TRAJK UITELJA

trajk uitelja - smjeno, pa to hoe, imaju tri mjeseca ferija!

Za to vrijeme dobivaju plau? Zamislite i to ak veu nego kada rade jer se godinji odmor isplauje prema prosjeku Hrvatske, a prosvjetarska plaa je manja od prosjeka.Plaa je stvarno mizerna u odnosu na strunu spremu, ipak su to visoko obrazovani ljudi, profesori, ima ak i magistara i doktora (mislim na osnovnu i srednju kolu sami su platili magisterij ili doktorat). Sa 30 godina staa imam oko 6 400,00 kn neto puno ili malo? Kako se uzme, za nezaposlene puno, a ostale nije briga. Nedavno sam ula mladu djevojku koja je izjavila da nee raditi kao trgovac za 4500, 00 profesor poetnik ima oko 4000,00 kn.U davna vremena stvaranja Hrvatske drave svi dravni i javni slubenici su imali iste osnovice. Moja prijateljica u to vrijeme sutkinja Opinskog suda me pitala kako ja mogu ivjeti sa plaom. Ona poslije posla ide kod mame ili prijateljica jer ne moe platiti grijanje. I onda su suci postali potkupljivi pa su im podigli plae. Koliko ? Ne znam, ali sigurno barem tri puta vea od uitelja, a studirali smo isto 4 godine ( u moje vrijeme). I uitelji bi mogli biti potkupljivi samo ih nitko ne potkupljuje. Da zainim sa sucima 17 godina je trebalo sucu da utvrdi da je otac oporukom kuu ostavio keri a ne sinu. Ha ha ha! Za to vrijema je uitelj poduio 100 - 120 djece itanju, pisanju ma ta to lupam nije radio nita djeca su sama sve nauila i postala neki novi suci.Ali vratimo se na trajk nije samo zbog plaa ve zbog openitog nereda u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta ( MZOS). Osim poslova uitelja ja sam i satniar, tj. radim raspored sati. Za to imam 8 sati mjeseno (oko 90 sati godinje). Dovoljno ako radite dva rasporeda kao ja (smjena ujutro i poslijepodne), ali....Da, da ima i ali. Najee radim vie rasporeda prole godine ak 11 (jedanaest). Zato? Ljudi odlaze u mirovinu u prosjveti to je najee 1.rujna ili na bolovanje ili na porodiljni dopust. I zamislite poinje nastava, a uitelja nema, ravnatelji se raspituju tko zna koga da mogu orgnizirati nastavu (ne daj Boe da je otiao matematiar njih ni za lijek. Tko je lud studirati matematiku za 4000,00 kn). Onda negdje u studenom izlazi natjeaj za to vrijeme uenici su sretni ako im taj uitelji ostane. esto promijene dva ili tri uitelja jer se oni primaju na odreeno do natjeaja pa mnogi nau neto bolje (gimnazija) ili na neodreeno. Male kole muku mue jer ljudi rade na dvije ili tri kole da bi imali puno radno vrijeme, pa treba uskladiti raspored. Za one koji ne znaju u ponedjeljak je u koli A, u utorak u koli B, u srijedu ima veliki odmor da stigne iz kole A u kolu C itd.Imamo kolegicu koja predaje njemaki jezik na pet kola u dvije smjene. Njen radni dan poinje oko 9 ili 10 sati i zavri u 18,30 uz putovanja mjeseno napravi oko 2000 km. Da se dotaknemo i putnih trokova, 0,75 lp po km 1500,00 kn. Da, pokrije gorivo a ostalo? Tko je kupio automobil, tko ga servisira, registrira, tko plaa taksi ako ostane u kvaru. Da kolegica je savjesna i platila je taksi jer uenici nemogu ostati sami u drugim slubama e javiti na posao da e zakasniti ili uzeti godinji odmor. Nekada su natjeaji za radna mjesta u prosvjeti izlazili u srpnju ili kolovozu ( mislim da svi pamte dnevne novine pune natjeaja za uitelje) pa ste u rujnu znali tko ulazi u razred. Da jo dodam raspored se uglavnom radi dva tri dana prije nastave (zbog gore navedenog) do tri etiri sat u noi. I onda kad sve posloite javlja vam ravnatelj da ne bude radila Marija, ve Ivo koji ne moe srijedom ve petkom. I opet ispoetka! I onda vam se javi roditelj koji nije zadovoljan jer njegovo dijete ima sedmi sat informatiku (izborni predmet). Nije ga briga to uitelj druge dane radi na drugoj koli i to kola ima jednu uionicu informatike pa ne mogu dva razreda imati esti sat informatiku. Ako ne prilagodite raspored dat u kolu u novine! I naravno prilagodimo raspored pa onda sedmi sat imaju uenici petog razreda, a ne osmog. Pa sad ekamo da se pobune roditelji petog razreda, a mi emo u 3D printeru napraviti novu uionicu. ( Sad emo moda i u novine!)Printer, pisa kako god elite, crni, u boji! Imate ga na poslu? Imate. Imate ga kod kue? Pa ba i ne, ne treba vam. Onih nekoliko dokumenata koje trebate za svoje potrebe ispiete na poslu.Da li pisa postoji u koli. Da jedan u tajnitvu, jedan kod knjigovoe, jedan u pedagoga, jedan u ravnatelja, jedan u informatici i JEDAN u zbornici na 50 uitelja!!! Odlino i doe 20. rujan, hop nema boje u pisau!Oni iz grada / upanije kau da ste za ovaj mjesec potroili predviena sredstva za boju.U redu, ali ravnatelj trai svoje: planove, kurikulume, za GOO, za dop, za dod, za razredni odjel, za permanentno usavravanje, matini list, raspored sati, uenike putnike, prehranu za uenike i tota drugo. Svaki uitelj u prosjeku preda 35 papira ( razredna nastava i vie). Raunica oko 2000 papira, a boje nema!!Imala sam pisa kod kue , vie nemam boje! Ve dvije godine! (Nakon tri pisaa i nekoliko tisua kuna za boje - vie nemam!!!) Ali imam tri mjeseca ferija!Da li sudac kod kue printa presude, da li slubenik u gradu/ upaniji kod kue printa npr. gruntovni izvadak, da li lijenik kod kue ima aparat za ultarazvuk ili nek idrugi? ( Ako ima odmah ste na redu, ne trebate ekati tri ili est mjeseci, samo 100 !) Papira troimo na tone i ( boje). Zato ? Mnogo toga je suvino npr. plan i program. MZOS propisuje planove i programe, a 80 000 uitelja svake godine ih prepisuju i jedino to se mijenja je kolska godina. U moji 30 godina rada promijenilo se to to nema Jugoslavije, ve je Hrvatska, ostalo je isto. esto puta papire morate imati u dva ili tri primjerka.Papir troimo i na pripreme. Za neupuene, uitelji se pripremaju za sat, uz pisanu pripremu za predavanja tu su listii za vjebu, prezentacije, razliiti didaktiki materijali pogotovo u razrednoj nastavi. Do prole godine imali smo 30 minuta pripreme za 1 kolski sat, sada imamo 20 minuta (valjda su nam zato smanjili plae, meni za oko 700,00 kn).Pogledajte jednu pripremu pa zakljuite da li vam je dosta 20 minuta da je osmislite. (Neki e je itati 10 minuta.)

Uitelj: kola:

Razred:Datum:Broj sata:

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA GEOGRAFIJE

A) DIDAKTIKO-METODIKI PODATCINASTAVNA CJELINA / NASTAVNA TEMA: Zemlja i ljudi / Stanovnitvo

NASTAVNA JEDINICABroj stanovnika se mijenjaTIP NASTAVNOG SATAobrada

CILJ NASTAVNOG SATAupoznati uenike s pojmovima prirodne promjene stanovnika i selidbama te njihovim uzrocima i posljedicama

ISHODI UENJA

GEOGRAFSKA ZNANJA-opisati pojmove rodnost, smrtnost i prirodna promjena-objasniti kada je prirodna promjena negativna (prirodni pad)-opisati uzroke i vrste migracija

GEOGRAFSKE VJETINE- izraunati vrijednosti prirodne promjene stanovnika za odabrane drave i Hrvatsku- pokazati na karti svijeta kontinente s najveom prirodnom promjenom i kontinent s prirodnim padom stanovnika

STAVOVI-ostvarivanje kvalitetnih odnosa raspravom i dijalogom

KLJUNI POJMOVIrodnost, smrtnost, prirodna promjena stanovnika, prirodni pad, selidbe

VIESTRUKE INTELIGENCIJE I STILOVI UENJAlogino-matematika, prostorna

USREDOTOENOST NApravilno tumaenje podataka iz tematskih karata i grafikona

PRIJEDLOG ZA PROVJERU ISHODA UENJAvjetine analiziranja statistikih podataka i grafikona:- uenik zna pravilno iitati podatke iz grafikona, tablica i tematskih karata te moe samostalno dati osnovna tumaenja- uz manju pomo uenik zna iitati podatke i grafikona, tablica i tematskih karata te moe dati osnovna tumaenja- uz manju pomo uenik moe iitati podatke, ali ima potekoa s tumaenjem podataka- uenik moe uz pomo iitati podatke, ali ne razumje njihovo znaenje- uenik se ne zna sluiti statistikim podatcima niti razumije njihovo znaenje

OBLICI RADA frontalni, samostalni, rad u paruNASTAVNE METODE I STRATEGIJErazgovor, usmeno izlaganje, demonstracija na karti, rjeavanje zadataka (radna biljenica), rasprava, direktna i indirektna grafika

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALAudbenik i radna biljenica Geografija 6, geografski atlas, raunalo, projektor, zidna karta svijeta

KORELACIJAMatematika, Povijest.

LITERATURAhttp://data.un.org (statistike baze podataka UN-a), www.dzs.hr (Dravni zavod za statistiku).

B) RAZRADA NASTAVNOG SATAUVOD NASTAVNOG SATA: (7 minuta)Nastavne metode i oblici rada: razgovor, demonstracija; frontalni

Uitelj e pronai podatke o broju stanovnika svoga zaviaja u razliitim popisnim godinama, moe se posluiti statistikim ljetopisima ili internetskim stranicama Dravnoga statistikog zavoda (www.dsz.hr ). Iznijet e podatke uenicima, a poeljno bi bilo izraditi grafikon pomou programa za proraunske tablice (Excel).
Uz razgovor, uenici trebaju uoiti razlike u broju stanovnika. Koji je uzrok razlikama u broju stanovnika? Uenici iznose razliite razloge.

OBRADA NASTAVNOGA GRADIVA: (30 minuta)Nastavne metode i oblici rada: razgovor, rad na tekstu, direktna i indirektna grafika, demonstracija; frontalni, samostalniNastavna sredstva: udbenik, radna biljenica, atlas, zidna karta svijeta

Uitelj e objasniti to je prirodno, a to prostorno kretanje stanovnika.Uenici itaju odlomak u udbeniku na 14. stranici. Nakon itanja, netko od uenika obrazloit e to je popis stanovnitva i zato se on provodi. Uitelj e obrazloiti to je prirodno kretanje stanovnika primjerom na ploi. Uenici rjeavaju 4. zadatak na 9. stranici radne biljenice.Uitelj analizira s uenicima tematsku kartu prirodne promjene na 16. stranici u udbeniku.Uenici odgovaraju na pitanja: Na kojim je kontinentima najvii prirodni prirast? Na kojima je prirodni pad? Kako utjee razvijenost drava na prirodnu promjenu?Uenici rjeavaju 3. zadatak u radnoj biljenici na 9. stranici. Uitelj e povesti razgovor s uenicima o selidbama: Jesu li se oni ili njihovi roaci nekamo selili? Zbog kojih razloga je to bilo? Odakle su se selili? Kamo? Na koje ih razloge za selidbe upuuju slike na 15. stranici u udbeniku?
Uitelj e na ploi napisati vrste selidba.

ZAVRNI DIO NASTAVNOG SATA: (8 minuta)Nastavne metode i oblici rada: razgovor - rasprava, rad na tekstu, usmeno izlaganje; frontalni, rad u paru

Uitelj e potaknuti kratku raspravu s pitanjem moe li broj stanovnika na Zemlji beskonano rasti. Koje probleme moe izazvati prevelik broj stanovnika?
Uenici najprije zapisuju svoja razmiljanja u biljenicu, a potom razgovaraju u paru ili manjoj skupini. Na kraju nastavnog sata glasnogovornik para ili skupine izlae pred cijelim razredom o onome to su zajedniki zakljuili.

PRIJEDLOG RADA S UENICIMA S POSEBNIM POTREBAMAuenici e iz vlastita iskustva opisati primjer selidbe, navesti prostor i razloge seljenja

PRIJEDLOZI ZA NASTAVAK RADAuitelj uenicima zadaje zadatak na radnom listiu.

Primjer radnog listiaPrisjeti se to je prirodna promjena broja stanovnika. Rijei u biljenicu sljedei zadatak.U nekoj zamiljenoj dravi 2000. godine na 1000 stanovnika roeno je 13 djece, a umrlo je 9 ljudi. Sljedee 2001. godine na 1000 stanovnika roeno je 12 djece, a umrlo je 8 ljudi. Godine 2002. umrlo je 8 ljudi na 1000 stanovnika, no broj roene djece smanjio se na 10. Godine 2003. na 1000 stanovnika roeno je 9 djece, a umrlo je 8 ljudi. Godine 2004. i 2005. broj roenih i umrlih na 1000 stanovnika bio je jednak.a) Navedene prirodne promjene izrazi u promilima ().b) U biljenicu nacrtaj grafikon prirodne promjene stanovnika. c) Paljivo promotri nacrtani grafikon pa zakljui radi li se o gospodarski razvijenoj, nerazvijenoj ili zemlji koja posljednjih pet godina doivljava gospodarski napredak.

PLAN PLOE:Broj stanovnika se mijenja

promjena broja stanovnika

PRIRODNA PROMJENA SELIDBE

Prirodno kretanje stanovnika: - rodnost je broj roenih na 1000 stanovnika- smrtnost je broj umrlih na 1000 stanovnika

- prirodna promjena razlika je rodnosti i smrtnosti, izraava se u promilima ( )rodnost (32 ) smrtnost (10 ) = prirodna promjena (12 )- prirodni porast ( + ), prirodni pad ( )

Selidbe (migracije):- razlozi selidbe: gospodarski, politiki, vjerski, izazvani prirodnim nepogodama

MOJA ZAPAANJA:

a) U izvoenju sata promijenila/promijenio bih ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

b) Zadovoljna/zadovoljan sam ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Netko e rei, ima 20 minuta za pripremu, ali ista ti vrijedi i u 6a, b i c. Da za one koji rade u velikim kolama i predaju jedan predmet. Uitelj povijesti i geografije na maloj koli ima 8 priprema jer ima po jedan odjel od 5. do 8. razreda. Isto tako i u srednjim kolama gdje imaju razliite programe. Naa mlada kolegica je pitala starije kolegice kako uspjevaju uz sve te kolske obveze imati mua, djecu, obavljati kuanske poslove. Jedna joj je odgovorile da su uiteljice nekada motrale biti u celibatu, a ako su se udale nisu mogle raditi. Sve nas je vie u celibatu jer nemamo vremena. Kad drugi idu u kazalite mi imamo sjednicu, drugi spoje radni ponedjeljak s neradnim utorkom i idu na more 5 dana petak uzmu godinji. Uitelj uzme godinji od 15. srpnja do 16. kolovoza, a more vidi na razglednici jer kad plati razlike za struju i plin ne ostane nita za ljetovanje. Ali imamo tri mjeseca ferija!Sad e neki pitati pa to radimo kad nema uenika, poslije 15. lipnja.Zamislite netko, ne znamo tko napie svjedodbe , a po novom ak i upisuje uenike u srednju kolu. I onda ljuti roditelji moraju doi s mora i donijeti prijavnicu nama da bi im upisali djete u srednju kolu. to nam pada na pamet mi prekidamo njihov godinji!Jo malo o roditeljima moramo biti dostupni pod svakim odmorom, prije i poslije nastave iako imamo uredno vrijeme za informacije ali tada roditeljima ne odgovara.Zanima me da li dou kod lijenika mimo dogovora (o ekanju da ne govorimo), da li obave svoje poslove ako pie na vratima pauza. Pa odmor u koli je pauza za uitelja, da obavi toalet, popije vodu ili kavu i pripremi se za slijedei sat, a ako ne izleti odmah iz zbornice pun ga je plac. Znam da su i roditelji optereeni poslom i svojim problemima, ali ne bi nas smjeli doivljavati kao neprijatelje. Moramo zajedno suraivati da njihova djeca budu to uspjenija. Kae se da bez muke nema nauke, a veina roditelja bi ba tako, da nema zadaa, da nema lektira, da se ne piu pisane provjere ponedjeljkom i petkom, a tjelesni je uas, jer djeca nemaju slobodnog vremena. Mnogi od njih ba suprotno imaju previe vremena. esto najuspjeniji uenici idu na tri- etiri izborna predmeta, glazbenu koli i treniraju neki sport i jo se uz to stignu druiti i zabavljati . Ne gube vrijeme na raunalne igrice, facebook, Big brothere i sline zaglupljujue emisije.Kad je rije o viednevnim ekskurzijama to je posebna pria. Prvo roditelji nama plaaju ljetovanje. Drugo nakon 4-5 dana i neprospavanih noi niti vam ne zahvale to ste brinuli o njihovoj djeci (ast izuzecima), ve prigovaraju da hotel nije imao 5 zvjezdica (platili 3 zvjezdice), da su stalno jeli pomfrit i pljeskavice i bili gladni ( uz vedski stol za doruak, ruak i veeru), o ponaanju i drugom neu ni govoriti. Ja sam prije pet godina odluila da mi to ljetovanje ne treba i zamislite vie me ne boli eludac. Zavrit u sa e- dnevnikom. Super nema vie papira , (osim onih 35), nema pisanja imenika i nedovoljno prostora za biljeke itd. Ali.... Ma vidi evo ga opet! Nema interneta u cijeloj koli, nema raunala u svakoj uionici i opet pii naveer u toplini doma svoga ako ima na emu!Izjadala sam se. Da ne mislite da smatram da ostali imaju velike plae (ast izuzecima). Znam da veina ljudi radi od jutra do sutra i za manju plau. Uitelje usporeujem samo sa ostalim zaposlenima koji primaju plau iz dravnog prorauna: slubenicima u upravi, elektri, HZZO-u, policiji, knjinicama, vrtiima, sucima, lijenicima, koji priznali ili ne imaju vee plae s obzirom na strunu spremu.Jo nekoliko godina i mirovina kakva? Mnogi od gore navedenih imaju mirovine kao uitelji plae i kukaju!Onima koji su proitali do kraja elim da ne moraju trajkom traiti svoja prava, da vrijedno i poteno rade kao i veina uitelja. Prole godine mi je jedan osma rekao da ga nismo nita nauili. (Pa i nismo nauio je sam uz nau pomo). Kada sam ga upitala da li je znao pisati, itati, raunati u prvom razredu ostao je zbunjen i zakljuio da smo ga ipak neto nauili.I vi ostali malo razmislite da li bi bili trgovci, frizeri, slastiari, inenjeri, lijenici, pravnici ili ekonomisti da nema uitelja koji ne rade nita i imaju tri mjeseca ferija , pa bi jo htjeli da ih se poteno plati.

Jedna uiteljica geografije koja usprkos svemu voli svoj posao