UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJEOdsjek: SAOBRAĆAJUsmjerenje: CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI I ZRAČNI SAOBRAĆAJPredmet: SIGURNOST I ZAŠTITA U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTUPredmetni nastavnik: Prof. dr Osman LindovVrsta studija: II CIKLUS (MASTER SUTDIJ)

TESTOVI ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETASIGURNOST I ZAŠTITA U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU

Sarajevo, 2012

OPĆA PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZAŠTITE U SAOBRAĆAJU

1.

Šta se podrazumijeva pod pojmom saobraćaj?organizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih

dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih saobraćajnih putevaorganizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih

dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih saobraćajnih sredstava ili drugih medija i saobraćajnih puteva na određenom području

organizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih saobraćajnih sredstava

2.

Šta se podrazumijeva pod pojmom transport?organizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih

dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih saobraćajnih putevaorganizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi, materijalnih i drugih

dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih saobraćajnih sredstava ili drugih medija i saobraćajnih puteva na određenom području

premještanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo

3.

Koje su vidovi saobraćaja?putnički saobraćaj, teretni saobraćaj i telekomunikacijski saobraćajmeđugradski, prigradski i gradski saobraćajmeđunarodni (inozemni) saobraćaj i unutrašnji saobraćajkopneni saobraćaj, vodni saobraćaj, zrakoplovni saobraćaj, poštanski saobraćaj i

telekomunikacijski saobraćaj

4.

Koje su vrste saobraćaja?međugradski, prigradski i gradski saobraćajputnički saobraćaj, teretni saobraćaj i telekomunikacijski saobraćajmeđunarodni (inozemni) saobraćaj i unutrašnji saobraćajkopneni saobraćaj, vodni saobraćaj, zrakoplovni saobraćaj i PT saobraćaj (poštanski i

telekomunikacijski)

5.

Definisati kopneni saobraćaj?se naziva saobraćaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog

dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukturepredstavlja organizovanje kretanje zračnim prostorom, kao i smještaj letjelica i pristajanje u

zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom zračnog saobraćaja

6.

Definisati vodni saobraćaj?predstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog

dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukture se naziva saobraćaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevozapredstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj letjelica i pristajanje u

zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom zračnog saobraćaja

7.

Definisati zračni saobraćaj?se naziva saobraćaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevozapredstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog

dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukturepredstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj letjelica i pristajanje u

zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom zračnog saobraćaja8. Definisati PT (poštansko – telekomunikacijski) saobraćaj?

se naziva saobraćaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevozapredstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog

1

dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukturepredstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj letjelica i pristajanje u

zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom zračnog saobraćajaPT (poštansko-telekomunikacioni) saobraćaj služi za prenos vijesti, informacija, saopštenja,

poruka, signala, slike, novca, pošiljke itd. korištenjem sredstava drugih vidova saobraćaja, odnosno žičanog ili bežičnog medija

9.

Definisati sigurnost (safety) u saobraćaju?skup naučnih metoda, tehničkih normi i tehnoloških postupaka kojima je cilj sigurno

odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda

obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i sl.

predstavlja stanje neizloženosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoem rizika od saobraćajnih nezgoda, ozljeda, oštećenja ili drugih opasnosti

10.

Definisati zaštitu u saobraćaju? obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe, vozila, itd. od

nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i sl. predstavlja stanje neizloženosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoem rizika od saobraćajnih

nezgoda, ozljeda, oštećenja ili drugih opasnostiskup naučnih metoda, tehničkih normi i tehnoloških postupaka kojima je cilj sigurno

odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda

11.

Definisati pojam akcident? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident nenamjerni i neočekivani događaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje štetu za ljude,

imovinu ili okoliš rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno

12.

Definisati pojam opasnost (izvor rizika)? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u određenoj vrsti akcidenta

13.

Definisati pojam posljedica? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u određenoj vrsti akcidenta rezultati akcidenta, izražen količinski i kvalitativno

14.

Definisati pojam dimenzionirana procjena štete? prijetnja koja bi mogla izazvati akcident procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u određenoj vrsti akcidenta rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno

15.

Definisati pojam katastrofa? rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno neuobičajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljišta označava veći broj smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih, oštećenje

imovine u vrijednosti od više miliona novčanih jedinica ili dugoročnu štetu u okolišu

16.

Definisati pojam vanjski događaji? neuobičajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljišta označava veći broj smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih, oštećenje

imovine u vrijednosti od više miliona novčanih jedinica ili dugoročnu štetu u okolišu rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno

17. Definisati pojam nezgoda? označava veći broj smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih, oštećenje

2

imovine u vrijednosti od više miliona novčanih jedinica ili dugoročnu štetu u okolišu posljedica niza povezanih događaja koji su doveli do akcidenta prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu

18.

Definisati pojam početni događaj? otklon od očekivanoga rada sistema posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu

19.

Definisati pojam učinak domina? posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu otklon od očekivanoga rada sistema

20.

Definisati pojam kvar? posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti otklon od očekivanoga rada sistema prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu

21.

Definisati pojam poremećaj? posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije otklon od očekivanoga ponašanja sistema. Poremećaj može biti prouzročen nedovoljnim

poznavanjem rada sistema, stresom, lošom konstrukcijom sistema, pogrešnim tumačenjem informacije ili nemarom

22.

Definisati pojam vjerovatnoća? posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije očekivani razmjer događaja (akcidenata) u određenom vremenskom razdoblju

23.

Definisati pojam rizik? posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti označava vjerovatnoću da će u određenom razdoblju doći do akcidenta, a s njime i do

posljedica za ljude, imovinu i okoliš je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije

24.

Definisati pojam procjena rizika? posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije

25.

Definisati pojam analiza rizika? sistemsko utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

3

26.

Definisati pojam upravljanje rizikom? je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije obuhvata cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, popise, ocjenjivanje

situacije, inspekciju itd. mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

27.

Definisati pojam rizični objekt? industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili

rizika je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

28.

Definisati pojam rizična zona? mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno akcidentom industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili

rizika

29.

Definisati pojam istraživanje sigurnosti? je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije predstavlja cjelovito proučavanje i analiza rizika nekog sistema kroz proučavanje različitih

sljedova događaja kako bi se prikazali učinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem različitih preventivnih mjera

mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

30.

Definisati pojam sigurnosna zona? procijenjena udaljenost potrebna između rizičnoga objekta i obližnjih ugroženih objekata je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik pojave

nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

31.

Definisati pojam ugroženi objekt? mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama ljudi, predmeti u okolišu ili imovina kojima prijeti akcident zbog blizine rizičnoga objekta procijenjena udaljenost potrebna između rizičnoga objekta i obližnjih ugroženih objekata

32.

Definisati pojam najgori slučaj? procijenjena udaljenost potrebna između rizičnoga objekta i obližnjih ugroženih objekata mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicamapredstavlja cjelovito proučavanje i analiza rizika nekog sistema kroz proučavanje različitih

sljedova događaja kako bi se prikazali učinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem različitih preventivnih mjera

33. Koji su neželjeni efekti saobraćaja i transporta?pogibije učesnika saobraćaja materijalna šteta zagađenje tla ozljede učesnika saobraćaja zagađenje voda zagađenje šumazagađenja okolišazagađenje zraka

4

zagađenja bukom

34.

Nabrojati vrste tehnologija održavanja saobraćajnih sredstava?makro održavanjapopravnamikro održavanjapojedinačnauniverzalnadnevnagrupna specijalna

35.

Šta je potrebno sa društvenog aspekta osigurati u sistemu zaštite saobraćajnog sistema?odgovarajuću zakonsku legislativupravnu legislativunacionalne i regionalne planovi zaštitepojedinačne planove zaštitesisteme edukacije osoba koje upravljaju saobraćajnim sredstvima i svih učesnika u

saobraćajuuključivanje medija u svrhu edukacije stanovništva i upoznavanja s saobraćajnom

problematikomzdravstvenu preventivu i zaštitu osoba koje sudjeluju u saobraćajnom procesu

36.

Definisati zaštitu u saobraćaju? Zaštita u saobraćaju obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe,

vozila, itd. od nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i slično Zaštita u saobraćaju predstavlja stanje neizloženosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoom

rizika od saobraćajnih nezgoda, ozljeda, oštećenja ili drugih opasnosti Zaštita u saobraćaju obuhvata skup naučnih metoda, tehničkih normi i tehnoloških

postupaka kojima je cilj sigurno odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda

37.

Koja je od tri postojeće statističke institucije odgovorna na nivou BiH?Federalni zavod za statistikuAgencija za statistiku BiHRepublički zavod za statistiku

38.

Koje su vrste preventivnog održavanja?jednokratnodvokratnovišekratnoperiodično

39.

Šta je forenzika? Širok spektar znanstvenih grana za utvrđivanje činjenica u sudskim ili upravnim postupcima Nauka koja se bavi proučavanjem činjenica vezanih za pojave uzrokovane od strane ljudi

40. Koje su forenzičke grane? Forenzička medicina Forenzička hemija Forenzička građevina Forenzička patologija Forenzička psihologija Forenzička antropologija Forenzička toksikologija

5

41.

Koji su negativni uticaji saobraćaja na ljudsko zdravlje?bukafizička aktivnostfizička neaktivnostzagađenje zrakaklimatske promjenepovećanje mobilnostisaobraćajne nezgode psiho-socijalni efekti

42.

Kako se definiše uloga medija vanjskog oglašavanja? kao uticanje na emocionalne potrebe gledatelja (vozača) na način postizanja vizualno

aktivne poruke (unatoč činjenici statičnog položaja)kao uticanje na emocionalne potrebe gledatelja (vozača) na način postizanja vizualno

pasivne poruke (unatoč činjenici statičnog položaja)

43.

Šta se podrazumijeva pod pojmom fizičke zaštite?Skup naučnih metoda, tehničkih normi i tehnoloških postupaka kojima je cilj sigurno

odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda

Obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i sl.

Bliska zaštita ljudi i imovine od uništenja, oštećenja, krađe i drugih oblika opasnog ili štetnog djelovanja na zdravlje i život ljudi odnosno na imovinu

44.

Kada se posmatra sa sigurnosnog aspekta, u kojem procesu je teret najviše izložen riziku? U toku utovara U toku istovara U toku transporta

45.

Koje su osnovne metode, odnosno tehnike na osnovu kojih se vrednuju rezultati mjera i aktivnosti na polju sigurnosti u saobraćaju?

Analiza saobraćajnih nezgoda Konfliktne tehnike Uspoređivanje ostalih statističkih podataka Studije slučaja Ispitivanje mišljenja Posmatranje Primjena kaznenih mjera

46.

Kako se saobraćaj dijeli prema domenu djelovanja? međugradski, prigradski i gradski međunarodni (inozemni) saobraćaj unutrašnji (nacionalni) saobraćaj

47.

Koje nivoe projekta razlikujemo kod projekata infrastrukture?Idejni, glavni i izvedbeniGlavni, sporedni i dodatniPrimarni, sekundarni i tercijarni

48. Definisati pojam vozila?

6

je vozilo koje vuče upregnuta životinja je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora osim pokretnih stolica s motorom

za nemoćnu osobu i vozila koja se kreću po šinama je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim pokretnih stolica bez

motora za nemoćan u osobu i dječjih prijevoznih sredstava

49.

Prema načinu svog djelovanja kako se može podijeliti sigurnost u saobraćaju? Aktivna Pasivna Paralelna Vertikalna

50.

Šta se podrazumijeva pod dužim prekidom saobraćaja? Prekid saobraćaja koji traje duže od jednog sata Prekid saobraćaja koji traje duže od dva sata Prekid saobraćaja koji traje duže od šest sati

51.

Šta se podrazumijeva pod stopom saobraćajnih nezgoda? predstavlja rizik od saobraćajnih nezgoda po jedinici izloženosti služi kao pokazatelj vjerovatnoće dešavanja saobraćajnih nezgoda ne predstavlja rizik od saobraćajnih nezgoda po jedinici izloženosti

52.

Navesti moguća stanja jednostavnog realnog tehničkog sistema u vremenskoj domeni? normalno stanje u radu promjenljivo stanje neispravno stanje nedefinirano stanje

53.

Šta se podrazumijeva pod pojmom sigurnosni element? Sigurnosni element podrazumijeva veći ili manji sklop, element ili dio uređaja, a ne predstvalja

određenu funcionalnu cjelinu Sigurnosni element podrazumijeva veći ili manji sklop, element ili dio uređaja, a predstvalja

određenu funcionalnu cjelinu Sigurnosni element podrazumijeva veći ili manji sklop, element ili dio uređaja, a koji može, a i

ne mora da predstvalja određenu funcionalnu cjelinu

54.

Šta je Nacionalni program sigurnosti u saobraćaju? Nacionalni program sigurnosti u saobraćaju predstavlja integrirani set regulative i aktivnosti sa

svrhom podizanja sigurnosti u saobraćajuNacionalni program sigurnosti u saobraćaju je mjera koja se koristi za iskazivanje performance

(rezultata, učinka, izvedbe) sigurnosti sistema

55.

Šta je potrebno sa društvenog aspekta u sistemu zaštite u saobraćaju osigurati? Odgovarajuća tehnička sredstva zaštite Sistem edukacije osoba koje upravljaju saobraćajnim sredstvima i svih učesnika u saobraćaju Odgovarajuću zakonsku legislativu Periodično testiranje i analiziranje ključnih pokazatelja Nacionalne i regionalne planove zaštite

PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZAŠTITE U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU

56. Šta znači skraćenica CEMT?

7

Evropska konferencija u Parizu Komitet za kopneni saobraćaj Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih nacija Evropska konferencija ministara transporta

57.

Koji zakoni iz oblasti cestovnog saobraćaja trenutno egzistiraju, a koji su u proceduri u Bosni i Hercegovini?

Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu Zakon o prijevozu opasnih materija BiH Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Zakon o cestama/putevima BiH

58.

Koji su osnovni dokumenti EU koji obuhvaćaju elemente koji se odnose na sigurnost cestovnog saobraćaja?

Nulta vizija sigurnosti u saobraćaju Bijela knjiga Akcioni program cestovne/drumske sigurnosti

59.

Koje su osnovne karakteristične grupe za sigurnost saobraćaja u okviru Akcionog programa sigurnosti saobraćaja EU?

korisnici cestovne infrastrukture okolina tehnologija vozila drumska infrastruktura

60.

Koje su osnovne metode, odnosno tehnike na osnovu kojih se vrednuju rezultati mjera i aktivnosti na polju sigurnosti u saobraćaju?

Analiza saobraćajnih nezgoda Konfliktne tehnike Uspoređivanje ostalih statističkih podataka Studije slučaja Ispitivanje mišljenja Posmatranje Primjena kaznenih mjera

61.

Kako je definisana saobraćajna nezgoda prema ZOSSP-u? ''saobraćajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u

pokretu i u kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili ozlijeđeno ili je izazvana materijalna šteta'' ''saobraćajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je učestvovalo najmanje dva vozila u

pokretu i u kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili ozlijeđeno ili je izazvana materijalna šteta'' ''saobraćajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo i u

kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili ozlijeđeno ili je izazvana materijalna šteta''

62.

Kako se klasifikuju saobraćajne nezgode prema težini? saobraćajne nezgode sa poginulim osobama, saobraćajne nezgode sa teže povrijeđenim

osobama, saobraćajne nezgode sa lakše povrijeđenim osobama, saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom.

saobraćajne nezgode sa poginulim osobama i saobraćajne nezgode sa nastradalim osobama. broj poginulih osoba, broj teže povrijeđenih osoba i broj lakše povrijeđenih osoba.

63. Koji su relativni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja? broj saobraćajnih nezgoda stepen nastradalih osoba stepen nesigurnosti stepen poginulih broj povrijeđenih osoba stepen sigurnosti po kilometru ceste

8

težina saobraćajnih nezgoda broj poginulih osoba sigurnost u odnosu na izvršeni rad vozila stepen ugroženosti stanovništva u saobraćajnim nezgodama

64.

Koji su osnovni elementi potrebni za definisanje crne tačke? broj saobraćajnih nezgoda, dužina posmatrane dionice, broj poginulih osoba na posmatranoj dionici ceste posmatrani vremenski period broj nastradalih osoba na posmatranoj dionici ceste PGDS na posmatranoj dionici ceste

65.

Koje su osnovne faze analize sigurnosti saobraćaja na cestama u cilju identifikacije potrebe za rekonstrukcijom i rehabilitacijom?

Opšta analiza stanja i tendencija sigurnosti saobraćaja na cijeloj cestovnoj mreži Analiza stanja po saobraćajnim dionicama i mapiranje rizika po ovim dionicama Analiza protoka saobraćaja na cestovnoj mreži Analiza stanja po kilometrima ceste i određivanje najopasnijih kilometara Analiza sigurnosti saobraćaja na raskrsnicama Detaljna analiza stanja i problema na najopasnijim kilometrima Analiza sigurnosti saobraćaja u gradskim sredinama

66.

U koju vrstu metoda poboljšanja sigurnosti na cestama spada metoda dubinske analize saobraćajnih nezgoda?

preventivne metodekorektivne metodeopće metodesigurnosne metode

67.

Koji su sigurnosni elementi zaštite pješaka?Zaštitne ogradeŠljemSvjetlosni znakoviTrake za označavanjeMarkeri (stubovi) za označavanjePrsluk sa floroscentnim trakamaSaobraćajni znakovi

68.

Koji su vrste zaštitnih ograda?ŽeljeznePlastičneBetonskeGumeneDrvene

69.

Šta se podrazumijeva pod obezbjeđenjem preglednosti na raskrsnicama?U blizini raskrsnica dvaju javnih puteva u nivou, ili ukrštanju javnog puta sa željezničkom prugom u nivou, ili na unutrašnjim stranama putnog zavoja ne smije se saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde, reklamni znakovi ili drugi predmeti koji onemogućavaju preglednost na javnom putu odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti).

70. Kako se postiže dobar učinak kod medijskog oglašavanja kampanja sigurnosti u saobraćaju.Ako želimo postići željeni učinak medijima vanjskog oglašavanja, trebamo ih učiniti vizualno uočljivim ili vizualno skandaloznim. Vizualna poruka treba biti sažeta u jednu likovnu ideju koja se brzo percipira, razumije i pamti. U cilju upotrebe medija vanjskog oglašavanja u provođenju

9

kampanja o sigurnosti u saobraćaju potrebno je povezati aktivnosti sa značenjem boja koje se upotrebljavaju za znakove, kao npr. upozorenje na opasnost, zabranu i slično.

71.

Ko i kako se vrši inspekcijski nadzor iz oblasti saobraćaja u BiH?Inspekcijski nadzor vrši se:poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju stanja izvršavanja propisa kod pravnih i drugih lica i građana koji su u obavljanju svoje djelatnosti i radu dužni postupati prema tim propisima; određivanjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju tih propisa i poduzimanjem drugih upravnih mjera i radnji određenih Zakonom o inspekcijama u FBiH i drugim propisom.

72.

Šta se podrazumijeva pod pojmom crna tačka u saobraćaju?Crna tačka je opći pojam za mjesta, dionice ceste ili raskrsnice na cestovnoj mreži na kojima dolazi do većeg broja smrtnih slučajeva i teških povreda nego na ostalim dijelovima cestovne mreže

73.Šta obuhvata savremeni pristup obezbjeđenja sigurnosti cesta?Savremeni pristup obezbjeđenja sigurnosti cesta obuhvata kombinovanu primjenu reaktivnih i preventivnih metoda, jer se preventivnim metodama ne mogu otkloniti svi nedostaci na putu.

74.

Koji su mjere prevencije saobraćajnih nezgoda?mjere primarne prevencijeuniverzalne mjerepojedinačne mjeremjere sekundarne prevencijemjere tercijarne prevencijemjere kvartarne prevencije

75.

Koji je obuhvat djelokruga i predmeta poslovanja direkcija za ceste?osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za održavanje cestaosiguranje materijalnih i drugih uvjeta za postavljanje vertikalne signalizacijeosiguranje materijalnih i drugih uvjeta za zaštitu cestaosiguranje materijalnih i drugih uvjeta za prepravke i modifikacije cestaosiguranje materijalnih i drugih uvjeta za rekonstrukciju cestaosiguranje kooperacije i koordinacije cestaosiguranje materijalnih i drugih uvjeta za izgradnju i upravljanje javnim cestamaosiguranje tehničko - tehnološkog jedinstva javnih cesta

76.

Koja su tri bazna parametra saobraćajnog toka? protok vozila gustina toka proces vožnje složenost toka karakter toka brzina toka

77.

Kako se definiše vrijeme putovanja sa aspekta teorije saobraćajnog toka? vrijeme putovanja kao pokazatelj-parametar saobraćajnog toka predstavlja srednju

vrijednost putovanja svih jednakih voznih jedinica u jednoniznom jednosmjernom toku duž odsjeka (S).

vrijeme putovanja kao pokazatelj-parametar saobraćajnog toka predstavlja vrijednost putovanja svih nejednakih voznih jedinica u jednoniznom jednosmjernom toku duž odsjeka (S)

vrijeme putovanja kao pokazatelj-parametar saobraćajnog toka predstavlja srednju vrijednost putovanja svih nejednakih voznih jedinica u dvoniznom dvosmjernom toku duž određene dionice ceste

78. Koliko iznosi vrijeme percepcije u okviru vremena reagovanja sistema ¨vozač-vozilo¨? 0,1 (s) 0,3 (s) 0,2 (s)

10

0,4 (s)

79.

Koliko je po pravilu vrijeme reagovanja mjereno u laboratorijskim uslovima kraće od vremena reagovanja u realnim uslovima odvijanja saobraćaja?

tri puta četiri puta dva puta

80.

Koji su najpoznatiji matematički modeli u okviru teorije saobraćajnog toka, a koji se baziraju na rastojanju slijeđenja vozila?

Model konstantnog rastojanja slijeđenja, Modeli rastojanja slijeđenja u funkciji brzine, Modeli promjenljivog rastojanja slijeđenja, tzv. modeli "slijedi vođu" Psihofizički model rastojanja slijeđenja.

81.

Koliki je minimalni nagib za stabilizirane bankine? od 4% od 5% od 6%

82.

Koliki je minimalni nagib za ne stabilizirane bankine? od 6% od 7% od 8%

83.

Na koji način se izvodi usjek? u uzdužnim slojevima prosjekom sa čela prosjekom sa strane u terasama sa skele s čela u punom profilu s potkopom i oknima

84.

Od čega se sastoji horizontalna saobraćajna signalizacija? uzdužnih oznaka vijugastih oznaka poprečnih oznaka

85.

Koliko iznosi širina zaštitnog pojasa za pojedine kategorije ceste u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunkare)?

autocestu najmanje 100 m autocestu najmanje 80 m magistralnu cestu najmanje 60 m magistralnu cestu najmanje 40 m regionalnu cestu najmanje 40 m regionalnu cestu najmanje 35 m lokalnu cestu najmanje 30 m lokalnu cestu najmanje 15 m

86. U koju vrstu metoda poboljšanja sigurnosti na cestama spada metoda dubinske analize saobraćajnih nezgoda?

preventivne metode

11

korektivne metodeopće metodesigurnosne metode

87.

Koje vrste podatak sadrži upitnik o saobraćajnoj nezgodi?podatke o putupodatke o vozilima koja su učestvovala u saobraćajnoj nezgodi oštećenjima vozila koja su u toj saobraćajnoj nezgodi nastala izjave učesnika u saobraćajnoj nezgodi izjave očevidaca saobraćajne nezgodepodatke o učesnicima u saobraćajnoj nezgodipovredama nastradalih osobapodatke o povrijeđenim i poginulim osobama i njihovim povredamapodatke o nastaloj materijalnoj šteti

88.

Koji su tipovi analize podataka o saobraćajnim nezgodama?Sumiranje broja nezgoda i trendovaIdentifikacija opasne lokacijeAproksimacija Izbor preventivne mjere za povećavanje sigurnosti saobraćajaKumulativna raspodjela broja poginulih

89.

Koje su koristi postojanja baze podataka o saobraćajnim nezgodama?laka identifikacija opasnih dionica i crnih tačakalaka procjena nastale štete na vozilimapraćenje učinaka korektivnih mjera za poboljšanje sigurnostiomogućava poznavanja imena svih učesnika saobraćajne nezgode

90.

Kako se definiše crna tačka u Bosni i Hercegovini? Crna tačka je mjesto na putu sa sličnim geometrijskim ili konstruktivnim elementima puta, a

u dužini do 400 metara, na kome se u toku 3 (tri) uzastopne godine, dogodilo najmanje šest saobraćajnih nesreća sa posljedicama po život i zdravlje ljudi ili četiri saobraćajne nesreće istih karakteristika sa posljedicama po život i zdravlje ljudi.

Crna tačka je mjesto na putu sa sličnim geometrijskim ili konstruktivnim elementima puta, a u dužini od 300 metara, na kojoj se dogodilo najmanje 5 sličnih tipova saobraćajnih nezgoda u jednoj godini ili najmanje 3 saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom u toku tri godine.

Crna tačka je mjesto na putu sa sličnim geometrijskim ili konstruktivnim elementima puta, a u dužini od 300 m metara, na kojoj se dogodilo najmanje 12 saobraćajnih nesreća u toku od 3 godine.

91.

Kako se dijele pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja? primarni sekundarni apsolutni relativni

92.

Koji su apsolutni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja? broj saobraćajnih nezgoda stepen nesigurnosti stepen nastradalih stepen poginulih težina saobraćajnih nezgoda broj povrijeđenih osoba broj poginulih osoba

12

93.

Koji su razlozi zbog kojih dolazi do izlijetanja motociklista sa ceste? zbog brzine neprilagođene uslovima na cesti zbog brzine neprilagođene vlastitim mogućnostima/mogućnostima motocikla zbog tehničke nemogućnosti zbog ostalih učesnika u saobraćaju zbog tehničke pogreške ili pogreške ostalih učesnika u saobraćaju

94.

Koji su najčešći uzroci nesreća u kojima su učestvovali motocikli? ljudski faktor putnički automobili motocikli vremenske prilike i stanje na cesti

95.

Koji su aktivni elementi sigurnosti kretanja motocikla? vozač motocikl zaštitna kaciga uticaj okoline i saobraćaja na vozača motocikla zaštitna odjeća

96.

Šta je kolektivni rizik? Kolektivni rizik predstavlja broj saobraćajnih nezgoda po kilometru ceste Kolektivni rizik predstavlja broj saobraćajnih nezgoda u odnosu na broj vozilo-kilometara na

datoj lokaciji

97.

Koliko faza postoje prema iskustvu u Zapadnoj Evropi i Direktivi Evropske Unije 2006/0182, kada se sprovodi revizija cestovne sigurnosti?

3 Faze :Idejni projekat, Glavni projekat, Prije otvaranja ceste 4 Faze: Idejni projekat, Glavni projekat, Prije otvaranja ceste, Rano korištenje - kada je put

određeno vrijeme u korištenju 2 Faze: Idejni projekat, Rano korištenje- kada je put određeno vrijeme u korištenju

98.

Šta predstavljaju dubinske analize konkretnih saobraćajnih nezgoda?Dubinske analize konkretnih saobraćajnih nezgoda predstavljaju takvu vrstu istraživanja koja

na precizan i detaljan način ukazuju na okolnosti pod kojima nastaju saobraćajne nezgode.Dubinske analize konkretnih saobraćajnih nezgoda predstavljaju analizu evidentiranih

tragova na mjestu saobraćajne nezgode koji ukazuju na okolnosti pod kojima nastaju saobraćajne nezgode.

99.

Šta predstavljaju IDS dubinske analize saobraćajnih nezgoda? Aktivnost za povećanje sigurnosti cesta Mjeru za povećanje sigurnosti cesta

100.

Koje godine je osnovana National Highway Traffic Safety Administration (NHTSA) Američka nacionalna administracija za sigurnost na cestama?

1957. godine 1970. godine 1975. godine

101. Koji program je 1979. godine osnovala NHTSA (National Highway Traffic Safety Administration) Američka nacionalna administracija za sigurnost na cestama, sa namjerom da potiče proizvođače na konstruisanje sigurnijih vozila i na poticanje kupaca da kupuju sigurnija vozila?

13

FARS – Fatality Analysis Reportin System NCAP – New Car Assesstement Program SCI – Special Crash Investigations (SCI)

102.

Zbog čega je neophodna i značajna edukacija ovlaštenih lica sa aspekta sigurnosti saobraćaja?

zbog provođenja nacionalne, regionalne i lokalne strategije sigurnosti saobraćajazbog provođenja državne strategije sigurnosti saobraćaja

103.

Koji je sastav uviđajne ekipe za vršenje uviđaja u slučaju nastanka saobraćajne nezgode u kojoj su nastale teže tjelesne povrede učesnika u saobraćajnoj nezgodi?

Policija Procjenitelj štete Tužilac Vještak saobraćajne struke Krim tehničar Vještak medicinske struke Ovlašteno službeno lice iz odjeljenja saobraćajnih istraga Vještak saobraćajne struke

104.

Kako je definisana saobraćajna nezgoda prema ZOSSP-u? ''saobraćajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u

pokretu i u kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili ozlijeđeno ili je izazvana materijalna šteta'' ''saobraćajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je učestvovalo najmanje dva vozila u

pokretu i u kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili ozlijeđeno ili je izazvana materijalna šteta'' ''saobraćajna nezgoda je nezgoda na cesti u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo i u

kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili ozlijeđeno ili je izazvana materijalna šteta''

105.

Koji su elementi za definisanje crne tačke?saobraćajne nezgode sa lako povrijeđenim osobamaposmatrani vremenski period broj saobraćajnih nezgodabroj nastradalih osoba u nezgodama dužina posmatrane dionice

106.

Koje kriterije je potrebno uvažiti u postupku identifikacije opasnih mjesta?dvokratnoperiod prikupljanja podatakaperiod posmatranjavišekratnoidentifikacione tehnologije tačnost podataka

107.

Šta je RSA (Road Safety Audit) revizija cestovne sigurnosti?Road Safety Audit (RSA), formalna je i standardizovana metoda za provođenje nezavisne i

integralne tehničke revizije projektnih karakteristika puta Road Safety Audit (RSA), formalna je i standardizovana metoda za provođenje nezavisne i

integralne tehničke revizije projektnih karakteristika puta i procjene uticaja istih na ponašanje vozača s aspekta bezbjednosti

Road Safety Audit (RSA), standardizovana metoda za reviziju projektnih karakteristika puta i procjene uticaja istih na ponašanje vozača s aspekta sigurnosti

108. Koje su faze revizije cestovne sigurnosti? revizija idejnog projekta revizija kategorizacija mreže revizija glavnog projekta revizija prije otvaranja saobraćajnice

14

revizija primjene normi i smjernica revizija ranog korištenje kada je saobraćajnica određeno vrijeme u korištenju‐

109.

Šta je tehničko vozilo?Tehničko vozilo je vatrogasno vozilo s pogonom na sva četiri točka, koje služi za tehničke

intervencijeTehničko vozilo je vatrogasno vozilo s pogonom na sva četiri točka, koje služi za gašenje

požara prilikom udesaTehničko vozilo je vatrogasno vozilo s pogonom na dva točka, koje služi za tehničke

intervencije

110.

Koja je osnovna podjela alata prema namjeni na vatrogasnim vozilima, koji se koriste prilikom spašavanja povrijeđenih u saobraćajnoj nezgodi,?

Alati za rezanje metalaKompresioni alatiHidraulički alati za razmicanje i povlačenjePumpe za pretakanje goriva

111.

Koji su relativni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja? broj saobraćajnih nezgoda stepen nastradalih osoba stepen nesigurnosti stepen poginulih broj povrijeđenih osoba stepen sigurnosti po kilometru ceste težina saobraćajnih nezgoda broj poginulih osoba sigurnost u odnosu na izvršeni rad vozila stepen ugroženosti stanovništva u saobraćajnim nezgodama

112.

Šta predstavlja EuroRAP?Upravljanje crnim tačkamaRevizija cestovne sigurnosti Međunarodni program ocjene sigurnosti cestaDubinska analiza saobraćajnih nesreća Evropski program ocjene sigurnosti cestaProcjena uticaja na sigurnost

113.

Koje su najčešće poruke kampanja u okviru poboljšanja sigurnosti, kao što su npr. kampanja ''Pazi kako voziš''?

Prolazak kroz crveno semaforsko svjetlo Brza vožnjaInformiranje vozača o upotrebi zimske opremeVožnja pod dejstvom alkoholaNedozvoljeno i rizično preticanjeNepoštivanje saobraćajnih znakovaSmanjenje emisije štetnih gasova

114. Kada bi se primjenjivala mjerila država zapadne Evrope u pogledu gustine cestovne mreže, kolika dužina cestovne mreže autoputeva BiH bi trebalo već da je u eksploataciji?

100 km autoputeva 1.000 km autoputeva2.000 km autoputeva

15

10.000 km autoputeva

115.

Koliko je realno očekivati smanjenje broja saobraćajnih nezgoda i poginulih u saobraćajnim nezgodama (u šestgodišnjem periodu) u okviru provođenja mjera i aktivnosti „Akcionog plana Strategije sigurnosti drumskog saobraćaja u BiH 2008.-2013.“?

30 %40 % 35 %

116.

Koje su osnovne karakteristike protokola EuroRAP-a? Mapiranje rizikaKontakti sa nadležnim institucijamaPrikupljanje i analiza podataka Ocjenjivanje putem zvjezdica Praćenje učinka

117.

Koja su dva najveća uzročnika saobraćajnih nezgoda u BiH?Nepoštivanje prvenstva prolazaTehnička neispravnostNepropisano preticanje i obilaženjeBrzina vozila

118.

Koje su vrste materijala prema stabilnosti prostornog oblika?materijali bez oblikatečni materijalisipki materijalipastozni materijaligasoviti materijalimaterijali stabilnog oblika

119.

Šta obuhvata tehnička dokumentacija cisterni za prevoz plina tipa AGS-22 i AGS-24? Putna transportna isprava Identifikacijska tablica Homologacijski certifikat Logotip klijenta Uputstva za rukovanje

120.

Šta predstavlja NSM? Upravljanje crnim tačkama Dubinsku analizu saobraćajnih nezgoda Upravljanje sigurnošću cestovne mreže Inspekciju sigurnosti cesta

121.

Koje su osnovne faze metodologije NSM? Proračun visine troškova saobraćajnih nezgoda Statističke analize podataka o saobraćajnim nezgoda širom cestovne mreže Utvrđivanje sigurnosnog potencijala Detaljna analiza kritičnih dionica Rangiranje mjera prema prioritetu provođenja

122. Koja su osnovna sredstva za osiguravanje tereta na transportnom sredstvu?visoke ili niske stranice kola

16

stupci kolaspecijalni držačipodupiračisredstva koja se pričvršćuju ekserimaprekrivačisredstva za neposredno i posredno vezivanje.

123.

Koji su osnovni dokumenti pri prevozu opasne materije (plina)??Dokumenti vozačaDokumenti vozila Dokumenti utovarne mehanizacijeDokumenti tereta Dokumenti istovarne mehanizacije

124.

Koji je minimalni nivo punjenja cisterne za prijevoz zapaljive tečnosti?cisterne zapremine preko 7500 (l) se pune sa najmanje 85 % zapremine, ali ne više od 90%cisterne zapremine preko 7500 (l) se pune sa najmanje 80% zapremine, ali ne više od 90%.cisterne zapremine preko 7500 (l) se pune sa najmanje 85% zapremine, ali ne više od 95%

125.

Za koje subjekte u sistemu sigurnosti je dizajniran softver EUSKA?PolicijuŠkole Direkcije za održavanje cestaAutoškole Saobraćajne vlastiInžinjering preduzećaPrevoznikeIstraživačke institucije

126.

Koje su najbitnije funkcionalnosti softvera EUSKA?Digitalne mapeSprečavanje saobraćajnih nesrećaDigitalna skica nesrećeAnaliza mogućnostiBrži odziv prilikom nastanka saobraćajne nesrećeAnaliza crnih tačakaBrojne opcije pretraživanjaKontrola kvalitete i saradnja

127.

Na koji način se dobijaju podaci primjenom metode ispitivanja mišljenja?anketiranjem brojanjem razgovorom vožnjom na terenu

128.

Koje vrste posmatranja se mogu primijeniti prilikom analize opasnog mjesta?neposrednoinduktivnoposrednomasovnopojedinačno

17

129.

Koji su osnovni elementi potrebni za definisanje crne tačke? broj saobraćajnih nezgoda, dužina posmatrane dionice, broj poginulih osoba na posmatranoj dionici ceste posmatrani vremenski period broj nastradalih osoba na posmatranoj dionici ceste PGDS na posmatranoj dionici ceste

130.

Koje su osnovne faze analize sigurnosti saobraćaja na cestama u cilju identifikacije potrebe za rekonstrukcijom i rehabilitacijom?

Opšta analiza stanja i tendencija sigurnosti saobraćaja na cijeloj cestovnoj mreži Analiza stanja po saobraćajnim dionicama i mapiranje rizika po ovim dionicama Analiza protoka saobraćaja na cestovnoj mreži Analiza stanja po kilometrima ceste i određivanje najopasnijih kilometara Analiza sigurnosti saobraćaja na raskrsnicama Detaljna analiza stanja i problema na najopasnijim kilometrima Analiza sigurnosti saobraćaja u gradskim sredinama

131.

Šta predstavlja skraćenica RIA?Road safety Audit – revizija cestovne sigurnostiRoad safety Inspection - inspekcija cestovne sigurnostiRoad safety Impact Assessment – procjena uticaja na sigurnost

132.

Koie su prednosti fotogrametrije?značajna ušteda vremena i novca manje informacija o snimljenom objektu mjerenje nepristupačnih objekata mjerenje pristupačnih objekata više informacija o snimljenom objektu

133.

Kako se s aspekta cestovnog saobraćaja može razvrstati osiguranje na CPR?pasivno (s cestovnim znacima) ručno aktivno (uređajima za osiguranje cestovnih prijelaza mehaničko

134.

Koji su elementi sigurnosti u cestovnom saobraćaju? vremenske prilike okolina cesta vozilo čovjek (vozač, pješak)

135.

Koje su karakteristične grupe za sigurnost saobraćaja u okviru Akcionog programa sigurnosti u saobraćaju EU?

korisnici cestovne infrastrukture, tehnologija vozila cestovna infrastruktura željeznička infrastruktura

136. Koliki je cilj smanjenja broja poginulih na cestama u okviru usvojenih nacionalnih planova sigurnosti cestovnog saobraćaja u zemljama EU, izražen u procentima?

18

30% 50% 70%

137.

Šta se ubraja u apsolutne pokazatelje sigurnosti cestovnog saobraćaja?broj saobraćajnih nezgoda (SN)broj poginulih osoba (Npog.)

težina saobraćajnih nezgoda (TSN)broj povrijeđenih osoba (Npovr.)

sigurnost u odnosu na izvršeni rad vozila

138.

Šta predstavlja „STICK“ dijagram?Dijagram u kojem su prikazane informacije povezane sa svakom saobraćajnom nezgodom

koja se dogodila u posljednjih tri do pet godina. Informacije uključuju referentni broj saobraćajne nezgode, datum, vrijeme, stanje na površini kolovoza i rasvjete, broj i vrste obuhvaćenih saobraćajnih nezgoda, skicu njihovog kretanja prije saobraćajne nezgode i težinu povreda

Dijagram sustavskog modeliranjaMedij za prenos podataka

139.

Na kojim udaljenostima od pružnog prijelaza se postavljaju znakovi upozorenja vozačima cestovnih vozila koji se kreću prema i nailaze na pružni prijelaz?

80 m od pružnog prijelaza50 m od pružnog prijelaza160 m od pružnog prijelaza240 m od pružnog prijelaza;1000 m od pružnog prijelaza

140.

Kakva može biti ponderisana vrijednost saobraćajnih nezgoda u cestovnom saobraćaju? opća ponderisana vrijednost saobraćajnih nezgoda (PVSNm.š.o.) ponderisana vrijednost saobraćajnih nezgoda korigovana težinom posljedica saobraćajnih

nezgoda (PVSNm.š.k.) univerzalna ponderisana vrijednost saobraćajnih nezgoda (PVSNm.š.u.)

141.

Koji su dokumenti doneseni na nivou EU koji imaju za cilj podizanje nivoa sigurnosti cestovnog saobraćaja?

Bijela knjiga Akcioni plan grada Zelena knjiga Akcioni program cestovne sigurnosti

142.

Koji se pokazatelji koriste za opis i međusobno upoređivanje saobraćajnih nezgoda u cestovnom saobraćaju?

apsolutni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćajarelativni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćajaslučajni pokazatelji sigurnosti cestovnog saobraćaja

143.

Koji u karakteristične vrste lokacija koje se uzimaju u obzir prilikom definisanja crnih tačaka? lokacije gdje dolazi do neobično mnogo saobraćajnih nezgoda i/ili lokacije gdje su rizici od saobraćajnih nezgoda izuzetno visoki i/ili lokacije gdje je veliki protok vozila lokacije gdje je težina saobraćajnih nezgoda izuzetno velika

19

144.

Koja treba biti vrijednost odstojanja između vozila ako se na putu kreću dva ili više vozila koja prevoze opasne materije?

100 metara 200 metara 300 metara

145.

Na koje ceste se odnosi inspekcija cestovne sigurnosti (RSI) ? Ceste koje su u izgradnji Postojeće ceste

146.

Kako se može definisati opasno mjesto u cestovnom saobraćaju? Kao mjesto sa “visokim rizikom” za vozače Kao mjesto sa “niskim rizikom” za vozače

147.

Koje radnje nije preporučljivo činiti dok vozite po magli? zaustaviti se uz ivicu kolovoza preticati

148.

Koje stručnjake treba da sačinjava revizorski tim u pregledu saobraćajnice? stručnjak za cestovnu sigurnost stručnjak za planiranje saobraćajni inženjer građevinski inženjer (projektant) stručnjak za područje ljudskih faktora lokalni predstavnik stručnjak za projektovanje

149.

Koji izraz se koristi za izračunavanje ponderisane vrijednosti nastradalih osoba u saobraćajnim nezgodama (PVNl.povr.):PVN l . povr .=30⋅N pog .+10⋅N t . povr .+1⋅N l . povr . (− )PVN l . povr .=30⋅N pog .+20⋅N t . povr .+10⋅N l . povr . (− )PVN l . povr .=20⋅N pog .+10⋅N t . povr .+1⋅N l . povr . (− )

150.

Koji su najčešći pokazatelji koji se koriste u postupku identifikacije opasnih mjesta i opasnih dionica?

Ponderisane vrijednosti bezdimenzionalnog karaktera Vrijednosti kolektivnog i individualnog rizika bezdimenzionalnog karaktera Ponderisane vrijednosti dimenzionalnog karaktera Vrijednosti kolektivnog i individualnog rizika dimenzionalnog karaktera

151.

Definisati cestovno-željeznički prijelaz? Željezničko-cestovni prijelaz (CŽP) je mjesto ukrštanja željezničke pruge i ceste, odnosno

mjesto prijelaza cestovne saobraćajnice preko željezničke pruge, a građevinski gledano mjesto ukrštanja kolovoza i gornje ivice šine koje se nalaze u istoj ravnini

Željezničko-cestovni prijelaz (CŽP) je mjesto ukrštanja željezničke pruge i ceste, odnosno mjesto prijelaza cestovne saobraćajnice preko željezničke pruge

152. Koje su vrste osiguranja cestovno-željezničkih prelaza, sa aspekta sigurnosti cestovnog saobraćaja?

Pasivno osiguranje Aktivno osiguranje

20

Osiguranje zvučnim signalima

153.

Na kojoj udaljenosti od najbliže šine se postavljaju branici na cestovno-željezničkom prijelazu? 3 m 4 m 2 m

154.

Kako se klasificiraju cestovno-željeznički prijelazi u Federaciji BiH prema načinu osiguranja: Svjetlosno zvučna signalizacija sa polubranicima Svjetlosno zvučna signalizacija bez polubranika Mehanički branici Andrejin krst sa znakom STOP Andrejin krst bez znaka STOP Privremeno osiguran Nelegalan i neosiguran Električni branici Privremeno neosiguran

155.

Šta predstavlja trokut preglednosti na cestovno-željezničkom prijelazu? Trokutom preglednosti osigurava se učesnicima u cestovnom saobraćaju nesmetan vidik na

željezničku prugu s obje strane ceste radi pravovremenog uočavanja voza u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge

Trokutom preglednosti osigurava se učesnicima u cstovnom saobraćaju nesmetan vidik na željezničku prugu samo sa jedne strane ceste radi pravovremenog uočavanja voza u cilju sigurnog prelaska preko željezničke pruge

156.

Koji su elementi trokuta preglednosti na cestovno-željezničkom prijelazu? Da su uglovi ukrštanja željezničke pruge i ceste različiti, ali ne manji od 20 º Da se cestovno vozilo prije prelaska željezničke pruge mora zaustaviti, a nakon pokretanja

kreće se jednoliko ubrzano dok ne postigne brzinu od 5 (km/h) uz ubrzanje od 1 m/s² Da se tačka zaustavljanja nalazi u ravnini sa saobraćajnim znakom „Andrejin križ“ Da su na prugama dopuštene različite brzine prolaska vozova Da su različite dužine cestovnih vozila koja prelaze željezničku prugu Da su uglovi ukrštanja željezničke pruge i ceste različiti, ali ne manji od 40 º Da na prugama nisu dopuštene različite brzine prolaska vozova

157.

Kolika širina kolovoza treba biti na području cestovno-željezničkih prijelaza prema Pravilniku o putnim prijelazima?

minimalno 5 (m) na postojećim prijelazima, a minimalno 5,5 (m) na novim prijelazima minimalno 5,5 (m) na postojećim prijelazima, a minimalno 6 (m) na novim prijelazima minimalno 4,5 (m) na postojećim prijelazima, a minimalno 5 (m) na novim prijelazima

158.

Razmak između dva cestovno-željeznička prijelaza zavisi od dozvoljene brzine kretanja na pruzi i iznosi?

1500 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina veća od 120 (km/h) 1500 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina veća od 100 (km/h) 1000 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina od 80 do 100 (km/h) 1000 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina od 70 do 100 (km/h) 700 (m) na pruzi gdje je dozvoljena brzina do 70 (km/h)

159. Koje su aktivne sigurnosne karakteristike vozila (automobila)? sigurnosni pojasevi

21

klasične aktivne karakterisitike sigurnosti vozila (autogume, kočnice i upravljač) zračni jastuci inteligentni sistemi aktivne sigurnosti vozila (ABS, ASR, EDS, ESP, BAS, GPS, CC, ISA, LKAS,

CVRS, ALC i dr.)

160.

Šta je ABS? ABS – Antiblokirajući kočioni sistem je sistem protiv blokiranja točkova koji pomaže vozaču da

„iskoristi“ raspoloživi koeficijent prianjanja, te da zadrži kontrolu nad upravljačem dok intenzivno ubrzava, posebno na klizavim površinama, odnosno da omogućava upravljivost i na „lošim“ podlogama.

ABS – Antiblokirajući kočioni sistem je sistem protiv blokiranja točkova koji pomaže vozaču da „iskoristi“ raspoloživi koeficijent prianjanja, te da zadrži kontrolu nad upravljačem dok intenzivno usporava, posebno na klizavim površinama, odnosno da omogućava upravljivost i na „lošim“ podlogama.

161.

Koliko satalita čini GPS (Global Positioning System)?? 25 satalita (22 u funkciji, 3 u operativnoj rezervi) 24 satalita (21 u funkciji, 3 u operativnoj rezervi 28 satalita (25 u funkciji, 3 u operativnoj rezervi)

162.

Koje podatke koristi ALC (Prilagođavanje svjetla) sistem da bi svjetla vozila prilagodio na optimalno osvjetljenje na dijelu puta kojim se kreće, odnosno na koji dolazi?

podatke GPS navigacije podatke elektronske mape podatke putnog računara podatke osnovne karte

163.

Šta je ARP? aktivni sistem zaštite pri prevrtanju aktivna kontrola protiv prevrtanja vozila automatsko aktiviranje osvjetljenja-farova

164.

Koliko iznose radijusi zona spašavanja pri izvlačenju osoba iz vozila nakon saobraćajne nezgode?

Prva zona ili sektor, koja se naziva unutrašnji krug ili mjesto rada, je zamišljeni krug promjera otprilike 5 – 10 m oko svakog vozila, koje je učestvovalo u udesu. Druga zona je veći krug dimenzija 10 – 15 m

Prva zona ili sektor, koja se naziva unutrašji krug ili mjesto rada, je zamišljeni krug promjera otprilike 3 – 5 m oko svakog vozila, koje je učestvovalo u udesu. Druga zona je veći krug dimenzija 5 – 10 m

Prva zona ili sektor, koja se naziva unutrašnji krug ili mjesto rada, je zamišljeni krug promjera otprilike 3 – 5 m oko svakog vozila, koje je učestvovalo u udesu. Druga zona je veći krug dimenzija 5 – 15 m

165.

Navesti članove tima za spašavanje povrijeđenih iz vozila nakon saobraćajne nezgode? Rukovoditelj spašavanja ili vođa ekipe, prvi član tehničke ekipe, glavni inspektor, drugi član

tehničke ekipe, koordinator za operemu, bolničar Rukovoditelj spašavanja ili vođa ekipe, prvi član tehničke ekipe, drugi član tehničke ekipe,

koordinator za operemu, bolničar Vođa ekipe, koordinator opreme, bolničar

166. Ko je u Bosni i Hercegovini nadležan za izvačenje nastradalih osoba iz vozila?

22

Komunalna preduzeća Vatrogasne službe Kantonalne direkcije za ceste Hitna pomoć Službe za održavanje puteva

167.

Šta se ubraja u opremu za izvlačenje nastradalih osoba iz vozila? Sjekač Elevator Elementi za stabilizaciju Ciklometar Razupirač Skidometar Proširivač Jastuci za podizanje

168.

Koje su osnovne tehnike pri izvlačenju nastradalih osoba iz vozila? stvaranje trećih vrata micanje krova pristup prostoru za noge Skidanje upravljača skidanje stranice vozila Rezanje B stuba Rezanje bočnog stakla odmicanje upravljačke ploče podizanje upravljačke ploče Skidanje vjetrobranskog stakla stabilizacija skidanje vrata

169.

Koje su karakteristike zahtjevnog postupka stabilizacije teških teretnih vozila? vozilo je na neravnom terenu, zapriječeno ili nije na svojim točkovima vozilo je na ravnom terenu i na svojim kotačima

170.

Zbog čega dolazi do čestog uklještenja putnika u autobusima u slučaju saobraćajne nezgode? Zbog konstrukcije šasije koja se lahko deformiše pri djelovanju sile i zbog popuštanja sjedišta vozila pri djelovanju sile

Zbog konstrukcije šasije koja se ne deformiše pri djelovanju sile i zbog popuštanja sjedišta vozila usljed sudara

Zbog konstrukcije šasije koja se teško deformiše pri djelovanju sile

171.

Koja je zadaća rukovoditelja (vođe ekipe) akcije spašavanja nastradalih osoba iz vozila? Rukovoditelj akcije spašavanja nastradalih osoba iz vozila je odgovoran za ukupnu

koordinaciju spasilačke ekipe i za komunikaciju s drugim službama i ekipama Rukovoditelj akcije spašavanja nastradalih osoba iz vozila je odgovoran za ukupnu koordinaciju

spasilačke ekipe i za komunikaciju s osobama zarobljenim u vozilu

172. Nabrojati tehničke komponente NIR-a (Nadzor i regulacija u cestovnom saobraćaju)? komunikacijske veze informacijske platforme sistemi za obradu podataka sistemi za prikupljanje podataka

23

173.

Nabrojati institucionalne komponente NIR-a (Nadzor i regulacija u cestovnom saobraćaju)? centar za upravljanje u slučaju opasnosti centar za informisanje putnika centar za upravljanje tranzitom centar za upravljane saobraćajem centar za nadzor

174.

Kako se vrši prikupljanje informacija sa terena kod upravljačkih centara u cestovnom saobraćaju?

pomoću učesnika u saobraćaju pomoću saobraćajne policije pomoću službi za održavanje cesta pomoću izvještača sa lica mjesta pomoću poziva putnika putem mobilnih telefona pomoću promjenljivih saobraćajnih znakova

175.

Koja su obilježja adekvatnog načina nadziranja i regulisanja saobraćaja iz upravljačkog centra? brojanje saobraćaja sakupljanje trenutnih podataka o protoku saobraćaja i uslovima na putevima obavještavanje učesnika u saobraćaju o saobraćajnim nezgodama i drugim usporenjima

saobraćaja proračun kapaciteta praćenje uslova na cestama

176.

Gdje se najčešće šalju evidentirani podaci o saobraćaju iz saobraćajno-operativnog centra? službama hitne intervencije (hitna pomoć, policija, vatrogasci, službe spašavanja ministarstvu sigurnosti sistemu izmjenjive saobraćajne signalizacije internet, radio ministarstvu za saobraćaj i komunikacije direkcijama za ceste

177.

Koja je ključna karakteristika centara za upravljanjem sigurnosti u saobraćaju? ne moraju da brzo odgovore na novonastalu situaciju moraju brzo odgovoriti na novonastalu situaciju moraju brzo odgovoriti na novonastalu situaciju samo ako se radi o saobraćajnim nezgodama

sa teže povrijeđenim osobama ne moraju brzo odgovoriti na novonastalu situaciju ako se radi o saobraćajnim nezgodama sa

lakše povrijeđenim osobama

178.

U kojim fazama životnog ciklusa ceste se provodi revizija cestovne sigurnosti?faza rekonstrukcijeperiodu slabe saobraćajne opterećenosti cestefaza izvodljivostifaza preliminarnog dizajnafaza detaljnog dizajnafaza prije puŠtanjA ceste u potrebufaza nakon puštanja ceste u upotrebu

PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZAŠTITE U ŽELJEZNIČKOM SAOBRAĆAJU

24

179.

Koji su aktivni elementi sigurnosti željezničkog saobraćaja? tehničko stanje vozila kontrola i održavanje željezničkih vozila kontrola i održavanje pruge, pružnih objekata, signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih

uređaja organizacija hitne pomoći i brze evakuacije ozlijeđenih osoba obuka kadrova brzo osposobljavanje pruge za saobraćaj

180.

Koji su pasivni elementi sigurnosti željezničkog saobraćaja? kontrola rada kadrova organizacija hitne pomoći i brze evakuacije ozlijeđenih osoba, brzo osposobljavanje pruge za saobraćaj, tehničko-sigurnosne karakteristike željezničkih vozila kao npr. vanjska i unutarnja sigurnosna prozorska stakla

181.

Koji su najvažniji faktori koji utiču na sigurnost u tunelima? Aerodinamički oblik saobraćajnih sredstava kvalitet tunelske obzide pojava vode ukupna dužina tunela pojava leda položaj kolosijeka u odnosu na tunel brzina pri mimoilaženju dva željeznička voza

182.

Šta je kontaktna mreža? Kontaktna mreža je dio sistema stabilnih postrojenja elektrovuče duž kolosijeka kojim se

razvodi električna energija iz elektrovučne podstanice i napaja električno vozilo. Kontaktna mreža je dio sistema mobilnih postrojenja elektrovuče duž kolosijeka kojim se

razvodi električna energija iz elektrovučne podstanice i napaja električno vozilo

183.

Kako se vrši zaštita od električne struje tokom radova na kontaktnoj mreži? motke za uzemljenje stezaljke za tračnice izoliranog ključa za prenošenje I pritezanje stezaljki za tračnice

184.

Koje vrste roba se ne smiju primati u skladišta unutar skladišnih zgrada? Eksploziv i predmeti punjeni eksplozivom Duhan i duhanski proizvodi Komprimirani plinovi Tvari koje se zapaljuju same od sebe ili u dodiru sa vodom Oksidirajuće tvari

185.

Šta su skretnice? Skretnice su konstrukcije željezničkoga gornjeg ustroja koje omogućavaju nesmetan prijelaz

željezničkih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi Skretnice su konstrukcije željezničkoga gornjeg ustroja na kojima se zaustavljaju željezničkia

vozila radi ulaska i izlaska putnika ili ukrcaja ili iskrcaja robe. Skretnice su konstrukcije željezničkoga donjeg ustroja koje omogućavaju nesmetan prijelaz

željezničkih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi

186. Šta je pružni prijelaz u nivou? Pružni prijelaz u nivou je ukrštanje željezničke pruge i javnog puta ili nekategorisanog puta

koji se koristi za putni saobraćaj u istom nivou.

25

Pružni prijelaz u nivou predstavlja medusobno ukrštanje dvije željezničke pruge u istom nivou

187.

Šta su nezaštićeni pružni prijelazi (Prn )? samo sa znakom “Andrejin krst” znakom “Andrejin krs” i (polu)rampama (pulu)rampama i putnim signalom

188.

Na osnovu čega se određuje ambalažna grupa za opasne materije klase 3? zapaljivosti tečnosti tačke paljenja gustine tečnosti tačke ključanja

189.

Koji su najčešći uzroci nesreća na cestovnom prelazu ?nepoštivanje saobraćajnih znakovatehnička neispravnost vozilanekorištenje pojasaupotreba mobitelaneprilagođena vožnjaprolazak automobila ispod spuštenih branika i polubranikaloša vidljivost i preglednost cestovnog prelaza

190.

Šta su zaštičeni pružni prijelazi (Prn)? Zaštićeni Prn su oni koji su opremljeni sa tehničkim sredstvima koja učesnicima u putnom

saobraćaju onemogućavaju prijelazak željezničke pruge (poluge (polu-)rampi) ili koja najavljuju dolazak voza i/ili sprečavaju učesnike u putnom saobraćaju da pređu željezničku prugu (putni signali), ukoliko se voz približava Prn ili ukoliko preko njega prijelazi

Zaštićeni Prn su oni koji su označeni znakom “Andrejev krst” I koji nisu opremljeni tehničkim sredstvima koji učesnicima u putnom saobraćaju onemogućavaju prijelazak željezničke pruge

191.

Koji su glavni dijelovi šine? tijelo šine glava šine vrat šine oblik šine nožica šine

192.

Na koji način se rješava problem naboranosti šine? fizikalni način hemijski način farbanje metalurški način premazivanje brušenje

193.

Koji su glavni dijelovi skretnica? prijevodnički uređaj glavna šina međušine srcište

194. U cilju sigurnosti koje karakteristike moraju ispunjavati pružni prelazi? karakteristike u pogledu prostornih uslova

26

karakteristike u pogledu građevinskih uslova karakteristike u pogledu saobraćajnih uslova karakteristike u pogledu estetskih uslova karakteristike u pogledu tehničkih uslova

195.

Koliko mora da iznosi radijus svjetlosnog signala u osnovi trouglaste ploče sa stranicom 900 mm?

200 mm 300 mm 250 mm

196.

Pomoću čega se vrši zaustavljanje drumskog saobraćaja na putnim prijelazima? pomoću branika pomoću službenika MUP-a pomoću drumskih signala pomoću osoblja za održavanje

197.

Kako se mogu podjeliti putni prijelazi u nivou prema vrsti tehničkog obezbjeđenja? prelazi obezbjeđeni samo saobraćajnim znakom “STOP” i “Andrejinim krstom” prelazi sa trouglom i dvije trepćuće crvene lampe koje se naizmjenično uključuju i isključuju prijelazi koji uopće nisu označeni prelazi obezbjeđeni branicima ili polubranicima prelazi obezbjeđeni znakom pravo s prvenstvom prolaza

198.

Kakvi mogu biti prijelazi obezbjeđeni branicima ili polubranicima? ručni na poteg poluautomatski koji se aktiviraju uvijek u točno određeno vrijeme kada je predviđen

nailazak voza automatski i upravljani elektrorelejnom postavnom spravom automatski i upravljani nailaskom voza na određeni šinski kontakt

199.

Šta označava saobraćajni znak na slici? Znak »približavanje prelazu puta preko željezničke pruge sa branicima ili polubranicima«, koji označava udaljenost do prelaza puta preko željezničke pruge u nivou, koji je obezbijeđen branicima ili polubranicimaZnak »približavanje prelazu puta preko željezničke pruge bez branika ili polubranika«, koji označava udaljenost do prelaza puta preko željezničke pruge u nivou, koji je obezbijeđen branicima ili polubranicima

200.

Koju udaljenost od putnog prijelaza označava znak na slici? 160 m 100 m 220 m 50 m

201.

Što označava saobraćajni znak „Andrejin krst“? ukrštanje na kojem je obavezno zaustavljanje voza mjesto na kome put prelazi preko željezničke pruge u nivou bez branika ili polubranika sa

jednim, odnosno sa dva ili više kolosijeka mjesto na kome put prelazi preko željezničke pruge u nivou sa branicima ili polubranicima sa

jednim, odnosno sa dva ili više kolosijeka

202. Šta je potrebno ustanoviti tehničkim pregledom željezničkoga vozila? broj saobraćajnih nezgoda udovoljava li vozilo propisanim uslovima

27

ima li ugrađene propisane i ispravne uređaje i opremu je li sposobno za siguran saobraćaj je li vozilo komforno odgovara li serijski ili pojedinačno proizvedeno vozilo odobrenom prototipu

203.

Šta su zaštićeni putni prijelazi?Zaštićeni putni prijelazi su oni koji su opremljeni sa tehničkim sredstvima koja učesnicima u

putnom saobraćaju onemogućavaju prelazak željezničke pruge ili koja najavljuju dolazak voza i/ili sprečavaju učesnike u putnom saobraćaju da pređu željezničku prugu ukoliko se voz približava putnom prijelazu ili ukoliko preko njega prelazi.

Zaštićeni putni prijelazi su oni koji su označeni znakom "Andrejin krst" i koji nisu opremljeni tehničkim sredstvima koji učesnicima u putnom saobraćaju onemogućavaju prelazak željezničke pruge.

204.

Kojim pravilnikom je uređena oblast o prevozu opasnih materija željeznicom? Pravilnik 56-a Pravilnik RID Pravilnik o zaštiti na radu na željeznicama Pravilnik RIB Pravilnik ADR

205.

Koji su vanredni događaji zbog kojih nastaju otkazi? nalet voza sudar vozova snijeg nalet manevarskog sistema zastoj kašnjenje voza iskliznuće voza iskliznuće manevarskog sistema sudar na željezničko cestovnim prijelazima požar,eksplozija ili elementarna nepogoda

206.

Nabrojati četiri osnovne kategorije vanrednih događaja?ozbiljna nesrećaveća materijalna štetanesrećaizbjegnuta nesrećaštetaonečišćenje okolišaporemećaj

207.

Kako se dijele skretnice prema osnovnoj namjeni i konstrukciji? jednostruke dvostruke trostruke križne kružne kombinirane

208. Kojim propisima je uređena oblast o prevozu opasnih materija željeznicom?Propisima o opasnim materijama Pravilnikom o međunarodnom prijevozu opasnih materija željeznicom (Pravilnik RID) Uputstvom o prijevozu robe (Uputstvo 162) Saobraćajnim pravilnikom (Pravilnik 2)

28

Uputstvu o opasnim materijama ŽFBH Pravilnikom o upotrebi vagona, kontejnera, (Uputstvo 90) Tarifom za prijevoz robe u unutrašnjem prijevozu (Spt 31 Deo 1)

209.

Šta je potrebno analizirati za siguran prijevoz opasnih materija?potencijalne opasnostivrstu transportnog sredstvanačin utovara i istovaramjere zaštite u svim fazama prijevoza

210.

Od kojih vremenskih i atmosferskih uticaja je potrebno zaštiti prugu? bujica rijeka sunca kiša jezerski i morski valovi vjetar sniježni nanosi padinsko kamenje, odroni i dr.

211.

Vanredni događaj u željezničkom saobraćaju predstavlja situaciju koja je prouzrokovala smetnju u saobraćaju i imala za neposrednu posljedicu jedno ili više slijedećih stanja?

otežavanje odvijanja saobraćajagubitak na obimu radaonemogućavanje odvijanja saobraćajasmrt licateža povreda licakvar pervoznog sredstvaugrožavanje života licananošenje materijalne štete.

212.

Vanredni događaji na putnim prijelazima se mogu podijeliti prema odgovornosti?događaje nastali aktivnošću željezničkog osobljadogađaje nastali neispravnošću kontaktne mrežedogađaji nastali neispravnošću vučnog voziladogađaje nastale aktivnošću drugih učesnika u saobraćaju u području punog prijelaza

213.

Koje građevine se koriste za zašitu donjeg ustroja željezničkih pruga? potporni zidovi obložni zidovi zasadi biljaka jarkovi zaštitne ograde drenaže

214.

Kome se dostavlja Zapisnik o nesretnom slučaju, prema postupku isljeđivanja u željezničkom saobraćaju?

sektoru za putnički i teretni transport prilaže se isljednom materijaluosiguravajućem zavodu ostavlja blokupovrijeđenom licu, srodniku ili punomoćnikuzadržava se i čuva u arhivi 20 godina

29

215.

Koji je rok za provođenje postupka isljeđenja u željezničkom saobraćaju?25 dana30 dana15 dana 5 dana

216.

Kako se dijeli održavanje gornjeg ustroja željezničke pruge? tekuće održavanje pruge investicijsko održavanje pruge dnevno održavanje pruge mjesečno održavanje veliki popravak pruge (remont kolosijeka)

217.

Koji su aktivni elementi sigurnosti željezničkog saobraćaja? čvrstoća željezničkih vozila kontrola i održavanje željezničkih vozila kontrola i održavanje pruge,pružnih objekata, signalno sigurnosnih telekomunikacijskih

uređajaobuka kadrova oblikovanost putničkih sjedala i unutarnjih površina putničkih kabina tehničko stanje vozila

218.

Koji su pasivni elementi sigurnosti željezničkog saobraćaja? kontrola rada kadrova organizacija hitne pomoći i brze evakuacije ozlijeđenih osoba, brzo osposobljavanje pruge za saobraćaj, tehničko-sigurnosne karakteristike željezničkih vozila kao npr. vanjska i unutarnja sigurnosna prozorska stakla

219.

Kako su označeni nezaštičeni pružni prijelazi (Prn )? označeni samo sa znakom “Andrejin krst”

označeni znakom “Andrejin krst” i (polu)rampama označeni putnim signalom i (pulu)rampama

220.

Šta su zaštičeni pružni prijelazi (Prn)? Zaštićeni Prn su oni koji su opremljeni sa tehničkim sredstvima koja učesnicima u putnom

saobraćaju onemogućavaju prijelazak željezničke pruge (poluge (polu-)rampi) ili koja najavljuju dolazak voza i/ili sprečavaju učesnike u putnom saobraćaju da pređu željezničku prugu (putni signali), ukoliko se voz približava Prn ili ukoliko preko njega prijelazi

Zaštićeni Prn su oni koji su označeni znakom “Andrejev krst” I koji nisu opremljeni tehničkim sredstvima koji učesnicima u putnom saobraćaju onemogućavaju prijelazak željezničke pruge

221.

Koliki mora biti najmanji razmak između željezničke pruge i ceste mjereno od osi najbližega kolosijeka do najbliže tačke gornjega ustroja ceste:

4 (m)6 (m) 8 (m)10 (m)

222.

Koja je svrha križnih skretnica?odvaja samo jedan odvojeni kolosijek u skretanjeosigurava prelaženje vozila s jednoga kolosijeka na drugipovezuje različite širine kolosijeka

223.

Koje mjere se provode za sprečavanje udesa na putnim prelazima? Građevinsko – tehničke mjere Organizaciono – nadzorne mjere Potpuna zabrana kretanja cestovnih vozila preko putnih prelaza Zakoni i propisi

30

224.

Pomoću koje formule računamo dužinu (Lu) prije putnog prelaza na kojoj se aktivira automatika za osiguranje istog? (gdje je Tpr - vrijeme prelaska najsporijeg i najdužeg cestovnog vozila preko putnog prelaza, što odgovara vremenu nailasku voza na putni prelaz; V – brzina voza).

Lu=T pr⋅V max

3,6[m ]

Lu=T pr⋅V min

3,6[m ]

225.Kakvi mogu biti signalni znakovi u željezničkom saobraćaju?Signalni znakovi u željezničkom saobraćaju mogu biti vidni (optički) i zvučni (akustički, čujni).

226.

Šta se podrazumijeva pod Vanredni događaj u željezničkom saobraćaju?Vanredni događaj u željezničkom saobraćaju predstavlja situaciju koja je prouzrokovala smetnju u saobraćaju i imala za neposrednu posljedicu jedno ili više slijedećih stanja: otežavanje odvijanja saobraćaja, onemogućavanje odvijanja saobraćaja, smrt lica, teža povreda lica, ugrožavanje života lica i nanošenje materijalne štete.

227.

Uloga i namjena zaštitnih ograda u saobraćaju?Zaštitne ograde su tehničko-sigurnosne konstrukcije kojim je osnovna svrha spriječiti slijetanje vozila sa ceste. Zaštitna ograda mora biti opremljena reflektirajućim oznakama ili smjerokaznim stubovima, na desnoj strani u smjeru vožnje crvene boje, a s lijeve strane bijele boje. Na kolovozu s jednosmjernim saobraćajem reflektirajuća oznaka je sa obje strane crvene boje. Ove ograda se izrađuju od čelika, betona ili u kombinaciji.

228.

Koje je uloga signalnog uređaja u željezničkom saobraćaju sa stajališta sigurnog odvijanja saobraćaja?Sa stajališta sigurnosti odnosno sigurnog odvijanja saobraćaja, od presudnog značaja kod signalnih uređaja u željezničkom saobraćaju su:davanje signalnog znaka za regulaciju saobraćaja, primanje informacije koja nedvosmisleno određuje način odvijanja saobraćaja nakon signalnog znaka i reakciju na primljenu informaciju

229.

Šta predstavlja osiguranje prelaza polubranicima?Predstavlja način osiguranja prelaze gdje: motke polubranika zatvaraju samo pola ceste i

vozilo ne može ostati „zarobljeno“ na cestovnom prijlazu. Uklučivanje zvona, svjetlosnih signala i spuštanje i dizanje motki polubranika obavlja se automatski, nailaskom voza na uključne ili isključne tačke Predstavlja način osiguranja prelaze gdje: motke polubranika zatvaraju cijelu cestu. Uključivanje zvona, svjetlosnih signala i spuštanje i dizanje motki polubranika obavlja se automatski, nailaskom voza na uključne ili isključne tačke

230.

Kako se definiše pojam „vozni red“ u željezničkom saobraćaju? Vozni red je na propisani način sastavljen i spojen niz željezničkih vozila s jednim ili više

vučnih vozila, ili samo vučno vozilo, ili željezničko vozilo za posebne namjene s vlastitim pogonom koje ispunjava propisane uslove te označen propisanim signalima.

Vozni red prugama je opći akt upravitelja infrastrukture koji određuje sva planirana kretanja vozova i željezničkih vozila na željezničke infrastrukture kojima on upravlja u toku razdoblja za koje vozni red važi.

Vozni red je željezničko vozilo s vlastitim pogonom

231. Koliko km pruge obuhvata željeznička mreža u BiH? 1200

31

1500 1031 1350

232.

Šta se ubraja među najvažnije faktore sigurnosti i zaštite željezničkog saobraćajnog sistema: čvrstoća željezničkih vozila, ujednačena osovinska opterećenja usporene vožnje prilagođene brzine

233.

Znak »Andrejin križ« označava mjesto na kojem: cesta prelazi preko željezničke pruge u nivou bez branika ili polubranika s jednim

kolosijekom cesta prelazi preko željezničke pruge u nivou bez branika ili polubranika s dva ili viče

kolosjeka

234.

Kolika udaljenost između pružnih prijelaza u nivou treba biti ako je dozvoljena brzina kretanja na toj dionici pruge preko 120 km/h?

3000 metara 2000 metara 1000 metara

235.

Kolika udaljenost između pružnih prijelaza u nivou treba biti ako je dozvoljena brzina kretanja na toj dionici pruge 100 km/h uključujući i brzinu od 100 km/h?

3000 metara 1000 metara 2000 metara

236.

Sa koliko su elektro i dizel lokomotiva raspolagale željeznice Bosne i Hercegovine pred agresiju 1991.godine?

65 87 94

237.

Kako se vrši zaštita od električne struje tokom radova na kontaktnoj mreži? Motke za uzemljenje Stezaljke za tračnice

238.

Šta su skretnice? Skretnice su konstrukcije željezničkoga gornjeg ustroja koje omogućavaju nesmetan prijelaz

željezničkih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi Skretnice su konstrukcije željezničkoga gornjeg ustroja na kojima se zaustavljaju željezničkia

vozila radi ulaska i izlaska putnika ili ukrcaja ili iskrcaja robe. Skretnice su konstrukcije željezničkoga donjeg ustroja koje omogućavaju nesmetan prijelaz

željezničkih vozila i cijelih vozova s jednoga kolosijeka na drugi

239. Šta se u željezničkom saobraćaju daje željezničkim signalima i signalnim oznakama? zabrane avize ograničenja upozorenja dopuštenja za polazak odjave voza

32

predavize naredbe obavijesti za siguran tok saobraćaja

240.

Kako se dijele vanredni događaji prema mjestu nastanka, uzrocima nastanka i posljedicama koje su prouzrokovali ili su mogle biti prouzrokovane?

Udesi Nezgode Vanredni događaj na putnom prijelazu i u njegovoj blizini Elementarne nepogode

241.

Koje podatke mora sadržavati usmeno obavještenje o vanrednom događaju koje podnosi željeznički radnik?

podatke o pravovremeno poduzetim sigurnosnim mjerama podatke o vremenskim prilikama podatke o mjestu i vrsti vanrednog događaja podatke o nastaloj materijalnoj šteti podatke o uzroku nastanka vanrednog događaja podatke o tome ima li ozlijeđenih i poginulih osoba

242.

Koji su osnovni objekti zaštite pruge ? potporni zidovi obložni zidovi zasadi biljaka jarkovi zaštitne ograde drenaže sigurnosne ograde zaštitne kapije kontaktne mreže

243.

Koji su pasivni elementi sigurnosti željezničkog saobraćaja? kontrola rada kadrova organizacija hitne pomoći i brze evakuacije ozlijeđenih osoba sigurnosna prozorska stakla održavanje pruge brzo osposobljavanje pruge za saobraćaj tehničko-sigurnosne karakteristike željezničkih vozila

244.

Koji su slučajevi kada drenažni sistem ima ulogu mjera sanacije zemljanog trupa u eksploataciji?

sanacija planuma pruge deformisanog zastornim koritima, vrećama ili džepovimasanacija kosine na kojoj je izgrađen zemljani trup sanacija i rekonstrukcija jarkovasanacija potpornih zidova iznad i ispod niveletesanacija klizišta svih oblika kaptaža izvora na kosinama usjeka sanacija i rekonstrukcija pružnih prelaza

245. Od koijh elemenata se sastoji gornji stroj željezničke pruge?šina pragpotporni zid kolosječni pribor

33

zastorkontaktna mreža

246.

Koja su glavna oštećenja šine? lomovi naboranost pucanje korozija habanje (trošenje)

247.

Koje su mjere za smanjenje habanja šina? upotreba šina veće zatezne čvrstoće upotreba šina sa većom nožicom mazanje bočne strane glave vanjske šine u krivinama na posebno pripremljenim mjestima upotreba šina sa debljim vratom šine

248.

Koje su osnovne karakteristike zaštite pruga u BiH? Svi pružni prijelazi su osigurani rampama. Moderna rješenja kao što su zaštitne ograde i zidovi,

primijenjena su na većini mreže pruga. Većina pružnih prijelaza su zaštićeni rampama. Moderna riješena kao što su zaštitne ograde i

zidovi, primijenjena su na pojedinim dionicama pruge. Određeni broj pružnih prijelaza su osigurani rampama, dok na ostalim pružnim prijelazima

postoje samo elementi vertikalne signalizacije ili nisu nikako osigurani. Moderna riješena kao što su zaštitne ograde i zidovi, nisu karakteristični za postojeću mrežu pruga.

249.

Koje su karakteristične mjere za spriječavanje neadekvatnog prelaska preko pruge? Građevinske mjere, izgradnja fizičkih barijera (zaštitnih ograda) Edukacija učesnika u saobraćaju koji prelaze preko pruge Brz prelazak preko pruge Represivne mjere, kažnjavanje

250.

Navesti opću klasifikaciju grešaka i kvarova tehničkih sistema u željezničkom saobraćaju? iznenadan kvarovi postupni kvar ili otkaz neovisan kvar potpuni kvar jednostavan kvar djelomičan kvar prolazni kvar povratni kvar ili otkaz slučajni kvar ili pogreška sistematski kvar ili pogreška

251.

Šta obuhvata nivo pouzdanosti podsistema željezničkog saobraćaja? Nivo pouzdanosti podsistema željezničkog saobraćaja obuhvata interakciju uređaja (signala),

čovjeka (mašinovođa) i pokretnog sredstva (lokomotiva) Nivo pouzdanosti podsistema željezničkog saobraćaja obuhvata interakciju uređaja (signala) i

pokretnog sredstva (lokomotiva) Nivo pouzdanosti podsistema željezničkog saobraćaja obuhvata interakciju čovjeka

(mašinovođa) i pokretnog sredstva (lokomotiva)

252. Šta su zaštićeni putni prijelazi?

34

Zaštićeni putni prijelazi su oni koji su opremljeni sa tehničkim sredstvima koja učesnicima u putnom saobraćaju onemogućavaju prelazak željezničke pruge ili koja najavljuju dolazak voza i/ili sprečavaju učesnike u putnom saobraćaju da pređu željezničku prugu ukoliko se voz približava putnom prijelazu ili ukoliko preko njega prelazi

Zaštićeni putni prijelazi su oni koji su označeni znakom "Andrejin krst" i koji nisu opremljeni tehničkim sredstvima koji učesnicima u putnom saobraćaju onemogućavaju prelazak željezničke pruge

253.

Šta je osigurao projakt SAFETRAIN (sigurnosni voz)? SAFETRAIN je osigurao potrebne znanstvene pokazatelje za obvezne tehničke specifikacije o

estetskim karakteristikama voznog parka SAFETRAIN je osigurao potrebne znanstvene pokazatelje za obvezne tehničke specifikacije o

mehaničkim karakteristikama voznog parka SAFETRAIN je osigurao potrebne znanstvene pokazatenje za obvezne tehničke specifikacije o

mehaničkim karakteristikama pruga

254.

Koje se naprave koriste za osiguranje cestovnih prijelaza u nivou? uređaji osiguranja koji se uključuju ručno uređaji osiguranja koje se uključuju daljinski s centralne postavnice uređaji osiguranja koje uključuje i isključuje sam voz pri dolasku i odlasku

PITANJA IZSIGURNOSTI I ZAŠTITE U ZRAČNOM SAOBRAĆAJU

255.

Koje su relevantne organizacije u oblasti zračnog saobraćaja u svjetskim razmjerima? Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva – ICAO Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika IATA Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva – FIATA Internacionalna zračna organizacija BH DCA

256.

Koje su osnovne funkcije ICAO-a? administrativna zakonodavna sudska izvršna legislativna

257.

Koje organizacije su nadležne za organiziranje, kontrolu i upravljanje zračnim saobraćajem u Bosni i Hercegovini i za izdavanje saglasnosti za otvaranje aerodroma ?

Organizacija za zrakoplovstvo BIH Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine Udruženje avio-prijevoznika BiH Direkcija za zračni prijevoz DZP Udruženje vojnog zrakoplovstva BiH

258.

Koji je najvažniji pravni akt kojim se uređuju odnosi u zrakoplovstvu BiH? Zakon o osnovama sigurnosti zračnog saobraćaja Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine Zakon o zračnim putevima i uslovima odvijanja zračnog saobraćaja Pravilnik o zračnom saobraćaju BiH

259. Koji su osnovni sigurnosni postupci u zračnom saobraćaju? predviđanje opasnosti uočavanje opasnosti sprečavanje nezgode/nesreće ublažavanje nesreće

35

otklanjanje ili ublažavanje posljedica nezgode/nesreće, izbjegavanje nesreće

260.

Koje su to organizacione razine službe kontrole letenja zadužene za obavljanje operativnih zadataka?

aerodromska kontrola letenja prilazna kontrola letenja avionska kontrola letenja oblasna kontrola letenja poletno-slijetna kontrola letenja

261.

Šta obuhvata svjetlosno obilježavanje poletno-slijetnih staza? ivična svjetla svjetla praga i bočne prečke staze svjetla kraja poletno-slijetne staze svjetla krila aviona svjetla ose staze svjetla zone dodira svjetla tornja svjetla mjesta za zaustavljanje aviona

262.

Šta znači skraćenica TCAS?Uređaj za izbjegavanje saobraćajaSistem za izbjegavanje saobraćaja u zraku i sudara u zrakuSistem za izbjegavanje sudaraUređaj za izbjegavanje saobraćaja na zemlji i sudara na zemlji

263.

Šta je GPWS? Sistem koji upozorava pilota da je sistem u opasnosti od udara u zemlju Sistem koji upozorava putnike da se pripreme za slijetanje Sistem koji upozorava kontrolu leta da je zrakoplov u opasnosti

264.

Koje vrste upozorenja izdaje ACAS? Upozorenje o zračnom putu Upozorenje o saobraćaju Upozorenje o letu Upozorenje o odluci

265. Kako se mogu svrstati kriterijumi za podjela aerodroma? prema statusu aerodroma prema veličini i karakteru saobraćajnih tokova aerodrom za generalno zrakoplovstvo prema vrsti saobraćajnih tokova prema veličini grada u kojem se nalazi aerodrom prema namjeni aerodroma i vrsti aviona prema položaju zemlje u kojoj se nalazi aerodromprema duljini poletno-slijetne staze prema širini PSS prema instrumentalnoj opremljenosti prema veličini i karakteru saobraćajnih tokova prema udaljenosti od centra grada prema vrsti saobraćajnih tokova

36

266.

Kroz koje segmente se odvija zaštita u zračnom saobraćaju? održavanje PSS pregled PSS uvježbavanje voznog osoblja kontrolu manevarskih površina PSS kontrola saobraćaja pregled i kontrola aviona

267.

Kako je izvršena ICAO klasifikacija aerodroma prema instrumentalnoj opremljenosti poletno-slijetne staze?

aerodromi za unutrašnji (domaći) saobraćaj pss za neprecizno prilaženje aerodromi za međunarodni saobraćaj pss za precizno prilaženje kategorije I pss za precizno prilaženje kategorije II pss za precizno prilaženje kategorije III

268.

Od kojih elementa sa sastoji aerodromska površina? Poletno-siijetna staza – PSS Rulna staza – RS Spojnica Cargo terminal Carinska zona Mimoilaznica Rulna staza za vezu platformi Pristanišna platforma Platforma tehničkog kompleksa Kontrolni toranj

269.

Koji su najvažniji elementi kod vizualnog kontakta pilota sa PSS? horizont osa poletno-slijetne staze ivice poletno-slijetne staze prag i kraj poletno-slijetne staze prilazne saobraćajnice mreža i površine JGPP pristanišna zgrada domaćeg i međunarodnog saobraćaja carinska zona

270.

Šta je ciljna tačka? Ciljna tačka je zona na stazi na kojoj bi trebalo da se realizuje slijetanje. Oznaka ove zone

sastoji se od para pravougaonika postavljenih simetrično u odnosna osu staze. To je oznaka ivice poletno-slijetne staze sastoji se od dvije paralelne neprekidne linije koje

se protežu duž ivice staze, od jedne do druge oznake praga Ciljna tačka je mjesto za čekanje dozvole za polijetanje Mjesto gdje će avion biti parkiran radi izlaska putnika

271.

Koji su aspekti sigurnosti u zračnom saobraćaju? tehnički prostorni tehnološki organizacijski strukturni

272. Šta predstavlja sigurnost zračne plovidbe?

37

Sigurnost zračne plovidbe predstavlja termin koji obuhvata teoriju, istraživanje i kategorizaciju neuspješnih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge

Sigurnost zračne plovidbe predstavlja termin koji obuhvata istraživanje neuspješnih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge

Sigurnost zračne plovidbe predstavlja termin koji obuhvata preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge

273.

Šta obuhvata obezbjeđenje zračnog saobraćaja? kontrolu letenja informisanje zrakoplova u letu planiranje i organizovanje letenja predviđanje opasnosti regulisanje protoka saobraćaja meteorološko obezbjeđenje tehnološko obezbjeđenje tehničko obezbjeđenje

274.

Koje su zone definisane na svakom međunarodnom aerodromu? zemaljska strana, manevarske površine, zone ograničenog kretanja, restriktivne zone

kretanja zemaljska strana, zračna strana, sigurnosne zone ograničenog pristupa, kritični dijelovi

sigurnosnih zona ograničenog pristupaPSS, rulne staze, platforma, zone za parkiranje aerodromske opreme

275.

Kad je potreban pregled vozila u kompleksu aerodroma?uvijek kada vozila ulaze u sigurnosne zone ograničenog pristupa, vozila se podvrgavaju

pregledu u cilju sprečavanja unošenja zabranjenih predmeta u te zonekada to zahtjevaju sigurnosne službekada postoji sumnja da se u vozilu nalaze zabranjeni predmeti

276.

Šta je opasnost sa aspekta odvijanja zrakoplovnog saobraćaja? opasnost - stanje objekta koje predstavlja potencijalnu opasnost od izazivanja povreda

osoblja, štete na opremi ili strukturama, gubitak materijala ili smanjenje mogućnosti obavljanja predoređene funkcije

opasnost - stanje objekta koje predstavlja potencijalnu opasnost od izazivanja povreda osoblja

opasnost- bilo koja situacija koja može izazvati povređivanje putnika ili kvar na zrakoplovu

277.

Ko razmatra prikupljene informacije o zrakoplovnoj nesreći nakon što se desi zrakoplovna nesreća?

Inžinjeri iz oblasti strukture zrakoplova,Eksperti iz oblasti zrakoplovne navigacijeEksperti u oblasti zrakoplovne sigurnosti,Porodice žrtava nesrećeMeteorolozi,Instruktori letenja (vojni i civilni)

278.

U skladu sa kojim Annex-om ICAO se u istragu uključuju proizvođači motora zrakoplova?Annex 10Annex 11Annex 12Annex 13

279. Definisati zrakoplovnu nesreću?Nesreća znači događaj povezan sa operacijama zrakoplova, koji se desio od momenta

38

polijetanja zrakoplova, do momenta slijetanja i u kojem je osoba fatalno ili teško povrijeđeno; ili u kojem je zrakoplov pretrpio oštećenje ili lom strukture; ili je zrakoplov nestao ili potpuno nepristupačan

Nesreća znači događaj povezan sa operacijama zrakoplova, koji se desio od momenta ukrcavanja putnika u zrakoplov sa namjerom prijevoza, do momenta iskrcavanja istih, i u kojem je osoba fatalno ili teško povrijeđeno; ili u kojem je zrakoplov pretrpio oštećenje ili lom strukture; ili je zrakoplov nestao ili potpuno nepristupačan

Nesreća znači događaj povezan sa operacijama zrakoplova, koji se desio od momenta ukrcavanja putnika u zrakoplov sa namjerom prijevoza, do momenta iskrcavanja istih

280.

Kojim subjektima Direkcija za civilnu avijaciju mora proslijediti obavijest u slučaju kada se desi zrakoplovna nesreća?

Međunarodnoj organizaciji za Civilno zrakoplovstvoNadležnoj policijskoj upraviGraničnoj policijiDržavi registra zrakoplovaNadležnoj vatrogasnoj službiDržavi operatoraDržavi dizajnaDržavi proizvođačaDržavi polijetanja zrakoplova

281.

Koje su komponente državnog programa sigurnosti(SSP-a) zračne plovidbe?državna politika sigurnosti i ciljeviprihvatljivi nivo sigurnostidržavna promocija sigurnostidržavni sistem za upravljanje sigurnošćudržavno upravljanje sigurnosnim rizicimadržavni nadzor i osiguranje operativne sigurnosti

282.

Koji su ključni elementi koji definišu prihvatljivi nivo sigurnosti (ALoS)?pokazatelji performansi sigurnostiprogram sigurnostizahtjevi sigurnostiodgovornosti i nadležnosti za sigurnostciljevi performansi sigurnostirevizija nacionalne politike u sprovedbi mjera sigurnosti

283.

Navesti ime pisane informacije o prijevozu opasne tvari koja se predaje kapetanu zrakoplova?

NOTOC POTOC DGR INFO

284.

Postoje li posebne radnje koje se moraju sprovesti prilikom incidenta sa opasnim robama u putničkoj kabini za vrijeme leta i gdje se mogu naći?

NeDa, mogu se pronaći u ICAO vodiču za djelovanje u slučaju opasnostiDa, nalaze se u IATA letačkom priručniku

285. Koja tri načina obavještavanja postoje u sigurnosnom sistemu izvještavanja u zračnom saobraćaju ?

obavezni povjerljivi neobavezni

39

dobrovoljni javni

286.

Na osnovu čega se utvrđuje spasilačko-vatrogasne kategorije aerodroma?Na osnovu dužine zrakoplova i širina trupa najvećeg zrakoplova koji koristi aerodrom Na osnovu dužine poletno slijetne staze aerodroma Na osnovu broja zrakoplova koji koriste aerodrom u vršnom satu Na osnovu broja i stručne osposobljenosti osoblja vatrogasno-spasilačke službe

287.

Koja su osnovna sredstva za gašenje požara na aerodromu? pjena koja zadovoljava učinkovitost nivoa "A" (kada se koristi proteinsko pjenilo) pjena koja zadovoljava učinkovitost nivoa "B" (kada se koristi sintetičko pjenilo)kombinacija gore navedenih sredstava Suhi hemijski prahCO2

288.

Šta je obaveza vođe zrakoplova u slučaju „Incidenta u zračnom saobraćaju“?Vođa zrakoplova nema potrebu obavijestiti dotičnu kontrolu letenja o incidentu i informisati

ih o njegovoj namjeri da podnese izvještajo bilo kojem incidentu.Vođa zrakoplova treba informisati dotičnu kontrolu leta o incidentu kad god to želi ali

najkasnije u roku od godinu dana.Vođa zrakoplova bez odlaganja treba obavijestiti dotičnu kontrolu letenja o incidentu i

informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvještaj poslije završetka leta, kad god je zrakoplov u letu bio ugrožen opasnim približavanjem sa bilo kojim letećim uređajem, pogrešnim procedurama kontrole letenja i nepravilnim radom uređaja za navigaciju.

289.

Šta je glavni cilj istrage nesreće ili ozbiljnog incidenta? Cilj istrage je podnijetu tužbu nadležnom tužilaštvu Jedini cilj istrage nesreće ili ozbiljnog incidenta je da se utvrde činjenice, uslovi i okolnosti

koji se odnose na nesreću ili incident i vjerovatni uzrok(ci) istog Cilj istrage je uspostaviti istražni tim i imenovati glavnog istražitelja

290.Na čemu se temelji osnova novog proaktivnog koncepta prevencije zrakoplovne nesreće?

temelji se na analizi uzročnosti u aktivnim fazama pojava temelji se na uzroku nesreće u latentnim fazama

291.

Da li postoje posebne radnje koje se moraju sprovesti prilikom incidenta sa opasnim robama u putničkoj kabini za vrijeme leta i gdje se mogu naći?

Ne Da, mogu se pronaći u ICAO vodiču za djelovanje u slučaju opasnostiDa, nalaze se u IATA letačkom priručniku

292.

Objasnite pojam proaktivne koncepcije prevencije zrakoplovnih nesreća i koja je glavna razlika u odnosu na konvencijalni/tradicionalni koncept prevencije?

Proaktivni koncept analizira neregularnosti, greške u latentnim fazama pojava. Identifikuje rizik u latentnim fazama na svim nivoima i u svim segmentima sistema. Konvencijalni koncept analizira uzročnosti u aktivnim fazama pojava, desi se nezgoda/nesreća i istražuje se uzrok pa se iz toga uči

293.

Objasnite pojam SMS-Safety Menagement System? SMS je osnova novog proaktivnog koncepta prevencije nezgoda/nesreća, identifikuje rizik u

latentnim fazama pojava i bavi se prevencijom nesreća koristeći alate za analizu sistema na svim nivoima i u svim segmentima vođenja zračnog saobraćaja.

294. Objasnite utjecajne razloge prognoziranog znatnog rasta zračnog saobraćaja u jugoistočnoj

40

Evropi? U većini tranzicijskih zemalja stopa rasta zračnog saobraćaja je veća od evropskog prosjeka.

U srednjoj Evropi prisutna je stalna promjena projekcije saobraćajnog rasta zbog re-rutiranja tokova prema južnijim koridorima. Regija ima izrazito povoljan geostrateški položaj za privlačenje saobraćaja zrakoplova u preletu s obzirom na projekciju saobraćajnog rasta između sjeverozapadne Europe i Mediterana, te Bliskog istoka, operacionalizacija regionalnog ATM sistema pridonijeti će rerutiranju tokova na južnije kraće rute u budućoj mreži zračnih puteva, koje operaterima osiguravaju uštede i znatno smanjenje operativnih troškova.

295.

Koji su mogući rizici u projekciji znatnog rasta zračnog saobraćaja u jugoistočnoj Evropi? promjene u rutnoj mrežituristički trendovi cijena nafte faktor punjenja aranžmani “otvorenog neba” i ekološke naknade terorizam, ratovi i elementarne nepogodepromjene na lokalnom nivou

296.

Šta podrazumijeva ILS?ILS - (engl.Instrument Landing System) je zemaljski navigacioni sistem koji obezbjeđuje

precizno vođenje zrakoplova koji prilaze pisti i idu na slijetanje.

297.

Od kojih komponenti se sastoji ILS? Lokalajzera, uređaja koji u prostoru obilježava središnju ravan, koja sadrži centralnu liniju

piste Indikatora ravni poniranja, uređaja koji u prostoru obilježava ravan poniranja zrakoplova pri slijetanju, Radio markera, uređaja koji označavaju određenu udaljenost zrakoplova od praga piste

298.

Koji su opći uvjeti za završetak operacija Službe traganja i spašavanja? dobivena informacija da objekat traganja nije više u opasnosti dobivena i potvrđena informacija da je zrakoplov zbog kojeg je vođena akcija traganja i

spašavanja negdje sigurno sletio ostaci zrakoplova pronađeni, preživjelim pružena pomoć svi putnici iz zrakoplova pronađeni

299.

Ko vrši organizaciju operacija spašavanja u blizini aerodroma?U slučaju da se nesreća dogodi u okviru ili u neposrednoj blizini aerodroma, organiziranje operacija spašavanja se vrše po planu spašavanja na aerodromu. RCC (Spasilačko koordinacioni centar) je i dalje odgovoran za operacije potrage ukoliko su potrebne, kao i za opću koordinaciju elemenata koji nisu sadržani u Programu sigurnosti aerodroma.

300.

Nabroj faze uzbunjivanja?faza neizvjesnosti - INCERFAfaza uzbune - ALERFAfaza opasnosti - DETRESFA

301. Šta mora sadržavati Izvještaja jedinice ATC o izvanrednoj zrakoplovnoj situaciji? oznaku faze uzbunjivanja (INCERFA, ALERFA ili DETRESFA) naziv organizacijske jedinice koja dostavlja podatke vrstu nužde značajne informacije iz plana leta (pozivni znak, tip zrakoplova, vrijeme polijetanja,

predviđeno vrijeme slijetanja, ruta, stvarna brzina, trajanje leta, alternativni aerodromi, broj osoba u zrakoplovu, oprema za spašavanje, radio oprema)

naziv organizacijske jedinice koja je imala zadnji kontakt sa zrakoplovom, vrijeme i

41

radiofrekvenciju zadnji izvještaj o poziciji i način na koji je pozicija utvrđena boju i razlikovne osobine zrakoplova mjere koje je već poduzela organizacijska jedinica koja dostavlja podatke ostale svrhovite podatke, posebno informacije o vrstama opreme za lociranje pozicije u

slučaju nužde i opreme za spašavanje u zrakoplovu

302.

Šta je cilj utemeljenja Službe potrage i spašavanja u BiH? Sistem potrage i spašavanja u Bosni i Hercegovini organizira se u cilju efikasnog obavljanja

funkcije primanja informacije o zrakoplovnim izvanrednim situacijama, potvrđivanja i prenošenja obavijesti o opasnosti te koordinacije svih aktivnosti tokom akcije i vođenja operacija potrage i spašavanja.

303.

Koja je uloga i zadaci RCC? u slučaju izvanrednih zrakoplovnih događaja prima i procjenjuje informacije, donosi odluku

o pokretanju, vodi i koordinira operacije potrage i spašavanja. razvijanje detaljnih planova i procedura za izvođenje operacija potrage i spašavanja osiguravanje raspoloživih informacija od ACC (zapisi radio veza između ACC-a i pilota,

elementi plana leta, radarski zapisi, kao i ostale dostupne informacije koje mogu utjecati na tok izvođenja operacija SAR) kao i ostalih izvora uzbunjivanja u najkraćem roku

ažurira podatke iz operativnog plana RCC o izvođenju operacija, ažurira podatke o promjenama operativne prirode i one čije bi kašnjenje u objavljivanju

moglo onemogućiti efikasan rad, obavještava organe, institucije i organizacije koje su uključene u službu potrage i spašavanja

u BiH o promjenama.

304.

Šta je obaveza vođe zrakoplova u slučaju „Incidenta u zračnom saobraćaju“? Vođa zrakoplova bez odlaganja treba obavijestiti dotičnu kontrolu letenja o incidentu i

informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvještaj poslije završetka leta, kad god je zrakoplov u letu bio ugrožen opasnim približavanjem sa bilo kojim letećim uređajem, pogrešnim procedurama kontrole letenja i nepravilnim radom uređaja za navigaciju.

305.

Šta je glavni cilj istrage nesreće ili ozbiljnog incidenta? Jedini cilj istrage nesreće ili ozbiljnog incidenta je da se utvrde činjenice, uslovi i okolnosti

koji se odnose na nesreću ili incident i vjerovatni uzrok(ci) istog.

306.

Koji su zadaci komisije Evropske zajednice u sektoru zračnog saobraćaja u segmentu zračnih nesreća?

obavezu o aktivnostima čiji je osnovni zadatak evidentiranje nesreća obavezu o izvještavanju o događajima u civilnom zrakoplovstvu i uspostavljanje nacionalnih

sistema izvještavanja o događajima kako bi se osiguralo da se informacije koje su važne za sigurnost zrakoplovstva izvještavaju, prikupljaju, pohranjuju, zaštićuju i prosljeđuju s jedinim ciljem da se spriječe zrakoplovne nesreće i nezgode, isključujući posljedično pripisivanje krivice ili odgovornosti

obavezu zaštita ljudi i imovine od uništenja

307. Šta je potrebno da uradi kontaktna tačka, kada se zaprimi zahtjev za informacijom o događaju?

Svaka kontaktna tačka vodi evidenciju o zahtjevima i poduzetim mjerama. Navedene informacije se šalju Komisiji kadgod se primi zahtjevi/ili poduzme mjera. Komisija svim kontaktnim tačkama stavlja na raspolaganje ažurirani popis zahtjeva i mjera koje su primile i poduzele različite kontaktne tačke, kao i sama komisija.

Obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite svakog zahtjeva i o tome informiše Komisiju Evropske zajednice

42

Nije potrebno poduzima aktivnosti sve dok se ne dogodi nesreća

308.

Šta podrazumijevamo pod SMS- Safety Managment System? Sistem upravljanja sigurnošću (SMS-Safety Managment System), je organizovan pristup

upravljanja sigurnošću koji uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, politiku i procedure

Sistem upravljanja sigurnošću (SMS-Safety Managment System), je pristup upravljanja sigurnošću zraćne plovidbe

Sistem upravljanja sigurnošću (SMS-Safety Managment System), je upravljanje sigurnošću koje uključuje definisane procedure i odgovornosti svih struktura

309.

Šta je obaveza vođe zrakoplova u slučaju „Incidenta u zračnom saobraćaju“? Vođa zrakoplova nema potrebu obavijestiti dotičnu kontrolu letenja o incidentu i informisati

ih o njegovoj namjeri da podnese izvještajo bilo kojem incidentu. Vođa zrakoplova treba informisati dotičnu kontrolu leta o incidentu kad god to želi ali

najkasnije u roku od godinu dana Vođa zrakoplova bez odlaganja treba obavijestiti dotičnu kontrolu letenja o incidentu i

informisati ih o njegovoj namjeri da podnese izvještaj poslije završetka leta, kad god je zrakoplov u letu bio ugrožen opasnim približavanjem sa bilo kojim letećim uređajem, pogrešnim procedurama kontrole letenja i nepravilnim radom uređaja za navigaciju

310.

Gdje se utovaraju i istovaraju opasne materije u zračnom saobraćaju? Opasne materije utovaruju se i istovaruju iz zrakoplova u skladu sa propisima o prevozu

opasnih materija Opasne ili za zdravlje štetne materije utovaruju se i istovaruju iz zrakoplova na za to

određenom prostoru, uz protivpožarne i druge propisane mjere obezbjeđenja i pod nadzorom obučene i odgovorne osobe, u skladu sa propisima o prevozu opasnih materija

Opasne ili za zdravlje štetne materije utovaruju se i istovaruju iz zrakoplova na posebno definisanom prostoru, uz mjere obezbjeđenja i u skladu sa propisima o prevozu opasnih materija

311.

U čijoj nadležnosti je organiziranje, kontrola i upravljanje zračnim saobraćajem u Bosni i Hercegovini, te izdavanje saglasnosti za otvaranje aerodroma ?

Organizacija za zrakoplovstvo BIH Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine Udruženje avio-prijevoznika BiH Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine Direkcija za zračni prijevoz Udruženje vojnog zrakoplovstva BiH

312.

Koji je najvažniji pravni akt kojim se uređuju odnosi u zrakoplovstvu BiH? Zakon o osnovama sigurnosti zračnog saobraćaja Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine Zakon o zračnim putevima i uslovima odvijanja zračnog saobraćaja Pravilnik o zračnom saobraćaju BiH

313.

Šta znači skraćenica TCAS? Uređaj za izbjegavanje prometa Sistem za izbjegavanje prometa u zraku i sudara u zraku Sistem za izbjegavanje sudara Uređaj za izbjegavanje prometa na zemlji i sudara na zemlji

314. Koje vrste upozorenja izdaje ACAS?

43

Upozorenje o zračnom putu Upozorenje o saobraćaju Upozorenje o letu Upozorenje o odluci

315.

Kroz koje segmente se odvija zaštita u zračnom saobraćaju? održavanje PSS pregled PSS uvježbavanje voznog osoblja kontrola manevarskih površina PSS kontrola saobraćaja pregled i kontrola aviona

316.

Šta predstavlja sigurnost zračne plovidbe? Sigurnost zračne plovidbe predstavlja termin koji obuhvata teoriju, istraživanje i kategorizaciju

neuspješnih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge

Sigurnost zračne plovidbe predstavlja termin koji obuhvata istraživanje neuspješnih letova, kao i preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge

Sigurnost zračne plovidbe predstavlja termin koji obuhvata preventivno djelovanje u skladu sa propisima i kroz edukaciju i raznovrsne treninge

317.

Kako se definiše opasnost u zračnom saobraćaju? stanje ili objekat koji ne može izazvati povrede ili smrtno stradanje osoba, gubitak i ostećenje

imovine, gubitak materijala i reduciranje u performasama određenih unaprijed zadatih funkcija nenamjerna greška osoblja koja može izazvati povrede ili smrtno stradanje osoba, gubitak i

ostećenje imovine, gubitak materijala i reduciranje u performasama odredenih unaprijed zadatih funkcija

stanje ili objekat koji potencijalno može izazvati povrede ili smrtno stradanje osoba, gubitak i ostećenje imovine, gubitak materijala i reduciranje u performasama određenih unaprijed zadatih funkcija

318.

Kako se definišu posljedice u zračnom saobraćaju? "stanje koje je nastalo prije djelovanja opasnosti" tj. možemo reći da je posljedica input

sistema na koji je opasnost djelovala kao output "stanje koje je nastalo nakon djelovanja opasnosti" tj. možemo reći da je posljedica output

sistema na koji je opasnost djelovala kao input "stanje koje je nastalo prije djelovanja opasnosti" tj. možemo reći da je posljedica output

sistema na koji je opasnost djelovala kao input

319.

Šta predstavlja rizik u zrakoplovstvu? vjerovatnoću posljedica određene opasnosti uzimajući u obzir najgori mogući scenario procjenu vjerovatnoće i ozbiljnosti posljedica određene opasnosti uzimajući u obzir najgori

mogući scenario procjenu posljedica određene opasnosti uzimajući u obzir najgori mogući scenario procjenu vjerovatnoće i ozbiljnosti posljedica određene opasnosti uzimajući u obzir najbolji

mogući scenario

320. Koje su vrste ozbiljnosti posljedica događaja u zračnom saobraćaju? težak katastrofalan manji

44

zanemarljiv opasan prosječan hazardan veći

321.

Šta obuhvata obezbjeđenje zračnog saobraćaja? kontrolu brzine kontrolu letenja informisanje zrakoplova u letu regulisanje protoka saobraćaja regulisanje snage motora meteorološko obezbjeđenje regulisanje temperature uočavanje opasnosti tehničko obezbjeđenje

322.

Sa kojih aspekata se može analizirati sigurnost u zračnom saobraćaju? Ekonomski Tehnički Organizacijski Društveni Tehnološki

323.

Koji su osnovni sigurnosni postupci u zračnom saobraćaju? Kontrola tereta i putnika spremnih za transport Predviđanje opasnosti Uočavanje opasnosti Predviđanje vremenskih uslova Sprečavanje nezgode/nesreće Otklanjanje ili ublažavanje posljedica nezgode/nesreće

324.

Koja su dva osnovna aspekta sigurnosti u zrakoplovstvu? Security aspekt Tehnički aspekt Sefety aspekt Ekološki aspekt Socijalni aspekt

325.

Koje su osnovne vrste podloga za prekrivanje PSS-a? Armirana podloga Betonska podloga Asfaltna podloga Zemljana podloga

45

326.

Koji se faktori koriste za identifikaciju nosivosti kolovozne konstrukcije? klasifikacijski broj kolovoza – PCN, metod za ocjenu kolovozne konstrukcije geomehaničke karakteristike tla (debljina slojeva, vlažnost, nosivost, stišljivost), klimatološki uslovi na lokaciji kategorija nosivosti tla, odnosno posteljice, veličina maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima i hidrološki uslovi na lokaciji tip kolovozne konstrukcije za specifični iznos ACN-PCN-a, vrsta i krakter podzemnih voda

327.

Koje su najvažnije kategorije prilikom određivanja PCN-a? tip kolovozne konstrukcije kategorija nosivosti tla granulometriski sastav tla klimatski uslovi na aerodromu sastav tla kategorija maksimalno dozvoljenog pritiska u pneumaticima podzemne vode težina mjerodavnog zrakoplova metoda ocijene kolovozne konstrukcije

328.

Šta je PCN? Predstavlja klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije, definisan je kao broj koji izražava

nosivost kolovozne konstrukcije za neograničene operacije Predstavlja klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt

(opterećenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla

329.

Šta je ACN? Predstavlja klasifikacijski broj kolovozne konstrukcije definisan je kao broj koji izražava

nosivost kolovozne konstrukcije za neograničene operacije Predstavlja klasifikacijski broj zrakoplova definisan je kao broj koji pokazuje relativni efekt

(opterećenje) zrakoplova u odnosu na kolovoznu konstrukciju specificirane standardne kategorije nosivosti tla

330.

Na koji način se vrši dimenzionisanje kolovoznih konstrukcija? Dimenzionsanje za dato osovinsko opterećenje po izolovanom točku, prednost pritisak u

gumama i datu CBR vrijednost podloge Dimenzionisanje debljine za mjerodavni zrakoplov Dimenzionisanje debljine za prosječni zrakolov Dimenzionisanje debljine za najteži zrakoplov

331. Koje su najopsanije vrste kontaminacije polijetno-slijetne staze? vlažna mokra pokrivena mrazom suhi snijeg bljuzgavica mokri snijeg led nabijeni snijeg

46

smrznute brazde

332.

Koji su glavni zadaci prilazne kontrole letenja? Sprječavanje sudara između zrakoplova u zraku Sprječavanje sudara zrakoplova sa preprekama na zračnim putevima Izvještavanje o eventualnim opasnostima i nepovoljnim meteorološkim uslovima prisutnim u

toj zoni Izvještavanje posada o meteorološkim uslovima i drugim opasnostima tokom leta Aktiviranje službe traganja i spašavanja Sudjelovanje u pokretanju traganja i spašavanja

333.

Koje su osnovne vrste horizontalnog razdvajanja zrakoplova? Geografsko razdvajanje Kompozitno razdvajanje Lateralno razdvajanje Vertikalno razdvajanje Longitudinalno razdvajanje Vremensko razdvajanje

334.

Koje vrste kontrola sačinjavaju sistem kontrole letenja? Prilazna kontrola BHDCA kontrola Aerodromska kontrola Regionalna kontrola Oblasna kontrola Obalna kontrola Lokalna kontrola Sigurnosna kontrola

335.

Koja je osnovna namjena i zadatak kontrole letenja? Provođenje nadzora i upravljanje kretanjem svih civilnih i vojnih zrakoplova u zračnom

prostoru i na manevarskim površinama kontrolisanih aerodroma, u svrhu sigurnog, redovnog i neometanog odvijanja zračnog prometa

Upravljanje svim civilnim i vojnim zrakoplovima u zračnom prostoru i na manevarskim površinama kontrolisanih aerodroma, u svrhu sigurnog, redovnog i neometanog odvijanja zračnog prometa

Provođenje nadzora i upravljanje kretanjem zrakoplova generalne avijacije na manevarskim površinama kontrolisanih aerodroma, u svrhu sigurnog, redovnog i neometanog odvijanja zračnog prometa i prevoza opasnih materija i drugih tereta

336.

Ko u Bosni i Hercegovini može donijeti privremenu zabranu obavljanja IFR letova? centar prilazne kontrole letenja kontrolor na aerodromskom kontrolnom tornju centar oblasne kontrole letenja kontrolor prilazne kontrole BHDCA

337. Koje su tri vrste kontrole iz kontrolnog tornja u okviru aerodromske kontrole letenja? kontrola koja izdaje odobrenje za slijetanje kontrola vozila i zrakoplova na zemlji kontrola prilikom leta kontrola zrakoplova u zračnom prostoru iznad i oko aerodroma

47

kontrola koja izdaje odobrenje za polijetanje

338.

Koja je oznaka za fazu neizvjesnosti u telekomunikacijskoj vezi u izvenrednoj zrakoplovnoj situaciji?

ALERFA INCERFA DETRESFA

339.

Koji su opći uvjeti za završetak operacija Službe traganja i spašavanja u okviru Oblasne kontrole letenja?

dobivena informacija da objekat traganja nije više u opasnosti dobivena informacija da je objekat traganja u opasnosti dobivena i potvrđena informacija da je zrakoplov zbog kojeg je vođena akcija traganja i

spašavanja negdje sigurno sletioostaci zrakoplova pronađeni, preživjelim pružena pomoć, odnosno svi putnici iz zrakoplova

pronađeni ostaci zrakoplova nisu pronađeni, svi putnici iz zrakoplova nisu pronađeni

340.

Na što se odnose NDT metode kod ispitivanja sigurnosti zrakoplova? ispitivanja sa razaranjem ispitivanja bez razaranja

341.

Koja su najzastupljenija ispitivanja kod NDT metoda ispitivanja sigurnosti zrakoplova? Vizuelna optička ispitivanja – vizuelna kontrola Mehanička ispitivanja Ispitivanje vrtložnim strujama Ispitivanje magnetnim česticama Ispitivanje penetrantima Infracrvena ispitivanja Radiografsko ispitivanje Ultrazvučno ispitivanje

342.

Od čega se sastoje postupci vizuelne kontrole ispitivanja sigurnosti zrakoplova? Endoskopija Kontrole kvalitete Ogledala Uređaji za posmatranje unutrašnjosti cjevi i rezervoara Provjera nivoa ulja i ostalih tečnosti Kontrole ispravnosti Ostale kontrole

343.

Koja su dva osnovna tipa penetranata koji se koriste kod NDT metoda – metoda bez razaranja? flourescentni nevidljivi vidljivi

344. Kako se dijele Endoskopi prema konstrukciji? Boroskopi Video endoskope (videoskope) Stratoskope Fiberskopi Stereoskope

48

345.

Koje su prednosti radiografije? Otkrivanje vanjskih grešaka Otkrivanje unutrašnjih grešaka Otkrivanje razlika u sastavu Trajno snimanje ispitanih podataka Povremeno snimanje ispitanih grešaka

346.

Koja su tri osnovna elementa kod radiografskog ispitivanja? izvor zračenja (radijacije) čestice objekat koji se ispituje sredsto za pretvaranje radijacije materijal koji registruje sliku

347.

Definisati ultrazvučno ispitivanje? Metod ispitivanja sa razaranjem kod kojeg se zrake zvuka visoke frekvencije emituju u

materijal s ciljem otkrivanja površinskih i dubinskih grešaka Metod ispitivanja bez razaranja kod kojeg se zrake zvuka visoke frekvencije emituju u materijal

s ciljem otkrivanja površinskih i dubinskih grešaka

348.

Kroz koje je faze djelovanja prolazio Safety Management System? rekreativne fazapocetnog djelovanja faze vrednovanja proaktivne

349.

Na čemu se zasniva rekreativna faza razvoja Safey Management System? zasniva se na unaprijed utvrđenom standardu koji je trebalo slijediti, što znači da bi se

djelovalo tek kada bi došlo do odstupanja od standarda (koje je često završavalo nesrećom), te sankcijama nakon čega bi uslijedilo donošenje novih propisa

zasniva se na djelovanju prije nego što dođe do bilo kakvog odstupanja

350.

Šta se ubraja u sigurnosne pokazatelje SMS-a (Safety Management System)? Fatalne nesreće zrakoplova Procedure koje definiraju smjernice za rad i korištenje sustava Izvanredni događaji na PSS-u/ sudari na zemlji Razvoj/odsutnost primarnog zrakoplovnog zakonodavstva Razvoj/odsutnost rada propisa Razine usklađenosti s propisima

351.

Koji su sigurnosni ciljevi Safety Management System (SMS)? Smanjenje fatalnih avionskih nesreća/ozbiljnih incidenata Smanjenje izvanrednih događanja na PSS- u/sudara na zemlji Provjera uspješnosti implementacije SMS-a Broj izvršenih tromjesečnih inspekcija Osiguranje operatvine sigurnosti

352. Od kojeg datuma se prema ICAO Anex-u 6, zahtjeva od zračnih operatera uspostava SMS (Safety Management System)?

od 01. Januara 2010. godine od 01. Januara 2009. godine

49

od 01. Januara 1999. godine

353.

Koje su to faze implementacije SMS (Safety Management System) koji preporučuje ICAO? Planiranje implementacije SMS Provjera uspješnosti implementacije SMS-a Reaktivni procesi upravljanja sigurnošću Proaktivni i prediktivni procesi sigurnosti Osiguranje operatvine sigurnosti

354.

Definisati Safety management System (SMS)? Sistem upravljanja sigurnošću (SMS) je organizirani pristup upravljanja sigurnošću, koji

uključuje neophodnu organizacijsku strukturu, nadležnosti, politiku i procedure Sistem upravljanja sigurnošću (SMS) je organizirani pristup upravljanja sigurnošću, koji

uključuje neophodnu organizacijsku strukturu.

355.

Koja je razlika između SMS-a (Safety management System) i sistema upravljanja kvalitetom? SMS se razlikuje od upravljanja kvalitetom zbog toga što se SMS fokusira na sigurnost, ljudski i

organizacijski aspekti organizacije, to jest sigurnosno zadovoljstvo, dok je sustav upravljanja kvalitetom usmjeren na proizvode i usluge organizacije - zadovoljstvo kupca.

SMS se razlikuje od upravljanja kvalitetom zbog toga što se SMS fokusira na proizvode i usluge organizacije - zadovoljstvo kupca, dok se sustav upravljanja kvalitetom fokusira na sigurnost, ljudski i organizacijski aspekti organizacije, to jest sigurnosno zadovoljstvo.

356.

Koji su osnovni sistemi kojima se teži za integracijom u civilnom zrakoplovstvu? Sistem upravljana zračnim prostorom Sistem upravljanja kvalitetom (QMS) Zaštita zdravlja i sigurnost sistema upravljanja (OHSMS) Sistem upravljanja sigurnošću (SMS) Sistem hitne pomoći Sistem upravljanja okolišem (EMS)

357.

Koji su osnovni sistemi kojima se teži za integracijom u civilnom zrakoplovstvu? Sistem upravljana zračnim prostorom Sistem upravljanja kvalitetom (QMS) Zaštita zdravlja i sigurnost sistema upravljanja (OHSMS) Sistem upravljanja sigurnošću (SMS) Sistem hitne pomoći Sistem upravljanja okolišem (EMS)

358.

Šta se podrazumijeva pod pojmom sigurnosna kontrola (Security control)? primjena sredstava koja omogućavaju spriječavanje ulaska neovlaštenih lica i/ili vozila primjena sredstava koja omogućavaju spriječavanje unošenja zabranjenih predmeta primjena tehničkih i drugih sredstava za identifikaciju i/ili detekciju zabranjenih predmeta

50

359.

Koje se zone definišu na svakom aerodromu? zemaljska strana zračna strana sigurnosne zone neograničenog pristupa kritični dijelovi sigurnosnih zona ograničenog pristupa sigurnosne zone ograničenog pristupa aerodromska strana zona poletno-slijetne staze

360.

Koji su osnovni faktori oštećenja zrakoplova na zemlji? vuča, kretanja po platformi, zemaljska oprema, hangar zemaljska oprema i kretanja po platform ljudski nemar, strani objekti

361.

Koja pravila treba poštovati prilikom pozicioniranja zemaljske opreme na aerodromu (GSE)? GSE treba pozicionirati oko slobodne zone, iza njenih linija ograničenja da bi bila spremna

pristupiti nakon zaustavljanja zrakoplova prije pozicioniranja GSE u blizini zrakoplova provjeriti da li su svi amortizeri ispravni i da li su

sve zaštitne ograde pomjerene GSE pozicionirati u slobodnu zonu, unutar njenih linija ograničenja da bi bila spremna

pristupiti nakon zaustavljanja zrakoplova nakon pozicioniranja GSE blizu zrakoplova, provjeriti sve stabilizatore, da li je sve ispravno

montirano i da li su sve zaštitne ograde pravilno postavljene dizajuća platforma za ukrcavanje tereta treba biti spuštena tokom primicanja zrakoplovu,

treba osigurati dovoljno veliku površinu da bi se mogla otvoriti vrata cargo prostora pozicioniranje GSE je završeno nakon što sva oprema bude imala odgovarajući pristup ka

zrakoplovu

362.

Kada putnici u transferu i njihov kabinski prtljag mogu biti izuzeti od pregleda na aerodromu? kada dolaze iz Države članice EU, osim ako Komisija ili ta Država članica imaju informaciju da

se ne može smatrati da su putnici o kojima je riječ i njihova kabinska prtljaga pregledani po opštim osnovnim standardima

kada ne napuštaju zrakoplov ako se ne miješaju sa putnicima u odlasku, osim onih koji ulaze u isti zrakoplov i već su bili

predmet pregleda kada dolaze iz treće zemlje u kojoj se primjenjuju sigurnosni standardi priznati kao ekvivalentni opštim osnovnim standardima u skladu sa regulatornom procedurom

363.

Koje su dopuštene metode za sigurnosni pregled lica na aerodromu? ručno pretraživanje vizuelni pregled probanje ili testiranje na koži metal detektorska vrata (WTMD) ručni metal detektor (HHMD) konvencionalni rentgentski aparat psi za otkrivanje eksploziva uređaji za otkrivanje tragova eksploziva (ETD)

364. Koji uslovi trebaju biti ispunjeni da bi se moglo pristupiti dolazećem zrakoplovu? pod prednje točkove su postavljeni podupirači, klinovi sigurnosni čunjevi ili ukoliko je moguće, fizičke barijere bi trebale označiti put koji spaja

zrakoplov

51

svjetlo na anti-kolizionom faru ugašeno maršal izdao signal „sigurno za prilazak” smanjiti udaljenost vozila sa dizalicom zrakoplov zaustavljen

365.

Šta omogućavaju sigurnosni krugovi na aerodromu i koje su njihove vrijednosti? omogućavaju preventivnu zaštitu od oštećenja koja mogu biti uzrokovana od strane GSE

(zemaljske opreme). Vanjski krug sigurnosti je na uadaljenosti 5 m (16 feet-a) od zrakoplova. Unutrašnji krug sigurnosti je na uadaljenosti 2 m (7 feet-a) od zrakoplova.

omogućavaju označavanje zaštitne zone oko zrakoplova, da bi se omogućila zaštita zrakoplova, posebno dijelova kao što su motori i vrhovi krila zrakoplova, od mogućeg oštećenja na zemlji. Vanjski krug sigurnosti dug je 5 m (16 feet-a) od zrakoplova. Unutrašnji krug sigurnosti dug je 2 m (7 feet-a) od zrakoplova.

366.

Šta je FOD (Foreign object debris)? skup pravila i propisa u pogledu opreme i infrastrukture aerodroma nepoželjne krhotine koje mogu oštetiti zrakoplov i izazvati povrijeđivanje primjena tehničkih i drugih sredstava za identifikaciju i/ili detekciju zabranjenih predmeta

367.

Koje su smjernice koje treba pratiti da bi se omogućila sigurnost zrakoplovnih putnika? Putnici trebaju biti pod stalnim nadzorom i ne treba im dozvoliti da lutaju Trebaju pratiti utvrđene putanje ka terminalu i od terminala Zapaljivi materijali su odgovarajuće pohranjeni i osigurani Putnici trebaju biti drzani dalje od izduvnika zrakoplovnog motora i propelera Sigurnosni čunjevi ili ukoliko je to moguće, fizičke barijere bi trebale označiti put koji spaja

zrakoplov i terminal, odnosno put koji je namijenjen za kretanje putnika Područja u kojima je pušenje zabranjeno su jasno definisana

368.

Šta je glavni cilj istrage nesreće ili ozbiljnog incidenta? Cilj istrage je podnijetu tužbu nadležnom tužilaštvu Jedini cilj istrage nesreće ili ozbiljnog incidenta je da se utvrde činjenice, uslovi i okolnosti

koji se odnose na nesreću ili incident i vjerovatni uzrok(ci) istog Cilj istrage je uspostaviti istražni tim i imenovati glavnog istražitelja

369.

Šta predstavlja Runway end safety area ––RESA (Sigurnosna površina kraja poletno-sletne staze?

Prostor ispred poletno-sletne staze, čija je primarna namjene da smanji rizik oštećenja zrakoplova koji su "kratki" u slijetanju ili "dugi" u uzlijetanju. Ova površina uključuje poletno-sletnu stazu, ramena i odgovarajući teren uz i ispred poletno-sletne staze

Prostor simetričan na produženu središnjicu poletno-sletne staze, u nastavku osnovne staze, čija je primarna namjene da smanji rizik oštećenja zrakoplova koji su "kratki" u slijetanju ili "dugi" u uzlijetanju. Ova površina uključuje poletno-sletnu stazu, ramena i odgovarajući teren uz i ispred poletno-sletne staze

370.

Šta predstavlja Runway guard lights (Zaštitna svjetla poletno-sletne staze)? Svjetlosni sistem koji je namijenjen da upozori pilote ili vozače vozila da se nalaze oko ulaza

na aktivnu poletno-sletnu stazu Svjetlosni sistem koji namijenjen da upozori vozače vozila da su na poletno-sletnoj stazi

PITANJA IZ SIGURNOSTI I ZAŠTITE U VODNOM SAOBRAĆAJU

371. Definisati vodni saobraćaj? predstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje uređenog kopnenog

52

dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne infrastrukture se naziva saobraćaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje prijevoza predstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj letjelica i pristajanje u

zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom zračnog saobraćaja

372.

Kako se definiše unutrašnja plovidbu? Unutrašnja plovidba je plovidba koja se odvija na unutrašnjim vodama na kojima su utvrđeni

uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koje su proglašene za plovne puteve, određenog režima plovidbe i klase

Unutrašnja plovidba je plovidba koja se odvija na morima i rijekama na kojima su utvrđeni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe

Unutrašnja plovidba je plovidba koja se odvija sa čamcima po rijekama na kojima su utvrđeni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe

373.

Šta označava saobraćajni znak na desnoj strani? zabranu plovidbe u oba smjera obavezno skretanje prema desnoj strani plovnog puta zabrana plovidbe prema desnoj strani plovnog puta

374.

Šta označava saobraćajni znak na desnoj strani? zabranu okretanja za brodove zabranu plovidbe za brodove na vlastiti pogon dozvoljena plovidba za brodove na vlastiti pogon

375.

Kakvi mogu biti pregledi brodova? redovni kontrolni stvarni vanredni propisani

376.

Koliki treba da iznosi nivo zvučnog pritiska za brodove na vlastiti pogon? od 50 do 140 dB od 120 do 140 dB od 150 do 200 dB

377.

Kako se tokom dana obilježavaju brodovi koji prevoze zapaljive materije? korištenjem plavog konusa sa vrhom prema dolje korištenjem crvene zastave postavljene na bok broda korištenjem svjetala

378.

Kako se tokom noći obilježavaju brodovi koji prevoze eksplozivne materije? korištenjem bijele trake na zadnjem dijelu broda korištenjem običnog bijelog svjetla na palubi broda korištenjem običnog crvenog svjetla u krmenom dijelu broda

379. Kako se definiše plovidba prema Zakonu o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi FBiH? Plovidba koja se odvija na unutrašnjim vodama (uzdužna i poprečna), na kojima su utvrđeni

uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koje su proglašene za plovne puteve, određenog režima plovidbe i klase

Vještina vođenja brodova, plovila koja se odvija na unutrašnjim vodama, unutrašnjim plovnim putevima i pomorskom plovnom putu

Plovidba koja se odvija na moru na kojem su utvrđeni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koji je proglašen za plovni put određenog režima plovidbe i klase.

53

380.

Koje su vrste podvodnog snimanja korita? redovno podvodno snimanje korita detaljno podvodno snimanje korita povremeno podvodno snimanje korita dnevno podvodno snimanje snimanje pojasa korita vodotoka godišnje podvodno snimanje.

381.

Kojoj vrsti plovidbenih znakova pripada znak sa slike i šta označava? Znak obavještenja i označava mjesto za okretanje Znak obavještenja i označava mjesto za stajanje brodova bez posade Znak ograničenja i označava mjesto gdje postoje ograničenja u plovidbi Znak preporuke i označava preporučen otvor Znak obaveze i označava obavezu davanja zvučnog signala.

382.

Koja su od navedenih upozorenja navigacijska upozorenja koja pruža Svjetski sistem izvještavanja brodova u plovidbi (WWWNWS-a)?

smjer i brzina vjetra položaji novootkrivenih podvodnih grebena vjetar, vidljivost, valovi, led i dr nezgode ili neispravnosti pomorskih svjetala prisutnost velikih tegljača koji teško i sporo manevriraju polaganje kablova ili cjevovoda, tegljenje podvodnih objekata u istraživačke svrhe.

383.

Koja su osnovna obilježja navigacijskih sistema koji se koriste za nadzor i regulisanje plovidbe?

Područje prijema, efektivnost, raspoloživost i vrijeme prijema Raspoloživost, pokrivenost i tačnost Pouzdanost, efektivnost i raspoloživost

PITANJA IZ PRIJEVOZA OPASNIH TERETA I VANREDNOG I VANGABARITNOG PRIJEVOZA

384.

Šta se podrazumijeva pod opasnim tvarima? Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, korištenja i prijevoza,

skladištenja ili upotrebe mogu prouzročiti onečišćenje okoliša, odnosno nanijeti velike materijalne štete imovini,

Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, korištenja i prijevoza, skladištenja ili upotrebe mogu ugroziti zdravlje ljudi, odnosno nanijeti velike materijalne štete imovini,

Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, korištenja i prijevoza, skladištenja ili upotrebe mogu ugroziti zdravlje ljudi i prouzročiti onečišćenje okoliša, odnosno nanijeti velike materijalne štete imovini,

Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje tokom proizvodnje, korištenja i prijevoza, skladištenja ili upotrebe mogu ugroziti zdravlje ljudi i prouzročiti onečišćenje okoliša

385.

Koji su to međunarodni sporazumi koji regulišu prijevoz opasnih tvari u cestovnom i željezničkom saobraćaju?

RAR i IMDG, ADR i RID, ADN i ADNR, ADNR i ADR IMDG i RID

54

386.

Koje materije prema međunarodnom sporazumu ADR-u se ubrajaju u sedmi razred/klasu? Eksplozivne materije Radioaktivne materije Predmeti punjeni eksplozivnim materijama Korozivne (nagrizajuće) materije Zapaljive tečnosti

387.

Čime se vrši označavanje vozila koja prevoze opasne tvari? Listicama opasnosti. Identifikacijskim brojevima opasnosti, Registarskim oznakama, Pločama opasnosti, Elektronskim kodom

388.

Koliko mora biti odstojanje, ako se na putu kreću dva ili više vozila koja prevoze opasne materije?

Ako se na putu kreću dva ili više vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje između tih vozila ne smije biti manje od 100 metara,

Ako se na putu kreću dva ili više vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje između tih vozila ne smije biti manje od 150 metara,

Ako se na putu kreću dva ili više vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje između tih vozila ne smije biti manje od 200 metara

389.

Kojom brzinom smije da se kreće vozilo koje prevozi opasne materije? Brzina kretanja motornog vozila kojim se prijevoze opasne materije ne smije da prelazi 80 %

od najveće dozvoljene brzine određene prema vrsti puta, odnosno određene saobraćajnim znakovima postavljenim na putu, a u ni u kom slučaju ne smije da bude veća od 80 (km/h), a za otrove od 60 (km/h)

Brzina kretanja motornog vozila kojim se prijevoze opasne materije ne smije da prelazi 80 % od najveće dozvoljene brzine određene prema vrsti puta, odnosno određene saobraćajnim znakovima postavljenim na putu, a u ni u kom slučaju ne smije da bude veća od 70 (km/h), a za otrove od 60 (km/h)

Brzina kretanja motornog vozila kojim se prijevoze opasne materije ne smije da prelazi 80 % od najveće dozvoljene brzine određene prema vrsti puta, odnosno određene saobraćajnim znakovima postavljenim na putu, a u ni u kom slučaju ne smije da bude veća od 60 (km/h), a za otrove od 50 (km/h)

390.

Kada se pojavljuju razlike u vožnji opasnih tvari? Vožnje po usponu, Vožnje po mokrom kolovozu Početne vožnje Vožnje pri niskim temperatura Vožnje u krivinama Pri zaustavljanju vozila

391. Koje posebne uređaje i opremu moraju posjedovati motorna vozila koja prevoze opasne tvari?

Uređaj za odvod statičkog elektriciteta ugrađen na motorno vozilo Vučni uređaj za spajanje priključnog sa vučnim vozilom

Uređaj za signalizaciju nedopuštenog pritiska u pneumaticima priključnog vozila. Taj uređaj mora biti ugrađen na kontrolnoj ploči vozača ako na bilo kojoj osovini priključnog vozila točkovi nisu odvojeni,

Vozački alat i dizalicu za vozilo Najmanje dva aparata za gašenje požara od kojih je jedan namijenjen gašenju požara na motoru a drugi gašenju požaru na tovaru, Dvije ručne baterijske električne svjetiljke s treptavom ili stalnom svjetlošću narandžaste

55

boje koja se vidi s udaljenosti od najmanje 150 m, Dva znaka kojima se označava motorno vozilo zaustavljeno na kolovozu, Mobilni telefon za vanredne događaje Dvije zastavice za označavanje vozila kojima se prevoze opasne materije Prenosnu svjetiljku koja se može uključiti na akumulator vozila Dvije lopate i jedan kramp

392.

Koje su osnovne sigurnosno-zaštitne mjere u slučaju saobraćajne nezgode ili akcidenta sa vozilima koja prevoze opasne materije?

Isključivanje rada motora Iznošenje dokumenata o prijevozu iz vozila Ako je moguće uklanjanje i onemogućivanje pristupa svim izvorima paljenja Odgovarajuće osiguranje mjesta nesreće, po potrebi regulisanje ili prekid saobraćaja, Dozvoljavanje pristupa neovlaštenim i prisutnim lici Ako ima unesrećenih obavijestiti hitnu pomoć Po mogućnosti postaviti se uz vjetar radi opasnosti od širenja materije pomoću vjetra, Ne pružati prvu pomoć povrijeđenim nego čekati dolazak službe za hitnu pomoć Radi sigurnosti primijeniti ostale mjere iz Uputa o posebnim mjerama sigurnosti Upotreba odgovarajućeg aparata za gašenje požara

393.

Koja je oznaka za Evropski sporazum o prevozu opasnih materija cestom? IATA ADR RID

394.

Koji je Zakon o prevozu opasnih materija aktuelan u BiH? Zakon o prevozu opasnih materija u BiH, je onaj iz 1981 godine objavljen u Službenom listu

SFRJ br.17/81 Zakon o prevozu opasnih materija u BiH, je onaj iz 1984 godine objavljen u Službenom listu

SFRJ br.21/84 Zakon o prevozu opasnih materija u BiH, je onaj iz 1990 godine objavljen u Službenom listu

SFRJ br.27/90

395.

Koja su garancije eXess proizvoda? 75-90 % smanjenje isparavanja eksplozivnih materija tokom prevoza tokom transporta smanjenje toplote u cisternama 100 % onemogućavanje eksplozije

396.

Koje institucije posjeduju ovlaštenje o ispitivanje vozila za prevoz opasnih materija u BiH? Institut za zaštitu i obrazovanje-Tuzla Mašinski fakultet u Mostaru Mašinski fakultet u Sarajevu Institut za ispitivanje vozila za prevoz opasnih materija Sarajevo Metaloruški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica Mašinski fakultet u Banja Luci

397.

Koje su to obaveze sigurnosnog savjetnika?Da vrši nadzor nad poštovanjem propisa koji važe za transport opasne robe Identifikacija opasne robe, odnosno njene klasifikacije Sprovođenje odgovarajućih hitnih mjera u slučaju nezgode ili vanrednog događaja Uvođenje mjera za povećanje informisanosti o opasnostima, Da savjetuje svoje preduzeće tokom prijevoza opasne robe Da pripremi godišnji izveštaj za rukovodioce preduzeća ili nadležni lokalni organ koji je

zadužen za transport opasne robe. Primjena kontrolnih postupaka sa ciljem da se obezbjedi potrebna dokumentacija i oprema

u transportnim sredstvima398. Koji propisi se koriste pri prijevozu opasnih tvari?

Europski sporazum o cestovnom prijevozu roba u međunarodnom saobraćaju(ADR)

56

Međunarodni propisi za prijevoz unutarnjim plovnim putevima (IACO) Međunarodni propisi o prijevozu opasnih roba željeznicom (RID) Međunarodni propisi za prijevoz preko oceana ( SOLAS)

399.

Mjere prilikom utovara opasnih tvari? Učiniti sve što se može da se zaštite spremnici opasnih materija Ne koristiti nikakve alate koji bi mogli oštetiti spremnike ili druga pakovanja Ne koristiti kuke

400.

Šta se smatra pod vanrednim prijevozom? Prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu

masu, odnosno propisana osovinska opterećenja, smatra se vanrednim prijevozom. Prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premašuju samo širinu i visinu od one koja

je propisana zakonom smatra se vanrednim prijevozom

401.

Koji uslovi moraju biti ispunjeni za prijevoz opasnih tvari? Opasna tvar ne smije se prevoziti kao prtljaga. Potrebno je imati dozvolu direkcije za puteve Mora se imati odobrenje od nadležnog ministarstva. Potrebno je imati isprave o prijevozu i upute o toj opasnoj tvari

402.

Ko izdaje dozvolu za obavljanje vangabaritnog prijevoza? Direkcija za puteve Nadležno ministarstvo Ministarstvo unutrašnjih poslova

403.

Kada je obavezna policijska pratnja kod obavljanja vanrednog prijevoza u BiH? Ona je obavezana u slučajevima kada je ukupna dužina vozila i tereta preko 25 metara,

ukupna širina veća od 3 metra ili ukupna visina vozila i tereta veća od 4,5 metara Ona je obavezna u slučajevima kada je ukupna dužina vozila i tereta preko 25 metara,

ukupna širina veća od 3,5 metra ili ukupna visina vozila i tereta veća od 4,5 metra. Ona je obavezna u slučajevima kada je ukupna dužina vozila i tereta preko 25 metara,

ukupna širina veća od 3,5 metra ili ukupna visina vozila i tereta veća od 4 metra

404.

Zabrana obavljanja vanrednog prijevoza? Dozvoljeno je svim danima osim vikenda Petkom od 12 časova do subote 05 časova Nedeljom od 12 časova do ponedjeljka 05 časova

405.

Kada je potrebno stručno mišljene kod vanrednog prijevoza? Na regionalnim putevima Na magistralnim putevima Na lokalnim putevima

406.

Ko utvđuje sastav policijske pratnje kod varednog prijevoza? Sastavak pratnje pripadnika policije utvrđuje nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova u

suglasnosti za vršenje izvanrednog prijevoza. Sastavak pratnje pripadnika policije utvrđuje direkcija za puteve Sastavak pratnje pripadnika policije utvrđuje Ministarstvo za saobraćaj

407.

Koje od konferencija imaju najveći značaj za regulatorni okvir razvoja međunarodnog dumskog prevoza robe?

Evropska konferencija (ILGE)u ParizuKomitet za kopneni saobraćaj Evropske ekonomske komisije Ujedinjenih nacija (ITC/ECE/UN ) Evropska konferencija ministara transporta (CEMT ) Evropska međunarodna asocijacija transporta (EATS)

408. Kada je prevoznik odgovoran za djela na robi pod uslovom da je zaključen ugovor o međunarodnom prevozu robe?

kada zaposleni izbjegava da se suoči sa pravnim posljedicamakada zaposleni (vozač) pokušao da popravi nešto na robi,

57

kada zaposleni (vozač,radnik) načini pogrešna ili nemarna djela na robi kada su ona počinjena u djelokrugu rada zaposlenih

409.

Koji se to prevozi izuzimaju iz uobičajenog prevoza robe prema odredbama CMR konvencije?kabotažameđugradski prevoz kabastih teretameđunarodni (inostrani) prevoz tečnih goriva i mazivameđunarodni prevoz za sopstvene potrebeprevoz pogrebnih pošiljki koje se prevoze u inostranstvoprevoz namještajaprevoz pod međunarodnom poštanskom konvencijom

410.

U najmanje koliko originalnih primjeraka se sastavlja CMR tovarni list?dva četiritri

411.

Šta omogućava EURO licenca?prevoz za treće zemlje iz države članice EU prema državama koje nisu članice EU bilateralni prevoz između države osnivanja i drugih država članica EUkabotažu u svim državama članicama EU i Švajcarskojprevoz za i iz trećih zemalja u okviru EU,prevoz za i iz treće zemlje iz države članice EU ka Norveškoj i Švajcarskojbilateralni prevoz između države osnivanja i Švajcarske ili Norveške

412.

Šta mora posjedovati prevoznik da bi dobio EURO licencu?najmanje 20 zaposlenih radnika u stalni radni odnosdobru reputacijuorganizovan lanac skladišta u zemljama gdje vrši transport robezadovoljavajuće financijsko stanjeprofesionalnu kompetentnost

413.

Koji se podaci upisuju u CEMT dozvolu?naziv i adresa ustanove koja izdaje dozvolu datum osnivanja firme pod čijim imenom prevoznik vrsti transport robenaziv i adresa prevoznika koji dozvolu koristipotpis ovlaštenog lica i pečat organa koji je dozvolu dodijeliodatum početka i prestanka važenja dozvoledatum dodjele

414.

Kada nadležno ministarstvo može prevozniku da oduzme CEMT dozvolu?kada prevoznik nije obavio dovoljan broj prevoza ukoliko nadležni organ strane zemlje privremeno oduzme CEMT dozvolu prevozniku zbog

prekršaja u korištenju.kada prevoznik ne posjeduje dovoljan broj vozila za transport rasutih teretakada prevoznik ne posjeduje dovoljan broj vozila

415.

Koje su osnovne prednosti međunarodne polise osiguranja (zeleni karton)?olakšava rješavanje problema koji se javljaju u međunarodnom drumskom prevozuprevazilazi razlike u pravnoj regulativi koja se bavi rješavanjem pitanja osiguranja različitih

državapojednostavlja rješavanje žalbi u slučaju nezgoda u državi u koju se roba dovoziprevoznik je stavljen u bolju pravnu poziciju od domaćih prevoznika

416. Šta se podrazumijevamo pod vanrednim prevozom? prevoz koji prekoračuje masu, dimenzije ili osovinsko opterećenje označene saobraćajnim

znakom na cesti na kojoj su zbog stanja ceste ili objekata na cesti ograničeni ukupna masa,

58

dimenzije ili osovinsko opterećenje prevoz koji prekoračuje masu, dimenzije ili osovinsko opterećenje prevoz koji prekoračuje masu, dimenzije ili osovinsko opterećenje označene saobraćajnim

znakom na cesti

417.

Koji su podaci potrebni za izradu plana raspoređivanja tereta? maksimalna ukupna težina maksimalna korisna nosivost vrsta motora osovinsko opterećenje prednje osovine natovarenog vozila osovinsko opterećenje zadnje osovine natovarenog vozila maksimalno dozvoljeno osovinsko opterećenje prednje osovine maksimalno dozvoljeno osovinsko opterećenje zadnje osovine visina težišta prikolice i vučnog vozila karakteristike puta minimalno osovinsko opterećenje prednje osovine minimalno osovinsko opterećenje zadnje osovine (% ukupne težine) razmak točkova udaljenost prednje osovine od čeone tačke prednje strane poluprikolice/kamiona dužina tovarne površine

418.

Šta se sve označava u procesu vanrednog prevoza? Vučno vozilo Prikolica i teret Prikolica ili teret Službena pratnja Policijska pratnja

419.

Koje su vrste prikolica u vanrednom prevozu najzastupljenije? Modularne prikolice Samokretni modularni transporteri Gredni Transporter Prikolice sa hidrauličnim sedlom

420.

U koliko se kategorija dijeli vanredni prevoz u BiH? dvije četiri tri

421.

Koja su osnovna prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koje posjeduje vozač u međunarodnom transportu robe?

pravo na zdravstvenu zaštitu pravo na naknadu i obeštećenje nastalo za vrijeme dugoročne spriječenosti za rad

osiguranikapravo na naknadu troškova prevoza u vezi sa korištenjem zdravstvene zaštitepravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika

422. U koje su razrede podijeljene opasne materije koje se prevoze željeznicom prema RID-u? eksplozivne materijeplinovizapaljive tekućinezapaljive čvrste materijeoksidirajuće materijeotrovne, gadne i zarazne materijeradioaktivne materijekorozivne ili nagrizajuće materije

59

ostale opasne materije.

423.

Kojim propisima je uređen prevoz opasnih materija na prugama željeznice FBiH ? Pravilnik RID Uputstvom o prijevozu robePravilnikom o zaštiti okoliša Saobraćajnim pravilnikom Pravilnikom o upotrebi vagona, kontejneraZ akonom o prevozu opasnih materija Tarifom za prijevoz robe u unutrašnjem prijevozu

424.

Koje oblasti obuhvata pravilnik o međunarodnom prevozu opasnih materija željeznicom?Ambalaža i sredstva za prijevoz opasnih materijaDozvoljena količina opasnih materija za prevozDužnosti i obaveze željezničkih radnika koji učestvuju u prijevozu opasnih materijaDozvoljene tehničke mogućnosti lokomotiva Dužnosti i obveze pošiljaoca-primaoca opasnih materijaDužnosti i obaveze policijeListice opasnostiDužnosti i obaveze ekoloških društavaOznačavanje rezervoara cisterne

425.

Koja odobrenja su potrebna za prevoz opasnih materija željeznicom FBiH,(eksplozivne materije)?

Odobrenje EUFOR-a,Odobrenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,Odobrenje MUP-a Federacije BiH/MUP republike Srpske za prevoz,Odobrenje Ekologa BiHOdobrenje Kantonalnog MUP-a za utovar,istovar,pretovar,Odobrenje uputne zemlje i svih tranzitnih zemalja preko kojih se prijevoz vrši.Uz tovarni list pošiljalac prilaže uputstvo za slučaj vanrednog događaja.Potvrdu o isplativosti prevoza željeznicom

426.

Koliko mora da iznosi radijus svjetlosnog signala u osnovi trouglaste ploče sa stranicom 900 mm ? 200 mm 300 mm 250 mm

427.

Koje materije spadaju u drugi razred prema ADR? Eksplozivne materije Korozivne materije

Gasovite materije Otrovne materije

428.

U koliko skupina opasnih tvari je izvršena njihova podjela prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari, odnosno normama ADR?

698

429.

Kolike su dimenzije pločica za obilježavanje vozila koja prevoze opasne materija? 50x50 40x30 30x30

430. Šta su opasne materije (tvari)? Opasnim tvarima se smatraju koje se koriste u hemijskoj Opasnim tvarima smatraju se takve tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, zapaljivost,

eksplozivnost, korozivnost i sl.) mogu ugroziti zdravlje ili život ljudi, prouzročiti materijalnu štetu

60

ili ugroziti i oštetiti okolinu (tlo, vodu, zrak) Opasnim tvarima smatraju se takve tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, zapaljivost,

eksplozivnost, korozivnost i sl.) mogu ugroziti i oštetiti okolinu (tlo, vodu, zrak)

431.

Koji su osnovni razredi (klase) opasnih materija? eksplozivne materije plinovi boje i lakovi zapaljive tekučine ulja zapaljive čvrste materije maziva autodijelovi oksidirajuće materije otovne, gadne i zarazne materije pirotehnička sredstva radioaktivne materije korozivne materije ostale opanse materije

432.

Koje ambalaže se koriste za prevoz opasnih materija, ovisno o njihovoj vrsti odnosno orazredu iz Pravilnika RID?

bačve od metala, kartona i PVC-a papirnate vreće ili od PVC-folije PVC i staklene flaše drvene bačve sanduci od plastike s porculanskim dnom metalne kante ili od PVC-a glinena burad sanduci od metala, drveta ili šperploče

433.

Ko odobrava mjesto za utovar, istovar i pretovar opasnih i eksplozivnih materija na području Federacije BIH?

Federalni odnosno Kantonalni ministar sigurnosti Federalni odnosno Kantonalni MUP Federalni odnosno Kantonalni ministar civilnih poslova Federalno odnosno Kantonalno ministarstvo odbrane Federalni odnosno Kantonalni saobraćajni inspektor

434.

Na koji način moraju biti označeni vagoni cisterne i kontejneri cisterne u kojima se prevoze opasne materije?

označeni odgovarajućom bojom RID- pločama listicama opasnosti ADR- pločama ozačeni slovnim oznakama

435. Kojim propisima se reguliše prevoz opasnih materija na prugama ŽBIH? Pravilnikom RID Upustvom o prevozu robe Propisima o prevozu opasnih materija FBIH Ugovorom o prevozu opasnih materija Saobraćajnim pravilnikom Pravilnikom o upotrebi vagona i kontejnera Signalnim pravilnikom

61

Tarifom za prevoz robe u unutrašnjem prevozu

436.

Kakav je izgled RID ploče? RID- ploče su narandžaste boje veličine najmanje 30x30 cm uokvirene su crnim rubom širokim najmanje 15 mm RID- ploče su crvene boje površina ploče podijeljena je vodoravnom linijom debelom 15 mm na dva jednaka dijela uokvirene su crvenim rubom širokim najmanje 15 mm veličine najmanje 30x40 cm površina ploče podijeljena je vertikalnom linijom debelom 15 mm na dva jednaka dijela

437.Šta označava znak ''X'' u gornjem redu identifikacione table za prevoz opasnih materija? opasna materija burno reaguje ako dođe u dodir sa vodom

opasna materija burno reaguje ako dođe u dodir sa otvorenim plamenom438. Na slici 1 su dati elementi trougla preglednosti. Tačka B nalazi se u osi kolovoza ceste od koje

počinje preglednost cestovnog prijelaza, u ravni sa saobraćajnim znakom "Andrejin krst". Tačke A i C nalaze se u osi kolosjeka željezničke pruge. Iz tačke B se mora uočiti željezničko vozilo unutar trougla preglednosti kojeg čine tačke A i C na željezničkoj trasi zajedno sa tačkom B na cestovnoj trasi (u nivou znaka Andrejin krsta). Tačka S nalazi se u sjecištu osa kolovoza ceste i željezničke pruge. Linija 1. je okomica na os ceste koju mora proći cestovno vozilo da bi bilo izvan slobodnog profila pruge. Najmanja udaljenost linije 1. od tačke S ovisi od ugla ukrštanja pruge i ceste i iznosi:za ugao 80-90 stepeni 3,50 (m), za ugao 70-79 stepeni 4,50 (m), za ugao 60-69 stepeni 5,50 (m).

Ugao ukrštanja ceste i pruge sa slike 1 iznosi oko α = 75 stepeni. Najveća dopuštena brzina na

analiziranoj pruzi iznosi V vdop .=70(km/h ). Projektovana brzina cestovnog vozila na prijelazu iznosi V c=5(km/h ). Projektovano ubrzanje cestovnog vozila (od trenutka zaustavnog položaja, odnosno pokretanja iz tačke B do trenutka postizanja brzine od V c=5(km/h ),

iznosi oko

a=1(m /s2 ). Udaljenost saobraćajnog znaka "Andrejin krst" od osi kolosjeka mjereno po osi ceste iznosi (udaljenost od S do B) m=10 (m). Najveća dopuštena dužina cestovnog vozila prema Pravilniku iznosi d=18 ,75(m). Udaljenost linije 1. od osi kolosjeka mjerena po osi ceste na skici je označena sa n.

Slika 1: Trougao preglednosti kod željezničko – cestovnog prijelaza

62

Na osnovu raspoloživih podataka i na osnovu slike 1, potrebno je izračunati sljedeće: Potrebno vrijeme tu da cestovno vozilo nakon pokretanja postigne brzinu V c=5(km /h ) uz pretpostavljeno jednoliko ubrzano kretanje?Put s koji pređe cestovno vozilo nakon pokretanja iz tačke B dok ne postigne brzinu V c=5(km /h )?Vrijeme vožnje tc cestovnog vozila nakon postizanja brzine od V c=5(km/h ) dok zadnjim dijelom ne pređe liniju 1.? Ukupno potrebno vrijeme t da cestovno vozilo najveće dopuštene dužine pređe udaljenost od tačke B do liniju 1. (podrazumijeva prelazak zadnjeg dijela cestovnog vozila izvan linije 1)?Definisati sve elemente trougla preglednosti?

Rješenje1. Potrebno vrijeme da cestovno vozilo nakon

pokretanja postigne brzinu V c=5(km /h ) uz pretpostavljeno jednoliko ubrzano

kretanje: tu= (V c−V )/a (s ) , (brzina Vo=0, pokreće se iz mjesta zaustavljanja)?

t u=V ca

=

53,61

=1,41

=1,4( s )

2. Put koji pređe cestovno vozilo nakon pokretanja iz tačke B dok ne postigne

brzinu V c=5(km /h )

a računa se kao:

s=V 0⋅t+a⋅t2

2(m)

( V0=0 (m/s))?

s=V 0⋅t+a⋅t

u2

2

, V0=0 (km/h),

te je s=a⋅t

u2

2=

1⋅1,42

2=0 ,98 (m)

3. Vrijeme vožnje cestovnog vozila nakon postizanja brzine od V c=5(km/h ) dok zadnjim dijelom ne pređe liniju 1, a računa

se kao: t c=

(m−s )+n+dV c ?

t c=m+n+d−sV c

=10+4,5+18 ,75−0 ,981,4

=

¿23 ,05( s )

4. Ukupno potrebno vrijeme da cestovno vozilo najveće dopuštene dužine pređe udaljenost od tačke B do liniju 1. (podrazumijeva prelazak zadnjeg dijela

cestovnog vozila izvan linije 1) t=tu+t c ?

t=tu+t c=1,4+23 ,05=24 ,45( s )

5. Definisati sve elemente trougla preglednosti?

AS=SC=V vdop⋅t=703,6

⋅24 ,45=475 ,4 (m)

AS=V vdop .⋅t=475 ,4 (m) SC=V vdop .⋅t=475 ,4(m )

, BS=m= 10 (m),

α = 75 stepeni

63