Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 23

Cvatnja tek u lipnju-Listovi su naizmjenični, jed-

nostavni, duguljasto kopljasti, šiljastoga vrha, krupno

nazubljenoga ruba, zeljasti do polukožasti. Odozgo

su tamnozeleni, goli i sjajni, odozdo svjetliji, perasto

mrežaste nervature, s 12-20 parova žila. Dugi su 12-20

cm, široki 3-6 cm, s peteljkom dugom 1,5-2,5 cm. Zup-

ci imaju tanki, nitasti vrh usmjeren prema vrhu plojke.

Listovi u jesen poprimaju

žućkastosmeđu boju. Muški

cvjetovi su u skupinama od

po 3 i više, skupljeni u usprav-

ne rese dugačke 12-30 cm, a

pri njihovoj osnovi smješteni

su ženski cvjetovi, katkada i

muški, sa zakržljalim tučkom.

Muški su cvjetovi građeni

od zelenkastoga, uglavnom

četverodijelnoga perigona.

Ženski cvjetovi skupljeni su u

grupicama po 3, tvore tročla-

ne paštitce koji se nalaze u za-

jedničkom omotaču (kupuli),

imaju šesterodjelan perigon.

Cvjetovi se pojavljuju tek po-

četkom lipnja kada su listovi

već potpuno razvijeni. Plodo-

vi su sjajnosmeđi kesteni različitog oblika dugi 2-3 cm,

polukuglasti ili zaobljeno plosnati i obično širi nego

duži. Imaju kožastu lupinu i vršni čuperak koji potječe

od sasušenoga perigona. Smješteni su po jedan do tri

u velikom ježolikom tobolcu (ježici). Dozrijevaju počet-

kom listopada.

Europski pitomi kesten (Castanea sa-tiva) je listopadno drvo južne Europe, Krima,

Kavkaza, Male Azije, sjeverne Afrike. Raste u

kulturama gotovo u cijeloj srednjoj Europi,

posebice u južnoj Njemačkoj i Švicarskoj, a na

sjever nerijetko pridolazi do južne Skandina-

vije. Najviše ga ima u južnoj Europi i Sredoze-

mlju. Smatra se da mu je pradomovina Mala

Azija, a još u doba stare Grčke rasprostranjen

je u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Ima bujnu i ve-

liku okruglastu krošnju, dosegne visinu do 30

m i znatan prsni promjer (čak i do 3 m), a sta-

rost veću od 500 godina. Kora mu je u mladosti

glatka, maslinastosmeđa, sa svijetlim lenticela-

ma, kasnije smeđesive boje, debela i uzdužno

ispucala. Korjenski sustav je dubok, sa žilom

srčanicom i jakim postranim dubokim žilama.

Izbojci su srednje debeli, uzdužno bridasti, cr-

venkastosmeđi do sivosmeđi, pokriveni sitnim

dlačicama i mnoštvom bijelih lenticela. Na sta-

rijim grančicama nalaze se brojni kratki izbojci.

Pupovi su spiralno razmješteni, dugački oko

8 mm, jajasti, tupoga vrha, zbijeni, s 2-3 gole,

sjajne i crvenkastosmeđe ljuskice. Vršni pup u

jesen odumire, a zamjenjuje ga gornji, nešto

veći postrani pup. Od izbojka su postrani pupo-

vi koso otklonjeni.

mala enciklopedija šumarstvaPitomi kesteniPitomi kesteni (Castanea)(Castanea)

Piše: Ivica Tomić

Foto: Arhiva

Dijelovi biljkeDijelovi biljke

Duguljasto kopljasti listovi Duguljasto kopljasti listovi nazubljenoga rubanazubljenoga ruba

Sjajnosmeđi plodoviSjajnosmeđi plodovi

Šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena-

Stanište europskoga pitomoga kestena su područja

s vlažnom klimom, dugim vegetacijskim razdobljem

(6-7 mjeseci) i blagom jeseni, bez ranih jesenskih i ka-

snih proljetnih mrazeva. Uglavnom su to mediteranska

i submediteranska područja, no dolazi i u unutrašnjosti.

U Hrvatskoj se kestenove šume (uređajni razred kesten)

prostiru na oko 15.000 ha (53 % državno i 47% privat-

no vlasništvo), a sudjeluju s manje od 1 posto ukupne

obrasle površine. Najveće šumske površine na kojima

raste pitomi kesten nalaze se na sisačkom, karlovačkom

i zagrebačkom području “Hrvatskih šuma”. Sastojine s

manjim površinama rastu na buzetskom, požeškom i

koprivničkom području. Mješovita šuma hrasta kitnjaka

i pitomoga kestena (Querco-Castanetum sativae) izgra-

đuje najveće komplekse na Zrinskoj gori, Medvednici i

u ostalom gorju sjeverozapadne Hrvatske. Kestenove

šume nalaze se iznad Kastva (u blizini Rijeke i Opatije),

a njihovi ostaci na Cresu i Krku. Ima ga primiješanog

u toplijim šumama hrasta medunca te u gorskoj šumi

bukve. Možemo reći da pitomi kesten u našoj domovini

raste kao šumsko drvo u većini naših krajeva, posebice

vinorodnim, od sjevernih pa do kvarnerskoga područ-

ja (marun), od Hrvatskoga zagorja, Podravine (kostanj)

i Slavonije (kesten) do padina Učke (čuveni lovranski

marun). U svim kestenovim sastojinama prisutan je rak

kestenove kore čiji je uzročnik gljiva Cryphonectria pa-

rasitica koja ugrožava stabla i uzrokuje njihovu fi ziološ-

ku slabost. Zbog propadanja kestena većina sastojina

izgubila je tipičan fl orni sastav i strukturu, što je pove-

zano s mijenjanjem vegetacije i načinom gospodarenja.

Tako je danas kod nas vrlo malo sačuvanih kestenika

koji su zadržali prirodnu strukturu. Stoga je, uz kitnjak

i kesten značajan udio bukve i običnoga graba, vrsta

koje znatno popunjavaju praznine nastale sušenjem

kestena.

Među najkorisnijim šumskim vrstama-Europ-

ski pitomi kesten je brzorastuća vrsta kojoj je vrhunac

prosječnoga prirasta oko 35. godine, dok je, primjerice,

za hrast oko 120., a za bukvu oko 90. godine. Uspijeva

na suhom, izrazito kiselom tlu bez vapna i ne podnosi

veću vlagu. Najbolje raste na plodnim, dubokim, rastre-

sitim i umjereno vlažnim tlima, najčešće u nižim položa-

jima. Jedna je od najkorisnijih i ekonomski najznačajni-

jih vrsta šumskoga drveća, a za razliku od drugih vrsta

od njega se mogu upotrijebiti svi dijelovi: drvo, plod, list

U Hrvatskoj se kestenove šume (uređajni razred

kesten) prostiru na oko 15.000 ha (53 % državno

i 47% privatno vlasništvo), a sudjeluju s manje

od 1 posto ukupne obrasle površine.

Pitomi kesten jedna je od najkorisnijih i

ekonomski najznačajnijih vrsta šumskoga drveća.

Za razliku od drugih vrsta, od njega se mogu

upotrijebiti svi dijelovi: drvo, plod, list i cvijet, a

cijenjena je medonosna i dekorativna vrsta

Višestoljetni orijašiVišestoljetni orijaši

Japanski kesten (Castanea crenata)Japanski kesten (Castanea crenata)

2424 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

zbog ploda najviše uzga-

jaju u Japanu, ali i istočnoj

Kini i Tajvanu, a križa se i s

drugim vrstama kestena.

U nas se najstariji nasadi

japanskoga kestena nalaze

nedaleko od Petrinje.

Obični američki ke-sten (Castanea denta-ta) je do 30 (45) m visoko

drvo istočnoga dijela Sje-

verne Amerike, koje je ne-

kada na tom prostoru bilo

u sastavu prostranih šuma.

Zbog različitih bolesti,

posebice raka kestenove

kore, posljednjih je deset-

ljeća broj stabala znatno

smanjen. Izbojci i pupovi

su najčešće goli. Listovi su

s duguljasto lancetastom

plojkom, čunjaste baze,

goli, dugi 14-20 cm, široki

7-10 cm te prosječno ne-

što kraći i širi od pitomoga

kestena. Prije otpadanja

izrazito požute. U ježici je

2-3, rjeđe 5 kestena, uglav-

nom širih od svoje visine.

Otporni su na nisku tem-

peraturu i do -20 stupnje-

va Celzijevih.

Kineski kesten (Castanea mollissima) je drvo

sjeverne i zapadne Kine, djelomice i Koreje. Znatno je

proširen u Aziji i Americi, a uzgaja se i na europskom

kontinentu, budući da je otporan prema bolestima. Ši-

roke je krošnje, izbojci su fi no pustenasti, pupovi dla-

kavi. Listovi su eliptično duguljasti, na osnovi zaobljeni,

s dlakavom peteljkom, odozdo sivo pustenasti, dugi

10-22 cm, široki 4,5-8 cm. U ježici su smještena 2-3 ke-

stena debela 2-3 cm (neke sorte i do 4 cm u promjeru).

Plodovi su slatki i značajan su izvor hrane za divlje živo-

tinje). Ima velik broj odlika i forma, a postoje i križanci

s drugim kestenima. Otporan je na niske temperature

kao japanski i američki kesten.

U svim kestenovim

sastojinama prisutan

je rak kestenove kore

čiji je uzročnik gljiva

Cryphonectria parasitica,

koja ugrožava stabla

i uzrokuje njihovu

fiziološku slabost.

i cvijet. Njegovo drvo je vrlo traj-

no, lako obradivo, dobrih meha-

ničkih svojstava i stoga je dobra

sirovina za građevinarstvo, drvnu

industriju (tanin) i zanatstvo (po-

kućstvo, bačve, vinogradski kolci

i dr.). Plod ima veliku hranjivu i

dijetetsku vrijednost budući da

sadrži vitamine i minerale, škrob

(usporediv s krumpirom), šeće-

re, masti, bjelančevine, organske

kiseline i celulozu. Od plodova

se proizvodi kvalitetno brašno, a

kuhani i pečeni vrlo su ukusni te

služe za pripremu pirea, juha te

kao dodatak različitim slastica-

ma i jelima. S obzirom na kasnu

cvatnju odlična je ispaša za pčele

i cijenjena medonosna biljka, a

kestenov med je vrlo ljekovit jer

pomaže kod gastritisa, štiti jetru i

pridonosi boljoj cirkulaciji. Pitomi

kesten je vrlo dekorativna vrsta

drveća, osobito ako je na osami

ili u rijetkom sklopu, jer do izra-

žaja dolazi njegova velika krošnja

sa snažnim i čvrstim granama. U

parkovnim nasadima uzgaja se

zbog svog izrazito lijepog vanj-

skog izgleda (habitusa).

Japanski kesten (Casta-nea crenata) je osrednje ili manje drvo gorskih po-

dručja Japana i Južne Koreje koje naraste u visinu od 10

do 15 m. Izbojci su u početku fi no dlakavi, kasnije goli,

pupovi dlakavi. Listovi su slični onima od pitomoga

kestena, no neznatno manji, eliptično duguljasti, dugi

do 20 cm, široki 3-5 cm. Plojka je na osnovi zaobljena ili

srcolika, odozdo žljezdasta. Cvjetovi su dugi 7-20 cm. U

ježici je smješteno 2-3, rjeđe 5 kestena koji su debeli 2-3

cm. Može izdržati nisku temperaturu i do -15 stupnjeva

Celzijevih. Ovaj kesten ima više odlika i forma koje se

Rak kestenove kore-uzročnik gljiva Rak kestenove kore-uzročnik gljiva Cryphonectria parasiticaCryphonectria parasitica

Šuma američkoga kestena (Castanea dentata)Šuma američkoga kestena (Castanea dentata)

Mlada kestenova stablaMlada kestenova stabla

Kineski kesten Kineski kesten (Castanea mollissima)(Castanea mollissima)

Broj 161 Broj 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 2525