor tebes Afavor Ladun afavor La afavor tebes Lahatene/Lakohi hatan
PLP
KHUNTO
FRENTE-MUDANÇA
Ita boot hanoin katak ita boot fo afavor tebes, afavor, ladun foafavor ka la afavor tebes fo opiniaun ba partidu politiku sira tuir
mai ne’e?
50
Partidu Politiku Oeste Sentral Leste Dili
CNRT 82% 71% 51% 70%
FRETILIN 67% 66% 74% 68%
PD 61% 47% 34% 45%
PLP 58% 44% 35% 42%
KHUNTO 50% 40% 25% 35%
Frente-Mudança 48% 39% 23% 36%
PUDD 47% 39% 23% 36%
UDT 45% 35% 22% 33%
(Afavor; disagregadu husi rejiaun)
Partidu politiku ida ne’ebe mak ativu liu iha ita boot niakomunidade/vizinu? Favor hili deit IDA.
51
Partidu politiku Novembru 2018 Maiu 2017
FRETILIN 35% 65%
CNRT 34% 12%
UDT 9% n/a
PD 5% 7%
PLP 4% 2%
KHUNTO 2% 2%
PUDD 0% n/a
Frente-Mudança 0% n/a
La iha partidu ne’ebe ativu 9% 6%
Lahatene/Lakohi hatan 11% 6%
Ho meus saida, karik iha, Partidu politiku sira ne’e to’o iha ita niafatin durante eleisaun parlamentar?
52
SorumutuNovembru
2018
Maiu
2017
Inkontru ho politiku sira 23% 27%
Visita husi kandidatu ka partidu politiku ninia representante
to’o ita boot nia uma20% 4%
Publikasaun iha televisaun 17% 31%
Inkontru ho lider repetosu sira komunidade nian 6% 10%
Publikasaun iha radiu 4% 4%
Kampana marsa 3% 8%
Reklame 1% 1%
Selu journal halao publisidade ba kandidatu ka partidu
politiku1% 0%
Brozura/pampfletu sira 1% 0%
Karta pesonal ba ita husi ita boot nia kandidatu 1% 0%
Facebook 0% 0%
Testu mensajen/text messaging 0% 0%
Artigu sira iha jornal 0% 0%
Lahatene/Lakohi hatan 21% 13%
Karik eleisaun parlamentar halao aban, partidu politiku ida ne’ebemak ita boot sei vota?
53
19%
16%
3%
2%
1%
1%
0%
1%
45%
12%
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%
FRETILIN
CNRT
PD
PLP
KHUNTO
AMP
PUDD
Sei la vota
Seidauk hatene/seidauk deside
Lahatene/Lakohi hatan
2017
28%
8%
5%
2%
1%
n/a
n/a
n/a
46%
7%
3%
13%
12%
24%
29%
33%
14%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
Lae
Dalaruma
Los
Novembru 2018 Maiu2017
Ita boot konsidera vota fali ba partidu politiku seluk iha futurueleisaun?
54
72%
Partidu politiku ida ne’ebe mak ita boot asosia ka partensia ba, karik iha?
55
20%
19%
3%
3%
1%
0%
0%
0%
0%
30%
23%
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35%
CNRT
FRETILIN
PLP
PD
KHUNTO
AMP
PUDD
Frente-Mudança
FDD
La asosia ho partidu ida
Lahatene/Lakohi hatan
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe resposta n=709)
Partidu politiku ida ne’ebe mak ita boot asosia ka partensia ba, karik iha?
56
Partidu politikuNovembru
2018
Maiu
2017
Novembru
2016
CNRT 20% 7% 19%
FRETILIN 19% 30% 44%
PLP 3% 2% 2%
PD 3% 5% 3%
KHUNTO 1% 1% 2%
AMP 0% n/a n/a
PUDD 0% n/a n/a
Frente-Mudança 0% n/a n/a
FDD 0% n/a n/a
La asosia ho partidu ida 30% 43% 15%
Lahatene/Lakohi hatan 23% 10% 13%
Figura Xafi sira
Tuir ita boot nia hanoin, se mak lider topu rua diak liu ihapolitika ka governu iha Timor-Leste?
58
65%
4%
10%
5%
3%
1%
7%
29%
14%
12%
14%
1%
2%
2%
72%
33%
24%
17%
17%
2%
2%
2%
0% 20% 40% 60% 80%
Xanana Gusmão
Taur Matan Ruak
Francisco Guterres "Lú-Olo"
Mari Alkatiri
Dr. Jose Ramos Horta
António da Conceição "Kalohan"
Rui Maria de Araújo
Seluk-seluk tan
Hili Dahuluk Hili Darua Nian Total
Hili
DahulukTotal
66% 77%
3% 12%
14% 48%
2% 8%
3% 23%
2% 7%
1% 3%
1% 2%
2017(Loke-taka)
Ita boot afavor tebes, afavor, ladun afavor ka la avafor tebes husi tuirmai ne’e?
59
88%
75%
76%
80%
78%
68%
69%
61%
58%
57%
55%
53%
54%
52%
9%
20%
18%
13%
15%
22%
19%
25%
23%
24%
25%
27%
25%
25%
2%
3%
3%
3%
5%
4%
7%
7%
9%
10%
10%
10%
11%
11%
1%
2%
2%
1%
3%
4%
4%
4%
4%
4%
5%
4%
5%
1%
1%
1%
2%
1%
3%
1%
3%
6%
5%
6%
5%
6%
7%
96%
95%
94%
93%
93%
90%
88%
86%
82%
81%
80%
80%
79%
77%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Xanana Gusmão
José Ramos Horta
Lere Anan Timur
Francisco Guterres (“Lú- Olo”)
Taur Matan Ruak
Rui Maria de Araújo
Mari Alkatiri
Mariano Sabino Lopes (“Assanami”)
Isabel da Costa Fereira
António da Costa Conceição “Kalohan”
Francisco Miranda Branco
Aniceto Longuinhos Guterres Lopes
Dionísio da Costa Babo Soares
Arão Noé de Jesus da Costa Amaral
Afavor teb-tebes Afavor Ladun afavor La afavor teb-tebes Nunka rona/lLahatene/Lakohi hatan
Total
Afav.
Ita boot afavor tebes, afavor, ladun afavor ka la avafor tebes husi tuir mai ne’e?
60
Lider politika ka governuNovembru
2018
Maiu
2017
Novembru
2016
Xanana Gusmão 88% 95% 87%
Francisco Guterres (“Lú- Olo”) 80% 94% 83%
Taur Matan Ruak 78% 89% 75%
Lere Anan Timur 76% 89% 73%
José Ramos Horta 75% 91% 75%
Mari Alkatiri 69% 83% 74%
Rui Maria de Araújo 68% 84% n/a
Mariano Sabino Lopes (“Assanami”) 61% n/a n/a
Isabel da Costa Fereira 58% 71% 61%
António da Costa Conceição (“Kalohan”) 57% 70% n/a
Francisco Miranda Branco 55% n/a n/a
Dionísio da Costa Babo Soares 54% n/a n/a
Aniceto Longuinhos Guterres Lopes 53% n/a n/a
Arão Noé de Jesus da Costa Amaral 52% n/a n/a
(“Afavor tebes”; disagregadu husi idade)
4%
43%
34%
11%
8%
4%
22%
34%
21%
19%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
La konkorda tebes
La konkorda
Konkorda
Konkorda tebes
Novembru 2018 Maiu 2017
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e? Politiku sira la rona nesesidade no ideia sira husi sidadaun sira.
61
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e? Politiku sira la rona nesesidade no ideia sira husi sidadaun sira.
62
(Disagregadu husi idade)
17%16%
25%
22%20%
25%
21%
18% 18%20%
35%36%
35%33%
29%
21%
25%
18%19%
21%
17-24 25-34 35-44 45-54 55+
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Konkorda tebes Konkorda Ladun konkorda La konkorda tebes
(n=314)(n=191)(n=232)(n=497)(n=266)
Feto no Foin Sae iha Politika
Ita boot fiar katak Feto iha kapasidade atu sai ba lider politika?
64
54%
5%
41%Los
Lae
Lahatene/Lakohihatan
Hau sei le’e sai esteitmentu tolu no depois hau le’e sira favor dehan mai hau esteitmentu ida ne’ebe mak besik liu ba ita boot
nia hanoin rasik.
65
9%
70%
9%
12%
Feto iha kapasidade liu dukemane atu servi ba posisauneleitu iha governu
Feto iha kapasidade hanesanmane atu servi ba posisauneleitu iha governu
Feto iha kapasidade menusduke mane atu servsi baposisaun eleitu iha governu
Lahatene/Lakohi hatan
Karik iha kandidatu rua mak kompete atu tur iha governu, no sira ruaiha kualifikasaun hanesan, maske de faktu katak kandidatu ida mane no ida seluk feto, kandidatu ida ne’ebe mak ita boot hakarak liu atu
apoiu?
66
32%
26% 26%
37%
54%
47%
22%
16%
24%
8%
3% 3%
Novembru 2018 Maiu 2017 Novembru 2016
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Mane Laiha diferensia mai hau Feto Lahatene/Lakohi hatan
Karik iha kandidatu rua mak kompete atu tur iha governu, no sira ruaiha kualifikasaun hanesan, maske de faktu katak kandidatu ida mane no ida seluk feto, kandidatu ida ne’ebe mak ita boot hakarak liu atu
apoiu?
67
(Disagregadu husi Jeneru)
39%
25%
41%
34%
15%
30%
5%
12%
Mane Feto
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
Mane Laiha diferensia mai hau Feto Lahatene/Lakohi hatan
n=751 n=749
Karik iha lider politika feto ida ne’ebe mak ita boot hare fo afavorliu?
68
4%
3%
2%
2%
1%
1%
81%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
Isabel da Costa Ferreira
Fernanda Borges
Dulce Maria de Jesus
Nurima Alkatiri
Maria Angelica Rangel
Armanda Berta
Lahatene/Lakohi hatan
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe mak fo resposta: n=286)
34%
27%
39%
36%
6%
58%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
Lae
Los
Novembru 2018 Maiu 2017
Ita boot fiar katak foin sae sira iha kapasidade atu sai liderpolitika?
69
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e?Tempu ona ba Timor-Leste atu halao transisaun ba lider jerazaun
foun.
70
34%
8%
17%
26%
38%
36%
3%
11%
29%
51%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
La konkorda tebes
La konkorda
Konkorda
Konkorda tebes
Novembru 2018 Maiu 2017
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
4%
43%
34%
11%
8%
4%
22%
34%
21%
19%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahaten/Lakohi hatan
La konkorda tebes
Ladun konkorda
Konkorda
Konkorda tebes
Novembru 2018 Maiu 2017
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e?Tempu ona ba jerazaun tuan atu muda ba kotuk husi lidera
nasaun.
71
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
Karik iha lider politika foin sae ida ne’ebe mak ita boot hare foafavor liu?
72
10%
5%
5%
3%
1%
1%
1%
1%
69%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
Mariano "Assanami" Sabino
Rui Maria de Araújo
Nivio Leite Magalhães
Fidelis Magalhães
Dionisio da Costa Babo Soares
António da Conceição "Kalohan"
Frenando Lasama
Jose dos Santos "Naimori"
Lahatene/Lakohi hatan
2017
8%
n/a
n/a
n/a
n/a
2%
n/a
n/a
76%
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe mak for resposta: n=454)
4%
44%
34%
12%
6%
4%
23%
36%
17%
19%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
Lakonkorda tebes
Ladun konkorda
Konkorda
Konkorda tebes
Novembru 2018 Maiu 2017
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e?Politiku sira la rona nesesidade no ideia husi feto sira.
73
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
4%
44%
34%
12%
6%
4%
22%
36%
19%
18%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
Lakonkorda tebes
Ladun konkorda
Konkorda
Konkorda tebes
Novembru 2018 Maiu 2017
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e?Politiku sira la rona nesesidade no ideia husi foin sae sira.
74
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
Asuntu Rai-leur
Ita boot iha hanoin afavor tebes, afavor, ladun afavor ka la afavortebes konaba nasaun no entidade sira tuir mai ne’e?
76
91%
79%
77%
73%
78%
77%
73%
70%
71%
60%
5%
13%
15%
18%
13%
13%
16%
18%
16%
19%
2%
3%
4%
5%
4%
4%
4%
6%
6%
10%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
7%
2%
4%
3%
3%
5%
5%
6%
5%
6%
4%
96%
93%
92%
92%
91%
90%
90%
89%
87%
79%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Igreja Katolika
Australia
Portugal
Indonesia
Korea du sul
Asos. Nasaun sira iha Sudeste Asia (ASEAN)
Estadus Unidu Amerika
Japan
Uniaun Eropeia
Cina
Afavor tebes Afavor Ladun afavor La afavor tebes Lahatene/Lakohi hatan
Total
Fav.
Ita boot haoin katak relasaun entre Timor-Leste no ( NASAUN) seisai diak liu, aat-liu ka hanesan nafatin deit iha tinan lima tuir
mai?
77
79% 78%
72%
67%
5% 5%7%
12%
6%8% 9%
11%10% 9%11% 10%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
Australia Indonesia United States China
Sai diak liu A'at liu Hanesan nafatin diet Lahatene/Lakohi hatan
Midia
Ita boot nia fonte prinsipal ba nutusia politika mak saida?(nakloke)
79
12%
1%
3%
9%
11%
11%
52%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene
Lider relijiozu sira
Journal sira
Internet no midia sosial
Xefi suco
Kolega sira, familia kavizinu sira
Radiu
Televisaun
<1%
(Loke-taka)
Kanal ka estasaun TV ida ne’ebe mak sai ita boot nia fonteprinsipal ba nutisia politika?
80
2%
26%
72%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Seluk
GMN TV
RTTL
(Loke-taka; respondent sira ne’ebe mak temi TV hanesan sira nia fonte prinsipal ba nutisiapolitika : n=779)
Fonte prinsipal midia ida ne’ebe mak ita boot hanoin katakajuda tebes ba ema hanesan ita boot atu aprende konaba
isu/problema no nia lalaok?
81
FonteTemi
dahulukTemi da-rua
Temi da-
toluTotal Temi
Talk show/hanoin lesuk programa nutisia
sira iha TV48% 7% 6% 61%
Talk show/hanoin lesuk programa sira iha
Radiu13% 28% 5% 46%
Informasaun husi ema ida ba ema seluk 13% 14% 15% 42%
Informasaun iha Facebook 2% 4% 6% 12%
Inkontru iha fatin publiku/workshops/grupu
diskusaun sira2% 2% 1% 5%
Informasaun sira iha jornal no revista sira 1% 4% 8% 13%
Brochure/pamfletu/poster/spanduk sira1% 2% 2% 6%
Inkontru relijiozu * 2% 4% 6%
Informasaun husi internet in jeral * 2% 4% 6%
Mensajen (SMS) * 1% 1% 2%
Lahatene 19% 12% 10% 41%
4%
24%
12%
26%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Lahatene/Lakohi hatan
Lae
Los
Novembru 2018 Maiu 2017
Ita boot uza Facebook?
82
62%
62%
(Novembru 2018 vs. Maiu 2017)
Ita boot uza “smartphone” telemovel ne’ebe bele asesu internet no aplikasaun sira hanesan Facebook no WhatsApp?
83
22%
68%
10%
Los
Lae
Lahatene/Lakohihatan
Demografia
84
Jeneru
Feto 50%
Mane 50%
Idade
17-24 18%
25-34 33%
35-44 15%
45-54 13%
55-64 10%
65+ 11%
Edukasaun
Nunka atende eskola 27%
Eskola primaria (lakompletu) 14%
Eskola primaria kompletu 10%
Eskola pre-sekundaria 14%
Eskola sekundaria 25%
Universidade (lakompletu) 2%
Universidade graduadu 5%
Atende Atividade Relijiaun
Loron-loron 2%
Semanal 24%
Mensal 4%
Dalaruma deit 49%
Nunka 20%
Estatus Empregu
Buka servisu 6%
Hein uma 19%
Negosiante 13%
Pensiun *
Estudante ka halao treimaentu hela 9%
To’os nain 41%
Peskador 2%
seluk 3%
Dezempregu 7%
Rendementu fulan iha (kada familia)
Menus husi 100 dollars 62%
101 to’o 300 dollars 15%
301 to’o 500 dollars 3%
501 to’o 700 dollars *
701 to’0 900 dollars *
901 to’0 999 dollars *
Liu husi 1,000 dollars *
Lahatene 16%