pismo i tipografija
TRANSCRIPT
327
PISMO I TIPOGRAFIJA
Slobodan Nedeqković i Uro{ Nedeqkovi}
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 1
Едиција: ТЕХНИЧКЕ НАУКЕ И УЏБЕНИЦИ
Назив уџбеника: „ПИСМО И ТИПОГРАФИЈА“
Аутори: др Слободан Недељковић, редовни професор, Академија уметности, Нови Сад мр Урош Недељковић, доцент, Факултет техничких наука, Нови Сад
Рецензенти: др Драгољуб Новаковић, редовни професор, Факултет техничких наука, Нови Сад мр Бранислав Добановачки, редовни професор, Академија уметности, Нови Сад
Издавач: Факултет техничких наука у Новом Саду
Главни и одговорни уредник: проф. др Илија Ћосић, декан Факултета техничких наука у Новом Саду
Штампа: ФТН - Графички центар ГРИД, трг Доситеја Обрадовића 6, Нови Сад
Штампање одобрио: Савет за издавачку делатност Факултета техничких наука
Председник савета: Проф. др Радомир Фолић
Универзитет у Новом садуфакултет техничких наука
Нови сад, 2011
Писмо и тиПографија
Slobodan Nedeqković
Uro{ Nedeqkovi}
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 3
Tekst uxbenika je slo`en pismom Resavska BG
Naslovi i sadr`aj uxbenika slo`eni su pismom Resavska BG Sans
Naslov na koricama kwige slo`en je pismom Zaharius gotoantikva
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 2
5
Sva dosada{wa izdawa uxbenika tipo gra -
fije kao slojevite materije (onih koje su
autori do sada sagledali), obra|ivala su
ovu oblast na dva razli~ita pristupa;
prema umetni~koj dimenziji ili prema
zanatskoj (stereotipnoj) formuli. Prvi
su izdizali umetnost tipografije, uglav -
nom poku{avaju}i da raznim opti~kim
senzacijama izdignu ovu slojevitu oblast
do granica nedodirqivog — bar laicima,
dok su drugi bili puni „tehni~ki zna~aj -
nih podataka“, vezanih za odre|ena te h -
ni~ko tehnolo{ka pravila, od kojih se ni
po koju cenu ne sme i ne mo`e odstupiti.
Oba pristupa, bar za vreme koje je pred
nama, iskqu~iva su i svaki je iz speci-
fi~nog razloga pogre{an. Prvi pristup,
autora zate~enih novoot vo re nim sferama
u tipografiji, pogre{an je u konstataciji
da se posle svih tehnolo{kih perfekcija
u ovoj ogoqenoj oblasti grafi~ke umetnos-
ti vi{e nema {ta novo re}i ili uraditi.
Drugi pristup smatramo pogre{nim zbog
~iwenice da se tehnologija grubo poigra -
la sa tipogra fima — koji su bili iskqu -
~ivo vezani za ru~no ili ma{insko sla-
gawe, a potom za tzv. foto-slog — kao da
tehni~ko-tehnolo{ke osobenosti pojedi -
nih slaga}ih sistema tvore tipografiju.
Danas, kada je, navodno, ostala samo kon-
strukcija ove materije, svaki pri u ~eni
pojedinac koji pre nije imao nikakvih
dodirnih ta~aka sa grafi~kom strukom (a
to se na`alost sve ~e{}e po javquje u prak-
si) mo`e bez naro~itog predznawa, zahva -
quju}i tehni~kom sa vr{enstvu sav reme -
nih grafi~kih aplikacija, ne sme ta no
raditi na ovim poslovima, i ne poku {a -
vaju}i da se upozna sa postulatima polu-
milenijumske gra fi~ke umetnosti. Iz tog
razloga ovaj ux benik ima funkciju da upoz-
na, da pripremi, da osposobi studente
Grafi~kog in ̀ ewerstva i dizajna i stu-
dente gra fi ~kih komunikacija, da opleme -
wuju, upravqaju i kontemplativno spro vode
deo grafi~ke pripreme; osloweni na kon-
strukcionu os novu ove slojevite i misa ono
krea tivne sfere gra fi~kog obli kovawa.
Uxbenik }e, stoga, razraditi svaki tipo -
grafski zadatak, kako sa kreativne, tako i
sa realizacijske strane, jer nam je danas,
vi{e nego ikada do sada, potrebna kore -
lacija izme|u dve zainteresovane strane,
da se svaki grafi~ki pa i naj jedno stav -
niji zadatak analiti~ki razmotri, pa tek
nakon sveobuhvatne analize realizuje,
kako bi bili na nivou onih, koji su sa
neverovatnim entu zijazmom, gotovo bez
ikakvih tehni ~kih pomagala radili ovaj
posao pre nas.
Autori
Предговор
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 5
Pismo_i_tipografija:Layout 1 20.2.2012 2:12 Page 6
7
1. историјски и савремени значај типографије 11
1.1 историјска димензија типографије 121.2 Практична примена папира у савременој типографији 15
1.2.1 Папири за уметничку графику 16I.2.2 Банкпост папир 17I.2.3 Коверат за авионску пошту 17I.2.4 меморандум 18I.2.5 Банкноте – новчанице 19I.2.6 вредносни папири 22
I.3 типографска примена линија 23I.3.1 Линије у табелама 24I.3.2 табеларни обрасци 26I.3.3 Наруџбенице, фактуре и отпремнице 27I.3.4 формирање књижних табела 29
I.4 Папири мале граматуре и њихова примена у типографији 311.4.1 Библијски папир 331.4.2 Утицај папира на обликовање књиге 351.4.3 Папири за уметничку штампу 37
2. типографска писма и типографске систематизације писама 41
2.1 раније систематизације типо-писама 442.2 Класификације писама у републици србији 512.3 Класификације типографских писама у новонасталим условима 54
2.3.1 група преломљених писама 552.3.2 група антиква писама 572.3.3 група гротеск писама 572.3.4 група египтијен писама 582.3.5 група рукописна писма 582.3.6 група Посебих писама 58
2.4 Предлог алфабетне класификације типо-писама у републици србији 592.5 група готичких и антиква писама са хронолошким распоредом подгрупа 61
2.5.1 Преломљена готичка писма 662.5.2 Преломљена ћирилична писма 672.5.3 Конструкције изведене према словима и знацима монументалне капитале 732.5.4 Квадратична капитала 792.5.5 рустична капитала 802.5.6 Курзивна мајускула 812.5.7 минускула у ренесансој антикви 842.5.8 француска варијанта ренесансне антикве 98
садржај
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 7
8
Писмо и типографија
2.6 Барокна или прелазна антиква 1082.6.1 енглески допринос антикви 111
2.7 Класицистичка антиква 1172.8 Зачеци уметничке aнтикве 128
2.8.1 аутори из сад-а 1342.8.2 Уметничка антиква до II светског рата 1432.8.3 Немачки ствараоци до II светског рата 1512.8.4 Уметничка антиква након II светског рата 157
2.9 Tеоретичари писма и њиховe типографске креације 1712.10 домаћи теоретичари и дизајнери писма 178
2.10.1 рад на факултету примењених уметности у Београду 1882.11 Компанија Летрасет 1952.12 Нове пропорције слова 2022.13 интернационалне органиације у области обликовања писама 207
3 гротесК, Линеарна антиква — готик 211
3.1 футура и гил санс 2193.2 Проблеми загушења код писама гротеск групе 2273.3 рудолф Кох и његов допринос формирању гротесК писама 2303.4 Швајцарски типо-дизајнери 2333.5 гротеск у урбаној средини, инфо графици и саобраћају 243
3.5.1 ерик спикерман и мета дизајн 2453.6 савремени технички и монолинеарни облици безсерифних писама 251
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 8
9
1. историјски и савремени значај типографије
Napomena autora: ^itaoca klasi~nog obrazovawa i navika,
kao i tehni~ke urednike kwi`evnih dela
(tzv. glatkog sloga), svakako mo`e iriti-
rati „{arenilo teksta“, iskazanog kroz
formu pre~estog kori{}ewa: italika,
bolda i VERZALA iste po rodice pisama.
Autor ne robuje ovoj tradicionalnoj i
lepoj formi oblikovawa teksta, ve} se
priklawa dobro utemeqenom zapa`awu
prof. Frawe Mesaro{a (Tipografski pri -
ru~nik, Zagreb, 1985. str. 165): „[tampan-
im proizvodom prenose se in formacije,
reprodukuju misli. Tipo gra fija je ve{ -
tina posredovawa, ali i proces optimal-
izacije: ono {to ~ini, nastoji u~initi na
najbqi na~in. Kao {to se govornik, izla -
`u}i svoje misli, kori sti mimikom igestovima, tako i tipo graf, reproduku-
ju}i tekst, se poma`e go vorom oblika.
Misaoni sadr`aj teksta za dat je pred -
lo{kom — rukopisom.“
Autori ovog {tiva idu i daqe u tome,
dozvoqavaju sebi, da PODI@U ili spu -
{taju ton, da zastaju i sl. pa tako i razbi-
ja ove{talu formu harmoni~nog ali us -
pavquju}eg teksta.
Pismo_i_tipografija:Layout 1 21.2.2012 14:33 Page 9
Pismo_i_tipografija:Layout 1 20.2.2012 2:12 Page 10
11
Analizirati posebnu granu grafi~ke
umetnosti i odvojiti je od fundamenta –
kwige, veoma je te{ko i nezahvalno. Razlog
za ovakvu konstataciju je ~iwenica da se sa
prvim kwigama (sa pomi~nim slovima)
ra|ala i tipografija.
Posledwih 500 godina ove komponente –
kqu~ne grafi~ke delatnosti kwige, gotovo
je nemogu}e odvojiti. Opet sa druge strane,
korpus akcidencije, koja je u prvim grafi-
~kim radionicama bila sporedna, vezana
za doga|aje (akcidente), posmatramo kao
grupu grafi~kih poslova, koji su se
obavqali u vremenskom vakumu izme|u
oblikovawa i {tampawa novih izdawa.
Vreme, kao dimenzija, samo doprinosi
promenama; u slu~aju grafi~ke proizvod-
we, radilo je u korist (u startu) mawe
cewenih (u tehni~kom smislu) i mawe
profitabilnih (u ekonomskoj sferi)
grafi~kih radova. Kako se {tamparstvo
poput po`ara {irilo Evropom, tako je niz
novih grafi~kih delatnosti zauzimalo
svoje mesto u redovnim {tamparskim
aktivnostima, ali sve vi{e i na dru{tve -
nom planu, postaju}i faktor informisawa
i {irewa progresivnih ideja.
Pojave letaka, prospekata, kataloga kao
i tipografskih plakata ve} krajem 15.
veka, a posebno u 16. i 17. veku, potrebe za
objavqivawem aktuelnosti kroz dnevne,
nedeqne i periodi~ne novine, kao i pojave
tabloida, (po~etkom 20. veka), te revija za
{iroku ~itala~ku publiku, do visoko
kvalitetno {tampanih, stru~nih revija,
stavili su pred tipografe (u smislu auto-
ra novih pismovnih formi), specifi~ne
zadatke. Funkcije dotad postoje}ih tipo-
pisama (za du`e tekstove), ustupaju mesto
razli~itim formama naslovnih, „ruko -
pisnih“ i ukrasnih pisama, za kra}e tek-
stove i naslove. Tako|e postoji ~itav niz
tipo-dizajnera koji su svoja interesovawa
usmerili ka redizajnirawu istorij skih
kaligrafskih formi pisama, kojih u svetu
ima vi{e stotina. Kod nas se tim poslom,
1. историјсКи и савремеНи ЗНачај тиПографије
1.^e{ka uncijala Olxriha Menharta, krei-
rana 1945–48. god. po uzoru na sredwovekovne
kwige.
2. Normandija, slobodno oblikovana klasici-
sti~ka antikva na postulatima, Bodonia-
Autori: Alesandro Buti i Aldo Novereze,
rezovi iz 1951. godine.
2.a. Hram Panteon iz zlatnog perioda Rimske
imperije. Panteon u Parizu tipi~na gra|e-
vina neo klasicizma iz 19-og veka u kome je
uobli~en izgled klasicisti~ke antikve.
Pismo_i_tipografija:Layout 1 20.2.2012 2:13 Page 11
12
Писмо и типографија
posebno bavio novosadski tipograf i
kaligraf Ivan Boldi`ar, preoblikuju}i
barokne forme }irili~nih pisama
(@efarovi} i Orfelin). Posledwih dece -
nija, prof. Stjepan Fileki, pored {irokog
spektra intere sovawa za savremena pisma,
radi i na redizajnu, ta~nije preobliko-
vawu sredweveko vnih srpskih pisa ma u
tipografske kanone (pisma Miroslav i
Milutin).
Postepepno uvo|ewe ekonomske propa-
gande i u sferu tipografije, rezultira}e
pojavom komercionalne tipografije (koju
svrstavamo u veliki korpus – akcidenci-
je). Kod ove grupe tipo-re{ewa, izbegavaju
se postoje}a tipografska pisma. Dizajner,
koji izuzetno dobro poznaje postoje}e
forme pisama, u ovom slu~aju poku{ava da
specifi~nim, originalnim re{ewem,
do|e do novih oblika slova, naj ~e{}e,
sjediwenih u jednu, (po mogu}no sti) kra}u,
fonetski ritmi~nu re~ tzv. LOGOTIP —
koji je ujedno i specifi~na forma
za{titnog znaka.
Pored ovog re{ewa, u sferu komer -
cionalnih tipo-re{ewa spada i „robna
marka“ ili danas – brend, novinska i revi-
jalna zaglavqa, originalna tipo-re{ewa,
zaglavqa poslovnih pisama, memoranduma,
naruxbenica, faktura, gde se veoma ~esto
javqa tipografija sa pa`qivo izabranim,
stilski opravdanim likovnim ali i
koloristi~ki uklopqenim elementima.
Iako nam je namera da obradimo temu
tipografije i tipografa, koje po svojoj
definiciji podrazumevaju kwigu i wena
tipografska pravila, ne `elimo (mada je
to najlak{e), da izbegnemo hiperlazirani
– tipografki svet akcidencije .
Mada ovakve „u`e stru~ne oblasti“
najlak{e mo`emo objasniti – {ablonskim
formama, dana{wi grafi~ki in`eweri i
studenti na Akademiji umetnosti (grafi-
~ki dizajneri), zahtevaju vi{e. Potrebno
im je ve}e predznawe, jer smo kona~no,
do{li u situaciju da imamo visoko-
{kolovane kadrove, koji }e narednih
decenija globalnog komunikacionog sis-
tema, mo}i da shvate zna~aj i vrednost
{tampanog medija, a koji }e sjediwavawem
„ra~unarskog“ i {tamparskog delovawa
doprinositi formirawu qudske misli i
obrazovnog sistema (kao {to je {tampa
delovala u renesansi).
[tampa je prvi globalni MEDIJ komu-
nikacija, koji je ideje prenosio, dotad
neverovatnom brzinom. Kwige {tampane
do 300 primeraka u 15. veku svakako nisu
mogle promeniti svest ~ove~anstva, ali
~iwenica je da je prema aproksimativnim
podacima tokom 15. i 16. veka broj {tam-
panih naslova nadilazio 40.000. (mada su
se neka izdawa i ponavqala), a ukupan
tira` svih kwiga se kretao izme|u 15–20
3. Zaglavqe Politike oblikvano prema `eqi
osniva~a Vladislava Ribnikara, redis-perom
1903. god, Slova – uski blok, pod uticajem
Secesije (slova O, L ,K i A) – ~ekala su preko
sto godina na minimalnu ali zna~ajnu
promenu; krovnu crtu na slovu L, (gore).
Dana{wi logotip redizajnirao je Jovica
Veqovi} 2007. godine 1.1 историјска димензијатипографије
Pismo_i_tipografija:Layout 1 20.2.2012 2:13 Page 12
miliona primeraka, {to bi zna~ilo da je
svaki tre}i stanovnik Evrope, posedovao
po jednu kwigu. Obaj idealizovan prikaz
normalno, nije srazmeran dr`avama tada-
{weg kontinenta, jer su neki wegovi delo-
vi, jo{ dugo posle 16. veka, bili bez {tam-
parija.
Postoje podaci, da je Biblija {tampana
u Veneciji ve} 1478. godine (otisnuta u
930. primeraka). U ono vreme izuzetno
smela „Pohvala ludosti“, tada ve} slavnog
Erazma Roterdamskog, umno`ena je u ~ak
1800 primeraka (1515), da bi slede}eg
meseca ostalo samo 60 primeraka u proda-
ji, {to je izdava~a animiralo na {tampawe
novog – drugog izdawa.
^iwenica da je krajem 15. i po~etkom
16. veka, sve ~e{}e bila u modi {tampa
nacionalnim pismima (za razliku od
Gutemberga – koji je umno`avao latinskim
pismom), Biblija na nema~kom jeziku,
(jednog od najva`nih qudi tog vremena)
Martina Lutera, iza{la je iz {tampe
avgusta 1520. godine u 4.000. primeraka,
morala se ponoviti 99. puta, u preostalih
27 godina wegovog `ivota.
Ovi podaci o tira`u dobro oslikavaju
potrebu renesansnog ~oveka za kwigom;
Luterova Biblija (u wegovom prevodu i sa
wegovim komentarima), iza{la u 3.700.
izdawa u 77 evropskih gradova, sa ukupnim
tira`om od preko 500 000 primeraka!
13
1. историјски и савремени значај типографије
4. Sonet Mikelan|ela Buonarotija, velikog
umetnika renesanse, pokazuje interes za
kaligrafiju u formi italika koji zbog gorwih
savijenih poteza karakteri{emo kao rene-
sansni kurziv.
5. Kaligrafski nacrt Herba Lubalina koji
sugeru{e dramati~nost nastajawa svoda
Sikstinske kapele – sukob Julijana II i
Mikelan|ela – 1509. godine.
Pismo_i_tipografija:Layout 1 20.2.2012 2:13 Page 13
14
Писмо и типографија
Bila je neophodna pojava nacionalnih
pisama (prevod sa latinskog na narodne
jezike), da bi {tamparstvo krenulo u
pravom smislu te re~i u narod, po{to je
dotada{wa praksa bila da se, tekst reli-
gioznog karaktera prepisuje i {tampa,
iskqu~ivo na latinskom jeziku, mada ga
preko 90% nije ni{ta razumelo! ^esto su
na crkvenim misama samo ponavqali la -
tinske fraze, razumevaju}i po~etne i
zavr{ne delove molitvi. Isti problem
bio je i sa {tampanim Biblijama na latin-
skom jeziku, jer su ga ~itali samo
sve{tenici i plemstvo, dok je sredwi
stale` (~ije je formirawe po~iwe para-
lelno sa prestankom krsta-{kih ratova),
{tampane kwige kupovao iz pomodarstva,
radi presti`a u dru{tvu, bez znawa latin-
skog da tekst razume. Kona~no, bila to
Biblija, Misal, Katoliken ili Psaltir,
tekst su po pre}utnom dogovoru, znali
svi, sve {to je u wemu napisano!? Zato
isti~emo prvog {tampara, koji posle
Gutenberga, {tampa na nema~kom jeziku;
Albreht Fistner je otisnuo zbirku basni
Urliha Bonera, Edel{tajn (dragi kamen), u
gradu Bambergu, ve} 1461. godine.
Fenomen, prvog MEDIJA komunikacije
je potreba {tampara da `ive u mirnom
okru`ewu, jer i pored qubavi i zanosa
nema~kih {tampara, posle spaqivawa
{tamparije u Majncu i drugim gradovima,
primat u ovoj oblasti preuzimaju itali-
jani, ta~nije Venecija Mleta~ka Republika,
po{to uspeva, da u posledwe tri decenije
15. v. u {irem gradskom podru~ju, obezbedi
posao za 150. {tamparskih radionica.
Prelazak {tampara u ovaj trgova~ki
centar, pravdao se veoma razgranatom trgo-
va~kom mre`om, ali i „latinskim“ smis-
lom za trgovinu, {to ukazuje ~iwenica da je
~itava sredi{wa Evropa naru~ivala kwige
u Veneciji; izme|u ostalih i na{i izda-
va~i su sticali tipografska i {tampar -
ska znawa u kulturno–trgova~kom centru
Evrope, koji }e izgubiti primat tokom 17.
veka, iz finansijskih razloga – usled pre-
velike udaqenosti od „novog sveta“ izvora
tada{we zarade, i zatvorenosti u Medite-
ranske okvire.
6. Medicinska kwiga, Galenij: Librorum Pars,
Venecija 1525. Naslovna strana; znak {tam-
para Alda Manucija; delfin svijen oko sidra i
gr~kim naslovom u gorwem redu, oslikava
domi{qatost {tampara, pri kori{}ewu la -
tini~nih slova L, V, H kao i N, koja su slo`ena
NAGLAVA^KE u inverznom – obrnutom liku,
kako bi delovala kao gr~ka verzalna slova!
Pismo_i_tipografija:Layout 1 20.2.2012 2:13 Page 14
327