pjesme sarajevskoga kadije mustafe muhibbija o jelu i piĆu

8/15/2019 PJESME SARAJEVSKOGA KADIJE MUSTAFE MUHIBBIJA O JELU I PIĆU

1/10

Etnol. trib . 27-28, Vol. 34/35 , 2004./2005., str . 53-60Tatjana Pai! -Vuki! : Pjesme sarajevskog kadije Mustafe Muhibbija o jelu i pi! u

53

PJESME SARAJEVSKOGA KADIJEMUSTAFE MUHIBBIJA O JELU I PI ! U

TATJANA PAI ! -VUKI ! UDK : 392.8:613.2](497.6)"18"Orijentalna zbirka Arhiva HAZU Kategorija: Izvorni znanstveni" lanak#enoina 4, 10000 Zagreb Primljeno: 20.03.2005.

Prihva!eno: 20.04.2005.

U radu su izlo ! ene pjesme o jelu i pi " u koje je na osmanskom turskom jeziku sast avi o sa ra jevski kad ija Mus ta fa Muh ibbi (umr o 18 54.). Tim se pje smam a pr is tupi lo kao izvor ima za poznava nje jedno ga vida svakodn evice mu sl iman a uosmanskoj Bosn i -- kulture hrane. Sude " i prema Muhibbijevim stihovima i nekim njegovim

sporad i # nim zapisima, on je najve " u pozornost poklanjao obredno va ! nim jel ima, s last ica ma popu t halve i a$ure $ to su ih obi # avali pripravljati i mu $ karci,te jelima posebno spravljan ima za teferi"e , trad icion alne pro lj etne iz lete .

Klj u # ne rije # i: jelo / pi " e / pjesme / Sarajevo / 19. st. / Muhibb i

UVOD

Obrazovani bosanski muslimani osmanskoga doba, !kolovani u medresama, pisalisu pjesme u maniri visoke, divanske poezije, koja se razvila na zasadama klasi "nogaperzijskog pjesni !tva. Ta poezija, pisana osmanskim turskim jezikom s velikim udjelomperzijskoga leksika, u postklasi "nom je razdoblju i u najizvrsnijih stvaralaca bilaimitativna, a sva se kreativnost iscrpljivala u odabiru i raspore #ivanju ustaljenih pjesni-"kih slika (Bo !kov, 1974:536-537). Upravo zbog te imitativnosti i konvencionalnosti, izstihova divanskih pjesnika malo se mo $e saznati o tome kako se $ivjelo u njihovo doba.

Bosanski pjesnici katkad su tematizirali i svakodnevni $ivot u gradovima(Nametak, 1991:152-157), ali ni takvi stihovi, zbog re "ene prevlasti uvrije $enih slika, nedaju osjetiti bilo stvarnoga $ivota. U njima se gradove naj "e!%e prispodobljuje rajskimvrtovima, djevojke rajskim djevicama, hurijama , a mjesne se u "enjake naziva mudrimznalcima !erijata bez premca u cijelome Carstvu. Jednako su konvencionalne i pjesmeprigodnice ! to su ih sastavljali povodom nekih doga #aja iz $ivota svojih suvremenika:imenovanja na kakvu du $nost, ro #enja djece, smrti. To su hvalospjevi koji malo govore oosobi kojoj su posve %eni; pjesniku je naime bio cilj pokazati vlastito umije %eiznala $enjem zavr !noga stiha u kojemu zbroj numeri "kih vrijednosti arapskih slova daje$eljenu godinu.


2/10

Etnol. trib . 27-28, Vol. 34/35 , 2004./2005., str . 53-60Tatjana PaiÊ-VukiÊ: Pjesme sarajevskog kadije Mustafe Muhibbija o jelu i piÊu

54

Pjesme na osmanskom turskom nalaze se i u rukopisima sarajevskoga kadijeMustafe Muhibbija (u. 1854.), pohranjenima u Nacionalnoj i sveu "ili!noj knji $nici uZagrebu. 1 Dobro obrazovan u teolo !ko-pravnim disciplinama, znalac turskoga,arapskoga, donekle i perzijskoga jezika i ljubitelj knji $evnosti, Muhibbi je tako #er pisaou maniri divanske poezije koja je u njegovo doba, u prvoj polovici 19. stolje %a, ve % bilana svojemu izmaku. Sastavljao je domoljubne, misti "ke i ljubavne pjesme, te prigodniceposve %ene uglednim Sarajlijama i osmanskim namjesnicima u Bosni.

U svoju bilje $nicu-sva ! taru Muhibbi je zapisao i dvije neuobi "ajeno $ivotne,gotovo pu "ki vesele i pravilima nesputane pjesme o jelu i pi %u. Prema onodobnimpoeti "kim mjerilima zacijelo bi bile ocijenjene neuspjelima, no dana !njem istra $iva "uposebno su vrijedne jer pru $aju pogled u svakodnevicu bosanskih muslimana uOsmanskome Carstvu. Ovdje %e im se stoga pristupiti na na "in literarne antropologijekoja u knji $evnoumjetni "kom djelu vidi izvor za poznavanje kulture u kojoj je nastalo. 2 Iz takvih vrela, ! to ih Le Goff (1993:9) naziva "povla !tenim svjedo "anstvima" pro !lestvarnosti, upoznaje se dio $ivotnog svijeta bosanskih muslimana o kojemu zasad imavrlo malo objavljenih izvora. 3

JELO, PI ! E I OBRED

&ini se suvi !nim napominjati da je u osmanskoj Bosni kuhanje bilo posao $ena, akuhinja tradicionalno $enski prostor. Ipak, u nekim prigodama, posebice pri spravljanju

jela za vjerske obrede i neke dru !tvene skupove, u taj su prostor imali pristupa i mu !kar-ci. Muhibbijeve pjesme i nekoliko njegovih kra %ih zapisa govore o va $nosti zajedni "kihobjeda u dru !tvenome $ivotu, napose u krugovima dervi ! a, kojima je i on pripadao.

U pjesmi koju je sro "io kao poziv prijateljima i pohvalu vlastitoj gostoljubivosti,zapisanoj u bilje $nici raznovrsna sadr $aja ‡ sva !tari (R 91, list 2a), Muhibbi govori opi%u i jelu ! to ih u svome domu nudi posjetiteljima. 4

Punu "a!u smréke iskapi, 5 po $eli! li, u srcu ti ne ostaje nimalo boli.

1 O zbirci v. Pai %-Vuki %, 2000; o Muhibbijevim zapisima s podru " ja lije "ni! tva i ljekarni ! tva v. Pai %-Vuki %,2003. 2 O literarnoj antropologiji v. Gulin, 1996 3 Nezaobilazni narativni izvor za poznavanje svakodnevice bosanskih muslimana u 18. stolje %u, Ljetopis MuleMustafe Ba !eskije, daje i obavijesti o tome !to se jelo u nekim posebnim prigodama. Ljetopisac na jednommjestu nabraja i vrste jela koja mu je $ena iz dana u dan prire #ivala za ve "eru (Ba !eskija, 1987:442). Ne !topodataka pru $aju i onodobni kalendari, u kojima se uz opis vremenskih prilika nalaze i upute o tome !to treba

jesti u odre #eno doba godine, a !to izbjegavati (v. ' atovi %, 2003). Vrijedni izvori za povijest svakodnevice, pa ikulture hrane, jesu i dosad nedostatno istra $ene privatne bilje $nice raznovrsna sadr $aja ( med ! mue), poput one ukojoj su prona #ene Muhibbijeve pjesme (R 91). 4 Pjesme sam prevela s osmanskog turskog jezika, iz rukopisa.5 smréka: sok koji se spravlja od smrekovih bobica, vode, limuna i !e%era ili meda. I danas se rabi kaoosvje $avaju %e pi %e i kao diuretik.


3/10


55

Svakog jutra zarana Muhibbiju po #i,ondje %e! fine smréke na %i.


4/10


56

Krasno je to pi %e, doista,ne ostavlja u du !i nimalo "emera.

Izjutra i nave "er ubogom Muhibbiju do #i,

iz kristalne "a!e jednom-dvaput ispij.

Zatim se poslu $i, uzmi pe "enog pili %a,trbuh hitro napuni, poput guske ili pa "i%a.6

Jednom, dvaput, triput zahvati ! i uka $e sedno prazne ba "ve smréke.

Ovi stihovi male umjetni "ke vrijednosti napisani su bez pomnje i bez skrbi zaljepotu izraza; reklo bi se da su gotovo spontano sro "eni. 7 Izri "aj je u njima blizakgovornomu jeziku, ! to pokazuje i bosanska rije " slobodno umetnuta u turski tekst.

S vi !e pojedinosti Muhibbi o jelu i pi %u govori u pjesmi zapisanoj u istoj bilje $nici(R 91, list 41a), a sastavljenoj tijekom priprema za proljetni izlet. Ni u njoj nije odve %

mario za versifikacijska pravila; to je, uostalom, tek koncept koji je kasnije trebaodotjerati. Vrijednost je tih stihova prije svega dokumentarna jer se u njima sa "uvao jedanisje "ak dru !tvenoga $ivota.

Koncept stihova koji %e biti poslani prema dogovoru o tome! to svatko treba " initi kada dervi ! i8 u prolje %e po #u na izlet

Svi "isti prijatelji [dervi !i] sada planirajusa svojim !ejhom na izlet po %i, nose %i baklavu.

Uz dogovor, ovako su prijatelji rekli slo $no,od vas neka do #e pe "eno janje nadjeveno.

Uokolo pilava slasnog ! to na kube sli "i,9

sjatili se prijatelji i na koncu odlu"ili.

Svakoga tko do #e lijepo prihvatimo,brigu za sutra !njicu pustimo.

6 Na ovom je mjestu Muhibbi o "ito tra $io rije " koja se rimuje s piliç (pili %, slavenska rije " koja je pre ! la uturski) te je upotrijebio bosansku rije " pa " i# . To interferiranje turskoga i bosanskoga leksika obilje $ je je"bosanskog turskog", jezika kojim su se bosanski muslimani u osmansko doba sporazumijevali s izvornimgovornicima turskoga (v. &au!evi%, 1991). Uno !enje bosanskih rije " i u pjesmu na turskome nije bilouobi "ajeno u visokoj, divanskoj poeziji odnjegovana izraza, no u ovakvim stihovima koji neposredno i nimaloartificijelno govore o svakodnevici, to i nije posve neo "ekivano. 7 Pjesma nije datirana, no mo $e se pretpostaviti da ju je Muhibbi napisao oko hid $retske 1238. (1822/1823.)godine jer su iz toga vremena ljetopisne bilje !ke s iste stranice rukopisa. 8 u rukopisu stoji y aran-i saf a: " isti prijatelji 9 Pjesnik prispodobljuje kupolasto uobli "en pilav kupoli ( kubbe ) islamske bogomolje.


5/10


57

Svakako na okupljanje do #ite,ali zerde donesite. 10

Ni ! ta drugo ne $elimo, odmah sve je opro ! teno,

"imbur 11 s octom jelo je od "etrdeset jaja napravljeno.

Svi prijatelji $eljno vas i $udno sada "ekaju,ho %e da i vi do #ete i prisnac 12 donesete.

&itav svijet s dobrotom Bo $ jom sada spokojan je,!ejh nam "asni plemeniti veliko paluze daje. 13

A kako je udio svih dervi !a utana "en,cijeli svijet pita tu je, vama je namijenjen.

Neka vas nitko ne zaboravi u molitvama,no ni vi ne budite zaboravni prema nama.

Proljetni su dani stigli, najedrao svijet je sav,od !ejha nije prispjelo mnogo, tek sutlija ! obilan. 14

A kad nam se vrijeme primakne kraju,!ejhovu %e iznijet' muhalebiju. 15

Kako nam je efendija pi %e zabranio,u nu $di je kompot odobrio.

Jedna po jedna tre !nja ha ! lama, 16 deset oka daj, ne inati se nama.

Iz sadr $aja se vidi da je Muhibbi ovu pjesmu sastavio tijekom priprema za neki odizleta u prirodu, teferi " a , kakve su u prolje %e prire #ivali esnafi, obrtni "ki cehovi, idervi !ka bratstva. Pritom se uvijek nosila i hrana za sudionike i uzvanike. Ba !eskija u

Ljetopisu "esto spominje takva doga #anja na kojima se znalo okupiti i po nekolikostotina ljudi. On se posebno osvr %e na to koliko je ponuda jela bila bogata i raznovrsna ikako su prire #iva "i teferi "a ugostili uzvanike. Sude %i po Muhibbijevoj pjesmi, na izlet za

10 zerde: kuhana ri $a sa !e%erom i cimetom. Opis jela ! to ih Muhibbi spominje u pjesmi navodim prema:( kalji %, 1989.11 "imbur (u Bosni i "ilbur): jelo spravljeno od pirjanog luka ili poriluka i mesa, kojima se na kraju dodaju jaja. 12 opet bosanska rije " u turskome tekstu: prisnac (zeljanica). 13 paluze: drhtalica od vo %a. 14 sutlija ! : ri$a na mlijeku. 15 muhalebija: slastica od ri $inog bra !na, mlijeka i !e%era. 16 ha!lama (a !lama): kalemljena tre !nja.


6/10


58

koji se spremao nosilo se mnogo vi ! e od "velikog pilava" koji je, kako "itamo uBa!eskije (1987:167), bilo uobi "ajeno ponuditi prisutnima.

Povod kojim je Muhibbi napisao ovu pjesmu zacijelo je okupljanje dervi !a, jer

izraz ya ran-i saf a ,"

isti prijatelji, ozna"uje dervi

!ko bratstvo, a rije

" hazret u tomekontekstu mo $e se odnositi jedino na !ejha ili pira, pro "elnika dervi !koga reda. Poznato

je da su u Sarajevu pripadnici mevlevijskoga tarikata tradicionalno u svibnju i lipnjuodlazili pokloniti se sjenama svojih !ejhova na ( ehovoj Koriji, gdje je bila ljetna tekija.Ondje bi se uz vjerske obrede jelo i pilo i pekla se halva za sve uzvanike i siromahe(' ehaji %, 1986:30). U Muhibbijevoj se pjesmi me #u slasticama koje treba ponijeti nespominje halva, vjerojatno stoga ! to su je sudionici teferi "a zajedni "ki pripravljali.

Halvi je pripadalo va $no mjesto i u ve "ernjim dru $enjima, sijelima, koja su seodr $avala u domovima i koja po njoj nose turski naziv helva sohbeti. Gosti bi na takvaokupljanja donijeli halvu od ku %e, ili bi je zajedni "ki pripremali. Taj se obi "aj smatrasvjetovnom ina " icom izvorno misti "koga obreda prvi put spomenutoga u djelimaD$elaluddina Rumija, za "etnika mevlevizma (Faroqhi, 2000:212).

Obredni zna "aj halve vezuje se uz neke predaje iz rane islamske povijesti. Prema jednoj od njih, poslanik Muhamed je kratko prije smrti uz halvu okupio "lanove svojeobitelji i najbli $e sudrugove. Druga predaja govori kako su Poslanikova unukaZejnulabidina (Zayn al- cAbid in) dvojica obrtnika spasila od sigurne smrti, ali je pritom

jedan od njih $rtvovao svojega sina. Pretpostavlja se da upravo iz te pripovijesti ishodiva$nost halve u obredima inicijacije u obrtni "ko-misti "ka bratstva, futuvve , kao i obi "ajspravljanja halve za du !e umrlih (Faroqhi, 2000:212).

Muhibbi je u svoju bilje $nicu zapisao recept za spravljanje halve od p !eni "noga iri$inoga bra !na, p !eni "noga !kroba, meda, masla i mlijeka (R 91, list 50b). Iz zapisa se nemo $e zaklju "ivati o tome je li za njega priprema halve bila samo uobi "ajeni diodru !tvenoga $ivota ili joj je kao mistik, mo $da mevlevija, pridavao onu va $nost koja jojpripada u sufijskoj tradiciji. Poznata je, naime, simbolika motiva hrane, napose slastica, u

stihovima D$

elaluddina Rumija i drugih sufijskih, ponajvi!e mevlevijskih pjesnika.

Uz halvu, jedino jelo "ije sastojke Muhibbi zapisuje je a $ ure , vrsta kompota od$itarica i vo %a koji se priprema desetoga dana lunarnog mjeseca muharema. U Bosniobred a !ure, kojega je priprema istoimene slastice samo dio, ima korijene u dvjemarazli " itim predajama. Prema jednom tuma "enju, a !ure se spravlja u spomen na dan kadase poslanik Nuh, starozavjetni Noa, spasio iz potopa i pripremio objed od sastojaka kojisu se na ! li na njegovoj la #i. Druga je predaja i na njoj zasnovana praksa izvorno !ijitska:desetoga muharema obilje $uje se pogibija Muhamedova unuka, Alijeva i Fatimina sinaHuseina, na Kerbeli. 17 A !ure podsje %a na posljednji obrok koji su " lanovi Muhamedoveobitelji uo " i bitke pripremili od sastojaka ! to su ih tada uspjeli prikupiti (Schimmel,2001:132). Tako pojmljen obred a !ure u sunitskoj Bosni njegovali su, a njeguju i danas,

17 otud i arapski naziv ca!ura', odn. ca!ur, od korijena c-( -R, koji nosi zna "enje "deset".


7/10


59

pripadnici dervi !kih redova u "ijim sinkreti "kim vjerovanjima i praksama ima !ijitskihnanosa, i koji iskazuju posebno po ! tovanje "lanovima Poslanikove obitelji.

U dervi ! a cjelovit obred a !ure po "inje strogim postom od prvoga dana mjeseca

muharema: to je prvi dan islamske godine i dan po"etka bitke na Kerbeli.

18

Taj je postneobvezan, vrsta je dobrovoljne pobo $nosti, a stro $i je i od ramazanskoga. Za one koji gaprovode, prvih je deset dana muharema vrijeme dubokog $alovanja ( matem ) zaHuseinom, tijekom kojega se oni uzdr $avaju od svih u $itaka i preuzimaju na sebe nekemu "ne i tegobne obveze poput spavanja na neudobnoj i tvrdoj postelji i pijenja gorkih"ajeva ili zemljom zaprljane vode (Busulad $i%, 2004:277). Takvi postupci, kojih je ciljposti %i su $ivljenost s patnjama Huseina i njegovih prista ! a na Kerbeli, vidovi su! ijitskoga kulta mu "eni !tva kakav sunitski islam ne poznaje.

Muhibbi je prihva %ao upravo ovaj posljednji, dervi !ki na "in izvo #enja obredaa!ure. To potvr #uje zapis u kojemu on nabraja sastojke za pripremu jela ‡ datulje,gro $#ice, smokve, ri $u, med, cimet, grah, suhe !ljive, jabuke, trnjine, orahe, " istu vodu,p!enicu i klin " i% ‡ te dodaje:

Ovo je sastav a $ ure na na " in na koji ga spravljaju a $ ici19

i dervi $ i. Premasufijskim na " elima, ono krijepi i razgaljuje srce, ozdravljuje du $ u. Onima koji ga jedu zaljubav imama Hasana i imama Huseina, lijek je za patnje. 20

Radi poja !njenja ovoga navoda treba spomenuti da se u !ijitskim i sufijskimobredima kojima se obilje $uju tragi "ni doga #aji na Kerbeli, nerijetko uz Huseinaspominje i njegov brat Hasan, iako je povijesna " injenica da on nije poginuo u toj bitci,nego je umro, mo $da otrovan, jedanaest godina prije (Schimmel, 2001:133). Ima uMuhibbijevim rukopisima i drugih zapisa u kojima se tu dvojicu Muhamedovih unukanaziva "mu "enicima s Kerbele" (R 27, list 111a); takva istodobnost povijesno udaljenihdoga #aja mogu %a je, naravno, jedino u mitskome vremenu.

Muhibbijeve pjesme i recepti pokazuju da je on najve %u pozornost poklanjao jelima koja su neodvojiv dio obreda i dru !tvenih okupljanja, napose u krugovima

dervi !a. 21 Mo $e se stoga pretpostaviti da je za njega u skladu s misti "kom, prije svegamevlevijskom tradicijom, priprema hrane doista bila obredni " in; kuhinji u mevlevizmupripada posve %eno mjesto, ona je "ognji ! te svetosti" u kojemu se prema pomnoutvr #enim pravilima odvija inicijacija mladih isku !enika.

Od pi %a Muhibbi u svojim stihovima spominje samo sok od smrekovih bobica, a upjesmi o dervi !kome okupljanju i izrijekom ka $e: "kako nam je efendija pi %e zabranio / unu $di je kompot odobrio". O alkoholu ne govori, iako je u njegovo doba u Bosni u $ivanje

18 Opis obreda a !ure na dervi !ki na "in prema: Busulad $i%, 2004. 19 a! ik (ar. ca!iq): zaljubljenik; zaljubljen u Boga, mistik. 20 Zapisano na papiru umetnutom u R 143. 21 Ima u Muhibbijevim rukopisima tragova koji upu %uju na zaklju "ak da je bio mevlevija (primjerice,nagla !eno iskazivanje po ! tovanja prema "lanovima Poslanikove obitelji), no zasad se ne mo $e pouzdanoutvrditi je li doista pripadao tom dervi !kom redu. Poznata je, naime, sinkreti "nost nau "avanja i obredanak !ibendijskoga, kaderijskoga i mevlevijskoga tarikata u osmanskoj Bosni i propusnost granica me #u njima.


8/10


60

alkoholnih pi %a unato " strogim vjerskim zabranama bilo prili "no ra ! irena, iako pokudnanavada (Muji %, 1954/1955). O kavi i duhanu ima u njega jedna izreka na arapskome,"esta u bosanskim med $muama: "Kava bez duhana - k'o spavanje bez jorgana". Kavuspominje jo ! samo u receptu za lije "enje ekcema, u kojemu se preporu "a kori ! tenjenjezina taloga (Pai %-Vuki %, 2003:15).

Da je Muhibbi imao i neku naviku koja zbog ne " itkosti jedne rije " i ostajenejasnom, mo $e se pro "itati u sljede %em zapisu na arapskome:

Prestao sam piti [pu $ iti] [ne " itko] u srijedu, 3. muharema 1231. [ili 1236.] (ar. faragtu min $ urb [?] , R 113, list 1a).

% urb je arapska glagolska imenica koja zna "i i pi %e i pu !enje; nejasno napisanarije " mo $e se "itati kao tabaqa (sloj; list) ili sibga (tinktura); npr. tinktura opijuma jesibgat al-afy un. Ako je u ovome zapisu posrijedi u $ivanje kakvog opijata, tada on govorio navadi koja je bila rasprostranjena u osmanskoj Bosni, a nije bila vjerski pokudnaonoliko koliko u $ivanje alkohola. 22

IZVORI

Rukopisi Biblioteke Muhibi # , Nacionalna i sveu "ili!na knji $nica u Zagrebu, R 27, R 91, R 113 i R143.

LITERATURA

BA " ESKIJA , Mula Mustafa ( evki (1987): Ljetopis (1746-1804) , prijevod s turskog, uvod ikomentar Mehmed Mujezinovi % (drugo, dopunjeno izd.), Veselin Masle !a, Sarajevo.

BO " KOV , Van "o (1974): Pogled na srednjevjekovnu tursku knji $evnost, & ivot , god. XXII, knj.XLIV, br. 11-12, Sarajevo, str. 533-546.

BUSULAD#

I!

, Adnan (2004): O vjerskim obi"

ajima a$ ure kod balkanskih muslimana, Studiaethnologica Croatica , vol. 14/15, 2002/3., Zagreb, str. 275-283.

$ AU " EVI ! , Ekrem (1991): "Bosanski" turski i njegova autenti "na obilje $ ja, Prilozi za orijentalnu filologiju , 41, Sarajevo, str. 385-394.

! ATOVI ! , Alena (2003): Osmanski kalendari iz rukopisne zbirke GHB biblioteke u Sarajevu:Prate %e bilje !ke u kalendarskim tablicama, Pismo , I, 1, Sarajevo, str. 259-273.

! EHAJI ! , D $emal (1986): Dervi $ ki redovi u jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu , Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo.

FAROQHI , Suraiya (2000): Subjects of the Sultan: Culture and Daily Life in the Ottoman Empire ,I. B. Tauris Publishers, London - New York.

22 Primjera radi, Pru !" anin Mustafa, sin Muhameda, u svojoj raspravi o kavi, duhanu i pi %u, u kojoj govori otome !to je s vjerskoga gledi ! ta dopu !teno, a !to nije, tvrdi: "Zabranjeno je jesti i buniku i ha !i! ‡ a to su listovikonoplje ‡ i opijum, ali je zabrana bla $a od one za upotrebu vina" (Krsti %, 1970/1971:102).


9/10


61

GULIN , Valentina (1996): Antropolo !ka vizura povijesti: Dr $i%ev Dubrovnik, Etnolo $ ka tribina ,19, str. 151-169.

HANGI , Antun (1990): & ivot i obi " aji muslimana u Bosni i Hercegovini (3. izd.), Svjetlost,Sarajevo.

KRSTI ! , Nevena (1970/1971): Mustafa ibn Muhammad al-Aqhisari (Pru !" anin): Rasprava o kafi,duvanu i pi %ima, Prilozi za orijentalnu filologiju , 20-21, Sarajevo, str. 71-107.

LE GOFF , Jacques (1993): Srednjovjekovni imaginarij: eseji , Antibarbarus, Zagreb.

MUJI ! , Muhamed A. (1954/1955): Prilog prou "avanju u $ivanja alkoholnih pi %a u Bosni i Her-cegovini pod osmanskom vla !%u, Prilozi za orijentalnu filologiju , 5, Sarajevo, str. 287--298.

NAMETAK , Fehim (1991): Divanska poezija XVI i XVII stolje # a , Institut za knji $evnost -- Svjetlost, Sarajevo.

PAI ! -VUKI ! , Tatjana (2000): Arapski, turski i perzijski rukopisi Nacionalne i sveu " ili!neknji $nice u Zagrebu, U: ur. Zdravka Mati !i% i dr., Trava od srca: hrvatske Indije II , Sekcija zaorijentalistiku Hrvatskog filolo !kog dru ! tva i Filozofski fakultet, Zagreb, str. 231-237.

PAI ! -VUKI ! , Tatjana (2003): Biljno i "udotvorno lije "enje prema rukopisima sarajevskog kadijeMustafe Muhibbija, Etnolo $ ka tribina 26 (33), Zagreb, str. 9-21.

SCHIMMEL , Annemarie (2001): Odgonetanje Bo ! ijih znakova: fenomenolo $ ki pristup islamu , El-Kalem, Sarajevo.

" KALJI ! , Abdulah (1989): Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku (6. izd.), Svjetlost, Sarajevo.

MUSTAFA MUHIBBI, THE CADI OF SARAJEVO'SPOEMS ON FOOD

AND DRINKSummary

The paper presents poems on food and drink compiled bythe Sarajevo cadi Mustafa Muhibbi (who died in 1854) in theOsmanic Turkish language. These poems are approached as asource for understanding of an aspect of everyday life of theIslamic population of the Osmanic Bosnia - the culture of food.Judging from the Muhibbi's verses and some of his sporadicnotes, he had paid the greatest attention to the ritually preparedfood, sweets such as halva and a !ura, which were prepared by


10/10


62

men, too, as well as to food prepared especially for teferi # i, thetraditional spring picknicks.

Key words: food / drink / poems / Sarajevo / ninetee nth century / Muhibbi

pjesme sarajevskoga kadije mustafe muhibbija o jelu i piĆu

Documents