pitanja za i parcijalni ispit iz transportnih osobina robe

7/24/2019 Pitanja Za i Parcijalni Ispit Iz Transportnih Osobina Robe

1/12

PITANJA ZA I PARCIJALNI ISPIT IZ TRANSPORTNIH OSOBINA ROBA

1. TA JE ROBA I KAKO SE DIJELI POZNAVANJE ROBE?

ROBA je svaki predmet ili stvar kao produkt ljudskog rada, koja svojim svojstvimazadovoljava potrebe ma koje vrste, a moe da bude predmet robnog prometa.

Poznavanje robe dijeli se na :

na opti dio poznavanja robe, na posebni (speijalni! dio poznavanja robe.

2. PODJELA ROBE PREMA EKONOMSKOJ NAMJENI ?

Prema namjeni roba se moe podjeliti na: proizvode za reprodukiju, proizvode za investiije, proizvode za iroku proizvodnju.

Proizvodi za reprodukiju su sirovine, pogonska goriva i razni gotovi proizvodi zareprodukiju.

Proizvodi za investiije su razne maine " pogonske, poljoprivredne, transportna sredstva itd.

Proizvodi za iroku potronju su pre#rambeni artikli, tekstilna roba, metalna roba, poku$stvo idr.

3. PODJELA ROBE PREMA KVALITETU ?

Prema kvalitetu roba se dijeli na:

pravu robu, surogate i %alsi%ikate.

Prava roba je ona koja posjeduje sve elemente kvaliteta pa se jo zove i originalna.

&urogati su proizvodi koji zamjenjuju pravu robu, imaju sli'na svojstva kao i prava roba, ali jepo vrijednosti ova roba slabija i na tritu se obi'no javlja kada nedostaje prave robe.

Prodaja i upotreba surogata je zakonom dozvoljena uz uslov da na ambalai moraju biti vidnoobiljeeni podai kako bi potroa' bio upoznat da je u pitanju surogat a ne prava roba.

alsi%ikovana roba se nezakonito javlja na tritu s iljem da se potroa' obmane i prevari i nataj na'in stekne protivpravna zarada. )aj'e$i slu'aj %alsi%ikata su plemeniti metali, dragokamenje i sl.

4. TA SU STANDARDI I KAKVI MOGU BITI ?


2/12


3/12

+oe se izvriti na vie na'ina.

3edna od podjela je prema porijeklu:

prirodni,

vjeta'ki (sintetski!.

Prirodni materijali: metali, kamen, glina, drvo, vuna, svila, koa, krzno, pamuk, itd.

4jeta'ki (sintetski! materijali: legure metala, polimeri, poluprovodnii, supraprovodnii,te#ni'ke keramike, kompoziti, itd.

+oe se koristiti i sljede$a podjela:

na metale i nji#ove legure,

nemetalne materijale (drvo, koa, guma, plasti'ne mase, azbest i drugi materijali! i

pogonske materijale (goriva, maziva, voda u industriji!

%. KOJA SU SVOJSTVA METALA I LEGURA I OBJASNITI JEDNU ODNAVEDENIH?

&vojstva mogu biti: %izi'ka, #emijska, me#ani'ka i te#noloka.

H&'()*+, *-)*/-, '&/,0, ( 0&,su: #emijski sastav, a%initet i otpornost prema koroziji.Hemijski sastavutvrujemo #emijskom analizom ispitivanog materijala koja pokazuje kolikoje i kakvi# #emijski# materijala ili elemenata zastupljeno u njemu (kvalitativna analiza! i ukom su meusobnom teinskom ili zapreminskom odnosu (kvantitativna analiza!.

Hemijski afinitetje tenja za meusobnim spajanjem pojedini# elemenata u jedinjenja.

Otpornost prema koroziji ukazuje kakva je otpornost materijala prema vodi, gasovima,kiselinama i sl. )eki metali koroziraju " a za druge kaemo da su #emijski otporni (ink,srebro, zlato!.

1. TA JE TO ELASTI5NOST6 A TA $ILAVOST MATERIJALA?

Elastinost je sposobnost materijala koji usljed djelovanja sila djelimi'no promijeni svojoblik i dimenzije, da, po prestanku ti# sila, ponovo dobije svoj prvobitni oblik i dimenzije.

ilavostje svojstvo materijala da podnese trajnu promjenu oblika usljed u'estalog udarnog ilimirnog djelovanja sile, i da pri tome ne doe do prskanja materijala. &vojstvo suprotnoilavosti jeste krtost materijala.

11. TA SU TO PLASTI5NE MASE?


4/12

Plasti'ne masu su materijali izraeni na osnovi prirodni# ili sinteti'ki# visoko molekularni#jedinjenja. 4isokomolekularni spojevi predstavljaju smjee polimera razni# molekularni#teina. 5emijska graa, molekularna teina, struktura niza i meusobni raspored molekulaodreuju osobine visokomolekularni# jedinjenja.

12. TA JE GUMA I KOJI JE SASTAV NJENE SMJEE ?

1uma je smjea razni# komponenata.

&astav smjee gume 'ine: kau'uk, sredstvo zavulkanizaiju (sumpor " 6 do 78!, ubrziva' vulkanizaije (magnezijum oksid i ink oksid!,suspstana za aktivizaiju ubrziva'a vulkanizaije (magnezijum oksid i inkovo bjelilo!,

punioi (prakasti9 'a, kaolin, talk i kreda i u obliku tkanina -kord, remeni materijal i raznetekstilne materije!, materija koja usporava starenje (vosak, para%in, vazelin i aromati'ni amini!i boja (u koli'ini od ;8 od mase kau'uka!.

13. U KOJE SVRHE SE KORISTI GUMA?

1uma se koristi u razne svr#e:

za zatitu #emijski# aparatura, u konstrukijama,


5/12

1. TA JE TRANSPORT TOBE?

2ransport robe je danas najzna'ajniji dinami'ki proes bez koga bi bio nezamisliv ivot iopstanak ljudi. = zavisnosti od spei%i'nosti proizvodnje i proizvoda, korisnii uslovljavaju ikvalitel usluge.

&vi vidovi transporta su zastupljeni po'ev od drumskog za prevoz robe na manjim i srednjimrelaijama, eljezni'ki transport koji se koristi za kontinentalne transporte, vodni transport za

prevoz ve$i# koli'ina tereta i vazduni transport za interkontinentalne potrebe prevoza.

1!. TA SU TO KOMERCIJALNA VOZILA ?

>omerijalna vozila su prvenstveno namijenjena za prevoz putnika i robe koji obavljaju auto9transportna preduze$a i 'ijom eksploataijom se ostvaruje pro%it, odnosno privreuje se

(nazivaju se jo i privredna vozila!. 2o su motorna vozila za prevoz putnika (autobusi!,motorna i priklju'na vozila za prevoz tereta (dostavna vozila, kamioni, prikolie i

poluprikolie!. Prvo komerijalno vozilo konstruisano je u )ema'koj. Gottlieb Daimler je?@. godine izradio prvi kamion u dananjoj %abrii +eredes. 4ozilo je kao transportnosredstvo dobilo najiru mogu$u primjenu i koristi se za veoma veliki broj vrsta prevoza.

1". PODJELA TERETNIH VOZILA UKUPNOJ MASI8KORISNOJ NOSIVOSTI?

Prema pomenutoj klasi%ikaiji teterna vozila su podijeljena na:

vozila izuzetno male korisne nosivosti (do ;, t!, vozila male korisne nosivosti (;,"7 t!, vozila srednje korisne nosivosti (79C t!, vozila visoke korisne nosivosti (C96 t!, vozila izuzetno visoke korisne nosivosti (preko 6 t!.

1#. PREVOZ SPECIJALNIH TERETA ?

Prevoz speijalni# teretaobu#vata prevoz vangabaritni# koleta, lako zapaljivi#, otrovni# iekslozivni# tereta. 4angabaritni teret 'ine jedinie tereta koje sa vozilom prelazedozvoljene pro%ile za saobra$aj na drumovima (premauju duinu od , ili irinu 6,metara!. Ako teina robe sa vozilom prelazi D; tona, takoe je rije' o speijalnom

prevozu, jer osovinsko optere$e premauje propisani limit od 6; tona po osovini. 0a bi seovakav transport obavio, potrebna je odgovaraju$a dozvola +inistarstva za saobra$aj,kojom se propisuje prevozni put, te#ni'ka ili poliiska pratnja i ostali uslovi koji# se

prevoznik mora striktno pridavati. 2e#ni'ka pratnja sprovodi se vozilom sa utimrotaionim svetlom u slu'aju kada duina vozila sa robom ne prelazi ? metara, irina 7metra i visina D, metara. =koliko je bilo koja dimenzija ve$a, obavezna je poliijska

pratnja.


6/12

1%. TA SU TO TOVARNI SANDUCI I NJIHOVA PODJELA ?

2ovarni sandui predstavljaju prostor za smjetanje tereta koji moe biti djelimi'no ilipotpuno zatvoren 'vrstim materijalom (drvenom, metalnom konstrukijom i sl.! ili mekim(de%ormabilnim! zatitnim materijalom (iradnim platnomi sl.!.

Postoji podjela tovarni# sanduka na:

. sa %iksnim i6. sa pokretnim straniama.

2. TA SU TO CISTERNE?

/isterne 'ine grupu speijalni# teretni# vozila namjenjeni# za prevoz razli'iti# vrsta te'nosti,

npr. vode, mlijeka, na%te, gasa, opasni# materija. Osnovni sklop isterne je rezervoar. Popre'nipresei rezervoara mogu biti razli'iti: kruni, elipti'ni i pravougaoni sa zaobljenim uglovima.U sluaju potrebe za rezervoarima ve$i# dimenzija preporu'uje se primjena elipti'nog

popre'nog preseka jer on posjeduje nabolje karakteristike sa aspekta stabilnosti vozila (niipoloaj teita!.

)edostatak njegove primjene je u pove$anoj ijeni usljed sloenije izrade. = ilju ostvarivanjautovara i istovara robe, isterne su opremljene dodatnim ureajima, meu kojima su naj'e$i

pumpe, jevovodi, mjerni instrumenti, sistemi za irkulaiju vode. =tovar se naj'e$eostvaruje preko otvora na gornjem delu rezervoara.Pranjenje rezervoara se ostvaruje pomo$u

pumpi ili na prinipu samonaginjanja. /isterne se prazne dejstvom vazdu#a pod pritiskom,'ime se uti'e na pove$anje brzine istovara. 4e$ina dodatni# ureaja za pranjenje rezervoarasu #idrauli'kog tipa.

21. TA SU RI7UNZERI?

Rin%uzeri predstavljaju isterne sa vertikalnim rezervoarima, a namjenjeni su za prevozrasuti# materijala (konentrovana sto'na #rana, itarie, kukuruzno brano i sl.!. Prednostnji#ovog kori$enja je u isklju'enju trokova pakovanja robe u vre$e. 2akoe se nji#ovimkori$enjem zna'ajno smanjuje vrijeme utovara i istovara.


7/12

23. TA SU TO DAMPERI ILI KIPERI?

0amperi ili kiperi velikog kapaiteta za rad van puteva, vie li'e na graevinsku me#anizaijunego na teretna vozila. >oriste se isklju'ivo u tekim uslovima eksploataije van puteva, kaoto su otvoreni kopovi rudnika, kamenolomi i sli'no (velika koli'ina praine i teko

pristupa'ni tereni!. 2ransportovani rasuti teret moe se istovarivati sa strane iEili premazadnjem dijelu vozila, to se uvijek dodaje kao karakteristika uz naziv vozila.

24. KAKO SE VRI TRANSPORT TERETA VE9E DU$INE?

2ransport tereta ve$e duine (ijevi, stabala...! moe se ostvariti na taj na'in to se teretjednim svojim krajem oslanja na vu'no, a drugim na priklju'no vozilo. = tom slu'aju teretima ulogu veze izmeu vu'nog i priklju'nog vozila.4elike dimenzije i mase transportovanogtereta dovode do problema utovara i istovara. ,+, (=-, " jedinstvena oznaka artikla koju %ormira sam proizvoa' za

svaki svoj proizvod. Ovu oznaku proizvoda slobodno %ormira sam proizvoa' bezpotrebe za konsultovanjem bilo koje ustanove,

K>/0>, (, " da bi se izbjegla pogrena o'itavanja i%re artikla, dodata je

kontrolna i%ra koja provjerava da li je ostatak A) i%re korektan.


8/12

2". KAKO SE IDENTI7IKUJE BAR KOD NA PROIZVODIMAF

-denti%ikaija bar kodova na proizvodima se obavlja pomo$u laserskog 'ita'a, potokonentrisani svjetlosni snop ima iroku radnu zonu polja. 2o omogu$ava da se prepoznajukodovi na proizvodima razli'iti# dimenzija i na razli'itim rastojanjima od skenera.

2#. KOJE SU KARAKTERISTIKE CRTI5NOG KODA8BAR KODA?

Boja i podloge

/rtie moraju biti tamnije od pozadine,2ople boje (rvena, naran'asta, uta, bijela! dobre su za boju podloge,5ladne boje (rna, plava, zelena, smea! dobre su za boju rta,2reba izbjegavati metalne povrine (zralne materijale! jer odbijaju svjetlo 'ita'a te je

jako teko o'itavanje,Gti#e zoneH (svijetle margine oko bar kodova! se ne smiju okrnjiti jer su od bitnogzna'aja za o'itavanje simbola.

&mjetaj rti'nog kodaEbar koda

mora se smjestiti na potroa'ku, trgovinsku ili transportnu jediniu tako da ga 'ita'

moe bez problema o'itati. 4re$ie, vre$e9 poleina, na onoj povrini koja je tampana prema podnoju, >njige 9 gornji ili donji desni ugao na poleini koria knjige,

Iasopis " donji lijevi ugao na naslovnoj stranii, )ovine malog %ormata " donji desni ugao, )ovine velikog %ormata " donji lijevi ugao.

2%. TA PREDSTAVLJA PAKOVANJE ROBE I KOJA JE NJEGOVA SVRHA?

Pakovanje robe prodrazumjeva smjetanje robe u ambalau da bi se ona sigurno moglatranspotovati do krajnjeg korisnika, odnosno potroa'a. Pakovanje robe zna'i naj'e$ezavrnu %azu proesa proizvodnje kod mnogi# proizvoda.

&vr#a pakovanja je da obezbjedi integritet robe u proesu razmjene i u logisti'kim proesima,posebno u proesima transporta, skladitenja i pretovara.


9/12

3. KOJE SU OSNOVNE 7UNKCIJE PAKOVANJA?

Osnovne %unkije pakovanja su:

Sadrajnost 9 odnosi se na sposobnost pakovanja da 'uva sadrinu. Ova %unkija mora

da odgovori karakteristikama proizvoda, ekonomi'nosti i mora da odgovori problemuzatite od gubitka sadrajaJ

Zatitna funkcija 9 obezbjeuje zatitu sadraja od spoljni# utiaja i opasnosti pri

rukovanju, transportu, i pri razli'itim meteo uslovima. 2akoer, zatitna %unkijapodrazumjeva i zatitu okruenja od sadrine pakovanja, pa je otuda zatitna %unkijaKdvosmjernaLJ

Komunikaciona 9 podrazumjeva mogu$nost da pakovanje bude nosila in%ormaija,

oznaka i da svojim oblikom bojom, simbolima i sl. govori o proizvodu, tj. da

obezbjedi komunikaiju sa razli'itim u'esniima u distributivnom kanaluJ Korisnost 9 odnosi se na interakiju korisnika i pakovanja (lako otvaranje, mogu$nost

ponovnog zatvaranja, prilagoenost rukovanju,... !.

31. NAPISATI 4 7UNKCIJE PAKOVANJA I OBJASNITI JEDNU ODNAVEDENIH?

unkije pakovanja su mnogobrojne i stoga su podijeljene u 'etiri grupe:

. Proizvodna %ukija,6. +arketing %unkija,7. =potrebna %unkija,D. Mogisti'ka %unkija.

M,+&/(>+ >+() pakovanje posjeduje za#valjuju$i mogu$nosti komunikaije sakupem. Poznata je izjava da ambalaa prodaje proizvod. )ormalno je da ambalaa nije tolikomo$no sredstvo pridobijanja kupa (mora postojati kvalitetan proizvod!, ali je dokazano da $e

kupa, ako treba da se odlu'i izmeu dva proizvoda podjednakog kvaliteta, odlu'iti $e se zaljepe upakovan proizvod. Pored toga, ovaj na'in komunikaije sa kupem, marketing moeda iskoristi i za skretanje panje kupu na neke karakteristike %irme9 proizvoa'a, mada takonkretna karakteristika nema nikakve veze sa konkretnim proizvodom.


10/12

32. KAKAV JE TO MODULARNI SISTEM PAKOVANJA?

+odularni sistem pakovanja je nastao iz jednostavne potrebe da se bolje iskoristi prostor, bilo

da se radi o skladinom prostoru ili o prostoru u transportnom sredstvu. +eutim, da bimodularni sistem zaivio, bilo je prvo potrebno odrediti jedinstvenu(optimalnu ili idealnu!veli'inu jednog modula, kao i veli'inu pakovanja u koje treba sloiti takve module, a zatim istandardizovati te veli'ine, odnosno, nametnuti privrednim organizaijama obavezu koritenjati# veli'ina. Analizom se dolo do podataka da je optimalna osnovia modula D;; N ;; mm,dok visina modula zavisi od konkretni# potreba. &a ovom osnoviom modula je mogu$eKpopunitiL bilo koju standardnu paletu koja se danas koristi (?;; N 6;;mmJ ?;; N ;;;mm i;;; N 6;;mm!.

33. TA PODRAZUMJEVA SISTEM KOMERCIJALNOG PAKOVANJA6 KOJI SUPOZNATI SISTEMI I OBJASNITI NEKI OD NJIH?

&istem komerijalnog pakovanja obu#vata te#nologiju pakovanja i savremene oblikeambalae koji se %ormiraju u samom proesu pakovanja.

Poznatiji sistemi komerijalnog pakovanja za te'nost, 'vrste i polu'vrste proizvode su:tetrapak, tetrabrik, strippak, rinpak, pak%orm, renopak, mapak i aerosol.

TET!"!K je sistem pakovanja te'nosti u kartonsku ambalau koja ima oblik tetraedra.>arton moe biti oplemenjen voskom, polietilenom ili aluminijumskom %olijom. Ambalaa seoblikuje automatski na maini za %ormiranje ambalae, zatim puni, zatvara i pakuje utransportnu ambalau posebnog oblika.2etrapak ambalaa koristi se za pakovanje mlijeka,

jogurta, vo$ni# sokova i drugi# te'nosti.&peijalni i aepti'ni tetrapak pruaju odli'nu zatitiza dui vremenski period.

ST#""!Kje sistem pakovanja tableta i draeja u aluminijumsku %oliju, koja se meusobnotermi'ki zavaruje. Iitav proes pakovanja i dobijanja strippak ambalae obavlja se mainski

potpuno automatski. Aluminijumska %olija je oplemenjena polietilenom kako bi se moglatermi'ki spojiti i 'vrsto drati proizvod izmeu dvije %olije.


11/12

34. OBJASNITI SLJEDE9E SIMBOLE NA ROBI ?

3. PREVOZNA SREDSTVA OPASNIH MATERIJA?

Prevozna sredstva opasni# materija moraju da budu te#niki ispravna, konstruisana, izradjena,

opremljena i obiljezena u skladu sa propisanim standardima. Opasne materije mogu daprevoze i sa njima rukuju lia koja su za to struno ospospbljena. Osoba koja se baviprevozom i rukovanjem opasni# materija poslije strunog osposobljavanja dobija dozvolu damoze da se bavi pomenutim poslovima na pet godina, poslije ega ide na ponovnu provjeruznanja i dozvola mu se produzava na isti period.


12/12

3!. KOJI SU USLOVI ZA PREDUZE9E OPASNIH MATERIJA?

=slovi za preduze$e opasni# materija su sljede$i:

a! 0a je preduze$e registrovano za obavljanje djelatnosti prevoza opasni# materija,

b! da raspolae odgovaraju$im prevoznim sredstvima za prevoz opasni# materija,

! da ima stru'no osposobljavanje lia za obavljanje prevoza,

d! da ima odobrenje za prevoz opasni# materija,

e! da ispunjava uslove za prevoz propisane A0R9om.

3". KOJA JE DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA TRASPORT OPASNIH

MATERIJA?

Potrebna je sljede$a dokumentaija:

a! erti%ikat za voza'a,

b! erti%ikat za vozilo,

! isprava o prevozu,

d! upustvo o posebnim mjerama bezbjednosti,

e! odobrenje za prevoz,

%! potvrda o osiguranju robe.

pitanja za i parcijalni ispit iz transportnih osobina robe

Documents