8/10/2019 Pismo za Josipovia

1/2

GLASAJTE ZA HRVATSKU EKONOMIJU

Potovani,

kao poslovni ljudi i strunjaci, smatramo da je osobito vano da upravo s vama podijelimo ovu

poruku uoi nadolazeega drugog kruga predsjednikih izbora. Pred nama je vaan izbor izmeu

dvaju programa ustavnih reformi koje garantiraju manje poreznih optereenjai bolju poslovnu

klimu ili poveanja javne potronje i viih poreza, kao jedine solucije za veu potronju. Evo zato

mislimo da biste trebali podrati pravi put.

Vodei svjetski politiki ekonomisti povezuju ustavne reforme i regionalizaciju s boljim

ekonomskim rezultatima. Koje su posljedice uvoenja regionalizacije i preferencijalnog sustava

na razinu korupcije i poreza u zemlji?

Tamo gdje se politiari biraju neposredno i gdje ima manje izbornih jedinica, nia je razina

korupcije, vea odgovornost politiara prema poslodavcima, nia dravna potronja (u udjelu

BDP-a) i manje uplitanje drave u gospodarstvo te vea sloboda gospodarstva. Konano,

regionalizacijastvara manje deficita te za posljedicu ima manje poreza.

Za Hrvatsku e poslovna 2015. biti godina u kojoj padaju maske. Gospodarstvo propada, a rast se

ne potie demagogijom,nego stvaranjem klimekoja omoguava bri povrat uloenog novca i

manje poreza.Neuinkovita administracija, korupcija, organizirani kriminal te cijena kapitala

samo su neki od elemenata koji nas na tom putu koe. Neki od tih problema rijeeni su, no zbog

velikih poreza i parafiskalnih davanja, kojih je oko 400, teko je postii profitabilnost poslovanja.

U tom parafiskalnom grmu lei zec.

Perspektiva je za Hrvatsku sljedea: ustavna reforma omoguit e neposredno, preferencijalno

glasovanje, uz regionalizaciju usmjerenu na smanjenje broja opina i upanija u Hrvatskoj.

Dovest e do:

1. smanjenja korupcijena svim razinama kroz poveanje odgovornosti politiara

2. nie dravne potronje uvjeta za smanjenje poreza i privlaenje investicija

3. niih proraunskih deficitakao drugoga vanog faktora za manje poreze.

Rije je o reformama koje e izravno potaknuti rast produktivnosti, poveati investicije iprivlaenje sredstava iz fondova EU-ate posljedino poveati rast BDP-a.

Zakljuno, elimo naglasiti vanost participiranja u drugome krugu predsjednikih izbora ovenedjelje. Izlazak na biralita 11. sijenja nain je na koji moemo dati i osobni poticaj viziji

Hrvatske kakvu elimograditi kao poduzetnici i strunjaci sljedeih pet godina. Zemlja se nalazi u

kljunoj i osjetljivoj fazi oporavka. Preuzimanjem odgovornosti za njezinu budunost moemo je

i moramo izvesti na pravi put.Glasajmo u skladu s naim poslovnim vrijednostima i uvjerenjima,

a pozitivni e rezultati, uvjereni smo, slijediti nau prosudbu.

S potovanjem,

Branko Rogli, Vuk Vukovi i Gordana Deranja

8/10/2019 Pismo za Josipovia

2/2

Branko Rogli vlasnik je ili veinski vlasnik ukupno 18 tvrtki u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i

Hercegovini, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Kosovu, Albaniji, Moldaviji, Njemakoj, Austriji,

Rumunjskoj, Maarskoj, Crnoj Gori, ekoj, Slovakoj i Poljskoj. Aktivan je lan Hrvatske udruge

poslodavaca od utemeljenja i njezin je utemeljitelj u Dalmaciji. Bio je predsjednik, dopredsjednik ipredsjednik Vijea lanova, a trenutano je lan Savjeta i predsjednik Nadzornog odbora. Od 2008.

godine poasni je konzul Republike Slovenije, na elu Generalnog konzulata Republike Slovenije

u Splitu. Godine 2010. unaprijeen je u poasnoga generalnog konzula.

Vuk Vukovipredava je na Katedri za ekonomiju Zagrebake kole ekonomije i managementa.

Magistar je znanosti s fakulteta London School of Economics i prvostupnik ekonomije s Ekonomskog

fakulteta u Zagrebu, gdje je diplomirao s magna cum laude. Tijekom studija sudjelovao je na programima

na Berkeleyju i Harvardu. Ovog je ljeta bio gostujui istraiva na fakultetu Clare College Sveuilita

u Cambridgeu. Prije ZSEM-a radio je u Londonu za British Chambers of Commerce (Britanska

gospodarska komora). Vanjski je istraiva na institutu Adam Smith u Londonu. Pie brojne lanke i

tekstove za strane i domae institute i novine te radi na brojnim nadolazeim publikacijama. Aktivno

pie blog Dont worry, Im an economist! (http://im-an-economist.blogspot.com).

Gordana Deranjaod 1998. kao predsjednica Uprave vodi tvrtku Tehnomont d.d. U tvrtku je dola

1987. godine zaposlivi se u raunovodstvu. etiri godine kasnije postaje voditeljica odjela, a od

1995. do dolaska na sadanju poziciju bila je predsjednica Nadzornog odbora tvrtke. Uz HUP je vee

dugogodinji angaman te je bila na vie razliitih funkcija - predsjednica HUP Udruge metalne

industrije, dopredsjednica koordinacije CRO industrije pri HUP-u i lanica Izvrnog odbora HUP-a.

Osim u HUP-u aktivna je i u Hrvatskoj udruzi poslovnih ena u kojoj je bila predsjednica ogranka za

Istarsku upaniju i dopredsjednica Udruge.

Dvostruka je dobitnica nagrade Menaderica godine, za 2008. i 2013. godinu, od strane Hrvatske

udruge poslovnih ena, a 2011. dobila je i nagradu CROME za menadericu godine za velika

poduzea. Dobitnica je priznanja za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva koje joj je 2012.

dodijelilo Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Na III. Europskom kongresu malih i

srednjih poduzetnica u Katovicama proglaena poasnom Ambasadoricom enskog poduzetnitva

Poljske 2013. godine. Gordana Deranja je roena i ivi u Puli. Zavrila je Ekonomski fakultet. Udata

je i majka dvoje djece.