1. Mesotes? To je sredina izmeu dvije krajnosti. Aristotel ovaj izraz koristi pri objanjavanju pravednosti i pravednog.2. Pravac etikog miljenja. a) sadrajna (oznaava se jo kao etika dobara uopte, heteronomna etika ili teleoloka etika),b) formalistika etika (za vrhovni princip uzima slobodu volje, odnosno autonomiju volje, Kantovo uenje),c) etika historijske i planetarne odgovornosti (potencira na sintetikom vrstom jedinstvu izmeu sadraja i forme).3. ta je predmet etike? Moral kao predmet etike je multipleksan fenomen. Za njega se zanimaju i razne empirijske znanosti. Etika razumjeva i preporuuje kakav bi trebao biti moral, a znanosti ( sociologija, patologija) opisuju moral kakav jeste i to na temelju njima raspoloivih injenica.4. Hartman je predstavnik ega? Hartman je predstavnik vrijednosti, on smatra da su vrijednosti carstvo ljudskih sutina.5. Predstavnik indeterminizma. Predstavnik indeterminizma je Sartre.6. Intristino dobro. Intristino dobro je sredstvo da se neko drugo dobro postigne. S obzirom na to da se dobro kao dobro, odnosno moralno dobro kao moralno dobro ne moe cijepati, poto je intristino dobro sredstvo, ono se moe cijepati.7. Vrste pravde po Aristotelu. a) distributivna- djeli je zakonodavac, a dolazi do izraaja prilikom dodjeljivanja poasti, novca ili drugih dobara na koje pripadnici drave opravdano polau pravo,b) korektivna (komutativna)- dijeli sudija prilikom rjeavanja raznih sporova i donoenja odreenih presuda kojim sankcionira prestupnike.8. Dva principa Rolsovog uenja o pravdi.a) osoba treba imati jednako pravo na najiru skalu jednakih osnovnih sloboda, koja je spojiva sa slinom skalom sloboda za druge, b) drutvene i ekonomske nejednakosti trebaju biti ureene tako da je istodobno razumno oekivati da budu svakome od koristi i da su povezane sa poloajima koji su otvoreni za sve9. ta je slojeviti ( specifini ) determinizam i ko ga zastupa? Slojeviti ( sprecifini ) determinizam je zastupao Hartman. Ishodite njegovog miljenja se sastoji u tome da ovjek moe stei slobodu pod predpostavkom spoznaje realnog svijeta koji stoji izvan i iznad njega.10. U emu je razlika izmeu hipotetikog i kategorikog imperativa? Radi se o imperativima koji se temelje na sadraju. Odnos izmeu uzroka i posljedica je vrsto vezan. Uzrok radnje je da se postigne cilj, a posljedica se javlja kao izvrenje tog cilja koji se javlja u srei. Hipotetiki imperativ se temelji na svrhama.11. Pravci uenja koja u razumu vide bazu moralnosti. Prosuivanje, vrednovanje i djelovanje.12. Predstavnici teleolokih uenja. Teleoloka uenja oznaavaju sva uenja prije Kanta.13. Kako glasi komulacija moralnog zakona?

14. etvrti krug uenja o moralnosti. etvrti konceptualni krug je racionalistiki i pripadaju mu ona miljenja koja u razumjevanju odnosa izmeu svijesti uopte i moralne svijesti, polaze od uma ili razuma. Pored stoikog i spinozinog uenja, ovdje spada i Kantov kritiki racionalizam. Spinozino i stoiko uenje predstavlja nekritiki (dogmatski) racionalizam.15. Predstavnici uenja koji polaze od baze moralnosti.16. Razlika izmeu svijesti i moralne svijesti- savjesti. Svijest posjeduje svaki ovjek, ona je baza ljudskog postojanja, a moralnu svijest ili savjest posjeduje samo moralno razvijena linost.17. Navedi krugove i grupe uenja moralnog suenja. Krugovi moralnog suenja ocjenjuju da li je neto pravedno ili nepravedno, istinito ili neistinito ( lano ), vrijedno ili nevrijedno, moralno ili imoralno, lijepo ili runo. Grupe uenja o moralnom suenju su sainjavali: openhauerovo, Kantovo, Platonovo, Sokratovo, Aristotelovo uenje i Emocionalna etika.18. Ko najsistematinije razvija uenje o autonomiji ( slobodi )? Uenje o autonomiji ( slobodi ) najsistematinije razvija Kant.19. Ko uvodi termin slobodna volja? Termin slobodna volja uvodi Kant i ona je za njega fundamentalna predpostavka morala.20. Razlika izmeu hipotetikog i kategorikog imperativa. Hipotetikiimperativ predstavljaj praktinu nunost jedne mogue radnje kao sredstva za postizanje neeg drugog to se eli (ili to je mogue da ga ovjek eli). Kategorikiimperativ bio bi onaj imperativ koji bi predstavljao jednu radnju kao objektivno nunu samu za sebe, bez veze sa nekom drugom svrhom."21. Na emu se temelji moralni zakon? Moralni zakon se temelji na formalnoj etici.22. ime se odlikuje moralni zakon? Odlika moralnog zakona je u tome da on vai za sva umna i moralna bia.23. Hipotetiki zakon.24. Da li je upitna forma hipotetikog imperativa?25. Odnos sredstva i cilja hipotetikog imperativa. Radi se o imperativu koji se temelji na sadrajima. Odnos izmeu uzroka i posljedice je sintetiki povezan i vrst. Uzrok moje radnje je da postigne cilj, a da se kao posljedica javlja ostvarenje tog cilja u sreci, u interesu.26. Odnos teleolokih uenja i hipotetikog imperativa.27. Ko zagovara moralnu indolentnost? Moralnu indolentnost zagovaraju stoici.28. Do kada traje uenje o prirodnom pravu? Uenje o prirodnom pravu traje do njemakog klasinog idealizma.29. Ko spada u uenja klasinog determinizma slobode? Teleoloki determinizam, teoloki determinizam, univerzalni determinizam, kauzalni determinizam.30. Ko zastupa uenja moralne indiferentnosti? Uenje moralne indiferentnosti zastupaju stoiari.

31. Razlike izmeu etike planetarne odgovornosti i teleolokih uenja s jedne strane i Kantovih uenja s druge strane. Ona je pravac etikog miljenja koji problem moralnog smatra planetarnim pitanjem i koja daje naglasak na pitanje historijske i solidarne odgovornosti znanstvenika, tehniara i politiara. Za posljedice svojih izuma i njihove aplikacije i njihovog djelovanja po ovjeka prema drugom ovjeku i njegove biosfere ukljuujui i pitanje moralnog suosjeanja ovjeka prema drugom ovjeku. Teleoloka uenja polaze od sadraja ili cilja ljudske radnje. ine je hedonizam, eudaimonizam i utilitarizam. Obuhvata sva uenja do Kanta. Kantova uenja s druge strane izvor moralnosti vide u umu. On u svojoj etici trebanja polazi od ovjeka kao moralnog bia, za njega on predstavlja jedino mogue odreenje ovjeku.32. Dva principa pravde po Rolsu. a) Svaki ovjek koji uestvuje u nekoj instituciji ili praksi ima veze s njenim funkcioniranjem i ima jednako pravo na najiru slobodu,b) sve drutvene vrijednosti treba da budu rasporeene jednako, osim ako je nejednaka raspodjela vrijednosti svakome od pomoi.33. Pravinost po Aristotelu. Ona je po njemu odluka ba temelju koje se pravinim moe nazvati onaj ovjek koji iz ubjeenja postupa pravino i kada dijeli izmeu sebe i nekog drugog ili izmeu dva druga lica.34. Koncepti uenja i znaenja moralnih vrijednosti. Moralne vrijednosti podrazumjevaju sposobnost djelovanja sa pravilnim rasuivanjem o onome to je za ovjeka dobro ili zlo. Moralne vrijednosti se razumjevaju i objanjavaju na temelju djelovanja moralno razvijene linosti. Izvor moralnih vrijednosti je u moralnom habitusu moralno razvijene linosti. Koncepte o moralnim vrijednostima su predstavili: Aristotel, Kant, eler i Hartman.35. Pravci uenja o srei. Pravci uenja o srei su: hedonizam, perfekcionizam, utilitarizam, altruizam i egoizam.36. Ko zagovara uenja o trenutnom zadovoljstvu? Uenje o trenutnom zadovoljstvu zagovara hedonizam ( Aristip ), tj. za vrhovno naelo etikog djelovanja uzima trenutno zadovoljstvo.37. Koji termin koriste za trenutno zadovoljstvo? Termin koji se koristi za trenutno zadovoljstvo je srea.38. Razlika izmeu trenutnog zadovoljstva i teoloke etike.39. Koji je to pojam Kantovog uenja koji stoji sa religijskom etikom? Trebanje40. Koju vrlinu potencira Spinoza? Spinoza je smatrao da bi ovjek posjedovao vrlinu mora se upravljati prema propisima razuma koji ne zahtjeva nita protivno prirodi, a ti propisi ovjeka vode savrenstvu. On je nastojao dati odredbu vrline koja za njega nije nita drugo nego rod prema zakonia sopstvene prirode. Temelj vrline je u tenji za samoodranjem sopstvenog bia.41. ta predstavlja moralni sukob?42. Da li stoiari potenciraju na pravednosti i umjerenosti? Stoiari ne potenciraju na pravednosti i umjerenosti nego na hrabrosti.43. Ko od etiara prvi uvodi u svoje uenje pluralizam nunosti?44. Ko zagovara nepolitiki hedonizam, a ko zagovara na politikom hedonizmu? 45. ta znai prirodno pravo? Ono je simbol ljudskog postojanja jer je ono samo prisutno kod ovjeka. Ono je tema svih etikih uenja od Sokrata do njemakog klasinog idealizma. 46. Koji pravac uenja nipodatava emocije kao komponente moralnosti? Do pojave Hjuma, Loka i Smita.