plan gospodarenja otpadom grada ivanic gradaivakop.hr/.../2014/...otpadom_grada_ivanic_grada.pdf ·...

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

GRADA IVANIĆ-GRADA

Srpanj 2014.

2

Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanić-Grada

NARUČITELJ: REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

NASLOV: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA IVANIĆ-GRADA

VODITELJ PROJEKTA: HRVOJE MARAS, dipl. oec.

IZRAĐIVAČ: BOJAN RIBIĆ, dipl. ing.

Plan je izrađen u sklopu projekta: RE-SEEties: Towards resource efficient urban communities in SEE

3


SADRŽAJ

Izrada plana je financirana iz programa:

1. UVOD 4 ...................................................................................................

2. POLAZNE OSNOVE 13 .................................................................................

2.1. ZAKONODAVNI OKVIR I EU OBVEZE 13 .............................................................

3.OPIS POSTOJEĆEG STANJA 20 ..............................................................................

4. TOKOVI KOMUNALNOG OTPADA 32 ..................................................................

5. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 44 ...................................

1. OPIS SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 47 ...................................

2. AKTIVNOSTI IZBJEGAVANJA I SMANJIVANJA NASTANKA OTPADA 49 ...........................

3. AKTIVNOSTI POBOLJŠANJA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA 51 ...........................

4. VREMENSKI PRIKAZ AKTIVNOSTI 59 .................................................................

6. SUMARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI 63 .......................................................................

7. IZVORI FINANCIRANJE PROJEKATA 71 ...............................................................

8. ZAKLJUČAK 72..........................................................................................

4


1. UVOD

Otpad i gospodarenje otpadom postalo je jedno od ključnih problema moderne

civilizacije te neizbježna posljedica modernog načina života. Isto tako, to je jedno od

prioritetnih pitanja vezano uz zaštitu okoliša na svim institucionalnim razinama.

Problematika gospodarenja otpadom naročito dolazi do izražaja u drugoj polovici 20.

stoljeća gdje se, uslijed rastućeg broja stanovnika u urbanim sredinama te razvoja

tehnologije, ljudsko društvo susreće s mnogim izazovima vezanim uz održivo

gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.

Otpad se definira kao svaka tvar ili objekt koju posjednik odbaci, namjerava odbaciti ili

je dužan odbaciti, a dok je gospodarenje otpadom skup aktivnosti, odluka i mjera

usmjerenih na: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovog

štetnog utjecaja na okoliš, te obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i

drugih djelatnosti u svezi s otpadom. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način

da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, te je od izrazite važnosti korištenja

postupaka i procesa koji neće štetiti okolišu.

Nastanak otpada, naročito u urbanim sredinama uslijed velike koncentracije industrijske

proizvodnje, dovodi do narušavanja prirodne ravnoteže pa je suočavanje s ovim

problemom postalo jedno od prioriteta modernog društva jer je izrazito bitno smanjenje

negativnog utjecaja otpada na okoliš. Gospodarenje otpadom dodatno se komplicira

zbog svoje operativne složenosti, različitih tokova otpada i uključenosti raznih dionika,

te iziskuje značajne resurse vezano uz prateću infrastrukturu i investicije, a sve u cilju

ispunjenja uvjeta održivosti u području zaštite okoliša.

Gospodarenje otpadom u načelu uvijek treba započeti s mjerama za sprečavanje

nastanka, te isto tako težiti i smanjenju nastanka otpada. Razvijene zapadne države,

naročito u Europskoj Uniji, pitanje gospodarenja otpadom pokušavaju učiniti održivim

primjenom tzv. reda prvenstva u gospodarenju otpadom. Zanimljivo je da je taj pojam

davne 1979. prvi definirao Nizozemac Gerhardus Wilhelmus Lansik kao termin

“Lansikove ljestve”, a u nizozemsko zakonodavstvo se uvodi tek 1993. te nakon toga

postaje standard u razvijenim zemljama Europe.

5


Koncept reda prvenstva u gospodarenju otpadom je slijed osnovnih načela u

gospodarenju otpadom kojima se određuju prioriteti i najbolje opcije za okoliš. Osnovni

stavovi su uvijek isti: uz smanjenje količina nastalog otpada i što veću ponovnu uporabu

(recikliranje) potrebno je stalno unaprjeđivati postojeće, te razvijati nove načine

gospodarenja otpadom sukladno ekološkim zahtjevima i tehnološkim rješenjima.

Najvažnije stavke reda prvenstva u gospodarenju otpadom su: • Izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada

Podrazumijeva mjere koje se poduzimaju prije nego određena tvar, materijal ili

proizvod postane otpad, te mjere smanjuju količinu otpada, štetan učinak

stvorenog otpada na okoliš i zdravlje ljudi te sadržaj štetnih tvari u

materijalima, • Ponovno korištenje otpada

Podrazumijeva svako djelovanje na temelju kojeg se određeni proizvodi

ponovno koriste za istu namjenu za koju su i proizvedeni, • Recikliranje otpada

Postupak ponovnog korištenja otpadnog materijala koji se obrađuje i priprema

za ponovnu proizvodnju određenog proizvoda, • Oporaba otpada

Proces obrade otpada kod kojeg otpad služi nekoj korisnoj svrsi, odnosno

zamjenjuje druge materijale koji bi se inače koristili, • Odlaganje otpada

Sve ono što nije oporaba, a prilikom kojeg se otpad odlaže na odlagalištima

kao konačno zbrinjavanje;

6


(

Slika 1. Grafički prikaz reda prvenstva u gospodarenju otpadom

Otpad se može podijeliti na temelju nekoliko kriterija. Jedan od njih je taj da se otpad

promatra kao skup tvari i predmeta. Na taj način otpad se može podijeliti u nekoliko

grupa s svojim osnovnim i karakterističnim obilježjima.

Otpad se dijeli na: • Inertni

Otpad koji ne ugrožava okoliš jer ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim

ili biološkim promjenama, • Neopasni

Otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava (kao npr.

eksplozivnost, toksičnost, kancerogenost i sl.), • Opasni

Otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava;

7


Također, otpad razlikujemo i po mjestu nastanka, te tako postoje slijedeće vrsta otpada: • komunalni otpad, • proizvodni otpad, • ambalažni otpad, • otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, • otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, • vozila kojima je istekao vijek trajanja, • otpadne gume i ulja, • građevni otpad, • infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, • mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, itd.;

U cilju ispunjenja zadanih obveza u području gospodarenja otpadom, potrebno je izraditi

detaljne planove i analize postojećeg stanja te propisivati aktivnosti i mjere poboljšanja

gospodarenja svakog pojedinog toka otpada. Planiranje je potrebno provoditi na svim

razinama: nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj, a same aktivnosti bi trebale biti vezane uz

osnovne elemente spomenutog reda prvenstva u gospodarenju otpadom (kao na

primjer aktivnosti izbjegavanja i nastanka otpada te poboljšanja odvojenog sakupljanja

otpada, aktivnosti poboljšanja nadzora raznih tokova otpada te njegovog kvalitetnijeg

praćenja i sl.).

Budući da gospodarske aktivnosti neminovno dovode i do rastuće potrošnje materijala,

kao posljedica toga bilježi se stalni porast količine nastalog otpada. Kako bi se na taj

trend moglo odgovarajuće utjecati, potrebno je pratiti tokove otpada (posjednik -

prijevoznik - oporabitelj).

U posljednjih nekoliko godina, uslijed smanjenja gospodarskih aktivnosti, svjedoci smo

pada proizvodnje otpada na svim razinama, ali zasigurno može se očekivati u

budućnosti ponovno povećanje proizvodnje otpada. Ključni postupci u gospodarenju

otpadom su: sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe

i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, posredovanje i prijevoz otpada i sl.

U cilju održivosti navedenih postupaka, sustav gospodarenja otpadom mora se temeljiti

na nekoliko temeljnih načela:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rudarstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Voda

8


• Načelo onečišćivač plaća

Posjednik otpada snosi sve troškove zbrinjavanja otpada na primjeren i

ekološki prihvatljiv način, • Načelo blizine

Obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini, • Načelo samodostatnosti

Gospodarenje otpadom se obavlja na samodostatan način koji omogućava

ostvarivanje propisanih ciljeva, • Načelo sljedivosti

Mogućnost utvrđivanja podrijetla otpada;

Budući da se još uvijek najveći dio ukupnog komunalnog otpada odlaže, te imajući u

vidu samu štetnost takvog načina zbrinjavanja otpada, do izražaja dolazi sastav otpada

koji se odlaže odnosno zastupljenost pojedinih frakcija u otpadu.

U urbanim sredinama najveći izazov u

gospodarenju otpadom je zasigurno

komunalni otpad. Komunalni otpad je

otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je

po prirodi i sastavu sličan otpadu iz

kućanstva. Po svom sastavu je sačinjen

od nekoliko vrsta tvari kojima se, uslijed

ljudskih aktivnosti, iskoristila prvobitna

namjena te su sukladno tomu postale

otpad.

Količinski najzastupljeniji dio komunalnog

o tpada u urban im sred inama je

uglavnom miješani komunalni otpad.

Miješani komunalni otpad je otpad iz

kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i

iz ustanova koji je po svojstvima i

sastavu sličan otpadu iz kućanstava i

uglavnom se odlaže na odlagalištima.

$

Slika 2. Sastav miješanog komunalnog

otpada

9


Tijekom posljednjih nekoliko godina biorazgradivi otpad je postao vrsta otpada čije je

održivo gospodarenje, zbog svih potencijalno štetnih učinaka koje može izazvati (kao na

primjer: povećanje emisije štetnih plinova na odlagalištima), postalo jedan od prioriteta.

Održivost naročito dolazi do izražaja uzimajući u obzir i potencijal proizvodnje energije

iz ovog dijela komunalnog otpada.

Stoga se u novoj zakonskoj regulativi pored biološki razgradivog otpada (otpad koji

se može razgraditi biološki aerobnim ili anaerobnim postupkom) i biootpada (biološki

razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, ugostiteljskih

i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda) uvodi i

pojam biorazgradivog komunalnog otpada.

Specifičnost svake pojedine navedene vrste biorazgradivog otpada uvjetuje i različit

način sakupljanja i obrade otpada. Tako primjerice otpadni papir i karton, zbog svoje

prilične zastupljenosti u miješanom komunalnom otpadu, svakako se preporučuje

odvojeno sakupljati.

Biološki razgradivi komunalni otpad je

otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je

po prirodi i sastavu sličan otpadu iz

kućanstava, osim proizvodnog otpada i

otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a

koji u svom sastavu sadrži biološki

razgradivi otpad. Različ i te vrste

biorazgradivog otpada prikazane su na

s l i c i 3 . Na s l i c i su p r i kazane

najzastupljenije vrste otpada koje se

nalaze u biorazgradivom otpadu, kao

na primjer: biootpad (kuhinjski otpad i

vrtni otpad), papir, tekstil i drvo, te je

kao takav biorazgradivi otpad i

n a j z a s t u p l j e n i j i u m i j e š a n o m

komunalnom otpadu.

(

Slika 3. Podjela biorazgradivog otpada

10


Mogućnosti gospodarenja organskim dijelom komunalnog otpada su sljedeći: • Odlaganje na odlagalištima: ekološki najmanje prihvatljiv način koji pridonosi

povećanju emisije stakleničkih plinova budući da u tijelu odlagališta vladaju

anaerobni uvjeti pa dolazi do stvaranja metana (CH4) koji, ukoliko se ne

prikuplja i energetski oporabljuje, odlazi u atmosferu, • Termička obrada: spaljivanje u postrojenjima za termičku obradu otpada. Osim

energetske oporabe nema drugih prednosti. Proizvedena otpadna toplina

često se ne koristi te nema mogućnosti korištenja nutrijenata kao iz

proizvedenog komposta koji su neophodni za razvoj plodnog tla. Glavni

nedostatci su visoki investicijski troškovi te problem transporta uslijed

uglavnom centraliziranih postrojenja,

S obzirom da biootpad zauzima najveći

udio u biorazgradivom otpadu, zahtjev

za njegovo održivo gospodarenje jedan

je od najvećih izazova, naročito u

urbanim sredinama. Isto tako, značajno

je istaknuti i njegov energetski potencijal

pogotovo iz razloga što se takva

e n e r g e t s k a o p o r a b a s m a t r a

proizvodnjom energije iz obnovljivih

izvora.

Odvojenim sakupljanjem biootpada na

mjestu nastanka općenito se dobiva

bolja kvaliteta samog supstrata uslijed

manjeg udjela nečistoća (manje količine

plastike, metala, stakla i sl.) u odnosu na

mehanički odvojen organski otpad iz

ukupne mase miješanog komunalnog

otpada. Red prvenstva u gospodarenju

biootpadom prikazan je slikom 4.

(

Slika 4. Prikaz reda prvenstva u

gospodarenju biootpadom

11


• Kompostiranje: razgradnja organskog materijala pomoću mikroorganizama pri

čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Biootpad koji je

moguće kompostirati uključuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane), te

vrtni ili zeleni otpad. Proces kompostiranja se odvija pri aerobnim uvjetima te

nema energetske oporabe pa stoga ne pridonosi smanjenju emisije

stakleničkih plinova u atmosferu. Osnovna podjela je na kućno i industrijsko

kompostiranje. Kod kućnog kompostiranja prednost je što se dobiveni kompost

može odmah koristiti za vlastite potrebe u vrtovima i voćnjacima. Nedostatci su

u tome što nije cjelokupni biootpad pogodan za kompostiranje pa jedan dio još

uvijek ostaje, te nemogućnost kompostiranja u urbanim sredinama gdje

građani ne raspolažu vlastitim vrtovima i zelenim površinama. • Anaerobna razgradnja: proces energetske oporabe biološki razgradivog

materijala gdje uslijed anaerobnih uvjeta (bez prisustva kisika) dolazi do

stvaranja bioplina (smjesa metana i ugljikova dioksida). Po kemijskom sastavu

organski materijal može biti bogat dušikom (pokošena trava, korov i ostaci

biljaka, ostaci voća i povrća) te bogat ugljikom (lišće, usitnjeno granje, slama i

sijeno, hoblovina). Isto tako, zatvoren je ciklus nutrijenata u slučaju kad se

fermentirani ostatak (digestat) vraća na tlo te koristi kao kompost.

Pored komunalnog otpada, u urbanim sredinama s razvijenim industrijskim aktivnostima

naročito dolazi do izražaja i generirani proizvodni otpad. Takav otpad nastaje tijekom

proizvodnih procesa u industriji, obrtu i drugim aktivnostima, a po sastavu i svojstvima

razlikuje se od komunalnog otpada. Osnovna podjela je na : neopasni, opasni i inertni.

Svaki od tih vrsta otpada zahtjeva poseban način sakupljanja i obrade. Sakupljanje

proizvodnog otpada regulirano je zakonski i ugovorima između pravnih osoba tj.

proizvođača i ovlaštenih sakupljača otpada gdje je posebno definirana vrsta otpada koja

se sakuplja, način sakupljanja otpada na mjestu nastanka (vrsta i broj spremnika) te

dinamika odvoza otpada sa lokacije.

Bitno je napomenuti da, vezano uz vrste i tokove otpada, ovaj Plan gospodarenja

otpadom Grada Ivanić-Grada obuhvaća komunalni otpad kojeg komunalna tvrtka

Ivakop d.o.o (u daljnjem tekstu: Ivakop) sakuplja na području Grada, a usklađen je sa

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), obvezama iz Ugovora o

12


pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji, okvirnoj Direktivi EU o otpadu (2008/98/

EC) te drugim pratećim dokumentima (kao npr. dokumenti vezani uz inicijativu

Resursno učinkovita Europa). Svi ulazni podaci dobiveni su od Ivakopa tijekom

pripremne faze izrade Plana.

U izradi Plana uzima se u obzir cjelokupni sustav gospodarenja otpadom te je kao tako i

postavljeno nekoliko osnovnih prioriteta. To su: • ekološki i ekonomski opravdan sustav gospodarenja otpadom, • poboljšanje sustava odvojenog sakupljanja otpada, • smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, • smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu;

Budući da je gospodarenje otpadom usko vezano s drugim područjima u zaštiti okoliša,

suradnja s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave zasigurno bi imala

sinergijski učinak i doprinijela kvalitetnijem rješavanju zajedničkih pitanja u sektoru

gospodarenja otpadom. Tokovi komunalnog otpada prikazani su na slici 5. te se neki od

njih i detaljno opisuju u nastavku Plana.

Slika 5. Mogući tokovi komunalnog otpada

13


2. POLAZNE OSNOVE

Pojam zaštite okoliša podrazumijeva zaštitu voda, tla i zraka te cjelovito očuvanje

kakvoće okoliša i prirodnih zajednica. Jedan od osnovnih uvjeta održivog razvoja

zasigurno je racionalno korištenje prirodnih izvora i energije. Europska Unija je, nakon

perioda intenzivnog napretka temeljenog na korištenju različitih resursa, suočena s

izazovima daljnjeg održivog razvoja paralelno s osiguranjem socio-ekonomske

budućnosti svojih građana. U tom smislu će zaštita okoliša, u sklopu kojeg je i

gospodarenje otpadom te korištenje otpada kao resursa, biti jedan od prioriteta koji će

se na različite načine poticati i stimulirati, a sve u cilju smanjenja, ponovnog korištenja i

recikliranja otpada kroz potpunu implementaciju EU zakonodavstva.

U Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) je Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

uredio osnovna načela i sastavnice u okviru koncepta održivog razvitka te definirao

instrumente zaštite okoliša i odgovornosti za eventualno počinjenu štetu u okolišu.

Također se navodi da cjelovito upravljanje zaštitom okoliša ima za cilj smanjenje rizika

te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša.

2.1. ZAKONODAVNI OKVIR I EU OBVEZE

Gospodarenje otpadom je definirano kao skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na

sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja

na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za

zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Okvir politike

gospodarenja otpadom Europske Unije (u daljnjem tekstu: EU) sadržan je u rezoluciji

Vijeća EU o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), a koja se temelji na tada

važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC), te drugim propisima EU na području

gospodarenja otpadom. U tom smislu, tri su ključna načela politike gospodarenja

otpadom EU: • „onečišćivač“ plaća, • redoslijed prvenstva u gospodarenju otpadom, • poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora;

14


Zakonska regulativa EU u području gospodarenja otpadom svrstana je u nekoliko

grupa: • okvir za gospodarenje otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o

opasnom otpadu), • posebne kategorije otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu,

direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o

mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj

električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji

sadrže određene opasne tvari i sl.), • transport otpada (uredba o nadzoru i kontroli transporta otpada unutar

područja, na području i s područja EU), • objekti i građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima,

direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli

onečišćenja);

Obvezu planiranja gospodarenja otpadom na način da se od nadležnih tijela traži izrada

planova gospodarenja otpadom izravno propisuju sljedeće direktive: okvirna direktiva o

otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu. Isto

tako i ostale direktive tj. propisi EU koji se odnose na posebne tokove otpada i na

objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova

gospodarenja otpadom. Neki od najvažnijih direktiva EU u sektoru gospodarenja

otpadom su: • Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC, • Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC, • Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC, • Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC, • Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC, • Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 94/62/EC, • Direktiva o baterijama 206/66/EC, • Direktiva o utjecaju na okoliš 2011/92/EU;

Od aktualnijih dokumenata donesenih na nivou EU treba spomenuti i donošenje odluke

1386/13 iz 2013. godine kojom je usvojen 7. okolišni akcijski plan do 2020. godine, a

15


koji za cilj ima uvođenje resursno učinkovite i cirkularne ekonomije naspram linearnog

rasta u korištenju resursa. U tom smislu se definira prevencija i održivo gospodarenje

otpadom kao jedno od četiri glavna prioriteta s primarnim ciljem razdvajanja nastanka

otpada od gospodarskih aktivnosti.

U RH je zakonska regulativa u području gospodarenju otpadom definirana novim

Zakonom o održivom gospodarenju otpadu NN 79/13 (u daljnjem tekstu: Zakon), te još

uvijek aktualnom Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) i Planom

gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07, 126/10,

31/11). Trenutačno je u izradi novi Plan gospodarenja otpadom u RH koji bi trebao biti

gotov do sredine 2015. godine, a kojim će se definirati način gospodarenja otpadom u

periodu do 2021. Spomenuti Zakon definira i obveze jedinica lokalne samouprave (u

daljnjem tekstu: JLS), a neke od njih su:

• donijeti Planove gospodarenja otpadom te uskladiti poslovanje davatelja

usluga sa Zakonom, • uskladiti važeće Odluke o komunalnom redu sa Zakonom (sakupljanje,

odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom),

• odrediti lokacije građevina za gospodarenje otpadom (prostorni planovi),

• plaćanje poticajne naknade smanjenja količine miješanog komunalnog

otpada po rješenju Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (u

daljnjem tekstu: FZOEU),

• osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

primarnu selekciju od srpnja 2014.,

• izgradnja reciklažnih dvorišta i zelenih otoka,

• organizirati akcije prikupljanja glomaznog otpada na zahtjev,

• sprečavanje odbacivanja otpada i uklanjanje odbačenog otpada kroz

donošenje posebnih mjera,

16


• stalna edukacija građana (kampanje, javne tribine, informativne

publikacije, web);

Nadalje, Zakon propisuje i sljedeće naknade: • naknada zbog blizine neusklađenog odlagališta vlasniku postojeće

stambene građevine na udaljenosti do 500 metara (JLS donosi rješenje a

plaća upravitelj neusklađenog odlagališta),

• naknada za odlaganje komunalnog otpada (ako je odložena veća količina

otpada od propisane odlukom Ministarstva, FZOEU donosi rješenje, plaća

upravitelj odlagališta),

• poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada

kao mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih

ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog

otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave.

• namjenska naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim

otpadom (JLS može donijeti odluku, a plaća korisnik usluge putem računa

za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada);

Pored svih obveza navedenih u novom Zakonu, RH ima značajne obveze u području

gospodarenja otpadom iz članka 5. Pristupnog ugovora između RH i EU u kojem je

definirano smanjenje ukupne količine otpada na odlagalištu (s konačnim ciljem

prestanka odlaganja i uspostave centara za gospodarenje otpadom) te smanjenje

odlaganja biorazgradivog otpada na sljedeći način:

17


Indikativno je da smo obvezu smanjenja određene količine odlaganja biorazgradivog

otpada već bili dužni ispuniti do kraja 2013. godine, stoga bi u budućnosti ispunjenje te

obveze zasigurno treba biti jedno od prioriteta u svim planovima gospodarenja otpadom

na lokalnom ili nacionalnom nivou.

Vezano uz obvezu smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada, EU direktiva o

odlaganju otpada iz 1999. godine u članku 2. definira biorazgradivi otpad kao otpad

pogodan za anaerobnu ili aerobnu obradu, te kao primjer navodi kuhinjski i vrtni otpad

te papir i karton.

Količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u RH za razdoblje od 2010. do

2012. godine su u laganom padu, a prema prijavljenim podacima za 2012. godinu, na

odlagališta u RH odložilo se oko 83% proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada,

odnosno 892.049 t.

Podaci o biorazgradivom komunalnom otpadu izračunati su primjenom vrijednosti za

maseni udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu od 67%

(preporuka EUROSTAT-a za zemlje koje nemaju određen sastav miješanog

komunalnog otpada). Tako dobivenoj količini biorazgradivog otpada iz miješanog

komunalnog otpada pribrojila se količina odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada.

Za neke vrste odvojeno sakupljenog biorazgradivog komunalnog otpada, poput papira,

Hrvatska će osigurati postupno smanjivanje količine biorazgradivog komunalnog

otpada koji se odlaže na odlagalištima u skladu sa sljedećim rasporedom:

(i) do 31. prosinca 2013. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na

odlagalištima smanjit će se na 75% ukupne količine (po težini) biorazgradivog

komunalnog otpada proizvedenog 1997.;

(ii) do 31. prosinca 2016. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na


komunalnog otpada proizvedenog 1997.;

(iii) do 31. prosinca 2020. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na


komunalnog otpada proizvedenog 1997.

18


zelenog otpada iz vrtova i parkova itd., uzima se u obzir da su 100% biorazgradive te su

pribrojene u cijelosti. Kod nekih drugih vrste biorazgradivog otpada, poput tekstila, drva,

otpada od čišćenja ulica, koriste se udjeli biorazgradivih komponenti od 50%. Na

točnost dobivenih brojki zasigurno utječe i nepostojanje preporučene jedinstvene

metodologije za određivanje sastava komunalnog otpada na nivou RH, a time i

neprovođenje sustavnog praćenja sastava komunalnog otpada u najvećem broju

gradova i općina.

Referentna godina za definiranje obveza RH je 1997. i s tim u vezi slika 6. prikazuje

kronološki kretanje količina proizvedenog i odloženog biorazgradivog komunalnog

otpada u periodu od 1997. – 2012., a dok slika 7. prikazuje ciljeve smanjenja količina

odloženog biorazgradivog komunalnog otpada do 2020.

Uzimajući u obzir količine u 2012., RH je obvezatna do 2020. smanjiti količinu

odloženog biorazgradivog opada za 627.388 tona.

(

Slika 6. Proizvedeni i odloženi biorazgradivi komunalni otpad u RH (Izvor:AZO,2012.)

19


$

Slika 7. Količine odloženog biorazgradivog otpada u odnosu na cilj (Izvor:AZO,2012.)

Isto tako, značajne su i obveze koje RH mora ispuniti vezano uz uspostavu sustava

odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava. Sukladno članku 55. Zakona koji prenosi

odredbe Okvirne direktive o otpadu, RH je obvezatna do 1. siječnja 2020. putem

nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih

materijala: papir, metal, plastika i staklo iz kućanstva te po mogućnosti i iz drugih izvora

ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, a u minimalnom udjelu od 50% mase

otpada. Kretanja tokova odvojeno skupljenog otpada u RH su prikazane na slici 8.

20


(

Slika 8. Količine odvojeno skupljenog otpada u RH u razdoblju od 2010. do 2012. (Izvor:AZO,2012.)

Trenutačno su sve obveze vezane uz gospodarenje otpadom na nivou EU u fazi revizije

te je moguće očekivati i zahtjevnije ciljeve, naročito u pogledu povećanja očekivane

stope odvojenog sakupljanja otpada (tzv. primarna reciklaža).

3.OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Grad Ivanić-Grad čini jednu od osam funkcionalnih cjelina Zagrebačke županije koju

karakterizira povoljan prostorni položaj unutar županije s obzirom na blizinu prometnih i

infrastrukturnih pravaca. Područje obuhvaća Grad Ivanić-Grad i još 21 naselje:

21


je površine od 173,53 km2, a prosječna gustoća naseljenosti od 85 stanovnika/km2 je

niža od gustoće naseljenosti na području županije (101,27 st/km2).

Kao sastavni dio Zagrebačke županije, svi planovi vezani uz razvoj i poboljšanje uvjeta

života građana u Gradu usko su vezani s planovima županije, pa tako i planovi u

području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.

Vezano uz planske dokumente iz područja gospodarenja otpadom, Grad Ivanić-Grad je

još u listopadu 2009. donio Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2009. do 2017.

godine. U Planu su pored definiranja tadašnjeg postojećeg stanja navedene i ciljevi u

području gospodarenja otpadom, a to su:

• smanjivanje količina otpada koji nastaje, • smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog

odvajanja korisnog otpada, • smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu, • smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, • gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvitka, • energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije;

Plan definira aktivnosti i mjere za postizanje navedenih ciljeva, kao na primjer:

Caginec, Deanovec, Derežani, Donji

Šarampov, Graberje Ivaničko, Greda

Breška, Jalševec Breški, Lepšić, Lijevi

Dubrovčak, Opatinec, Posavski Bregi,

Prečno, Prerovec, Prkos Ivanićki,

Šemovec Breški, Šumećani, Tarno,

Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina

Breška. Prema posljednjem popisu

stano-

vništva iz 2011. godine područje Grada

Ivanić-Grada imalo je 14.544 stanovnika

(4,5% ukupnog stanovništva županije),

odnosno ukupno 4.983 kućanstva. Grad

(

Slika 9. Geografski položaj Grada Ivanić-Grad

22


• edukacija i promocija životnih stilova koji teže smanjenju otpada (recikliranje,

kompost, odvojeno sakupljanje i sl.), • organizacija optimalne mreže reciklažnih dvorišta (primarna reciklaža, prihvat

opasnih tvari) i zelenih otoka (kontejneri za papir, staklo, metal, plastiku), • organizacija sustava za odvojeno sakupljanje organskog otpada (edukacija,

kontejneri, mreža sakupljanja, promocija jednostavnih sustava za

kompostiranje u domaćinstvima i sl.), • edukacija vezana uz izdvajanje problematičnih tvari te uspostava sustava za

izdvajanje problematičnih tvari na mjestima odlaganja i sakupljanja, • mogućnosti odvajanja dijela otpada visoke energetske vrijednosti za obradu u

budućem postrojenju za termičku obradu otpada na području Grada Zagreba, • sanacije divljih odlagališta, • razne promotivno-edukativno-informativne mjere;

Tijekom 2014. godine u službenom Izvješću o provedbi spomenutog Plana zaključeno je

da se Plan provodi i realizira u planiranim rokovima te se pozitivno ocjenjuje sljedeće: • suradnja s FZOEU na sanaciji četiri plohe odlagališta Tarno, • trend smanjenja količina komunalnog otpada koje se odlažu na odlagalište, • izrada programa odvojenog sakupljanja otpada, • kontinuirana sanacija divljih deponija na području Grada, • edukacija građana od najmlađih generacija pa nadalje o nužnosti odvojenog

odlaganja otpada na mjestu nastanka, • kontinuirano provođenje nadzora nad zbrinjavanjem otpada, • izrada projektne dokumentacije za izgradnju plohe na postojećem odlagalištu

za odlaganje miješanog komunalnog otpad do izgradnje ŽCGO-a;

Buduće planiranje u sektoru gospodarenja otpadom u Gradu Ivanić-Gradu mora biti

usklađeno s Planom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu:

Plan GO ZŽ), ali isto tako, sukladno novom Zakonu, JLS je dužna provoditi razne

aktivnosti i mjere u cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na svom

području.

23


Plan GO ZŽ donesen je u kolovozu 2011. godine te je u skladu s trenutačnom

Strategijom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom RH.

U Planu su analizirani sadašnji tokovi otpada na području Zagrebačke županije te je

definiran budući način sustava gospodarenja otpadom. Projekcije kretanja količina

proizvedenog komunalnog otpada navode porast od 2,5% na godišnjem nivou.

Najznačajniji ciljevi Plana GO ZŽ su: • uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini

Zagrebačke županije,

• stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada,

• fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada,

• sanacija postojećih službenih odlagališta otpada,

• sanacija nelegalnih odlagališta otpada,

• uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom;

Mjere i rokovi za postizanje navedenih ciljeva su usklađeni s spomenutom Strategijom i

Planom gospodarenja otpadom RH. U Planu GO ZŽ definiran je temelj uspostave

sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije kojeg čini Županijski centar za

gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: ŽCGO), a koji bi trebao biti smješten na

lokaciji Tarno u Ivanić-Gradu. Koncept organizacije gospodarenja otpadom, sukladno

Planu, u Zagrebačkoj županiji je prikazan na slici 10.

24


(

Slika 10. Koncept organizacije gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji

Prikazani koncept zahtjeva operativno provođenje zajedničke politike gospodarenja

otpadom u županiji, koordinaciju aktivnosti te samo upravljanje uspostavljenim

sustavom. Iz tog razloga je Zagrebačka županija i osnovala 2010. godine tvrtku

Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. koja je u 100% vlasništvu županije.

Okosnica ŽCGO je postrojenje s mehaničko-biološkom obradom otpada (MBO).

MBO postrojenja imaju nekoliko tehničkih izvedbi obrade otpada te se u Elaboratu o

odabiru optimalnog MBO koncepta za Zagrebačku županiju iz 2012. navode tri glavna

tehnološka rješenja:

a) MBO otpada s ciljem proizvodnje biostabiliziranog materijala pogodnog za

konačno odlaganje,

b) MBO otpada s ciljem proizvodnje krutog goriva iz otpada,

c) MBO otpada s ciljem proizvodnje bioplina;

25


Konačan izbor tehnološkog rješenja trebao bi biti donesen tek kad se definitivno odredi

lokacija i plan izgradnje budućeg ŽCGO te se eventualno razmotri mogućnost

zajedničkog rješavanja pitanja dugoročnog gospodarenja otpadom s Gradom

Zagrebom.

Unatoč tome što još uvijek nije u potpunosti definiran način gospodarenja otpadom na

prostoru Zagrebačke županije (konačna lokacija ŽCGO, kapacitet i tehnologija MBO

postrojenja), Grad Ivanić-Grad zajedno s komunalnom tvrtkom treba nastaviti s

aktivnostima koje vode u smjeru poboljšanja održivog i cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom s nekoliko osnovnih ciljeva: • prevencija i smanjenje nastanka otpada, • povećanje stope reciklaže s poboljšanjem sustava odvojenog skupljanja otpada, • smanjenje biorazgradivog dijela komunalnog otpada koji se odlaže, • poboljšanje sustava nazora i praćenja svih tokova otpada;

Detaljniji opis gospodarenja otpadom na području Grada Ivanić-Grada naveden je u

poglavljima koje slijede.

26


3.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

Djelatnost gospodarenja komunalnim otpadom zajednički organiziraju i razvijaju Grad

Ivanić-Grad, Općina Križ i Općina Kloštar Ivanić kao JLS u čijem je vlasništvu Ivakop.

Ivakop operativno provodi odluke zajedničke politike gospodarenja komunalnim

otpadom, obavlja poslove sakupljanja i prijevoza otpada te upravlja odlagalištem

komunalnog otpada Tarno na kojem se odlaže komunalni otpad sakupljen na prostoru

sve tri JLS.

Vozni park Ivakopa čine: 4 posebna vozila za pražnjenje posuda i spremnika (tzv.

smečari), 2 podizača, te 2 radna stroja na odlagalištu Tarno.

Komunalni otpad odvozi se iz svih naselja na području Grada Ivanić-Grada, a svi

stanovnici su obvezatni davati Ivakopu na odvoz komunalni otpad. Isto je propisano

Općim uvjetima usluge sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada donesenim

od strane skupštine Ivakopa kao i Odlukom o komunalnom redu Grada Ivanić-Grada.

Miješani komunalni otpad odvozi se 1x tjedno, a dok je odvoz odvojeno sakupljenog

otpada 2x mjesečno. Ivakop ima ukupno oko 8.000 različitih spremnika postavljenih na

području Grada za odlaganje raznih vrsta otpada. Tablica 1. prikazuje broj korisnika i

volumen spremnika za odlaganje miješanog komunalnog otpada na području Grada

Ivanić-Grada.

Tablica 1. Broj korisnika i volumen spremnika za odlaganje komunalnog otpada

80lit 120lit 240lit 660lit 1100lit

Kuće 2.004 5.544 119 0 0

Obrti/Industrija 0 99 110 8 32

UKUPNO 2.004 5.643 229 8 32

27


Odlagalište Tarno

Komunalni otpad se, kao i ostali sakupljeni neopasni otpad, odvozi se na odlagalište

Tarno na kojem se uz prethodnu kontrolu i zbrinjava, odnosno konačno odlaže.

Odlagalište komunalnog otpada Tarno nalazi se oko 4,5 km sjeverozapadno od centra

Ivanić-Grada i nešto više od 500 m od najbliže naseljenih kuća u naselju Tarno.

Odlagalište je ukupne površine od 48.255 m2, a za odlaganje komunalnog otpada s

prostora ove tri JLS koristi se od 1990. godine kada započinje fazna izgradnja na

današnjoj lokaciji. Odlagalište Tarno je odlagalište uređeno sukladno zakonskoj

regulativi RH te se svakodnevno prati vrsta i količina odloženog otpada. Tablica 2.

prikazuje osnovne značajke odlagališta Tarno.

Tablica 2. Osnovne značajke odlagališta Tarno

Komunalni otpad na području Grada se od početka 2008. godine sakuplja putem

tipiziranih posuda za otpad zapremine 80, 120 i 240 litara koje su građanima besplatno

dodijeljene, te kontejnera zapremine 660 i 1.100 litara koje koriste pravne osobe i više-

stambene zgrade. Pored navedenoga, za odlaganje otpada korisnicima su na

raspolaganju i doplatne vrećice zapremine 80 i 120 litara.

Dodatno su pravnim osobama na raspolaganju i kontejneri zapremine 7m3 čiji se odvoz

naplaćuje prema udaljenosti od odlagališta i broju odvoza, a povremeni najam

kontejnera na zahtjev je dostupan i fizičkim osobama. Tablice 3. i 4. prikazuju količine

sakupljenog miješanog komunalnog otpada u periodu od 2011. do 2013. godine.

Naziv Veličina (ha)

Maksimalni kapacitet odlaganja

(t/g)

Vrste otpada (ključni brojevi)

Godišnje odlaganje

(t/g)

Rok zatvaranja

(g)

Odlagalište neopasnog otpada Tarno

4,8 9.000

20 03 01, 20 03 07, 17 09 04, 15 01 03, 15 01 04, 10 01 01, 19 08 05;

5.500 2018.

28


Tablica 3. Količine miješanog komunalnog otpada u periodu od 2011. do 2013.

Tablica 4. Mjesečne količine miješanog komunalnog otpad (2011.- 2013.)

Odvojeno sakupljeni korisni otpad

Grad Ivanić-Grad i Ivakop već nekoliko godina imaju uveden sustav odvojenog

sakupljanja korisnog otpada na zelenim otocima te konstantno usmjeravaju svoje

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

2011. 2012. 2013.

Količine (t/god) 3.772,53 3.122,35 3.293,26

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

2011. 2012. 2013.

Siječanj 266,31 187,48 220,97

Veljača 265,92 223,46 230,5

Ožujak 277,47 229,36 304,5

Travanj 379,46 255,18 345,71

Svibanj 459,75 344,67 280,89

Lipanj 464,61 277,56 222,24

Srpanj 301,30 279,11 288,4

Kolovoz 241,70 238,69 252,31

Rujan 293,24 311,74 261,83

Listopad 293,18 324,60 342,89

Studeni 269,76 237,34 310,92

Prosinac 259,83 213,16 232,1

UKUPNO 3.772,53 3.122,35 3.293,26

29


aktivnosti k njegovom poboljšanju, a sve u cilju povećanja količina otpada i smanjenja

odlaganja na odlagalištu.

Na području Grada se putem 17 zelenih otoka može odlagati korisni otpad: otpadni

papir/karton, plastika, staklo, Al/Fe otpad te stare baterije. Otpad se odlaže u posebne

spremnike za svaku pojedinu vrstu koje održava i prazni Ivakop, a tako odvojeni otpad

predaje se ovlaštenim oporabiteljima. Tablica 5. prikazuje količine odvojeno sakupljenog

otpada na zelenim otocima u periodu od 2011. do 2013. godine.

Ivakop je od 1. veljače 2014. na području Grada započeo s odvojenim sakupljanjem

otpadnog papira te plastične i metalne ambalaže. Građanima je pružena mogućnost

odvajanja tih vrste otpada u posebnim vrećicama, a odvoz je 2x mjesečno sustavom od

vrata do vrata. Stambene zgrade kolektivnog stanovanja biti će opskrbljene posebnim

kontejnerima za odvajanje otpadnog papira, te plastične i metalne ambalaže koji će se

prazniti 2x mjesečno.

Tablica 5. Količine odvojeno sakupljenog otpada na zelenim otocima od 2011.- 2013.

Posebne kategorije otpada

Ivakop na području Grada Ivanić-Grada sakuplja i metalni otpad, istrošene gume te

odbačenu EE opremu koju dovozi na odlagalište Tarno. Na platou odlagališta odvaja se

električni i elektronički otpad, metalni otpad i gume, te se predaje ovlaštenim

sakupljačima na obradu. Količina odvojeno sakupljenog otpada je prikazana u tablici 6.

Vrsta otpada Količine (t)

2011. 2012. 2013.

Papir 13,5 14,4 15,2

Plastika 2,4 2,6 3,1

Staklo 33,4 36,7 40,0

Al/Fe 1,8 1,5 2,2

Baterije 0,3 0,4 0,5

UKUPNO 51,4 55,6 61,0

30


Tablica 6. Količine odvojeno skupljenih posebnih kategorija otpada

Glomazni otpad

Ivakop sakuplja i odvozi glomazni otpad iz kućanstava na području Grada Ivanić-Grada,

a učestalost odvoza je 1x godišnje. Putem organiziranih akcija odvoza glomaznog

otpada obavještavaju se korisnici o vremenu i lokacijama odvoza. Prilikom sakupljanja

glomaznog otpada na lokaciji se izdvaja metalni otpad, otpadna električna i elektronička

oprema (hladnjaci, štednjaci, peći, TV i Hi–Fi oprema i dr.) i otpadne auto-gume.

Iskoristivi otpad predaje se na daljnje zbrinjavanje ovlaštenim tvrtkama, a preostali

sakupljeni glomazni otpad odvozi se na odlagalište otpada Tarno. Tablica 7. prikazuje

količine sakupljenog glomaznog otpada u periodu od 2011. do 2013. godine.

Glomazni otpad nije se uzimao u obzir kod izračuna u tablici 13. i 14. uslijed nedostatka

morfološke analize, a trendovi pokazuju blagu tendenciju pada količina otpada. Glavni

razlog tomu je zasigurno smanjenje kupovne moći građana, a iskustva pokazuju i

dodatna godišnja smanjenja količina nakon uvođenja usluge odvoza na zahtjev

korisnika i boljeg nadzora odlaganja otpada.

Tablica 7. Količine odvojeno skupljenog glomaznog otpada

Vrsta otpada Količine (t)

2011. 2012. 2013.

Metali 11,44 0 0

EE otpad 2,29 1,13 1,09

Otpadne gume 13,19 1,51 0

UKUPNO 26,92 2,64 1,09

GLOMAZNI OTPAD

2011. 2012. 2013.

Količine (t/god) 55,25 68,96 67,99

31


Proizvodni otpad

Proizvodni otpad s područja Grada odlaže se na odlagalištu, a sam proces je strogo

definiran i kontroliran. Uz prateći list za neopasni/inertni otpad mora se i dostaviti

osnovna karakterizacija te fizikalno–kemijska analiza otpada koji se namjerava odložiti.

Ivakop kao ovlašteni skupljač zbrinjava na odlagalištu dvije vrste neopasnog

proizvodnog otpada: • otpad od pročišćavanja plina, • ambalaža od drva;

Količine zbrinutog neopasnog otpada na odlagalištu Tarno su prikazane u tablici 8.

Tablica 8. Količine neopasnog proizvodnog otpada u period od 2011. do 2013.

Građevni otpad

Građevni otpad je prema Zakonu otpad koji je nastao prilikom gradnje građevina,

rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od

iskopanog materijala i ne može se bez prethodne oporabe koristiti za građenje, a spada

u posebne kategorije otpada. RH dužna je osigurati minimalno 70% recikliranja

građevnog otpada do 1. siječnja 2020 godine. Gospodarenje ovom vrstom otpada

definirano je Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08).

Županijskim Planom gospodarenja otpadom potrebno je definirati lokaciju za odvajanje

građevinskog otpada. Grad Ivanić-Grad dužan je putem reciklažnog dvorišta osigurati

preuzimanje građevinskog otpada sa svojeg područja. Grad također treba donijeti

odluku o davanju koncesije komunalnoj tvrtci za reciklažu ili obradu građevinskog

otpada, odnosno o mogućnosti davanja koncesije privatnoj tvrtci putem natječaja koja je

Vrsta otpada 2011. 2012. 2013.

Otpad od pročišćavanja plina

4,14 6,36 0

Ambalaža od drva 0 6,49 8,39

UKUPNO 4,14 12,85 8,39

32


ovlaštena, sukladno zakonskim propisima za gospodarenje građevinskim otpadom, za

zbrinjavanje i obradu ove vrste otpada.

Otpad s divljih odlagališta

Divlja odlagališta su odlagališta na koje netko odlaže otpad na nekontroliran način te je

kao takvo društveno neprihvatljivo. Na području Grada Ivanić-Grada postoji nekoliko

divljih odlagališta na kojima se bez nadzora odlaže otpad. Takav način odlaganja

otpada strogo je zabranjen jer dovodi do onečišćenja tla i voda, a ponekad se javljaju i

požari. Sanacija svih divljih odlagališta na području Grada Ivanić-Grada se uredno

obavlja, a sredstva su osigurana iz proračuna Grada i FZOEU-a.

4. TOKOVI KOMUNALNOG OTPADA

4.1 SASTAV I STOPA RECIKLAŽE KOMUNALNOG OTPADA

Sastav komunalnog otpada jedan je od parametara koji utječe na definiranje planova u

sustavu gospodarenja otpadom budući da o njemu ovisi način sakupljanja i obrade

otpada. Direktno je zavisan o ekonomskom standardu građana, tipu naselja, načinu

dosadašnjeg sakupljanja otpada, ekološkoj osviještenosti stanovništva i sl. U RH nije se

do sad sustavno provodila analiza sastava komunalnog otpada iako postoji nekoliko

različitih metoda. Norma HRN EN 14899:2007 definira način utvrđivanja karakterizacije

otpada, a dok ASTM norma D 5231 definira metodu za utvrđivanje sastava

nerazvrstanog komunalnog otpada.

U Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanić-Grada prikazan je prosječan sastav

komunalnog otpada na odlagalištu otpada Tarno te naveden udio sitnog otpada od

skoro 30%. Zbog što preciznijih izračuna i procjena koristiti će se pretpostavljeni sastav

komunalnog otpada iz Plana GO ZŽ (tablica 9.) u kojem nije toliko udio nedefiniranog

sitnog otada.

Tablica 9. Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada Zagrebačke županije

Vrsta otpada Maseni udio (%)

33


U svrhu što preciznijeg izračuna količina različitih tokova komunalnog otpada nadležna

tijela EU su izradila i usvojila pravila i računske metode za verifikaciju ispunjenja

postavljenih ciljeva sukladno članku 11. Okvirne direktive o otpadu pod nazivom Odluka

2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izračuna za provjeru poštivanja ciljeva iz

članka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310,

25.11.2011.).

Sukladno propisanoj metodi izračunata je stopa reciklaže na temelju količina miješanog

komunalnog i odvojeno sakupljenog otpada kojeg je Ivakop sakupio na području Grada

Ivanić-Grada.

Količine pojedinih vrsta otpada te stopa reciklaže prikazani su tablicama 10. i 11.

Tablica 10. Količine pojedinih vrsta komunalnog otpada skupljenih u 2013. godini.

Kuhinjski i sličan biootpad 43,1

Papir i karton 19,6

Plastika 11,6

Tekstil 7,8

Staklo 6,6

Metali 4,1

Koža i kosti 3,0

Inertni otad 1,5

Drvo 1,3

Guma 0,9

Ostalo 0,5

UKUPNO 100

Vrsta otpada Maseni udio (%)

Miješani komunalni otpad, t

Odvojeno skupljeni otpad, t

Kuhinjski i sličan biootpad 43,1 1.419,4 0

34


Papir i karton 19,6 645,5 15,2

Plastika 11,6 382,0 3,1

Tekstil 7,8 256,9 0

Staklo 6,6 217,4 40,0

Metali 4,1 135,0 2,2

Koža i kosti 3,0 98,8 0

Inertni otad 1,5 49,4 0

Drvo 1,3 42,8 8,39

Guma 0,9 29,6 0

Ostalo 0,5 16,5 0

UKUPNO 100 3.293,3 68,89

35


Tablica 11. Izračun stope reciklaže otpada

U svrhu potvrde trenutačnog stanja te planiranje budućih aktivnosti u području

gospodarenja otpadom obvezatno je primijeniti jednu od 4 predložene metode.

Korištenje metode 1 kao kriterija za ocjenu trenutačnog stanja gospodarenja otpadom

može se smatrati najlogičnije budući da su u tom slučaju izračunati tokovi otpada

najpreciznije definirani.

Stoga, stopa reciklaže od 4,2% predstavlja mjerilo učinkovitosti sadašnjeg sustava

gospodarenjem otpadom na području Grada, a uočava se i različita stopa reciklaže

pojedinih vrsta otpada. Tablica 12. prikazuje stopu reciklaže u 2013. godini za papir,

plastiku, staklo i metal.

Ukupno generirani otpad

P, Pl, Met, St

Ukupno reciklirani otpad

P, Pl, Met, St

Ukupno generirani i reciklirani otpad P,Pl,Met,St, (tone) 1.440,4 60,5

Računska metoda 1: Stopa reciklaže (Reciklirana količina P, Pl, Met, St iz otpada iz domaćinstava/ Ukupno proizvedena masa otpada P, Pl, Met, St), %

4,2

Ukupno generirani/ izdvojeni P,Pl, Met,St i sličan otpad (drvo), (tone) 1.483,2 68,89

Računska metoda 2: Stopa reciklaže (reciklirana P, Pl, Met, St i slični otpada iz domaćinstava/ Ukupno proizvedena P, Pl, Met, St i sličnih vrsta otpada) , %

4,6

Računska metoda 3: Stopa reciklaže (ukupno reciklirani otpad iz kućan./Ukupni otpad proizveden u kućanstvima), %

1,8

Računska metoda 4: Stopa reciklaže (ukupno reciklirani kom. otpad /Ukupni proizveden u kućanstvima), %

2,0

36


Tablica 12. Stopa reciklaže za pojedine vrste otpada u 2013. godini

4.2 PROCJENA KRETANJA KOLIČINA OTPADA

Održivo gospodarenje otpadom podrazumijeva, pored aktivnosti na smanjenu nastanka

otpada, i tendenciju za povećanjem stope odvojenog sakupljanja korisnog otpada.

Povećanje količina korisnog otpada direktno utječe na smanjenje ukupnog otpada koji

se odlaže na odlagalištima. Detaljnije i preciznije planiranje buduće infrastrukture i

objekata vezanih uz gospodarenje otpadom zasigurno teži ispunjenju tog cilja, a usko je

vezano za količine otpada koji se generira na nekom području. Praćenje generiranja

komunalnog otpada, prevencija nastanka otpada te usporedbe različitih ekonomskih i

ekoloških utjecaja neki su od osnovnih parametara za uspostavu ovakvog sustava.

Zahtjevnost točnosti procjena kretanja količina komunalnog otpada proizlazi iz razloga

što parametri koji uvjetuju generiranje komunalnog otpada nisu vezani samo uz

aktivnosti u gospodarenju otpadom (vrste i količine otpada, tokovi nastanka, način i

učestalost sakupljanja, broj proizvođača otpada, vrsta obrade otpada i sl.) već ovise i o

demografsko-ekonomskim kretanjima te socio-kulturološkom utjecaju.

Obzirom da je glavnina trenutačnih ciljeva u području gospodarenja otpadom vezana do

2020. godine, iz tog razloga je procjena kretanja pojedinih vrsta otpada koji će se

proizvoditi na području Grada Ivanić-Grada do te godine. Također, predviđanja su da će

doći do postupnog porasta proizvedenog otpada te su u tablicama 13. i 14. prikazane

dvije mogućnosti : porast od 1,5% i 3% na godišnjem nivou.

Vrsta otpada Ukupno proizvedeno (MKO i odvojeno

sakupljeni), t

Odvojeno skupljeno, t

Stopa reciklaže, %

Papir i karton 660,7 15,2 2,3

Plastika 385,1 3,1 0,8

Staklo 257,4 40,0 15,5

Metali 137,2 2,2 1,6

37



Tablica 13. Kretanja količina pojedinih vrsta otpada u MKO do 2020. uz godišnji porast od 1,5%, u tonama

Tablica 14. Kretanja količina pojedinih vrsta otpada u MKO do 2020. uz godišnji porast od 3%, u tonama

Vrsta otpada

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Kuhinjski i sličan

biootpad

1.419,4

1.440,7

1.462,3 1.484,2 1.506,5 1.529,1 1.552,0 1.575,

3

Papir i karton 645,5 655,2 665,0 675,0 685,1 695,4 705,8 716,4

Plastika 382,0 387,7 393,6 399,5 405,5 411,5 417,7 424,0

Tekstil 256,9 260,7 264,6 268,6 272,6 276,7 280,9 285,1

Staklo 217,4 220,6 223,9 227,3 230,7 234,2 237,7 241,2

Metali 135,0 137,0 139,1 141,2 143,3 145,5 147,6 149,9

Koža i kosti 98,8 100,3 101,8 103,3 104,9 106,4 108,0 109,7

Inertni otad 49,4 50,1 50,9 51,7 52,4 53,2 54,0 54,8

Drvo 42,8 43,5 44,1 44,8 45,4 46,1 46,8 47,5

Guma 29,6 30,1 30,5 31,0 31,5 31,9 32,4 32,9

Ostalo 16,5 16,7 17,0 17,2 17,5 17,7 18,0 18,3

UKUPNO 3.293,3

3.342,7

3.392,8 3.443,7 3.495,3 3.547,8 3.601,0 3.655,

0

Vrsta otpada

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Kuhinjski i sličan

biootpad

1.419,4

1.462,0 1.505,8 1.551,0 1.597,5 1.645,5 1.694,8 1.745,7

Papir i karton

645,5 664,8 684,8 705,3 726,5 748,3 770,7 793,9

39


Plastika 382,0 393,5 405,3 417,4 430,0 442,9 456,1 469,8

Tekstil 256,9 264,6 272,5 280,7 289,1 297,8 306,7 315,9

Staklo 217,4 223,9 230,6 237,5 244,6 252,0 259,5 267,3

Metali 135,0 139,1 143,2 147,5 152,0 156,5 161,2 166,1

Koža i kosti 98,8 101,8 104,8 108,0 111,2 114,5 118,0 121,5

Inertni otad 49,4 50,9 52,4 54,0 55,6 57,3 59,0 60,8

Drvo 42,8 44,1 45,4 46,8 48,2 49,6 51,1 52,7

Guma 29,6 30,5 31,4 32,4 33,4 34,4 35,4 36,5

Ostalo 16,5 17,0 17,5 18,0 18,5 19,1 19,7 20,3

UKUPNO 3.293,3

3.392,1 3.493,8 3.598,6 3.706,6 3.817,8 3.932,3 4.050,3


Ciljevi koje su zadale EU direktive vezano uz smanjenje odlaganja biorazgradivog

otpada na odlagalištima te odvojenog sakupljanja pojedinih vrsta komunalnog otpada, a

dio su nacionalnog zakonskog okvira te Pristupnog ugovora RH i EU, sumarno su

izraženi u tablicama 15. i 16. Budući da su ciljevi na nacionalnom nivou, u navedenim

tablicama izračunati su na temelju udjelu količina proizvedenog otpada Grada Ivanić-

Grada u ukupnom generiranom komunalnom otpadu RH. Prema Izvještaju o

komunalnom otpadu AZO-a za 2012. godinu te podataka Ivakopa, udio proizvedenog

miješanog komunalnog otpada Grada Ivanić-Grada u ukupnoj količini proizvedenog

miješanog komunalnog otpada RH iznosi 0,24%.

Tablica 15. Primjer izračuna količine smanjenja biorazgradivog otpada za Grad Ivanić-Grad

Masa, (t)

Količina komunalnog otpada 1997. (Plan GO u RH)

1.015.000

Udio biorazgradivog (74,5%) 756.175

Cilj smanjiti do 2020. 264.661

Količina odloženog biorazgradivog otpada 2012. (AZO)

892.049

Količina biorazgradivog otpada koja se mora smanjiti 2012.

627.387

Udio ZG županije u ukupnoj količini komunalnog otpada u 2012.

5,1 %

Količina biorazgradivog koju mora smanjiti Zagrebačka županija do 2020.

31.997

Udio Ivanić grada u proizvodnji komunalnog otpadu u županiji (AZO i Ivakop)

4,70%

Količina biorazgradivog otpada koju Ivanić-Grad mora smanjiti do 2020.

1.503,8

Procjena količina biorazgradivog otpada proizvedenog u Ivanić-Gradu u 2020. god. (faktor 1,5%)

2.499,1

41


Tablica 16. Sumarni prikaz obveza smanjenja odlaganja biorazgradivog i odvojeno sakupljenog otpada za Grad Ivanić-Grad

U svrhu projekcija budućih kretanja količina otpada na području Grada Ivanić-Grada u

tablicama 13. i 14. koristila se količina komunalnog otpada u 2013. bez odvojeno

sakupljenog otpada. Točnija projekcija kretanja do 2020. godine, s uračunatim

količinama odvojeno sakupljenog otpada u 2013., prikazana je u tablici 17.

Količina biorazgradivog otpada koju je potrebno smanjiti do 2020.

995,3

Obveza/ cilj Masa, t

2013. 2020.

Ukupna količina otpada (MKO i odvojeno sakupljeni) 3.353,8

Procjena ukupnih količina (faktor 1,5%), 3.722,2

Procjena količina biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu

2.251,8 2.499,1

Direktiva o odlaganju, Pristupni Ugovor

Dopuštene količine biorazgradivog otpada za odlaganje 1.503,8

Količina biorazgradivog otpada koju je potrebno smanjiti do 2020. 995,3

Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Okvirna direktiva o otpadu (50% odvojenog sakupljanja)

Procjena količine P+St+Pl+Met

u MKO, (faktor 1,5%)1.379,9 1.531,4

Procjena količine P+St+Pl+Met koju treba odvojeno skupiti/izdvojiti iz MKO

765,7


Tablica 17. Projekcije kretanja količina pojedinih vrsta otpada u miješanom komunalnom otpadu do 2020. s uključenim odvojeno sakupljenim količinama u 2013. uz rast od 1,5%, u tonama

Vrsta otpada

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Kuhinjski i sličan

biootpad

1.419,4

1.440,7

1.462,3

1.484,2 1.506,5 1.529,1 1.552,0 1.575,3

Papir i karton

660,7 670,6 680,6 690,9 701,2 711,7 722,4 733,3

Plastika 385,1 390,9 396,8 402,7 408,8 414,9 421,1 427,4

Tekstil 256,9 260,7 264,6 268,6 272,6 276,7 280,9 285,1

Staklo 257,4 261,2 265,1 269,1 273,1 277,2 281,4 285,6

Metali 137,2 139,3 141,4 143,5 145,6 147,8 150,0 152,3

Koža i kosti 98,8 100,3 101,8 103,3 104,9 106,4 108,0 109,7

Inertni otad 49,4 50,1 50,9 51,7 52,4 53,2 54,0 54,8

Drvo 42,8 43,5 44,1 44,8 45,4 46,1 46,8 47,5

Guma 29,6 30,1 30,5 31,0 31,5 31,9 32,4 32,9

Ostalo 16,5 16,7 17,0 17,2 17,5 17,7 18,0 18,3

UKUPNO 3.353,8

3.404,1

3.455,1

3.507,0 3.559,6 3.613,0 3.667,1 3.722,2

43



5. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva pored sprječavanja i smanjivanja

nastanka otpada i pravilno te ekološki prihvatljivo zbrinjavanje proizvedenog otpada.

Na području Grada Ivanić-Grada takav je sustav uspostavljen, ali je potrebno zasigurno

poboljšati neke njegove određene sastavnice.

Provođenje Strategije i Plana gospodarenja otpadom u RH kao krovnih dokumenata na

području gospodarenja otpadom od izrazite je važnosti, a izgradnja ŽCGO predstavlja

najvažniji i najzahtjevniji infrastrukturni objekt u okviru uspostave cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji, time i na području Grada Ivanić-Grada.

Bitan dio cijelog sustava je i sanacija te zatvaranje postojećih odlagališta otpada.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: CSGO) sastoji se, zavisno o

vrsti i svojstvima otpada, od nekoliko ključnih čimbenika. To su: • prevencija i smanjivanje nastanka otpada, • sakupljanje i prijevoz otpada, • obrada otpada:

o sortiranje odvojeno sakupljenog otpada te reciklaža,

o mehanička obrada,

o termička obrada,

o biološka obrada - anaerobna, aerobna i mehaničko-biološka;

Planiranje građevina i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Ivanić-

Grada djelomice je ograničeno uslijed izgradnje ŽCGO, ali zasigurno Grad i Ivakop

trebaju sukladno svojim mogućnostima aktivnosti u području gospodarenja otpadom

usmjeriti na prevenciju nastanka otpada i poboljšanja sustava odvojenog sakupljanja

korisnog otpada u cilju ispunjavanja zakonskih obveza.

Sami tokovi i obrada proizvedenog komunalnog otpada tu podijeljeni u dvije grupe: • odvojeno sakupljeni otpad, • miješani komunalni otpad;

45


Prioritet u aktivnostima je svakako na korisnom otpadu te uvođenju ekološki i

ekonomski opravdanog sustava odvojenog sakupljanja otpada. Odvojeno sakupljeni

komunalni otpad (kao npr. papir, plastika, staklo i sl.) uglavnom se u posebnim

objektima za obradu otpada (sortirnicama) priprema za reciklažu, odnosno nakon

obrade se predaje ovlaštenim tvrtkama koje će te vrste otpada ponovno vratiti u

upotrebu ili koristiti u izradi novih proizvoda.

Odvojeno sakupljeni biootpad se nakon procesa uklanjanja nečistoća pri aerobnim

uvjetima u postrojenjima za obradu pretvara u kompost, ili se u pri anaerobnim uvjetima

u bioplinskim postrojenjima proizvodi obnovljiva energija (bioplin). Tokovi i mogućnosti

obrade odvojeno sakupljenog i miješanog komunalnog otpada prikazani su na slici 11.

Slika 11. Tokovi i mogućnosti obrada komunalnog otpada

Uzimajući u obzir europsku odlučnost na uspostavi cirkularne ekonomije, na otpad treba

gledati s stajališta potencijalne sirovine, te ga kao takvog i ponovno koristiti za istu

namjenu ili kao zamjenska sirovina u raznim proizvodnim procesima. U tom smislu je

izrazito bitno odrediti održiv način gospodarenja svakom pojedinom vrstom otpada, a

koje prvenstveno ovisi o mogućnostima njegovog ponovnog korištenja odnosno

stavljanja na tržište kao sekundarne sirovine.

Načini transformacije otpada iz nečega što se odlaže u nešto što ima tržišnu vrijednost

predstavljaju za JLS i njihove komunalne tvrtke veliki izazov s obzirom da je to jedan od

čimbenika koji definira budući sustav gospodarenja otpadom kao sastavni dio CSGO.

46


Potencijal pojedinih vrsta otpada i njihovih mogućnosti postanka tržišne robe prikazana

je na slici 12.

(

Slika 12. Mogućnosti komunalnog otpada kao tržišne robe

47


1. OPIS SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom mora nastaviti slijediti red prvenstva u

gospodarenja otpadom na području Grada, a također i zadovoljiti zakonske obveze te

zahtjeve građana za odvojeno odlaganje korisnog otpada koji nastaje u kućanstvima.

Isto tako, mora biti održiv na način da je usklađen s realnim mogućnostima JLS i

komunalne tvrtke koja takav sustav implementira.

Detaljnijom analizom trenutačne situaciju u Gradu Ivanić-Gradu uočava se da je

postojeći sustav gospodarenja otpadom s niskom stopom reciklaže te da je potrebno

znatno poboljšati sustav odvajanja otpada u cilju povećanja količina korisnog otpada.

Sve aktivnosti u tom smjeru neminovno će dovesti i do smanjenja količina otpada koji se

odlaže, a to bi trebao biti i jedan od glavnih ciljeva novog sustava. Slika 13. prikazuje

ulogu svakog pojedinog dionika u sustavu gospodarenja otpadom.

(

Slika 13. Prikaz uloge pojedinog dionika u sustavu gospodarenja otpadom

Uzimajući u obzir navedene ciljeve te pretpostavljajući da se operativno funkcioniranje

ŽCGO zasigurno neće ostvariti u periodu od sljedećih nekoliko godina, kao jedino

rješenje Gradu Ivanić-Gradu u ovom trenutku nameće se poboljšanje sustava

odvojenog sakupljanja „od vrata do vrata“ određenih vrsta otpada u kućanstvima

Nekoliko je razloga prednosti uvođenja ovakvog sustava:

• mogućnost uvođenja na području cijelog Grada,

• opća prihvaćenost od strane korisnika,

• manja početna ulaganja,

• rezultati vidljivi u kratkom periodu,

• ciljana edukacija na svakog korisnika;

Proizvođač otpada

Odvoz otpada

Zbrinjavanje otpada

Građani Grada Ivanić-Grada • izbjegavanje nastanka otpada • odvojeno odlaganje otpada

Grad Ivanić-Grad i IVAKOP • redoviti odvoz svih vrsta otpada • poboljšanje sustava odvojenog

sakupljanja otpada • održavanje i izgradnja komunalne

infrastrukture i nadzora

Grad Ivanić-Grad i IVAKOP • resursno gospodarenje korisnim

otpadom • smanjenje količina otpada koji se

odlaže

48


Poboljšanje sustava gospodarenja otpadom zahtijevati će dodatne resurse od strane

Grada Ivanić-Grada i Ivakopa u smislu nabave i podjele dodatnih posuda i spremnika,

određivanja učestalosti odvoza svake pojedine vrste otpada, nadzora i praćenja

kvalitete odvojenog korisnog otpada, optimizacije sustave te konstantne edukacije i

informiranja korisnika.

Predloženi sustav temelji se na tri glavne sastavnice: kućanstva, zeleni otoci te

reciklažno dvorište, a vrste otpada koje se mogu odlagati su:

• kućanstva: sustav s 2 posude – biootpad i miješani komunalni otpad, papir te

plastika/metali (ambalaža) u posebnim vrećicama,

• zeleni otoci: papir, plastika/metali, staklo i tekstil,

• reciklažno dvorište: sve vrste korisnog otpada, opasni otpad, glomazni otpad i

ostale vrste otpada;

Uvođenje predloženog sustava najzahtjevnije će biti u kućanstvima (financijski i

operativno), a budući da se od njih očekuju najveće količine korisnog otpada oni su i

najveći prioritet. Slika 14. prikazuje shematski predloženi sustava sakupljanja otpada na

području Grada Ivanić-Grada koji bi implementirao i provodio Ivakop.

49


$

Slika 14. Shematski prikaz predloženog sustava sakupljanja otpada

Detaljni opis aktivnosti i mjera za uvođenje predloženog sustava sakupljanja otpada je

opisan u sljedećim poglavljima.

2. AKTIVNOSTI IZBJEGAVANJA I SMANJIVANJA NASTANKA OTPADA

50


Prevencija i smanjivanje nastanka otpada prva je i najvažnija aktivnost u sklopu

uspostave održivog i cjelovitog sustava, kako je i definirano redom prvenstva u

gospodarenju otpadom.

Samo provođenje različitih aktivnosti izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada

izravno je vezano i ovisi uz konstantnu i sustavnu edukaciju korisnika te strateški

razrađenu komunikaciju s javnošću. Iako se takve aktivnosti u praksi teže provode i

kvantificiraju, zasigurno treba ustrajati na primjeni mjera koje za cilj imaju smanjenje

nastanka otpada.

Procesi prevencije nastanka i smanjivanja proizvodnje otpada odnose se na aktivnosti u

svim područjima djelovanja i podrazumijevaju odgovarajuće postupke, odnosno

promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjenja otpada po količini,

obujmu i štetnim sastojcima. Smanjenje količina otpada i opasnih svojstava otpada

može se postići na više načina, a najvažniji su: • sprječavanje nastanka pojedinih vrsta i količina otpada, • sprječavanje da se u proizvodima za tržište koriste štetne tvari, • sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih proizvoda ako

se na taj način onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu

upotrebu;

Iz navedenoga proizlazi da prioritet treba biti izbjegavanje štetnog utjecaja otpada na

okoliš te na minimaliziranje korištenja resursa u svrhu obrade ili zbrinjavanja otpada.

Neki od načina postizanja tih ciljeva zasigurno su korištenje pogodnijih načina

proizvodnje i obrade uvođenjem na tržište "prihvatljivijih" vrsta proizvoda, te naravno

podizanje ekološke osviještenosti krajnjih potrošača o štetnosti nekih vrsta otpada.

U cilju ostvarivanja mjera izbjegavanja nastanka otpada potrebno je izraditi detaljan

programa s definiranim ključnim dionicima procesa te način samog operativnog

provođenja. Ciljane grupe se mogu podijeliti u tri osnovne (krajnji potrošači, proizvodni

procesi te JLS i komunalne tvrtke), a neke od mjera su :

• krajnji potrošači:

o kupovanje proizvoda koji se mogu reciklirati,

o izbjegavanje korištenja jednokratne ambalaže,

51


o smanjenje korištenja plastičnih vrećica i slične ambalaže;

• proizvodni procesi:

o korištenje naprednih tehnologija proizvodnje koja ne stvara otpad ili

minimalizira njegov nastanak,

o proizvodni otpad se ponovno koristiti u proizvodnji,

o proizvodni otpad se reciklira te koristiti u drugim proizvodnim procesima,

o proizvode je nakon upotrebe lakše obraditi,

o izbjegavanje proizvoda s štetnim tvarima,

o plasiranje proizvoda u minimalnoj ambalaži;

• JLS i komunalne tvrtke:

o uspostava i provođenje naplate usluge sakupljanja i odvoza otpada po

količini i svojstvima te stimulacija kućanstava/građana za odvojeno

sakupljanje korisnog otpada,

o utjecanje na pravne osobe na području JLS za primjenu mjera

izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada u sklopu svojih djelatnosti;

Jedan od primjera prevencije nastanka otpada je prevencija proizvodnje biootpada.

Budući da je biootpad najzastupljenija vrsta otpada u komunalnom otpadu, podjela

kompostera za njegovo odlaganje zainteresiranim kućanstvima bi zasigurno dovela do

smanjenja količina biootpada koji se odlaže. Proizvedeni kompost bi mogli koristiti sami

građani, a u slučaju većih količina postoji i mogućnost korištenja tog komposta za javne

zelene površine.

Sve navedene aktivnosti težište uglavnom stavljaju na edukaciju svih ciljanih grupa te je

stoga od ključne važnosti pravilno i planirano informiranje svih dionika procesa u cilju

dobivanja konkretnih rezultata vezanih uz prevenciju i smanjenje nastanka otpada.

3. AKTIVNOSTI POBOLJŠANJA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA

Grad Ivanić-Grad i Ivakop će kroz predloženi poboljšani sustav imati za glavni cilj

povećanje količina odvojeno sakupljenog otpada te smanjenje ukupne količine otpada

52


koji se odlaže. Zadani cilj postići će se nizom predloženih aktivnosti i mjera kojima je

nositelj Grad Ivanić-Grad i Ivakop. Aktivnosti i mjere definirane su na način da ne budu

održive samo s ekološkog već i s ekonomskog aspekta, tj. da ne narušavaju financijsko

poslovanje Grada i Ivakopa. Izrazito je bitno i da kod poboljšanja sustava u kojem se

otpad odvojeno sakuplja veliku važnost ima očuvanje njegovih vrijednih svojstava u cilju

lakše obrade i što kvalitetnijeg plasiranja na tržište. Isto tako, kod izrade predloženih

aktivnosti i mjera uzimale su se, osim zakonskih obveza, i realne mogućnosti i

ograničenja za njihovo provođenje.

Sukladno opisanim ciljevima i predloženom sustavu gospodarenja komunalnim

otpadom, aktivnosti i mjere koje Grad Ivanić-Grad i Ivakop trebaju započeti navedene

su u sljedećim točkama:

A1. ODVOJENO SAKUPLJANJE PAPIRA U KUĆANSTVIMA

Grad Ivanić-Grad dužan je, sukladno Zakonu, uvesti i uslugu sakupljanja biorazgradivog

otpada. Jedan od najznačajnijih dijelova takvog otpada je otpadni papir/karton. Prednost

odvojenog sakupljanja otpadnog papira/kartona je manja manipulativna zahtjevnost te

mogućnost korištenja postojećih komunalnih vozila u svrhu sakupljanja.

Budući da je otpadni papir/karton osjetljiv na moguća onečišćenja (kao npr. tekućina iz

plastične i metalne ambalaže), posebno odvajanje pridonosi njegovoj višoj kvaliteti te

bojem plasmanu na tržište sekundarnih sirovina.

U otpadni papir/karton spadaju: • novine i časopisi, te razni prospekti i katalozi, • papirnate vrećice, kartonske fascikle, kutije i bilježnice, • valovita kartonska ambalaža, • ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala;

Aktivnost A1 predviđa uvođenje odvojenog sakupljanja papira i kartona na mjestu

nastanka pomoću posebno označenih vrećica za svako kućanstvo. Nekoliko je razloga

za provođenje ove aktivnosti: • prilično velike količine do 2020. godine (733,3 tone), • ispunjenje zakonske obveze,

53


• operativno manje zahtjevna manipulacija te mogućnost nadzora i praćenja

kvalitete,

• osiguran plasman kao tržišne robe;

Proces sakupljanja otpadnog papira i kartona na „kućnom pragu“ (tzv. sustav „od vrata

do vrata“) je sljedeći: odvajanje otpada – sakupljanje i prijevoz – obrada – plasiranje na

tržište sekundarnih sirovina. Navedena aktivnost već je započeta od 01. veljače 2014.,

te Ivakop odvozi otpadni papir i karton 2x mjesečno. U cilju što boljeg provođenja

navedene aktivnosti potrebno je pratiti količine i kvalitetu sakupljenog otpada te u skladu

s tim i eventualno implementirati dodatna poboljšanja (volumen vrećica, učestalost

odvoza i sl.).

A2. ODVOJENO SAKUPLJANJE AMBALAŽNOG OTPADA IZ KUĆANSTAVA

Ivakop je od početka 2014. godine započeo s sakupljanjem plastičnog i metalnog

ambalažnog otpada u posebnim vrećicama. To je u skladu s Zakonom koji obvezuje sve

JLS na uspostavu takvog sustava.

Aktivnost A2 predviđa nastavak sakupljanje polimernog i metalnog otpada iz

kućanstava pomoću posebnih vrećica. U ambalažni otpad koji je pogodan za

sakupljanje spada sva plastična ambalaža: • boce od pića i napitaka, • ambalažna pakiranja mlijeka i mliječnih proizvoda (tetrapak), • pakiranja deterdženata i šampona, • vrećice i slično;

Metalni otpad koji bi se odlagao uglavnom su razne limenke i boce te ostali otpad.

Ambalažni otpad koji nije pogodan za odlaganje u posebnim vrećicama su uglavnom

razna pakiranja u kojima se nalazio opasni otpad, kao na primjer:

• opasne kemikalije

• boje i lakovi,

• razna pakiranja pesticida i herbicida i slično.

54


Staklena ambalaža zbog svoje manipulativne zahtjevnosti i malog udjela u komunalnom

otpadu nije predviđena za odlaganje u posebnim vrećicama, a za tu vrstu otpada su

predviđeni spremnici na zelenim otocima i reciklažnom dvorištu.

Nekoliko je razloga ovakvog načina sakupljanja ambalažnog otpada: bolja kvaliteta

odloženog otpada, bolje manipuliranje te lakše sortiranje uglavnom polimernog

materijala koji će biti najzastupljeniji. Navedena aktivnost započela se provoditi od 01.

veljače 2014. godine.

A3. ODVOJENO SAKUPLJANJE BIOOTPADA

Smanjenja biorazgradivog dijela komunalnog otpada koji se trenutačno odlaže

zasigurno je jedan od prioriteta. Tablica 9. navodi da je kuhinjski i sličan biootpad

najzastupljenija vrsta biorazgradivog dijela komunalnog otpada.

Obrade biootpada je postupkom biološke razgradnje (kompostiranje) u kojem se iz

odvojeno sakupljenog biootpada proizvodi kompost. U biootpad koji se proizvodi u

kućanstvima, a pogodan je za kompostiranje spada : • kuhinjski otpad (voće i povrće, kruh, ljuske od jaja, talog kave i čaja, i slično). • vrtni i zeleni otpad (lišće i granje, trava i korov, slama i slično);

U kuhinjski i vrtni otpad koji nije pogodan za kompostiranje spada: meso, kosti, kuhani

tekući ostaci hrane, velike količine novinskog papira, časopisi u boji i drugo.

Aktivnost A3 predviđa odvojeno sakupljanje biootpada putem posebnih spremnika

(smeđi) od 80 ili 120l za svakog korisnika. Aktivnost je usmjerena na kućanstva i

pravne osobe koje se nalaze na području Grada, kao što je prikazano tablicom 18.

Detaljna razrada aktivnosti definirati će točne infrastrukturne i operativne potrebe za

provođenje usluge odvojenog sakupljanja biootpada. U cilju što bolje implementacije

navedene aktivnosti provesti će se pilot projekt odvojenog sakupljanja biootpada u

suradnji s FZOEU-a.

Tablica 18. Prikaz proizvođača biootpada na području Grada Ivanić-Grada

55


Kućanstva

U privatnim kućama uglavnom se proizvodi kuhinjski i vrtni otpad (ostatci voća i povrća,

trava te granje i lišće). Odlaganje biootpada je u posudama od 80 ili 120l, a koje bi

dobilo svako kućanstvo. Učestalost odvoza minimalno je 1x tjedno ili po potrebi češće.

Pravne osobe

U grupu malih proizvođača spadaju škole, vrtići, institucije, manje tvrtke, hoteli i objekti

uslužne djelatnosti (restorani, zalogajnice i sl.). Proizvedeni biootpad bi se odlagao u

posebnim posudama od 120 ili 240lit, a sakupljanje bi bilo min.1x tjedno ili po potrebi i

češće. U grupu velikih proizvođača svrstani su trgovački centri, prehrambena industrija,

velike tvrtke i sl. Proizvedeni biootpad odlaže se u posebne spremnike od 240 ili 1.100

lit. Sakupljanje je min. 1x tjedno ili po pozivu.

Kvalitetu sakupljenog biootpada potrebno je kontinuirano pratiti i nadzirati jer o njoj ovisi

način obrade, osobito paziti na udio nečistoća koji se nalazi u spremnicima za ovakvu

vrstu otpada.

Implementaciju odvojenog sakupljanja biootpada potrebno je započeti postupno u

periodu s ciljem potpune uspostave do kraja 2016. godine.

A4. ZELENI OTOCI

Na području Grada Ivanić-Grada postoji 17 zelenih otoka na kojima je građanima

pružena mogućnost odlaganja raznih vrsta korisnog otpada. Odlaganje otpada je u

KUĆANSTVA PRAVNE OSOBE

• privatne kuće

• mali proizvođači ( v r t ić i , šk o l e , i n s t i t u c i j e , tvrtke,hoteli, restorani)

• veliki proizvođači (trgovački centri, prehrambena industrija, velike tvrtke i sl.)

56


posebnim spremnicima na javnim površinama Grada, a obvezu pražnjenja i održavanja

treba od početka 2015. godine preuzeti Ivakop.

Lokacije zelenih otoka uglavnom se određuju na način da maksimalna udaljenost od

korisnika ne bude veća od 300m. Također, kod određivanja lokacija treba uzeti u obzir i

gustoću stanovništva, dostupnost slobodnih površina i sl.

Aktivnost A4 predviđa povećanje broja zelenih otoka na ukupno 30, odnosno jedan

zeleni otok na svakih cca. 500 stanovnika. Povećanje broja zelenih otoka za cilj ima rast

ukupnih količina odvojeno sakupljenog otpada ovakvim načinom odlaganja. Pored

plavog spremnika za papir, žutog za plastiku i metal, zelenog za staklo, na postojećim

zelenim otocima postavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje tekstila, obzirom da

je to zakonska obveza.

Aktivnost je potrebno provoditi sustavno, sukladno trenutačnoj situaciji na terenu, a

konačan broj od 30 zelenih otoka trebao bi biti postavljen do početka 2017. godine.

A5. RECIKLAŽNO DVORIŠTE

Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju

određenih vrsta otpada te služi kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave

osiguravaju vezu između građana, ovlaštenih sakupljača i ovlaštenih obrađivača.

Također, njihova izgradnja i funkcioniranje je i zakonska obveza JLS jer su temeljem

zakona svi gradovi koji imaju više od 1.500 stanovnika dužni su osigurati funkcioniranje

najmanje jednog reciklažnog dvorišta, odnosno još po jedno na svakih 25.000

stanovnika na svom području.

Aktivnost A5 predviđa izgradnju reciklažnog dvorišta na lokaciji utvrđenoj Prostornim

planom uređenja Grada Ivanić-Grada i nalazi se u okviru postojećeg odlagališta

komunalnog otpada Tarno. Utvrđena lokacija zadovoljava osnovne tehničko-tehnološke

uvjete sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom. Objekti koji čine

reciklažno dvorište su: betonska vodonepropusna prometno – manipulativna površina,

vodonepropusna kanalizacija, separator – taložnik, montažni objekt za zaposlene, vaga

(0 – 2000 kg) te ograda s kolnim i pješačkim ulazom.

57


Na reciklažnom dvorištu moraju se osigurati spremnici za odlaganje nekoliko vrsta

otpada, kao što su: papir i karton, plastična ambalaža, metali, staklo, zeleni otpad,

glomazni, opasni otpad i sl. te je prosječno moguće odložiti oko 20 različitih vrsta

otpada. Tlocrt tipičnog reciklažnog dvorišta s osnovnim elementima prikazan je na slici

15. Prednosti odvojenog skupljanja otpada u reciklažnim dvorištima su: • mogućnost odlaganja tijekom cijele godine, • smanjenje broja divljih odlagališta,

• kvalitetnije prikupljanje otpada te učinkovitije sortiranje i pripremu za daljnju

obradu (gume, metali, EE otpad i drugo);

Trenutačno je u pripremi izrada projektne dokumentacije za izmjenu i dopunu

građevinske dozvole odlagališta kojom će biti obuhvaćena i izgradnja reciklažnog

dvorišta. Aktivnost je potrebno provesti do kraja 2015. godine. Također, prostornim

planom omogućena je i izgradnja reciklažnog dvorišta na još dvije lokacije u Gradu

Ivanić-Gradu u vlasništvu privatnih tvrtki.

(

Slika 15. Tlocrt tipičnog reciklažnog dvorišta

A6. ODVOZ GLOMAZNOG OTPADA

58


Zakonska obveza svih JLS na području RH je i provođenje usluge odvojenog prijevoza

krupnog (glomaznog) otpada. Zakon također zabranjuje sakupljanje glomaznog otpada

na javno prometnim površinama, osim putem spremnika, iz nekoliko razloga:

nekontrolirani uvjeti privremenog odlaganja, mogućnost odlaganja opasnog otpada te

vizualne i sanitarne neprihvatljivosti.

Model sakupljanja i odvoza glomaznog otpada trebao bi biti razrađen na način da je: • usklađen sa Zakonom, • usklađen s odlukom o komunalnom redu Grada Ivanić-Grada, • provediv od strane Ivakopa, • općeprihvaćen od korisnika usluga (građanstvo);

Usluga odvoza glomaznog otpada na zahtjev korisnika bila bi implementirana pomoću

tzv. kupona. Korisnici usluge bi od strane Ivakopa dobili zahtjev za odvoz glomaznog

otpada (kupon) pomoću kojeg se definira vrsta i količina glomaznog otpada kojeg treba

odvesti te propisno zbrinuti. Angažirana vozila za prijevoz glomaznog otpada su

uglavnom kiperi s utovarnom rukom tzv. grajferi te autopodizači i rol kiperi.

Cilj uvođenja ovakvog načina odvoza glomaznog otpada trebao bi biti poboljšanje

sakupljanja i nadziranja otpada na mjestu nastanka, smanjenje troškova prijevoza te

veće zadovoljstvo korisnika pruženom uslugom.

Implementacija aktivnosti A6 za uslugu odvoza na zahtjev korisnika je predviđena od

početka 2015. godine.

A7. IZGRADNJA SORTIRNICE ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA

Sortirnica otpada je mjesto na kojem se prihvaća, razvrstava te priprema za odvoz sav

odvojeno sakupljeni otpad na području Grada Ivanić-Grada, prvenstveno otpadni papir i

karton te plastična i metalna ambalaža. Sortiranje po vrstama materijala te uklanjanje

nečistoća i baliranje korisnog otpada ima za cilj uspostavljanja održivog gospodarenja

otpadom kao resursom.

Sortirnica je zatvoreni objekt koji je ovisno o kapacitetu veličine od 300 – 500 m2, a u

kojem se obavljaju sljedeće aktivnosti:

59


• dovoz i prihvat odvojeno sakupljenog otpada, • odvajanje nečistoća iz te sortiranje po vrstama otpada, • prešanje i baliranje pojedine vrste otpada, • privremeno skladištenje;

Predloženi sustav gospodarenja otpadom predviđa odvojeno sakupljanje papira/kartona

te plastične i metalne ambalaže iz kućanstava, zelenih otoka i reciklažnih dvorišta.

Tokovi odvojeno sakupljenog korisnog otpada prikazani su slikom 16.

(

Slika 16. Tokovi odvojeno sakupljenog korisnog otpada

Aktivnost A7 treba započeti od 2015. i to izradom projektne dokumentacije te

određivanjem lokacije sortirnice korisnog otpada. Nakon toga slijedi izgradnja i

operativno funkcioniranje objekta do 2017. godine.

4. VREMENSKI PRIKAZ AKTIVNOSTI

Projekcije količine proizvedenog komunalnog otpada, zajedno s projiciranim

kvantitativnim ciljevima količine korisnog otpada koji će se ostvariti provođenjem

predloženih aktivnost,i prikazane su tablicom 19. Odvojene količine korisnog otpada

povećati će stope reciklaže, što je grafički prikazano slikama 16. i 17.

SORTIRNICA • Kućanstva • Zeleni otoci • Reciklažno dvorište

KO

RIS

NI O

TPA

D

TRŽIŠ

TE

60


Tablica 19. Prikaz kretanja svih vrsta otpada na području Grada Ivanić-Grada

GRAD IVANIĆ-GRAD

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

PROIZVEDENI OTPAD, (T)

Miješani komunalni otpad, (t)

3353,8 3404,1 3455,1 3507,0 3559,6 3613,0 3667,1 3722,2

Biorazgradivi dio komunalnog otpada, (t)

2251,8 2285,6 2319,9 2354,7 2390,0 2425,8 2462,2 2499,1

Pa/Pl/Met/St, (t)

1440,4 1462,0 1483,9 1506,2 1528,8 1551,7 1575,0 1598,6

ODVOJENO SAKUPLJENI OTPAD, (t)

Papir 15,2 41,8 166,8 235,9 267,9 288,2 325,2 373,5

Plastika 3,1 11,2 67,2 115,6 153,8 169,1 187,9 198,3

Staklo 40,0 48,3 68,3 85,4 92,3 103,3 129,4 152,3

Metal 2,2 4,1 9,7 18,7 27,6 31,9 35,5 41,6

Ukupno 60,5 105,4 312,0 455,6 541,6 592,5 678,0 765,7

ODVOJENO SAKUPLJENI BIORAZGRADIVI OTPAD, (t)

Papir 15,2 41,8 166,8 235,9 267,9 288,2 325,2 373,5

Biootpad 0 5,3 120,3 190,4 265,4 365,4 430,3 493,1

Drvo 0 0 2,4 4,1 7,9 14,2 18,7 23,4

Tekstil 0 2,2 29,6 39,9 62,1 74,3 90 105,3

Ukupno 15,2 49,3 319,1 470,3 603,3 742,1 864,2 995,3

UKUPNO ODVOJENI OTPAD, (t)

UKUPNO 60,5 112,9 464,3 690,0 877,0 1046,4 1217,0 1387,5

61


Slika 17. Pretpostavljena stopa reciklaže Pa/Pl/St/Met do 2020.

Slika 18. Pretpostavljena stopa reciklaže biorazgradivog otpada do 2020. godine

0%

15%

30%

45%

60%

1 2 3 4 5 6 7 8

Papir Plastika Staklo Metal

0%

15%

30%

45%

60%

1 2 3 4 5 6 7 8

Papir Biootpad Drvo Tekstil

13 14 15 16 17 18 19 20 Godina

13 14 15 16 17 18 19 20 Godina


Sukladno opisanim aktivnostima, vremenski tijek provedbe aktivnosti je prikazan na slici 19.

(

Slika 19. Vremenski tijek aktivnosti


6. SUMARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI

U slijedećim tablicama sumarno su prikazane predložene aktivnosti s okvirnom

procjenom troškova i mogućim izvorima financiranja te vremenski okvir provedbe.

Navedena potrebna sredstva su procijenjena te navedene iznose treba preciznije

utvrditi tijekom izrade operativnih planova za svaku pojedinu aktivnost.

Tablica 20. Informiranje i edukacija građana o postupanju s otpadom i recikliranju

Redni broj aktivnosti 1

Naziv aktivnosti: Informiranje i edukacija građana o postupanju s otpadom i recikliranju

Nositelj aktivnosti: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad;

Početak/kraj provedbe: 2014. - 2020.

Procjena troškova (kn/godišnje): 50.000

Izvor sredstava za provedbu: • Ivakop, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije;

64


Tablica 21. Izrada projekata edukacije, promidžbe i informiranja

Opis aktivnosti: Informativne i obrazovne aktivnosti koje se kontinuirano provode, kao npr.: • izrada i distribucija obrazovnih

materijala i letaka, • edukacija građana putem novinskih

članaka, • edukacija građana putem priloga na

lokalnim radio i TV postajama, • organizacija edukativnih radionica, • organizacija tribina;

Aktivnost je nastavak dosadašnjih mjera koje Grad Ivanić-Grad i Ivakop već duži niz godina provodi.


Naziv aktivnosti: Izrada projekata edukacije i promidžbe održivog gospodarenja otpadom

Nositelj aktivnosti: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • Udruge civilnog društva;

Početak/kraj provedbe: 2014. - 2020.


Izvor sredstava za provedbu: • Ivakop, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije;

65


Tablica 22. Uvođenje usluge odvojenog sakupljanja otpadnog papira i kartona

Tablica 23. Poboljšanje sustava odvojenog sakupljanja ambalažnog otpada pomoću posebnih vrećica

Opis aktivnosti: Aktivnost obuhvaća kontinuiranu izradu projekata edukacije dionika te promidžbe održivog gospodarenja otpadom sa svrhom prijave za natječaje FZOEU ili Programe Unije (tzv. „soft“ projekti EU). U sklopu akt ivnost i je predviđeno i kont inu i rano praćenje rasp isan ih natječaja te različitih mogućnosti prijave i financiranja.


Naziv aktivnosti: U v o đ e n j e u s l u g e o d v o j e n o g sakupljanja otpadnog papira i kartona


Početak/kraj provedbe: 2014.- 2016.

Procjena troškova (ukupno kn): 1.500.000

Izvor sredstava za provedbu: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije, • ESI fondovi EU;

Opis aktivnosti: Aktivnost obuhvaća izradu detaljnog plana uvođenja usluge odvajanja papira i kartona u kućanstvima te nabavu i podjelu potrebnih vrećica za kućanstva. U sklopu aktivnosti je i poboljšanje potrebne logističku podrške (vozila, radnici, manipulativni i skladišni prostor) te pobol jšanje sustava informatičkog praćenja sakupljenih količina otpada.

66


Tablica 24. Uvođenje sustava odvojenog sakupljanja biootpada


Naziv aktivnosti: Poboljšanje sustava odvojenog sakupljanja ambalažnog otpada pomoću posebnih vrećica




Izvor sredstava za provedbu • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije;

Opis aktivnosti: Sustavnom edukacijom i informiranje korisnika unaprijediti uslugu koja će za kao cil j imati povećanje odvojeno skupljenog ambalažnog otpada. Aktivnost je usmjerena na nastavak implementacije odva jan ja p las t ičnog i meta lnog amba lažnog o tpada u posebn im vrećicama. U sklopu aktivnosti je i eventualno definiranje dodatne logističke podrške (vozila, radnici, manipulativni i skladišni prostor) te poboljšanje sustava informatičkog praćenja sakupljenih količina otpada.


Naziv aktivnosti: U v o đ e n j e s u s t a v a o d v o j e n o g sakupljanja biootpada


Početak/kraj provedbe (god.): 2014.- 2016.


67


Tablica 25. Povećanje broja zelenih otoka

Izvor sredstava za provedbu • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije, • ESI fondovi EU;

Opis Aktivnost obuhvaća definiranje sustava sakupljanja i obrade biootpada prema pojedinim proizvođačima otpada te nabava i podjela posebnih posuda za odlaganje. U sklopu aktivnosti je i određivanje potrebne logističke podrške (vozila, radnici i manipulativni prostor) te poboljšanje sustava informatičkog praćenja sakupljenih količ ina otpada. Tijekom provođenja aktivnosti izrazito pratiti kvalitetu odloženog biootpada u spremnicima. U sklopu aktivnosti je i provođenje pilot projekta. .


Naziv aktivnosti: Povećanje broja zelenih otoka


Početak/kraj provedbe (god.): 2014.- 2017.


Izvor sredstava za provedbu • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije, • ESI fondovi EU;

68


Tablica 26. Izgradnja reciklažnog dvorišta i proširenje odlagališta

Tablica 27. Odvoz glomaznog otpada na zahtjev

Opis Aktivnost je usmjerena prema postupnom povećanje broja zelenih otoka na području Grada (ukupno 30). Postavili bi se spremnici za papir, plastiku/metal i staklo te dodatni spremnici za odlaganje tekstila.


Naziv aktivnosti: Izgradnja reciklažnog dvorišta te proširenje i sanacija odlagališta


Početak/kraj provedbe (god.): 2014. - 2016.


Izvor sredstava za provedbu: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije, • ESI fondovi;

Opis aktivnosti: Aktivnost obuhvaća eventualne dopune prostornih planova te izradu projektne dokumentacije za dopunu građevinske dozvole za proširenje odlagališta plohom 6, dovršetak sanacije (zatvaranje odlagališta) te izgradnja i operativno funkcioniranje reciklažnog dvorišta.

Redni broj zadatka 8

Naziv aktivnosti: Uvođenje usluge odvoza glomaznog otpada na zahtjev


Početak/kraj provedbe (god.): 2014. - 2015.


69


Tablica 28. Izgradnja sortirnice otpada

Izvor sredstava za provedbu: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad,

Opis Uvesti sustav odvoza glomaznog otpada na zahtjev koji zahtjeva logističku i operativnu pripremu te izradu i podjelu kupona korisnicima.


Naziv aktivnosti: I z g r a d n j a s o r t i r n i c e o d v o j e n o sakupljenog otpada

Nositelj aktivnosti: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • vanjski suradnici;



Izvor sredstava za provedbu • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije, • ESI fondovi;

Opis aktivnosti: Aktivnost obuhvaća izradu projektne dokumentacije za izgradnju sortirnice (idejni i glavni projekt, studije utjecaja na okoliš) te pripremu dokumentacije prijedloga projekta prema raznim izvorima sredstava za financiranje. U sklopu aktivnosti je i izgradnja samog objekta te njegovo operativno funkcioniranje kao sortirnice korisnog otpada.

70


Tablica 29. Stručni tim za pripremu i provođenje projekata


Naziv aktivnosti: Stručni tim za izrada i provođenje projekata u područ ju održ ivog gospodarenja otpadom

Nositelj aktivnosti: • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • vanjski suradnici;



Izvor sredstava za provedbu • Ivakop d.o.o, • Grad Ivanić-Grad, • FZOEU, • Programi Unije, • ESI fondovi;

Opis aktivnosti: Na temelju prijašnjih aktivnosti oformiti tim stručnih osoba čija je obveza priprema i vođenje konkretnih projekata. Stručni tim bi se bavio izradom raznih analiza, studija i e laborata s c i l jem f inanc i ran ja predloženih projekata sredstvima FZOEU i EU.

71


7. IZVORI FINANCIRANJE PROJEKATA

Zakonu o zaštiti okoliša navodi da se sredstva za financiranje projekata zaštite okoliša

osiguravaju u državnom proračunu, proračunima jedinice regionalne i lokalne

samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz drugih izvora.

Također postoji mogućnost korištenja sredstava iz raznih EU fondova, kredita,

doprinosa i naknada utvrđenih posebnim propisima i slično. Načelno, glavni financijski

izvori za provođenje predloženih aktivnosti su: • proračun Grada Ivanić-Grada, • plan poslovanja Ivakopa, • sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, • razne kreditne linije komercijalnih banaka, • javno-privatna partnerstva, • ESI fondovi EU (European Structural Investment Funds);

Grad Ivanić-Grad treba sukladno mogućnostima osiguravati proračunska sredstva za

provedbu aktivnosti navedenih u Planu. Strategija gospodarenja otpadom u RH navodi

da cijena usluge sakupljanja i zbrinjavanja otpada ne odgovara stvarnoj cijeni pružene

usluge pa se iz te cijene ne mogu pokriti ukupni troškovi gospodarenja otpadom,

naročito provođenjem dodatnih aktivnosti vezanih uz poboljšanje sustava. Iz toga se

zaključuje da bi JLS trebala početi planirati postupni rast cijena komunalne usluge

odvoza otpada s svrhom podmirenja stvarnih troškova. Troškovi gospodarenja

komunalnim otpadom na području Grada Ivanić-Grada bi uvođenjem predloženog

sustava sakupljanja zasigurno porasli (nabava novih vozila, posuda i spremnika,

povećanje broja programa odvoza, troškovi izgradnje reciklažnog dvorišta i sl.), a može

se očekivati i povećanje troškova nakon izgradnje ŽCGO.

Iz EU fondova kroz Operativni program zaštite okoliša RH je, u sklopu IPA programa za

razdoblje od 2007.–2013, bilo dostupno za prioritetnu os 1 (sektor gospodarenja

otpadom) 42,4 milijuna eura. Punim članstvom RH u EU otvorila se mogućnosti za

dobivanje sredstava iz ESI fondova EU za infrastrukturne projekte iz područja

gospodarenja otpadom. Financiranje takvih projekata temelji se na strateškom

dokumentu Partnerski sporazum iz kojeg proizlaze Operativni programi kao osnovni

72


dokumenti za moguće korištenje EU sredstava alociranih RH za provedbu kohezijske

politike i dostizanje nivoa EU u području gospodarenja otpadom. RH zajedno s JLS

predlaže i aplicira projekte za takvo financiranje, a u trenutku pisanja ovog plana

aktualna je izrada Operativnih programa za financijsku perspektivu 2014 – 2020. Za

dobivanje ovakvih sredstava nužna je koordinacija nadležnih tijela Grada, Zagrebačke

županije i nadležnog Ministarstva.

Osim projekata u kojima se financira izgradnja infrastrukture za gospodarenje otpadom

postoji i čitav niz programa koji financiraju različite projekte iz tog područja. To su tzv.

Programi Unije u kojima je Grad Ivanić-Grad već sudjelovao (CIP- IEE program). Neki

od njih su : • Horizon 2020, • Life program;

Ovi programi namijenjeni su uglavnom za tzv. soft-projekte kojima se financira područje

zaštite okoliša i gospodarenja otpadom kroz mjere vezane uz poboljšanja, promidžbu te

diseminaciju raznih aktivnosti na tom području. Njihovo formalno podnošenje treba

uskladiti s pozivnim natječajima (tzv. Call) koji se objavljuju svake godine i u kojima su

definirani i opisani tipovi projekata koji će se financirati kroz pojedini programe te

ukupna visina dostupnih sredstava. Na ovakve projekte može aplicirati Grad Ivanić-

Grad ili komunalno poduzeće Ivakop, i to kao koordinator (nositelj projekta) ili kao

partner. Potrebno je detaljno razraditi projektnu ideju s opisom projekta i aktivnostima te

najčešće i oformiti konzorcij partnera.

Europska komisija oformila je i niz fondova za financiranje razvoja projekata predviđenih

za prijavu na ESI fondove u suradnji s financijskim ustanovama kao što su Europska

investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te KfW banka.

Projekti iz područja gospodarenja otpadom imaju mogućnost korištenja bespovratnih

sredstava fonda JASPERS (Joint Assistance to Support Projects in European Regions).

Navedeni fond pruža besplatnu tehničku pomoć u fazi pripreme projekata (npr. cost-

benefit analize, razne financijska analize, studije utjecaja na okoliš, recenzije

dokumentacije, savjetovanje u vezi sukladnosti EU propisima i dr.).

8. ZAKLJUČAK

73


Plan definirana obveze Grada Ivanić-Grada vezane uz gospodarenja otpadom do 2020.

godine te predlaže uvođenje poboljšanog sustava sakupljanja komunalnog otpada.

Temeljem analize trenutačnog stanja, tokova otpada te navedenih obveza mogu se

donijeti sljedeći zaključci:

1. Sadašnji stupanj recikliranja korisnih komponenata otpada u Gradu Ivanić-Gradu

znatno je ispod ciljeva koje postavljaju navedeni dokumenti te je zbog toga nužno

promptno započeti unapređenje postojećeg sustava.

2. Poboljšanje postojećeg sustava odvojenog sakupljanja papira, plastike, metala,

stakla te biootpada rezultiralo bi značajnim smanjenjem količina tih vrsta otpada

koja se trenutačno odlaže na odlagalištu. Nova rezolucija EU parlamenta o

Resursno efikasnoj Europi ističe potencijal otpada kao korisne sirovine te navodi

potrebu uvođenja sustava gdje se svaka pojedina vrsta otpada promatra kao

vrijedna tržišna roba, odnosno potencijalni resurs. Stoga se kao glavni cilj

nameće uspostava organizacijskih jedinica koje će značajne količine korisnih

komponenta otpada koje sustav producira plasirati na tržištu.

3. Sustav odvojenog sakupljanja otpada na području Grada Ivanić-Grada, zajedno s

budućim centrom za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, mora

zadovoljiti obveze proizašle iz Direktive o odlaganju otpada i Ugovora o

pristupanju Republike Hrvatske EU vezane uz smanjenja odlaganja otpada na

odlagalištu, smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada te odredbi Okvirne

direktive o otpadu i Zakona o održivom gospodarenju otpadom koje se odnose

na postotak izdvajanja korisnog otpada.

4. Projekti iz područja gospodarenja otpadom zasigurno su među prioritetima za

financiranje iz raznih fondova te je iz tog razloga nužno adekvatno organizacijsko

ustrojstvo uz formiranje kompetentnih stručnih timova koji će sudjelovati u

pripremi projekata koji će se aplicirati na razne natječaje FZOEU i fondova EU.

Jasno definirane infrastrukturne projekte potrebno je uskladiti s resornim

Ministarstvom.

5. Moguće kazne RH, pa eventualno i Gradu Ivanić-Gradu, za neispunjavanje

postavljenih zakonskih ciljeva i obveza ne treba preuveličavati, ali niti zanemariti.

74


Uspješna realizacija predloženog sustava i predviđenih aktivnosti trebala bi biti

od posebnog interesa za Grada Ivanić-Grad iz razloga zaštite i očuvanja okoliša,

bolje usluge građanima i efikasnijeg upravljanja sustavom gospodarenja

otpadom te održivog korištenju ograničenih resursa.

POPIS LITERATURE

75


[1] Zakon o održivom gospodarenja otpadom (NN 94/13),

[2] Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05),

[3] Plan gospodarenja otpadom RH (NN 85/07),

[4] Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (2011),

[5] Direktiva o odlaganju otpada 1999/31/EC (Council Directive on the Landfill of

Waste),

[6] Direktiva o otpadu 2008/98/EC (Okvirna direktiva o otpadu),

[7] Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (2011),

[8] Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanić-Grada (2009),

[9] Katalog otpada, Agencija za zaštitu okoliša (2006),

[10] Izvješće o komunalnom otpadu za 2012., AZO, (2014),

[11] Resource–efficient EU, Flagship initiative under the Europe 2020 Strategy

(2011),

[12] Municipal Solid Waste – Pre-treatment & Residuals Management, EPA Technical Guidance Document,

[13] No time to waste – Cohesion Funds programming for a resource-efficient Europe,

[14] Working definition on municipal waste and guidance on data collection, EC 2012;

76


POJMOVI

Biološki razgradivi otpad je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili

anaerobnim postupkom.

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz

kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz

proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i

sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede,

šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili

tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili

pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran

način.

Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište

otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar

za gospodarenje otpadom.

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama.

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne

djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.

Miješani komunalni otpad (MKO) je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i

iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg

posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.), te je

u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;

Neopasni otpad jest otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema

njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva

otpada.

77


Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom,

kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u

svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava

iskoristivost otpada.

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava.

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe

kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili

otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu.

Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Odlagalište je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju.

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u

proizvodnom procesu istog proizvođača.

Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni

proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja

sastav ili svojstva otpada.

Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom

skladištenju korisnog i dijela štetnog otpada koji nastaje na gravitirajućem području, npr.

otpadni karton i papir, otpadno staklo (ravno i ambalažno), otpadni metal, otpadni tekstil,

otpadno drvo, glomazni otpad, motorno ulje, stare baterije, akumulatori, zeleni otpad i

sl.

Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe

otpada u energetske svrhe.

Skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada

skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja.

Sakupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu

prijevoza na skladištenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje.

Termička obrada jest obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i su-

spaljivanje.

Zeleni otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući

materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad).

78


Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad

postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije.

plan gospodarenja otpadom grada ivanic gradaivakop.hr/.../2014/...otpadom_grada_ivanic_grada.pdf ·...

Documents