pitanja politička filozofija

8/13/2019 Pitanja Politika filozofija

1/8

1. Objasni Platonovu zamisao idealne drave!

Dobra drava e iz postojee nastati ako filozofi preuzmu vlast, te iz drave protjeraju sve starije od 10 godina. Nuan uvjet za preobrazbu postojee u dobru

dravu je poklapanje politike vlasti i filozofije.Dobra drava se utemeljuje u tri faze:zdrava drava ili drava svinjaproi!ena drava ili drava oruanog taboradrava ljepote ili drava filozofa kao vladara

" njegovoj idealnoj dravi postoje tri sloja ljudi: vladari, vojni#i i proizvo$ai.%ravedna drava je drava u kojoj svaki od slojeva obavlja svoju ulogu.

2. Nabroji i objasni tri sloja ljudi u Platonovoj idealnoj dravi!

%laton je ljude u dravi podijelio u tri sloja:vladari & odnosno filozofi, koji nemaju vremena za bavljenjem politikom,oni tee ka znanjuvojni#i & su nalik psu, imaju poseban odgoj i ratne te'nike, te muzikiodgojproizvo$ai & oni imaju za #ilj da proizvode potrebna dobra za sve udravi.

%laton u svojoj dravi ne vidi robove, jer nji' ne smatra ljudima nego sredstvimaza rad koje je na raspolaganju ljudima.

3. Objasni pojam Zoon politikon kod ristotela!

(deja ovjeka kao bia zajedni#e, ovjek je po prirodi )politiko bie* ili )zoon politi#on*, dakle on svoju bit ostvaruje samo u polisu. +n je vi!estruko potrebito bie, zavisi od drugi' u ostvarenju svoji' potreba.

. "ta je po ristotelovom mi#ljenju svr$a drave%

Drava nastaje kao prirodna tvorevina, i )svr'a* joj je najvi!e dobro, odnosnosretan ivot njeni' gra$ana.


2/8


3/8

11. onar$ija

"z republiku drugi osnovni oblik vladavine. -o je oblik vladavine kojom vlada jedan ovjek, a do mjesta vladara se dolazi naslijednim putem. Nazivi za takve

vladare su: #ar, !a', sultan itd.12. akijevelizam

akijevelizam je naelo politike djelatnosti koju je zastupao -alijanski politiar i dravnik Nikolo akijaveli. %rema njegovom mi!ljenju dozvoljena susva sredstva da se stvori jaka vlast u dravi, koja se moe postoi jedinoenerginom ak#ijom, snagom i portvovano!u. %olitiara ili dravnika ni!ta nesmije sputavati i sprjeavati u njegovom radu da ostvari postavljeni #ilj. to je pouka njegove izreke: 2ilj opravdava sredstvo3.

13.'i*enje li nosti vladara u akijevelijevoj kon(ep(iji%

%rema akijevelijevom mi!ljenju vladar treba imati osobine lisi#e i lava,odnosno treba biti lukav, mudar, 'rabar i sran. Novi vladar da bi uspostavio apsolutnu mo, mora uvesti sve novo.

1 .4 emu se o)leda promjena u akijevelijevom politi koj 5ilozo5iji uodnosu na anti ke 5ilozo5e%

%romjena u akijevelijevoj politikoj filozofiju i odnosu na antike filozofeogleda se u tome !to kod njega nema naglaska na eti#i kao !to je to bio sluajkod antiki' filozofa.

1&.Za koje 5ilozo5a se vee izreka 6ilj opravdava sredstvo%

+va izreka se vee za talijanskog politiara i dravnika Nikola akijavelija. +nu svom djelu )4ladar* kae kako je jedini #ilj drave odranje njezineopstojnosti, pa je tako na vladaru da svim raspoloivim sredstvima to i uini.Dakle, sve je opravdano ako se radi u interesu drave.

1+.Objasni prirodno stanje prema 7obbsu!

Njegova teorija )prirodnog stanja* temelji se na predpostav#i da su svi ljudi isti,te tee ka istim #iljevima !to dovodi do takmienja odnosno do rata svi' protivsvi'.


4/8

1-.Objasni 7obbsovu izreku ovjek je ovjeku vuk u kontekstunje)ove politi ke 5ilozo5ije!

5obbs u svom dijelu )6evijatan* iznosi teoriju prirodnog stanja gdje tvrdi da je

)ovjek, ovjeku vuk* jer su ljudi slini pa u konani#i ele isto !to dovodi dotakmienja odnosno rata svi' protiv svi'.

1 .Objasni teoriju ,ru#tveno) u)ovora omas 7obbs!

Dru!tveni ugovor je in kojim ljudi svojevoljno iz prirodnog stanja stvarajudravu. Dru!tveni govor je nuan jer svoja prirodna prava prenose na suverena, s#iljem ouvanja sigurnosti i ivota pojedin#a.7ra$ansko dru!tvo nastaje potpisivanje dru!tvenog ugovora koji se realizuje udvije faze:

1. 8porazum svakog gra$anina sa drugim da e priznati suverena9. 7lasanje za odabri suverena

8uveren ima pravo kanjavanja i odravanja reda, pravo odluke o ratu i miru, on je van ugovora. akonodavna, izvr!na i sudska vlast su u rukama suverena.

1/. eorija dru#tveno) u)ovora 8 9o$n :o(k!

Nedostatak prirodnog ugovora moe se otklonisti dru!tvenim ugovorom kojimse svaki pojedina# odrie onog svog prirodnog prava da sam brani i odrava prirodno stanje. -ako se uspostavlja drava koja treba potvrditi i odratirazumno prirodno stanje da garantuje ivot, slobodu i vlasni!tvo. +n zagovara podjelu vlasti na zakondavnu, izvr!nu i federativnu. -rajni je suveren samonarod.

20.Pobuna tiranina i pravo na otpor naroda; kako obja#njava 9o$n:o(k%

Narod zakonodav#u privremeno povjerava zakonodavnu vlast, ali je moe isilom uzeti natrag ako zakonodava# iznevjeri povjerenje koje mu je bilo dato.-ako 6o#ke opravdava pravo naroda na revolu#iju.

21.Prirodno stanje i uzrok nastanka )ra*ansko) dru#tva prema


5/8

nedjeljiva, on mora biti izvanredan ovjek, koji e donijeti najbolje zakone kojee narod da po!tuje.

22.=ompariraj opis ovjeka u prirodno stanju kod 7obbsa i


6/8

9=.Pojam klasne borbe kod ar?a

nanstveni smisao pojma klasne borbe, kako ga je ar> definirao, sastoji se utome !to je on dokazao da je postojanje klasa povezano samo s odre$enim

povijesnim fazama razvitka proizvodnje, da klasna borba neminovno vodidiktaturi proleterijata te da ova ini samo prijelaz ka prestanku klasne borbeza'valjujui ukidanju svi' klasa i ustanovljenju besklasnog dru!tva.

2-.=ako 7ork$eimer i dorno odre*uju dijalektiku prosvjetiteljstva%

%rovjetiteljstvo je oduvijek slijedilo #ilj osloba$anja ljudi od stra'a i postavljanja ljudi za gospodare, ali do kraja provjetljeni svijet sija u znamenjutrijumfalnog zla. it prelazi u prosvjetiteljstvo, a priroda u puku objektivnost.%rovjetiteljstvo se spram stvari odnosi kao diktator spram ljudi, priznaje i' samomanipuliranjem. -ime nji'ovo %o & sebi postaje a & njega.

2 .=irti ka teorija dru#tva; ideje i nosio(i!

%odrazumijeva vi!e genera#ija njemaki' filozofa i so#ijalni teoretiara uzapadnoevropskoj marksistikoj tradi#iji, poznatijoj pod imenom ?rankfurtska!kola. %rema tim teoretiarima, )kritia* teorija se razlikuje od )tradi#ionalne*teorije u svojoj spe#ifinoj praktinoj namjeri: teorija je kritika kada podrazumijeva potragu za ljudskom eman#ipa#ijom, osloba$a ljudska bia odokolnosti koje i' ine robovima. & 5ork'ajmer.

2/.Pojam utopije i najpoznatiji so(ijalutopisti!

"topija u osnovnom znaenju je mjesto kojeg nema, koje ne postoji. Nakonobjavljivanja knjige -omasa ora o najboljeme ure$enju drave, pojam)utopija* je postao sinonim za sve zamisli koje istrauju mogunost idealnogrje!enja organiza#ije drave, odnosa me$u ljudima, prestanka sukova i ratova aliu praksu nisu nisu bile ostvarene.%oznati so#ijalutopisiti su: -omas ore, /obert +@en, 8en 8imon, arl ?urije,-omazo ampanela.

30.,vije vrste slobode kod @.Aerlin Bprema .>Ci5tuD%

Dva vi$enja slobode dao je filozof (.Aerlin i to na negativnu slobodu koja jeodre$ena vanjskim silama, dok se pozitivna esto vee za unutra!nje uti#aje pojedin#a.


7/8

31.=ako utilitarizam posmatra prin(ip jednakosti%

"tilitaristi se ne zalau za potpunu jednakost jer bi ona lo!e utje#ala na radnumotiva#iju talnetirani', a time i na ukupno bogatstvo dru!tva u #ijelini. Nji'ov je

#ilj pronai ravnoteu me$u faktorima koji upuuju na jednakost i nejednakost.32.=akav je stav e)alitarista u odnosu na pojam jednakosti%


8/8

3+.=on(ep(ija multikulturalizma kod Hilla =Imli(ke%

Dva izvora multikulturalnosti su koegzisten#ija i useljavanje. Drava jemultikulturalna ako njeni lanovi pripadaju razliitim na#ijama ili su se iselili iz

razli#iti' drava.

pitanja politička filozofija

Documents