plan gospodarenja otpadom za podru je grada...

06. travnja 2012. SLU�BENE NOVINE GRADA UMAGA Br. 4 STRANA 269

__________________________________________________________________________________________

23

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA PODRU�JE

GRADA UMAGA do 2015. godine

GGRRAADD UUMMAAGGUUlliiccaa GG.. GGaarriibbaallddiijjaa 66

5522447700 UUmmaagg

UUmmaagg,, ssrrppaannjj 22001111..


__________________________________________________________________________________________

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA PODRU�JE GRADA UMAGA

ZA RAZDOBLJE do 2015 godine

Naru�itelj:

Grad Umag Ulica G. Garibaldija 6 52470 Umag

Kontaktna osoba naru�itelja:Darko Juranovi�

Izra�iva� dokumenta:

OIKOS odr�ivi razvoj d.o.o. Verdieva 6/V 51000 Rijeka

Voditelj projekta:Anes Durgutovi�, dipl. in�. geoteh. in rud.

Sura�ivali:Manca Magjar, dipl. ekolog Daniela Doubek Grbac, mag. soc.

Naziv projekta: Plan gospodarenja otpadom (PGO) za podru�je Grada Umaga do 2015. godineBroj projekta: 3/2011Datum pripreme: srpanj 2011.Klju�ne rije�i: Grad Umag, lokalni plan gospodarenja otpadom


__________________________________________________________________________________________

1 OBRAZLO�ENJE KORI�TENIH POJMOVA Pojam Obja�njenje

Ambala�ni otpad Otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja ambala�u i ambala�ni materijal koji ostane nakon �to se proizvod otpakira i odvoji od ambala�e, isklju�uju�i proizvodne ostatke, �to predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izra�eni ili su kori�teni za sadr�avanje, �uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvo�a�a do korisnika ili potro�a�a,..

Centar za gospodarenje otpadom

Sustav gra�evina i ure�aja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada.

Divlje odlagali�te Odlagali�te na koje neko naselje, skupina doma�instava ili pojedina doma�instva unutar neke op�ine ili grada odla�u svoj otpad na nekontroliran na�in.

Gra�evine za zbrinjavanje otpada

Regionalni i �upanijski centri za gospodarenje otpadom, odlagali�ta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i gra�evine namijenjene za spaljivanje otpada � spalionice otpada.

Inertni otpad Otpad koji ne podlije�e zna�ajnim fizikalnim kemijskim i/ili biolo�kim promjenama. Kakvo�a okoli�a Stanje okoli�a izra�eno fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima. Registar one�i��avanja okoli�a (ROO)

Skup podataka o izvorima, vrsti, koli�ini, na�inu i mjestu uno�enja, ispu�tanja ili odlaganja �tetnih tvari u okoli�.

Komunalni otpad Otpad iz ku�anstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sli�an otpadu iz ku�anstava.

Monitoring (pra�enje stanja okoli�a)

Pra�enje stanja okoli�a (monitoring) je niz aktivnosti koje uklju�uju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, pra�enje prirodnih i drugih pojava u okoli�u u svrhu za�tite okoli�a.

Obrada otpada Postupak kojim se u mehani�kom, fizikalnom, termi�kom, kemijskom ili biolo�kom procesu, uklju�uju�i razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koli�ine i/ili opasnih svojstava, te olak�ava rukovanje i pobolj�ava iskoristivost otpada.

Obra�iva� otpada Pravna ili fizi�ka osoba koja skladi�ti, obra�uje ili odla�e otpad. Okoli� Prirodno okru�enje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i �ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog

djelovanja i kulturna ba�tina kao dio okru�enja kojeg je stvorio �ovjek.One�i��avanje okoli�a Promjena stanja okoli�a koja je posljedica �tetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja,

ispu�tanja, uno�enja ili odlaganja �tetnih tvari, ispu�tanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoli�.

One�i��iva� Svaka pravna ili fizi�ka osoba �ije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje one�i��avanje okoli�a.

Opasni otpad Svaki otpad koji mo�e ugroziti okoli� zbog svojstava otpada kao �to su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog.

Oporaba otpada Svaki postupak ponovne obrade radi njegova kori�tenja u materijalne i energetske svrhe. Otpadne tvari Sve tvari ili predmeti odre�ene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje

posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.Postupanje s otpadom po gospodarskim na�elima i na�elima za�tite okoli�a

Sakupljanje, skladi�tenje, obra�ivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje gra�evina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom one�i��enih povr�ina.

Pretovarna stanica (transfer stanica)

Gra�evina za privremeno skladi�tenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom.

Proizvodni otpad Otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvo�a�a.

Proizvo�a� otpada Svaka pravna ili fizi�ka osoba �ijom aktivno��u nastaje otpad (izvorni proizvo�a�) i/ili koja prethodnom obradom, mije�anjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada.

Recikla�no dvori�te Gra�evina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladi�tenju posebnih vrsta otpada. Recikliranje Ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Skuplja� otpada Pravna ili fizi�ka osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad, te za tu djelatnost ima

isho�enu dozvolu za gospodarenje otpadom. Skupljanje otpada Prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu prijevoza. �teta u okoli�u O�te�enje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoli�a, prouzro�ena gubitkom

pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poreme�ajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja.

�tetna tvar je tvar �ija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoli�, s dokazanim akutnim i kroni�nim toksi�nim u�incima, vrlo nadra�uju�a, kancerogena, mutagena, nagrizaju�a, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odre�enoj koli�ini i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave � grada i op�ine i upravno tijelo jedinica podru�ne (regionalne) samouprave � �upanije i Grada Zagreba, nadle�no za poslove za�tite okoli�a.

Zahvat u okoli�u je svako trajno ili privremeno djelovanje �ovjeka koje mo�e naru�iti ekolo�ku stabilnost ili biolo�ku raznolikost okoli�a ili na drugi na�in mo�e nepovoljno utjecati na okoli�.

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan propisima Zakona o otpadu.


__________________________________________________________________________________________

2 OP�I DIO

2.1 Uvod Grad Umag je jedinica lokalna samouprave, koja prema administrativnoj podjeli spada u podru�je Istarske �upanije. Smje�ten je na zapadnoj obali Istre. Grad Umag zauzima povr�inu od 84,83 km2, a administrativno obuhva�a 23 naselja prema Zakonu o podru�jima �upanija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN broj 130/05) � (u daljem tekstu: Strategija RH) su odre�ene odgovornosti/aktivnosti svih glavnih aktera gospodarenja otpadom u RH. U procesu uspostave sustava gospodarenja otpadom imaju jedinice lokalne samouprave1

sljede�u ulogu odnosno aktivnost: • prostornim planovima utvr�ivati lokacije za gra�evine i postrojenja za gospodarenje

otpadom, • donositi planove gospodarenja otpadom, uskla�ene s dr�avnim planom gospodarenja

otpadom, • organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i

planom gospodarenja otpadom op�ine/grada, • sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovni�tvo, • omogu�iti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i bio otpada, te organizirati prijevoz

do centara za gospodarenje otpadom, • dostavljati podatke u skladu s propisima, • stimulirati kupovanje ekolo�ki prihvatljivih proizvoda.

Gradski planovi gospodarenja otpadom moraju biti uskla�eni sa Strategijom RH, Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007�2015. godine (NN broj 85/07, 26/10 i 31/11) - (u daljnjem tekstu PGO RH) te sa Programom za�tite okoli�a I� (Sl. novine I� br. 1/07) i Planom gospodarenja otpadom na podru�ju I� do 2015. godine (Sl. novine I� 14/08) � (u daljem tekstu PGO I�).

Sukladno �lanku 7. Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) plan gospodarenja otpadom planski je dokument gospodarenja otpadom i mora biti uskla�en sa �upanijskim planom gospodarenja otpadom te s programom za�tite okoli�a �upanije, kao i s programom za�tite okoli�a grada, odnosno op�ine ako se takvi programi donose sukladno zakonu kojim se ure�uje za�tita okoli�a.

Sukladno �lanku 11. istog Zakona o otpadu Plan gospodarenja otpadom donosi gradsko vije�e za razdoblje od 8 godina, a njegovo izvr�avanje provjerava se godi�nje. Gradona�elnik i op�inski na�elnik du�ni su jednom godi�nje, do 30. travnja teku�e godine, a za prethodnu godinu, podnositi gradskom vije�u, odnosno op�inskom vije�u izvje��e o izvr�enju plana poglavito o provedbi obveza i u�inkovitosti poduzetih mjera.

Usvojeno izvje��e nadle�ni ured dostavlja Ministarstvu i Agenciji za za�titu okoli�a. Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u slu�benom glasilu grada.

1 Lokalne vlasti (op�ine i gradovi, uklju�uju�i Grad Zagreb).


__________________________________________________________________________________________

U skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06 60/08, i 87/09) (�lanak 11.) te sa Planom gospodarenja otpadom na podru�ju I� do 2015. godine (Sl. novine I� 14/08), Grad Umag je izradio Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2011. do 2015. godine.

Gradska uprava Grada Umaga izradila je PGO2 kako bi se odgovorilo na potrebe i izazove s kojima �e se u budu�nosti ostvariti odr�ivo gospodarenje otpadom. Iz toga razloga je PGO izra�en kao strate�ki dokument, koji �e usmjeriti postupanje otpadom prema ispunjavanju zahtjeva i ekolo�kom osvje��ivanju svih subjekata koji nastupaju u procesu gospodarenja otpadom.

2.2 Namjena projekta PGO

Namjena projekta je zaklju�iti na kakvoj je razini uskla�enost postupanja s otpadom u Gradu Umagu s obzirom na zakonske zahtjeve, operativne programe i primjere dobre prakse te na osnovu utvr�enog stanja dati usmjerenja za u�inkovito i sigurno postupanje s pojedinim vrstama otpada u Gradu Umagu.

Namjena projekta je dati upotrebljiva i izvodljiva ishodi�ta za postizanje u�inkovitog postupanja s otpadom u Gradu Umagu.

Cilj i rezultat projekta je izra�en i �iroko prihva�en Plan gospodarenja otpadom za podru�je Grada Umaga.

PGO Grada Umaga obuhva�a sljede�e: • Mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, • Mjere za upravljanje i nadzor odlagali�ta komunalnog otpada, • Popis otpadom one�i��enog okoli�a i neure�enih odlagali�ta, • Redoslijed aktivnosti sanacije otpadom one�i��enog okoli�a i neure�enih odlagali�ta, • Visinu potrebnih sredstava za provedbu mjera sanacije i unaprje�enja sustava gospodarenja

otpadom do uspostave �upanijskog centra za gospodarenje otpadom.

2.3 Osnovni ciljevi PGO

Krovni cilj plana je postignuto u�inkovito i odr�ivo postupanje s pojedinim vrstama otpada na podru�ju Grada Umaga.

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti i postupaka kojima se sprje�ava nastanak otpada, smanjuje njegov �tetni utjecaj na okoli� te kojima se definiraju sustavi za skupljanje, prijevoz, oporabu i kona�no zbrinjavanje otpada.

Aktivnosti namijenjene unapre�ivanju gospodarenja otpadom temelje se na Nacionalnoj strategiji za�tite okoli�a (NN broj 46/02), Nacionalnom planu djelovanja na okoli� (NN broj 46/02), Strategiji gospodarenja otpadom (NN broj 130/05), PGO RH, PGO I�, direktivama o otpadu, a usmjerene su na:

• osiguravanje tehni�kih preduvjeta za smanjivanje proizvodnje otpada i njegovih �tetnih u�inaka na okoli�;

• obradu uporabljivih vrsta otpada; • smanjenje emisija stakleni�kih plinova i • uspostavu cjelovitog i u�inkovitog sustava gospodarenja otpadom.

2 PGO-plan gospodarenja otpadom.


__________________________________________________________________________________________

Provo�enje odr�ivog sustava gospodarenja otpadom prioritetno je pitanje u pogledu za�tite okoli�a kao i ljudskog zdravlja. Gospodarenje otpadom zna�i uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na pove�anje udjela odvojeno prikupljenog otpada, recikliranje i ponovnu oporabu otpada, prethodnu obradu prije kona�nog odlaganja, smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, smanjenje koli�ina otpada koje se odla�u na odlagali�tima, smanjivanje �tetnih utjecaja otpada na okoli� te samoodr�ivo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

2.4 Planski dokumenti na podru�ju GO3 u RH

Planski dokumenti gospodarenja otpadom, koji se odnose i na podru�je Grada Umaga su: • Strategija gospodarenja otpadom (NN broj 130/05) • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. � 2015. godine (NN

broj 85/07, 26/10 i 31/11), • Planom gospodarenja otpadom na podru�ju Istarske �upanije do 2015. godine (Sl. novine I�

14/08) • gradski plan gospodarenja otpadom, te • plan gospodarenja otpadom proizvo�a�a otpada.

PGO grada mora biti uskla�en sa �upanijskim planom gospodarenja otpadom te s programom za�tite okoli�a �upanije, kao i s programom za�tite okoli�a grada ako se takvi programi donose sukladno zakonu kojim se ure�uje za�tita okoli�a.

2.4.1 PGO na podru�ju Istarske �upanije do 2015. godine

Sukladno zakonskim obvezama, �upanijska skup�tina Istarske �upanije donijela je 20. listopada 2008. godine Plan gospodarenja otpadom na podru�ju Istarske �upanije do 2015. godine. Stru�na osnova za izradu ovog Plana me�u ostalim je bio i Program za�tite okoli�a Istarske �upanije s uklju�enim izvje��em o stanju okoli�a koji je izra�en 2006. godine.

Plan gospodarenja otpadom Istarske �upanije navodi slijede�e osnovne ciljeve: • uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po �upanijskom konceptu �to uklju�uje:

o promociju smanjivanja nastanka otpada u doma�instvima i proizvodnim procesima u skladu sa najboljom dostupnom tehnologijom,

o pove�anje udjela odvojeno prikupljanog otpada, o recikliranje i ponovna oporaba otpada, o prethodna obrada otpada prije kona�nog odlaganja, o smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, o izdvajanje gorivog dijela (GIO) iz ostatnog otpada,o smanjenje koli�ina otpada koje se odla�u na odlagali�tima, o pove�anje udjela kompostiranog otpada.

• smanjivanje �tetnih utjecaja otpada na okoli�: o izgradnjom �upanijskog centra za gospodarenje otpadom (�CGO Ka�tijun pored

Pule je u fazi pripreme izgradnje), o sanacijom i rekonstrukcijom postoje�ih legalnih odlagali�ta u recikla�na dvori�ta i

pretovarne stanice, o sanacijom ilegalnih odlagali�ta i prenamjenom saniranih prostora.

• razvoj informacijskog sustava gospodarenja otpadom u sklopu informacijskog sustava RH. • uspostaviti samoodr�ivo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

3 GO-Gospodarenje otpadom.


__________________________________________________________________________________________

Prostornim planom Istarske �upanije odlagali�te Donji Picudo na podru�ju Grada Umaga �e se sanirati i preurediti u transfer stanicu s recikla�nim dvori�tima i kompostanom u roku od 10 godina od formalnog po�etka uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom na podru�ju Istarske �upanije. Postoji mogu�nost da se ovi rokovi i skrate jer nije uzeta u obzir opcija kori�tenja EU fondova za financiranje ovakvih projekta (Plan gospodarenja otpadom na podru�ju I� do 2015. godine (Sl. novine I� 14/08).

2.4.2 Ciljevi planskih dokumenata na podru�ju GO u RH

Tablice u nastavku prikazuju kvantitativne ciljeve koji odre�uju dinamiku ostvarivanja navedenih strate�kih ciljeva. Rokovi su utvr�eni s pretpostavljenim vremenskim pomacima u odnosu na regulativu EU-a.

TABLICA 1: KVANTITATIVNI CILJEVI ZA KOLI�INE OTPADA Ciljevi Udio (%) / godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovni�tvo obuhva�eno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada 80 85 90 95 99

Koli�ina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Koli�ina obra�enoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Koli�ina odlo�enoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Koli�ina odlo�enoga biorazgradivog komunalnog otpada od koli�ine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

(izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH NN 130/05)

Do 2025. predvi�a se gotovo potpuni obuhvat stanovni�tva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, znatan rast recikliranog i obra�enoga komunalnog otpada i bitno smanjivanje odlo�enoga komunalnog i biorazgradivog otpada.

TABLICA 2: KVANTITATIVNI CILJEVI ZA ODLAGALI�TA OTPADACiljevi Godina

2005. 2010. 2015. 2020. 2025. Regionalni centri za gospodarenje otpadom 0 1-2 2-3 3 4�upanijski centri za gospodarenje otpadom 0 3-7 7-10 10-14 14-21Slu�bena odlagali�ta 187 100 50 30 14-21Udio saniranih odlagali�ta (% od broja ustanovljenog za 2000.) 5 65 75 85 100(izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH NN 130/05)

U sljede�em se razdoblju o�ekuje smanjivanje broja slu�benih (i drugih) odlagali�ta te postupno formiranje centara gospodarenja otpadom regionalnih i �upanijskih (s odlagali�tima) i pove�avanje udjela saniranih i zatvorenih odlagali�ta.

TABLICA 3: KVOTE OPORABE I RECIKLIRANJA NEKIH VRSTA OTPADA Otpad Rok Kvota (% te�ine)

oporaba recikliranje

Ambala�ni otpad 2010.2015.

50 � 6065

25 � 4555 � 60

Otpadna vozila 2015.2025.

8595

8085

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 � 80 50 �80

Otpadne gume vozila 20102015

70 � 8090

60 � 7070

Otpadna ulja 2010 90 -

(izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH NN 130/05)


__________________________________________________________________________________________

Uzimaju�i u obzir okvir iz Plana RH i kvota navedenih u gornjoj tablici, definirane su kvote izdvojeno prikupljenog korisnog otpada za podru�je Istarske �upanije po godinama i prikazane u sljede�oj tablici.

TABLICA 4: UDJELI IZDVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA IZ KOMUNALNOG OTPADA NA PODRU�JU ISTARSKE �UPANIJE PO GODINAMA OD 2007. DO 2015. GODINE

Vrsta otpada Godina Biootpad

(%) Papir i karton

(%)

Staklo (%)

Metal (%)

Plastika + PET (%)

Ukupno izdvojen

prikupljen otpad iz

komunalnog otpada

(%) 2007 1,3 2,6 2,6 2,6 0,9 9,8 2008 1,5 3,0 3,0 3,0 1,0 11,5 2009 1,7 3,4 3,4 3,4 1,1 13,1 2010 1,9 3,9 3,9 3,9 1,3 14,8 2011 2,1 4,3 4,3 4,3 1,4 16,4 2012 2,4 4,7 4,7 4,7 1,6 18,0 2013 2,6 5,1 5,1 5,1 1,7 19,7 2014 2,8 5,6 5,6 5,6 1,9 21,3 2015 3,0 6,0 6,0 6,0 2,0 23,0

(izvor: Plan gospodarenja otpadom na podru�ju I� do 2015. godine (Sl. novine I� 14/08).

2.5 Zakonodavni okvir na podru�ju GO u RH

Temelji gospodarenja otpadom u RH iz kojeg se donose zahtjevi za uspostavljanje integriranog sustava GO na podru�ju jedinica lokalne samouprave sadr�ani su u sljede�im dokumentima:

• Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09); • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05, 39/09) • Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07). • Pravilnik o registru one�i��avanja okoli�a (NN 35/08).

Zakonodavni okvir za posebne kategorije otpada: • Pravilnik o ambala�i i ambala�nom otpadu (NN 97/05, 115/2005, 81/08, 31/09, 156/09,

38/10, 10/11, 81/11, 126/11) • Odluka o uvjetima ozna�avanja ambala�e (NN 155/2005, 24/06 i 28/06) • Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambala�e u 2008. godini (NN 82/07) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06 i 31/09, 156/09, 111/11) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08 i 31/09, 156/09, 91/11) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06 i 31/09, 156/09) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06 i 31/09, 156/09) • Pravilnik o na�nu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadr�i azbest (NN 42/07) • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri�nim i elektroni�kim ure�ajima i opremom (NN

74/07, 133/08 i 31/09, 156/09).


__________________________________________________________________________________________

3 PODRU�JE KOJE OBUHVA�A PLAN

3.1 Osnovni podaci o Gradu Umagu Grad Umag je lu�ki grad smje�ten na zapadnoj obali Istre. Udaljen je 10 km od slovenske granice, te je uz Savudriju najzapadnije mjesto u Hrvatskoj. Povr�inom Grad Umag zauzima 84,83 km2, a administrativno obuhva�a 23 naselja prema Zakonu o podru�jima �upanija, gradova i op�ine u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine.

Slika 1: Administrativno-teritorijalna podjela

Podru�je Grada Umaga


__________________________________________________________________________________________

Slika 2: Podru�je Grada Umaga (ARKOD)


__________________________________________________________________________________________

3.1.1 Stanovni�tvo i doma�instva na podru�ju Grada Umaga

Prema popisu stanovni�tva iz 2001. godine na podru�ju Grada Umaga �ivjelo je ukupno 13.064 stanovnika, s gusto�om naseljenosti od 154 stanovnika po �etvornom kilometru. S obzirom da prosje�na gusto�a naseljenosti stanovni�tva u Hrvatskoj iznosi 78 st/km², a u Istarskoj �upaniji 73 st/km2, Grad Umag predstavlja gusto naseljeno podru�je. Prema podacima Popisa stanovni�tva iz 2001. godine na podru�ju Grada Umaga nalazi se 4.622 doma�instava (www.dzs.hr; o�ujak 2011.). Naselje Umag je najnaseljenije, a prema podacima iz 2001. godine ono je brojalo 7.769 stanovnika koji �ive u 2.810 doma�instava.

TABLICA 5: BROJ STANOVNIKA I DOMA�INSTAVA PO POJEDINOM NASELJU NA PODRU�JU GRADA UMAGA

Br. Naselja na podru�ju Grada Umaga Broj stanovnika Broj doma�instava

1. Babi�i � Babici 456 168

2. Ba�anija � Bassania 243 95

3. Crveni Vrh � Monte Rosso 173 58

4. �epljani � Cipiani 155 61

5. �uba � Giubba 86 28

6. Finida � Finida 359 117

7. Juricani � Giurizzani 215 71

8. Katoro � Catoro 14 5

9. Kmeti � Metti 264 91

10. Kri�ine � Crisine 200 71

11. Lovre�ica � San Lorenzo 154 57

12. Materada � Matterada 129 52

13. Monterol � Monterol 19 6

14. Murine � Morno 630 208

15. Petrovija � Petrovia 401 138

16. Savudrija � Salvore 241 101

17. Seget � Seghetto 190 60

18. Sveta Marija na Krasu /dio/� Madonna del Carso

293 90

19. Umag � Umago 7.769 2.810

20. Valica � Valizza 213 72

21. Vardica � Vardiza 76 28

22. Vilanija � Villania 178 58

23. Zambratija � Zambrattia 443 177

UKUPNO 12.901 4.622

Udio mladih (0-19 godina) iznosi 22,26%, a starijeg stanovni�tva (60-) 17,94% ukupnog broja stanovnika. Srednja dob na podru�ju Grada Umaga iznosi 38,8 godina, a na podru�ju Istarske �upanije 40,2 godine. Radni kontingent �ena (15-59) predstavlja 33,40%, a mu�karaca (15-64) 35,52% ukupnog stanovni�tva. Iz navedenih podataka mo�emo zaklju�iti da je demografska slika Grada Umaga povoljna. Iseljavanje nije karakteristika ovog podru�ja prvenstveno zahvaljuju�i povoljnim uvjetima za �ivot i gospodarstvu koje se kontinuirano razvija, osobito vezano za turisti�ke djelatnosti.

Grad Umag je veoma poznato turisti�ko odredi�te, stoga broj stanovnika izrazito raste tijekom ljetnih mjeseci. Prema podacima Turisti�ke zajednice Istarske �upanije (www.istra.hr, o�ujak


__________________________________________________________________________________________

2011.), u pro�loj godini je na podru�ju Grada Umaga boravilo ukupno 13,91% turista u odnosu na cijelu �upaniju, �to Umag svrstava na drugo mjesto iza Grada Pore�a. Sli�na situacija je vezana za no�enje turista, s obzirom da je u Umagu zabilje�eno no�enje ukupno 11,24% turista u odnosu na ostatak �upanije.

TABLICA 6: DOLASCI I NO�ENJA TURISTA NA PODRU�JU TURISTI�KE ZAJEDNICE GRADA UMAGA ZA GODINE 2008.-2010.

Godina Dolasci No�enja Ukupno Indeks* Ukupno Index*

2010. 377.851 106 2.122.544 1042009. 281.454 99 1.537.931 972008. 285.689 103 1.592.670 100

* u odnosu na prethodnu godinu; Izvor: www.istra.hr, o�ujak 2011. godine

Navedene podatke treba tretirati kao indikativne, s obzirom da velik broj turista posjeduje nekretnine na podru�ju Grada Umaga, te ne prijavljuje boravak. Prema tome te�ko je odrediti to�an broj turista, odnosno ukupan broj osoba koje tijekom ljetnih mjeseci �ive na podru�ju Grada Umaga i stvaraju dodatne koli�ine otpada.

3.1.2 Gospodarstvo na podru�ju Grada Umaga

Kada se promatra razvoj gospodarske djelatnosti na podru�ju Grada Umaga kao generatora raznih vrsta otpada, u prvom redu se isti�e turisti�ka djelatnost. Grad Umag je u gospodarskom smislu izrazito orijentiran na turizam, zahvaljuju�i svom polo�aju i prirodnim ljepotama. Umag i okolna naselja raspola�u velikim brojem hotela, poznatim turisti�kim naseljima, apartmanima, kampovima. U Umagu tako�er djeluje luka javnog prometa �upanijskog i lokalnog zna�aja te nauti�ka marina. U Umagu se organiziraju razne turisti�ke, kulturne i sportske manifestacije koje privla�e veliki broj posjetitelja, me�u kojima treba istaknuti ATP turnir Croatia Open (me�unarodni teniski turnir koji se odr�ava krajem srpnja). Turisti�ka djelatnost, me�utim ima izrazito sezonski karakter, stoga su gospodarske aktivnosti pa tako i pove�ane koli�ine otpada koje se proizvode, koncentrirane tijekom ljetnih mjeseci.

Razvoj turizma u direktnoj je vezi i s razvojem poljoprivrede. S obzirom da zale�e Umaga �ini plodno i dobro obra�eno tlo, jasno je da je poljoprivredna proizvodnja tako�er jedan od nositelja gospodarstva. Najzastupljeniji je uzgoj maslina i vinove loze, a prisutne su i druge tradicionalne kulture karakteristi�ne za mediteransko podneblje. Povoljni uvjeti omogu�ili su i razvoj ribarstva. Spoj poljoprivrede i turizma potaknuo je razvoj agroturizma koji predstavlja iznimno perspektivnu djelatnost.

U poslovnoj zoni Ungarija djeluju 3 tvrtke koje ukupno zapo�ljavaju 315 djelatnika, a njihove se djelatnosti odnose na proizvodnju samoljepljivih traka, fleksibilne ambala�e i aluminijske folije, te kompjutersko grafi�ku djelatnost. Ostali gospodarski subjekti su obrti i mala poduze�a, uglavnom uslu�nog karaktera.

Na osnovu zaklju�aka radionice4 izvedene u suradnji s naru�iteljem ovog Plana, spomenuti subjekti nositelji gospodarske djelatnosti na podru�ju Grada Umaga nisu uklju�eni u predmetni PGO.

4 Izvedena interna radionica s predstavnicima Grada i komunalnog poduze�a 6. maj d.o.o., dana 11. velja�e 2011.


__________________________________________________________________________________________

4 PREGLED POSTOJE�EG STANJA SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

4.1 Obavljanje komunalne djelatnosti

Na podru�ju Grada Umaga komunalni se otpad skuplja i odvozi organizirano. Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag obavlja komunalnu djelatnost skupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na podru�ju Grada Umaga.

Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. je trgova�ko dru�tvo s ograni�enom odgovorno��u, u vlasni�tvu svih gradova i op�ina na podru�ju Buj�tine. Gradovi vlasnici i korisnici usluga komunalnog poduze�a su Umag, Novigrad, Buje te op�ine Brtonigla, Gro�njan i Oprtalj.

Predmet poslovanja dru�tva sastoji se u obavljanju komunalnih djelatnosti prema propisima o komunalnom gospodarstvu, a odnosi se na prikupljanje, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada.

4.2 Podaci o gra�evinama i opremi za zbrinjavanje otpada

4.2.1 Staro napu�teno odlagali�te otpada

Uz lokaciju Odlagali�ta komunalnog otpada �Donji Picudo� je i locirano staro napu�teno odlagali�te otpada �Donji Picudo-napu�teno�. To odlagali�te nije u funkciji i na tom odlagali�tu je potrebno provesti i zahtijevanu sanaciju. Sanacija tog napu�tenog odlagali�ta je v pripremnoj fazi. Prema zahtjevima zakonodavstva RH i uvjetima iz gra�evinske dozvole je trenutno v fazi provo�enja tendera za odabir izvo�a�a sanacije. Na osnovu prikupljenih podataka se na podru�ju napu�tenog odlagali�ta otpada �Donji Picudo-napu�teno� ne sprovodi monitoring prepisanih parametara. Monitoring se izvodi samo na jednom od pjezometara, koji je izgra�en 2011 godine. Predvi�eno da se na osnovu izvedene sanacije toga odlagali�ta i uspostavi zahtijevani monitoring (usni vir: Mandi�, Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag, 2011).

4.2.2 Odlagali�te otpada

Naziv odlagali�ta:

Odlagali�te komunalnog otpada �Donji Picudo�

Kategorija: Odlagali�te komunalnog otpada prve kategorijeLokacija: k.o. Materada, na k.�.br. 66/1; 66/2; 67/7; 68/1-4; 265/1; 265/8; 265/9; 265/10 Kapacitet: • povr�ina aktivnog djela odlagali�ta je 4,1 hektara

• odlagali�ni prostor bez prekrivke ima zapremninu od 519.212 tona ili volumen ca. 692.280 m3 do 2017 godine.

Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag upravlja s odlagali�tem komunalnog otpada prve kategorije �Donji Picudo�. Lokacija postoje�eg odlagali�ta komunalnog otpada "Donji Picudo" je udaljena 7 km isto�no od Umaga, 6 km zapadno od Buja te 20 km sjeverno od Novigrada. Lokacija je trapeznog oblika, a nalazi se u k.o. Materada, na k.�.br. 66/1,66/2,67/7,68/1- 4,265/1,265/8,265/9,265/10. Lokacija predstavlja ravan teren ukupne povr�ine 61.000 m2, nadmorske visine oko 41 do 44 m.

Prostor odlagali�ta se sastoji od dvije cjeline: stari dio odlagali�ta i novi dio odlagali�ta.


__________________________________________________________________________________________

Prostor novog (aktivnog) djela odlagali�ta je ogra�en pocin�anom ogradom visine 2 metra. Na ulazno-izlaznoj zoni smje�teni su svi objekti: objekt za zaposlene i vaga. Objekti su priklju�eni na struju i vodu. Pristup odlagali�tu je omogu�en asfaltiranom cestom. Prostor za odlaganje otpada (radna zona) ima dvije kasete u foliji. Kasete su iskopane u dubinu do 2,5 m na nabijenu glinu. U padovima je postavljena vodonepropusna HDPE folija. Po polo�enoj foliji je postavljen za�titni sloj tampona.

Na odlagali�tu se slijede�a oprema koristi prilikom rada odlagali�ta: • kompaktor CAT 816 B, • utovariva� to�ka� UL T 180, • buldozer gusjeni�ar, • visokotla�ni pera�, • mosna vaga 40 tona, • hidranti na protupo�arnoj prugi, • protupo�arni aparati S 50kg 4 kom, S 9kg 7 kom

Slika 3: Pogled na tijelo odlagali�ta

4.2.3 Recikla�na dvori�ta

Recikla�no dvori�te je gra�evina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladi�tenju posebnih vrsta otpada.

Recikla�no dvori�te je fiksno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje raznih otpadnih tvari, koje nastaju u doma�instvima. Recikla�no dvori�te ima mogu�nosti za izdvojeno odlaganje manjeg ili ve�eg broja razli�itih otpadnih materijala. U okviru recikla�nog dvori�ta mogu�e je izdvojeno odlagati korisni i dio �tetnih otpadnih materijala.

Recikla�no dvori�te ima odre�eno radno vrijeme pod nadzorom zaposlenog. Ovdje gra�ani donose u za to postavljene kontejnere ili posude odgovaraju�eg volumena otpadne materijale, kao �to su: papir i karton, drvo (ambala�a i sl.), ambala�no staklo, limenke od pi�a i napitaka, bezbojno ravno staklo, crne metale, obojene metale, plasti�nu ambala�u, ku�anske aparate (bijela tehnika) i dijelove autokaroserija, opasni otpad u koli�inama koje nastaju u ku�anstvima i dr.

Uvjeti za izgradnju su nepropusna podloga, kanalizacija sa separatorom - talo�nikom, ograda, objekt za zaposlenog, te mjere za�tite po va�e�im zakonima.


__________________________________________________________________________________________

Na podru�ju Grada Umaga je predvi�eno ure�enje: • Recikla�nog dvori�ta u sklopu odlagali�ta �Donji Picudo�, asfaltne povr�ine veli�ine 5.750

m2. • Recikla�nog dvori�ta u sklopu Komunalno servisne zone Umag na k.�. br. 3115 k.o. Umag.

(lokacija Finida).

4.2.4 Pretovarna stanica

Pretovarna stanica (transfer stanica) je gra�evina za privremeno skladi�tenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema �upanijskom centru za gospodarenje otpadom Ka�tijun � u daljnjem tekstu �CGO Ka�tijun.

Na podru�ju grada Umaga nema postavljene i ure�ene pretovarne stanice.

4.2.5 Zeleni otoci

Na podru�ju Grada Umaga nema postavljenih zelenih otoka.

4.2.6 Oprema za prikupljanje otpada

Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. postavilo je na podru�ju Grada Umaga posude (kontejnere) za sakupljanje otpada. Kontejneri su razli�itih veli�ina, a raspore�eni su na na�in da jedan kontejner koristi vi�e doma�instava. Brojno stanje kontejnera, prema veli�ini i tipu kontejnera te lokaciji, prikazano je u sljede�oj tablici.

TABLICA 7: BROJNO STANJE KONTEJNERA ZA MIJE�ANI KOMUNALNI OTPAD ZA 2011. GOD.

Tip kontejnera Broj kontejner SULO 1100l sa no�nom pedalom 648 kontejner SULO 770l 10 kontejner SULO 660l 290 kontejner SULO 240l 25 kontejner zapremnine 5m3 2 kontejner zapremnine 3m3 3 kontejner SULO 1100l 68 UKUPNO 1046


__________________________________________________________________________________________

Slika 4: Primjeri postavljanja kontejnera za sakupljanje otpada na podru�ju Grada Umaga i na�ina organizacije sakupljanja glomaznog otpada

4.3 Skupljanje, prijevoz i zbrinjavanje otpada

4.3.1 Proces sakupljanja otpada

Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag sakuplja komunalni i neopasni otpad putem pra�njenja postavljenih posuda za sakupljanje otpada.

Vremenski plan odvo�enja komunalnog i neopasnog otpada za zimsko i ljetno doba (1.5. do 1.10) prikazan je u slijede�oj tablici. Prema potrebi se otpad odvozi i �e��e.

TABLICA 8: PLAN ODVO�ENJA KOMUNALNOG OTPADA ZA U�E PODRU�JE GRADSKE JEZGRE

Podru�je Ponedjeljak Utorak Srijeda �etvrtak Petak Subota NedjeljaZimski plan -

gradska jezgra

Ljetni plan-gradska jezgra

Zimski plan ��ire podru�je

grada

Ljetni plan-�ire podru�je

grada


__________________________________________________________________________________________

4.3.2 Proces zbrinjavanja otpada

Postupanje s otpadom koje provodi Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag danas se svodi samo na skupljanje, odvoz i odlaganje otpada. U vrlo maloj mjeri se provodi njegova selekcija i kori�tenje koji �ine preduvjete pravog gospodarenja otpadom.

Ciljevi organiziranog i kontroliranog postupanja s otpadom trebali bi biti: • izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada • sprje�avanje nenadziranog postupanja s otpadom • iskori�tavanje vrijednih svojstava otpada • kontrolirano odlaganje otpada • saniranje otpadom one�i��enih povr�ina.

Na podru�ju Grada Umaga se ne izvodi selektivno sakupljanje komunalnog otpada. Naime, sistem prikupljanja ne omogu�uje selektivno sakupljanje komunalnog otpada.

4.3.3 Zbrinjavanje komunalnog otpada

Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag provodi djelatnost skupljanja, odvoza i odlaganja otpada komunalnog otpada. To je otpad iz ku�anstava te otpad iz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti, ukoliko je po svojstvima i sastavu sli�an otpadu iz ku�anstava. Taj otpad nastaje u ku�anstvima, uslu�nim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (poput �kola, objekata koje koriste gradske i dr�avne slu�be i sl.).

Proces zbrinjavanja sakupljenog otpada provodi se prema sljede�im koracima: 1. Sakupljanje otpada pra�njenjem posuda pomo�u komunalnih vozila; 2. Transport sakupljenog otpada do lokacije odlagali�ta �Donji Picudo�; 3. Vr�enje kontrole dopremljenog otpada na ulaznoj porti odlagali�ta; 4. Istovar dopremljenog otpada na lokaciju odlagali�ta; 5. Rasprostiranje otpada u slojevima; 6. Kompaktiranje otpada; 7. Prekrivanje kompaktiranog sloja otpada.

Na ulaznoj porti odlagali�ta vr�i se kontrola podataka o: • vozilu koje dovozi otpad na podru�je odlagali�ta, • vrsti otpada: komunalni, proizvodno tehnolo�ki, glomazni.

Rad na odlagali�tu bazira se na odlaganju otpada u kasete. Po odlaganju otpada u kaseti (iskrcavanje iz kamiona) kompaktorom i utovariva�em se otpad rasprostire u slojevima. Da bi se otpad sabio potrebno je kompaktorom pre�i otpad 4 do 7 puta. Otpad se rasprostire u slojevima debljine 0,3 do 0,5 m. Prekrivanje sloja otpada se vr�i svakodnevno po zavr�etku dovoza internim materijalom (zemlja) u debljini 0,1 do 0,2 m.

4.3.4 Zbrinjavanje ostalih vrsta neopasnog otpada Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag provodi djelatnost skupljanja, odvoza i odlaganja neopasnog otpada. Neopasni proizvodni otpad se smije odlagati na odlagali�te otpada, ukoliko se ustanovi da ima svojstva sli�na komunalnom otpadu.

Neopasni proizvodni otpad prikupljen od strane Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag je otpad koji nastaje na javnim povr�inama kao posljedica ure�ivanja i odr�avanja javnih povr�ina na


__________________________________________________________________________________________

podru�ju Grada Umaga, otpad koji nastane tijekom provo�enje akcija sakupljanja glomaznog otpada iz ku�anstva i tijekom odr�avanja jedinica za pro�i��avanja otpadnih voda.

Proces zbrinjavanja tih vrsta otpada je sli�an kao gore opisani proces zbrinjavanja komunalnog otpada.

4.3.5 Gospodarenje preostalim otpadom

Otpad koji se u procesu zbrinjavanja sakupi i transportira na podru�je odlagali�ta (recikla�no dvori�te), ali ga nije mogu�e odlo�iti na odlagali�te, predaje se organizacijama ovla�tenim za preuzimanje ostalih vrsta otpada (elektroni�ki otpad, otpadne gume i dr.).

4.4 Ilegalna odlagali�ta otpada Ilegalno zbrinjavanje otpada ili nastajanje tzv. �divljih odlagali�ta� zna�i odlaganje otpada na javne ili privatne povr�ine bez potrebnih zakonom propisanih uvjeta i dozvola. Zabranjeno je odlagati otpad na ulicama, travnjacima, parkovima, stazama, vodnim putovima i drugim mjestima koja za to nisu predvi�ena.

Divlja odlagali�ta na podru�ju Istarske �upanije, gdje je smje�ten i Grad Umag, predstavljaju znatan problem zbog naru�avanja stanja okoli�a. Mogu�i �tetni utjecaji su one�i��enje tla i vode, podzemne vode, smanjenje biolo�ke raznolikosti i jak doprinos �irenju stranih biljnih i �ivotinjskih vrsta. One�i��enje tla i vode te �esta prisutnost patogenih organizama i prenositelja bolesti mogu predstavljati zna�ajan rizik za zdravlje ljudi.

Lokacije divljih odlagali�ta u principu nastaju: • zbog neadekvatne infrastrukture za organizirano zbrinjavanje svih vrsta otpada; • needuciranosti stanovni�tva i • ne privo�enju namjeni potencijalnih smeti�ta nakon sanacije i �i��enja.

Sukladno �l. 18 Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09), grad je du�an osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoli� na njihovom podru�ju. Grad ima pravo povrata tro�kova od osobe koja je otpad odbacila u okoli�.

Prema dostupnim podacima, na podru�ju Grada Umaga prisutno je oko 15-20 lokacija ilegalnih odlagali�ta (lokacija s ilegalno odlo�enim otpadom). Procijenjena koli�ina ilegalno odlo�enog otpada iznosi od 1200 tona do 2000 tona.

U prilogu B su informativno prikazane lokacije ilegalnih odlagali�ta (Grad Umag, srpanj 2011.).

4.5 Dosada�nji programi edukacije o na�inu sakupljanja otpada

Edukacija stanovnika Grada Umaga o na�inu sakupljanja otpada dosada nije bila provedena organizirano.


__________________________________________________________________________________________

5 VRSTE I KOLI�INE OTPADA

5.1 Vrste otpada, koje se pojavljuju na podru�ju grada

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) je osigurala to�no razvrstavanje i nadzor otpada. Osnovna svrha podjele otpada je pra�enje tijeka otpada �to je jedna od najva�nijih i prioritetnih mjera u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada: • komunalni otpad, • tehnolo�ki (industrijski) otpad.

Otpad se razvrstava prema svojstvu na: • komunalni otpad, • neopasni otpad, • opasni otpad, • inertni otpad.

5.1.1 Vrste otpada na podru�ju Grada Umaga

Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag do kraja 2010. godine nije vodilo posebnu evidenciju o pojedinoj vrsti prikupljenog komunalnog otpada koji nastaje uslijed sakupljanja otpada. Postoje evidencije samo o ukupno prikupljenom i odlo�enom komunalnom otpadu koji se va�e prilikom odlaganja na odlagali�te Donji Picudo.

Na temelju utvr�enog stanja i evidencija iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag, na podru�ju Grada Umaga se pojavljuju sljede�e vrste otpada:

• Komunalni otpad • Neopasni proizvodni otpad • Posebne kategorije otpada

o Gra�evinski otpad o Medicinski otpad o Otpadna ambala�a o Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad o Elektri�ki i elektroni�ki otpad o Otpadni mulj iz ure�aja za pro�i��avanje otpadnih voda.

5.1.1.1 Komunalni otpad

Komunalni otpad prema Zakonu o otpadu je otpad iz ku�anstava te otpad iz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sli�an otpadu iz ku�anstava. Navedeni otpad nastaje u ku�anstvima, uslu�nim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao �to su �kole, objekti koje koriste gradske i dr�avne slu�be i sl.) i na javnim povr�inama kao posljedica ure�ivanja i odr�avanja javnih gradskih povr�ina na podru�ju Grada odakle se otpad organizirano skuplja.

Na podru�ju Grada Umaga se ne provodi selektivno sakupljanje komunalnog otpada. Sistem prikupljanja ne omogu�uje selektivno sakupljanje komunalnog otpada. Ukupna koli�ina prikupljenog mije�anog komunalnog otpada u 2010. godini iznosi 8.240 tona.


__________________________________________________________________________________________

Na osnovu Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) te evidencija iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag, odredili smo vrste otpada koje se pojavljuju. Vrste otpada s procijenjenim koli�inama su predstavljene u nastavku.

TABLICA 9: VRSTA KOMUNALNOG OTPADA PREMA KATALOGU OTPADA

(*) � oznaka za opasni otpad.

5.1.1.2 Informativna procjena koli�ina komunalnog otpada po vrsti otpada

Na temelju postoje�ih podataka o koli�inama sakupljenog i zbrinutog komunalnog otpada u 2010. godini na podru�ju za koje komunalne usluge izvodi Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag, informativno smo procijenili koli�ine otpada po vrsti otpada. Tako smo pretpostavili udio pojedine vrste otpada po klju�nom broju otpada s obzirom na koli�ine, koje su prikazane u tablici 10.

Procjenu u nastavku nismo prikazali za sve vrste otpada, ve� samo za pojedine vrste otpada iz grupe 20 Komunalni otpad (otpad iz doma�instava, trgovine, zanatstva i sli�ni otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uklju�uju�i odvojeno prikupljene frakcije.

TABLICA 10: PROCJENA KOLI�INA NA TEMELJU PRETPOSTAVKE O UDJELU POJEDINE VRSTE OTPADA

Klju�ni broj otpada

Naziv otpada Procijenjeni udio

Procijenjena koli�ina (ton/god)

20 01 01 papir i karton 5% 421,03

20 01 02 Staklo 2% 168,41

20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i iz kantina 4% 336,8320 01 10 Odje�a 0,50% 42,10

20 01 11 Tekstil 0,50% 42,10

20 01 25 jestiva ulja i masti 1% 42,10

20 01 33* baterije i akumulatori obuhva�eni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadr�e te baterije - 0,00

Klju�ni broj otpada Naziv otpada Preporu�eni postupci obrade

K/F B T O 20 01 01 papir i karton + + 20 01 02 Staklo + 20 01 08 biorazgradivi otpad iz kuhinja i iz kantina + K 20 01 10 Odje�a + + + 20 01 11 Tekstil + + + 20 01 25 jestiva ulja i masti + + 20 01 33* baterije i akumulatori obuhva�eni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03

i nesortirane baterije i akumulatori koji sadr�e te baterije + +

20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33 + K 20 01 38 drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 + + 20 01 39 Plastika + 20 01 40 Metali + 20 01 41 otpad od �i��enja dimnjaka K 20 02 01 biorazgradivi otpad + K 20 02 02 zemlja i kamenje + 20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv + 20 03 01 mije�ani komunalni otpad + + 20 03 02 otpad s tr�nica + + K 20 03 03 ostaci od �i��enja ulica + 20 03 06 otpad nastao �i��enjem kanalizacije + K 20 03 07 glomazni otpad + K 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi na�in +


__________________________________________________________________________________________


Naziv otpada Procijenjeni udio

Procijenjena koli�ina (ton/god)

20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33 - 0,0020 01 38 drvo koje nije navedeno pod 20 01 37 - 0,00

20 01 39 Plastika 4% 336,8320 01 40 Metali 3% 252,62

20 01 41 otpad od �i��enja dimnjaka 0,50% 42,1020 02 01 biorazgradivi otpad 25% 2.105,16

20 02 02 zemlja i kamenje 5% 421,03

20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv 5% 421,03

20 03 01 mije�ani komunalni otpad 30% 2.526,1920 03 02 otpad s tr�nica 3% 252,62

20 03 03 ostaci od �i��enja ulica 2% 168,41

20 03 06 otpad nastao �i��enjem kanalizacije 2% 168,41

20 03 07 glomazni otpad 3% 252,6220 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi na�in 5% 421,03

UKUPNO 8.420,63

Gore navedene vrijednosti su izra�unate na temelju pretpostavke da su cjelokupnu koli�inu otpada proizveli stanovnici odnosno doma�instva. S obzirom da je Grad Umag turisti�ka destinacija, moramo uzeti u obzir i otpad koji nastaje u tzv. komercijalnom sektoru.

5.1.1.3 Komercijalni komunalni otpad

Komercijalni otpad se definira kao otpad koji proizvode turisti i komercijalna poduze�a, uklju�uju�i i trgovine/obrti. Otpad koji nastaje u turisti�koj djelatnosti je po svojim svojstvima i strukturi sli�an otpadu iz doma�instava. Izvori otpada su hotelski kompleksi, apartmanska naselja, marine, privatna ku�na turisti�ka djelatnost, a stvaraju ga gosti i sezonsko ugostiteljsko osoblje. Komunalni otpad iz turizma zbrinjava se u sustavu, zajedno s otpadom stalnog stanovni�tva.

Budu�i da se otpad u vozilima ne va�e, ne postoje pouzdani podaci o koli�inama otpada iz turizma, niti se vodi posebna evidencija o odvozima iz turisti�kih objekata, koji bi se mogli povezati s brojem prisutnih gostiju obuhva�enih uslugom zbrinjavanja otpada. Mogu�e su samo procjene. Oprema i vozila za skupljanje i odvoz otpada broj�ano su jednaki tijekom cijele godine. Optere�enja u vrhuncu turisti�ke sezone rje�avaju se pove�anim brojem odvoza otpada.

Pretpostavljeno je da svaki turist proizvodi 1,01 kg otpada/no�enju (Domanovac i Ora�anin, Composition and Quantity of Waste from Tourist Services, VIII. International Waste Management Symposium Zagreb 2004.).

Prema dostupnim podacima, u 2010. godini na podru�ju Umaga je ostvareno oko 2.100.000 no�enja (www.istra.hr, o�ujak 2011.). Prema tome mo�emo procijeniti da je zbog toga proizvedeno oko 2.120 tona mije�anog komunalnog otpada u 2010. godini. Nevedena koli�ina otpada ve� uklju�ena u ukupnoj koli�ina prikupljenog mije�anog komunalnog otpada u 2010. godini i iznosi 8.240 tona.

Za izra�un dnevne koli�ine otpada po stanovniku potrebno je obuhvatiti otpad od 2.100.000 no�enja turista koji predstavljaju ekvivalent od 5.753 stanovnika �to se pribraja broju domicilnog stanovni�tva. Slijedom navedenog ukupnu koli�inu otpada u 2010. godini proizvelo je 18.654 stanovnika (12.901 prema popisu + 5.753 ekvivalent stanovnika prema no�enju turista).


__________________________________________________________________________________________

Na temelju navedenih podataka dnevna koli�ina otpada po stanovniku na podru�ju Grada Umaga iznosi oko 1,2 kg/dan/stanovnika.

U Planu gospodarenja otpadom RH 2007. � 2015. godine je navedeno da je prosje�na koli�ina otpada po stanovniku u Hrvatskoj 0,9 kg/dan/stanovnika. S obzirom na to vidljivo je da se na podru�ju Grada Umaga proizvede ve�a koli�ina otpada po stanovniku nego �to je to prosjek u RH.

5.1.2 Neopasni proizvodni otpad

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Prema Zakonu o otpadu, proizvodnim se otpadom ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvo�a�a. Neopasni otpad je otpad koji nema neko od svojstava utvr�enih u Prilogu II. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada.

Na temelju 12. �lanka Zakona o otpadu proizvo�a� otpada koji godi�nje proizvodi vi�e od 150 tona neopasnog otpada i/ili vi�e od 200 kilograma opasnog otpada, du�an je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od �etiri godine. Plan gospodarenja otpadom proizvo�a�a otpada sadr�i osobito:

• podatke o vrstama, koli�inama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te predvi�anje trenda nastajanja otpada,

• mjere za sprje�avanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove �tetnosti, • postoje�i i predvi�eni na�in gospodarenja otpadom, • podatke o vlastitim gra�evinama i ure�ajima za gospodarenje otpadom.

Plan gospodarenja otpadom proizvo�a� otpada dostavlja nadle�nom uredu i Agenciji za za�titu okoli�a.

Prema dostupnim podacima, na podru�ju Grada Umaga izra�eni su slijede�i Planovi gospodarenja otpadom (Izvor: Pregled tvrtki koje su izradile PGO, AZO, 2011. godine):

• HEMPEL d.o.o. • ACI d.d. OPATIJA � ACI marina UMAG • ALUFLEXPACK d.o.o. • ARTY d.o.o. • ISTRATURIST UMAG • MEDICINSKO-BIOKEMIJSKI LABARATORIJ DIP. ING. NATA�A REBI�• SIPRO d.o.o. • TISKARSKI OBRT GRAFICA WALTER • VALCAR d.o.o., Proizvodna hala

Komunalni otpad koji nastaje u privatnom sektoru, tvrtke zbrinjavaju putem komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag.


__________________________________________________________________________________________

5.1.3 Opasni otpadOpasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada (katalogom) odre�en kao opasni, tj. otpad koji je obilje�en (barem) jednim od sljede�ih svojstava: eksplozivno��u, reaktivno��u, zapaljivo��u, nadra�ljivo��u, �tetno��u, toksi�no��u, kancerogeno��u, korozivno��u, infektivno��u, teratogeno��u, mutageno��u, tvarima i pripravcima koji ispu�taju toksi�ne ili vrlo toksi�ne plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvarima i pripravcima koji nakon odlaganja mogu na bilo koji na�in ispu�tati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksi�ne tvari.

Opasni otpad mora se odvojeno sakupljati. Opasni otpad ne nastaje samo u industriji ve� i u ku�anstvima. Komunalni otpad, proizvodni otpad, ambala�ni otpad, gra�evinski otpad, elektri�ni i elektroni�ki otpad, vozila kojima je istekao vijek trajanja i otpadne gume mogu biti opasni otpad.

Opasne tvari nalaze se u baterijama, akumulatorima, bojama, lakovima, kemikalijama, motornom ulju, starim lijekovima, razrje�iva�ima, pesticidima, elektri�nom i elektroni�kom otpadu. Te tvari mogu biti otrovne, kancerogene, mutagene, infektivne, zapaljive, eksplozivne. U�u li u vodu ili tlo mogu uzrokovati oboljenje ljudi i na�tetiti drugim �ivim organizmima.

Podaci o koli�inama i tokovima opasnog otpada iz tehnolo�kih procesa industrije dostupni su u Registru one�i��avanja okoli�a Agencije za za�titu okoli�a Republike Hrvatske sukladno Pravilniku o registru one�i��avanja okoli�a (NN. br. 35/08).

Isto tako proizvo�a� opasnog otpada du�an je nastali otpad zbrinuti putem ovla�tenog skuplja�a.

5.1.4 Posebne kategorije otpada

5.1.4.1 Gra�evinski otpad

Vrste gra�evinskog otpada definirane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod klju�nim brojem 17 Gra�evinski otpad i otpad od ru�enja objekata (uklju�uju�i i otpad od iskapanja one�i��enog tla).

Prema procjenama i evidencijama iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag godi�nje se na podru�ju Grada Umaga proizvede izme�u 8.000 do 12.000 tona gra�evinskog otpada godi�nje.

Po�to nisu vo�ene to�ne evidencije procjena se mo�e izra�unati i na temelju procijenjene koli�ine gra�evinskog otpada po stanovniku godi�nje. Ona iznosi 586 kg po stanovniku godi�nje (Strategijom gospodarenja otpadom RH). S obzirom na broj stanovnika (12.901), na temelju navedene procjene proizvede se gotovo 7.600 tona gra�evinskog otpada godi�nje.

Na podru�ju Grada Umaga trenuta�no ne postoji odlagali�te gra�evinskog otpada. Isto tako ne postoji centar za sakupljanje, obradu i zbrinjavanje gra�evinskog otpada.

Plan za ure�enje odlagali�te gra�evinskog otpadaGradska uprava Grada Umaga ima u planu urediti centar i odlagali�te gra�evinskog otpada. Za zbrinjavanje gra�evinskog otpada na podru�ju Grada Umaga osigurana je nova lokacija Valdemat. Trenutno su u izradi glavni projekti. Volumen predvi�ene deponije je otprilike 125.000,00 m3. S obzirom na procjenu, da se gotovo 12.500 m3 gra�evinskog otpada godi�nje (7.600 tona), navedeni volumen trebao bi biti dovoljan za 10 godina. Po�to godi�nja koli�ina gra�evinskog otpada zavisi od mnogih faktora, procijenjeno je da �e prostor deponije zadovoljiti potrebe narednih 6 godina.


__________________________________________________________________________________________

5.1.4.2 Medicinski otpad

Gospodarenje medicinskim otpadom koji nastaje prilikom za�tite zdravlja ljudi i �ivotinja i iz srodnih istra�iva�kih djelatnosti, detaljno je definirano Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom.

Navedenim pravilnikom se propisuje skupljanje, prijevoz, skladi�tenje, obrada, oporaba i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada te oporaba i/ili zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada.

Medicinski otpad se, prema svojim svojstvima, dijeli na: • neopasni otpad (npr. papir, kartonska ambala�a, staklo, hrana, rublje, tkanine, zavoji od

gipsa, posteljina, itd.) i • opasni medicinski otpad, npr:

o infektivni otpad (npr. materijal koji je bio u kontaktu s krvlju i o izlu�evinama pacijenta, otpad od infuzija, kirur�ke rukavice, itd.), o o�tri predmeti (npr. igle, skalpeli, itd.), o kemijski otpad (npr. toksi�ne kemikalije, itd.), o farmaceutski otpad (npr. lijekovi � uklju�ivo njihovu primarnu o ambala�u , itd.), o citotoksi�ni otpad, o patolo�ki otpad, o amalgamski otpad iz stomatolo�ke za�tite i o sav ostali otpad za koji se pretpostavlja da ime neko od opasnih svojstava.

Svi proizvo�a�i medicinskog otpada (npr. dom zdravlja, lije�ni�ke ordinacije, ambulante, domovi za starije i nemo�ne, stomatolo�ke ordinacije, ljekarne i ostale trgovine lijekovima, veterinarske ordinacije, itd.) du�ni su na mjestu nastanka otpada osigurati njegovo pravilno zbrinjavanje sukladno zakonskim propisima, a naro�ito u pogledu odvojenog skupljanja, vo�enja evidencije, spremanja u odgovaraju�e spremnike i privremenog skladi�tenja.

Svi proizvo�a�i medicinskog otpada du�ni su sav proizvedeni i prikupljeni medicinski otpad predati samo osobi ovla�tenoj za skupljanje i prijevoz medicinskog otpada koja mora imati zaklju�en ugovor o preuzimanju skupljenog otpada s ovla�tenom osobom za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada.

Na podru�ju grada umaga su prisutni slijede�i proizvo�a�i medicinskog otpada: • DOM ZDRAVLJA UMAG (Ulica E. Pascalia 3a, 52470 Umag) • BIJELIC SLAVKO, dr. med., otorinolaringolo�ka ordinacija (Zadarska 13, 52470 Umag • BRKIC ZORAN, urolo�ka ordinacija (Pozioi 2, 52470 Umag) • DAMJANOVIC-�PIRIC VILMA, salon za medicinsku njegu tijela (Pozioi 2, 52470 Umag) • JURICIC DARIJA, ginekolo�ka ordinacija (Nikole Tesle 6A, 52470 Umag) • KIROPRAKTICKI CENTAR ISTRE (Tribje 16, 52470 Umag) • SMILOVIC-�UKIC MIRA, ordinacija opce medicine (Jadranska 66, 52470 Umag) • STEINBERGER ANTON, dr.spec.ginekolog, ginekolo�ka ordinacija i centar za

akupunkturu (Olge Ban 3, 52470 Umag) • STOMATOLO�KA ORDINACIJA, dr. Dinko Motu�i�, Augustina Vivode 14, Umag • Stomatolo�ka ordinacija, dr. Tatjana Andro�ec, Ernest Milo� 2a - 52470 Umag, • CVITAN DENKA dr. stomatolog (Trg Finide 6 , 52470 Finida - Umag) • Stomatolog SILADI-MILANOVI� �UR�ICA, stomatolo�ka ordinacija, (8. o�ujka 6,

Umag)


__________________________________________________________________________________________

• Stomatolog VOJNI� MIREN, stomatolo�ka ordinacija (Umag, 6. svibnja 4) • STOMATOLO�KA POLIKLINIKA DENTAL ADRIATIC D.O.O. (Umag,

Giuseppine Martinuzzi 1 • LEGOVI� ROBERTO DR.STOMATOLOG, STOMATOLO�KA ORDINACIJA (Sveta

Marija na Krasu, Bu��ina) • Stomatolo�ka poliklinika « �iljeg « (Zambratija, Savudrija, Cvjetna 2).

Na temelju prikupljenih podataka prikazujemo koli�ine infektivnog medicinskog otpada (DOM ZDRAVLJA UMAG, D. Ferlin, 2011):

• oko 4,6 tona infektivnog otpada godi�nje nastane u okviru djelatnosti doma zdravlja, • oko 0,5 tone infektivnog otpada godi�nje proizvode ostale ordinacije, • oko 0,4 tone infektivnog otpada godi�nje proizvode zubarske ordinacije.

Prema navedenom je procijenjeno da se godi�nje proizvede oko 5,5 tona infektivnog medicinskog otpada. Infektivni otpad na podru�ju Grada Umaga sakuplja tvrtka EKO OPERATIVA MATULJI d.o.o. i ostali ovla�tenici.

5.1.4.3 Otpadna ambala�a

Gospodarenje ambala�nim otpadom ure�eno je Pravilnikom o ambala�i i ambala�nom otpadu. Pravilnikom je odre�en sustav i financiranje odvojenog sakupljanja ambala�nog otpada prema vrsti ambala�e, oporaba (recikliranje) i zbrinjavanje ambala�nog otpada iz naknada proizvo�a�a i uvoznika za proizvode koji se stavljaju u promet.

Proizvo�a� (pravna ili fizi�ka osoba koja u Republici Hrvatskoj pakira proizvode u ambala�u ili uvozi proizvode u ambala�i i stavlja ih na tr�i�te) je du�an na primjeren na�in na prodajnom mjestu obavje�tavati prodavatelja i potro�a�a o bitnim svojstvima proizvoda i ambala�e glede opasnih i one�i��uju�ih tvari koje oni sadr�e te o na�inu postupanja s proizvodom i ambala�o m kada postanu otpad.

Na temelju evidencija iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag, na podru�ju Grada Umaga se pojavljuje otpadna ambala�a u koli�ini od gotovo 540 tona/godi�nje.

TABLICA 11: PODACI O KOLI�INI AMBALA�E ZA 2010.GOD. Klju�ni broj

otpada Naziv otpada Ukupno sakupljeno

(preuzeto) u izvje�tajnoj godini

(t)

Postupanje s otpadom

Zbrinjavanje (postupak D1)

koli�ina (t)

Postupanje s otpadom Oporaba

(postupak R3) koli�ina (t)

15 01 01 Ambala�a od papira i kartona 156,87 0 147

15 01 05 Vi�eslojna kompozitna ambala�a 384,13 384,13 0

5.1.4.4 Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad

Gospodarenje otpadnim uljima propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima, koji otpadna ulja dijeli na:

• otpadna jestiva ulja i • otpadna maziva ulja.

Cilj gospodarenja otpadnim uljima je uspostavljanje sustava skupljanja otpadnih ulja te


__________________________________________________________________________________________

njihova materijalna oporaba da se dobije novi proizvod ili njihova ponovna uporaba (koja ima prednost pred ostalim na�inima oporabe) ili kori�tenje u energetske svrhe (termi�ka oporaba na na�in da se koriste kao gorivo) ili drugi na�in kona�nog zbrinjavanja kada ih nije mogu�e oporabiti.

Pri postupanju s otpadnim uljima zabranjeno je: • mije�anje otpadnih ulja razli�itih kategorija, • ispu�tanje otpadnih ulja u povr�inske vode, podzemne vode, priobalne vode i drena�ne

sustave, • odlaganje i/ili ispu�tanje otpadnih ulja koje �teti tlu te svako nekontrolirano ispu�tanje

ostataka od obrade otpadnih ulja, • oporaba i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju one�i��enje zraka iznad razine

propisane va�e�im propisima i utje�u na zdravlje ljudi i biljni i �ivotinjski svijet i • skupljanje otpadnih ulja u spremnike koji nisu propisno opremljeni.

Posjednik otpadnih ulja je pravna ili fizi�ka osoba koja posjeduje otpadna ulja i pri �ijem obavljanju djelatnosti stalno ili povremeno nastaju otpadna ulja. Posjednici otpadnih ulja moraju ih odvojeno skupljati i privremeno skladi�titi do predaje ovla�tenom skuplja�u. Skuplja� ih preuzima bez naknade i predaje tvrtkama ovla�tenima za oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja. O tijeku nastanka, skupljanja i oporabe/zbrinjavanja otpadog ulja i drugog zauljenog otpada se mora voditi zakonski propisana evidencija. Otpadna ulja koja nisu oporabljena i/ili zbrinuta na propisan na�in su opasni otpad.

Tijekom izrade ovog PGO nisu bili dostupni to�ni podaci o koli�inama i tokovima proizvedenog otpadnog ulja i drugih zauljenih proizvoda na podru�ju Grada Umaga.

Procjenjujemo da se na podru�ju Grada Umaga godi�nje proizvede od 200 do 300 tona otpadnih ulja (oko 260 tona/godi�nje).

5.1.4.5 Elektri�ki i elektroni�ki otpad

Gospodarenje otpadnim elektri�nim i elektroni�kim (EE) ure�ajima i opremom ure�eno je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim elektri�kim i elektroni�kim ure�ajima i opremom.

Elektri�ki i elektroni�ki otpad je: • otpadna elektri�ka i elektroni�ka oprema koja uklju�uje sklopove i sastavne dijelove koji

nastaju u gospodarstvu, industriji, obrtu i sl. • otpadna elektri�ka i elektroni�ka oprema nastala u ku�anstvima ili u proizvodnim i/ili

uslu�nim djelatnostima kad je po vrsti i koli�ini sli�na EE otpadu iz ku�anstava.

EE otpad se svrstava u koli�inski najbr�e rastu�u kategoriju otpada, a predstavljaju je otpadni ku�anski aparati, ra�unala, telefoni, mobiteli, itd. Cilj gospodarenja elektri�nim i elektroni�kim otpadom je uspostava sustava odvojenog sakupljanja elektri�nog i elektroni�kog otpada radi njegove obrade i zbrinjavanja.

Obaveza svakog posjednika EE otpada je odvajanje EE otpada od komunalnog i ostalih vrsta otpada. Posjednik EE otpada i posjednik u ku�anstvu moraju predati ovu kategoriju otpada ovla�tenom sakuplja�u. Predani EE otpad mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljen radi va�enja zasebnih komponenti. Sakupljanje i prijevoz EE otpad mora se obaviti bez naplate.


__________________________________________________________________________________________

Na temelju evidencija iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag, procijenili smo da godi�nje nastane od 2,40 do 5 kg/stanovniku EE otpada. Prema tome, procijenili smo da godi�nje nastane oko 31 tona EE otpada.

5.1.4.6 Otpadni mulj iz ure�aja za pro�i��avanje otpadnih voda

U procesu prikupljanja i pro�i��avanja komunalne otpadne vode prije ispu�tanja u prirodni prijemnik ostaje mulj. Prilikom obrade komunalne otpadne vode s podru�ja Grada Umaga nastaje i odre�ena koli�ina mulja od obrade komunalnih voda. Na temelju procjene i evidencija iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag, procijenili smo da godi�nje nastane oko 145 tona otpadnog mulja.

TABLICA 12: PODACI O KOLI�INI MULJA NASTALOG USLIJED OBRADE KOMUNALNIH VODA ZA 2010.GOD.


Naziv otpada Ukupno sakupljeno (preuzeto) u

izvje�tajnoj godini (t)

Postupanje s otpadom

Zbrinjavanje (postupak D1)

koli�ina (t)

Postupanje s otpadom Oporaba

(postupak R3) koli�ina (t)

19 08 01 Ostaci sa sitima i grabljima 68,809 68,809 019 08 05 Muljevi od obrade

komunalnih voda 77,506 77,506 0

5.2 Pregled koli�ina po vrsti otpada

Na temelju gore navedenih podataka, u nastavku su prikazani podaci o procijenjenim godi�njim koli�inama otpada po vrsti otpada na podru�ju Grada Umaga. Pored navedenog treba napomenuti da se zasigurno pojavljuju i druge vrste otpada na podru�ju Grada Umaga (glomazni otpad, otpadne gume itd.). Me�utim, u gore navedenu analizu nismo uklju�ili te vrste otpada zbog nedostatka podataka. Smatramo da se te vrste otpada pojavljuju, ali su zbog na�ina uspostavljenog sistema prikupljanja otpada pomije�ane s komunalnim otpadom. Zbog toga je i procijenjena koli�ina komunalnog otpada prosje�no ve�a nego �to je prosjek po stanovniku ili doma�instvu u RH.

TABLICA 13: PREGLED PROCIJENJENIH GODI�NJIH KOLI�INA OTPADA PO VRSTI OTPADA Vrsta otpada Koli�ina

(tona/godi�nje) Komunalni otpad 8.420,63 Gra�evinski otpad 7.600 Medicinski otpad 5,5 Otpadna ambala�a 540 Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad 260 Elektri�ki i elektroni�ki otpad 31 Otpadni mulj iz ure�aja za pro�i��avanje otpadnih voda 145 Ukupno 17.002,13

5.3 Procjena trenda nastajanja otpada

Izra�un se temelji na sljede�im pretpostavkama i ograni�enjima: • Organiziranim skupljanjem i odvozom otpada na podru�ju Grada Umaga obuhva�ena su sva

doma�instva (100 %);


__________________________________________________________________________________________

• Broj stanovnika na podru�ju Grada Umaga se ne�e bitno mijenjati. Pretpostavljamo rast po prosje�noj godi�njoj stopi od oko 1 %;

• Koli�ina otpada radi turista se ne�e bitno mijenjati. Pretpostavljamo rast po prosje�noj godi�njoj stopi od oko 1 %;

• Specifi�na koli�ina komunalnog otpada po stalnom stanovniku �e rasti prosje�nom godi�njom stopom od 1 %;

• Koli�ina proizvodnog neopasnog otpada �e se pove�avati po prosje�noj godi�njoj stopi od 1 %;

• Koli�ina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada do 2015. godine biti �e oko 25%.

TABLICA 14: PROCJENA TRENDA KOLI�INE NASTAJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Godina Broj stanovnika Koli�ina otpada

(kg/stanovnika/godinu) Ukupna koli�ina

( kg)

2011 12901 638 8.230.838

2012 13030 644 8.396.278

2013 13160 651 8.565.043

2014 13292 657 8.737.200

2015 13425 664 8.912.818

TABLICA 15: PROCJENA TRENDA PO VRSTI I KOLI�INI OTPADA

Vrsta otpada Koli�ina 2010.

(tona) Koli�ina 2015.

(tona) Komunalni otpad 8.420 9.065Gra�evinski otpad 7.600 8.181Medicinski otpad 5,5 6,2Otpadna ambala�a 540 581Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad 260 280Elektri�ki i elektroni�ki otpad 31 33Otpadni mulj iz ure�aja za pro�i��avanje otpadnih voda

145

156

UKUPNO 17.002 18.302,20


__________________________________________________________________________________________

6 KLJU�NI ZAKLJU�CI ANALIZE POSTOJE�EG SUSTAVA GO

Na temelju izvedene analize postoje�eg stanja gospodarenja otpadom na podru�ju Grada Umaga mo�emo izdvojiti slijede�e klju�ne zaklju�ke:

• Sakupljanje, prijevoz i zbrinjavanje otpada izvodi Komunalno poduze�e 6. Maj d.o.o. Umag. • Na podru�ju Grada Umaga postoji i napu�teno odlagali�te komunalnog otpada �Donji

Picudo-napu�teno�. Na tom odlagali�tu je potrebno izvesti proces sanacije i uspostaviti zahtijevani monitoring.

• Na podru�ju Grada Umaga je ure�eno odlagali�te komunalnog otpada Donji Picudo. Kapacitet odlagali�ta odgovora prognozi za odlaganje otpada u razdoblju 6-10 godina.

• Nije proveden sistem odvojenog sakupljanja u svakom doma�instvu. Udio selektivno sakupljenog otpada je od 2-5%.

• Kapacitet opreme za gospodarenje otpadom je primjeren i omogu�ava izvo�enje mjera za uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

• Za pojedinu vrstu otpada ne vode se evidencije o koli�ini, tokovima i na�inu gospodarenja otpadom.

• Sustav prikupljanja otpada je ure�en po principu �jedna kanta za vi�e doma�instava�. • Na samom podru�ju Grada Umaga nema postavljenih zelenih otoka. • Na samom podru�ju Grada Umaga nema ure�enog recikla�nog dvori�ta. • Na samom podru�ju Grada Umaga nema ure�enog odlagali�ta inertnog (gra�evinskog)

otpada. • Na samom podru�ju Grada Umaga nema ure�ene pretovarne stanice. • Edukacija stanovnika o na�inu sakupljanja otpada dosada nije bila provedena organizirano. • Javno mi�ljenje o selektivnom sakupljanu otpada je lo�e. • Nema uspostavljenog sistema prikupljanja posebnih vrsta otpada iz doma�instava. • Prema prognozi trenda nastajanja otpada, o�ekuje se nastajanje od 16.000 do 18.000 tona

otpada godi�nje.


__________________________________________________________________________________________

7 CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

7.1 Ciljevi PGO Grada Umaga

Navedeni ciljevi PGO Grada Umaga su uskla�eni sa ciljevima PGO Istarske �upanije za razdoblje od 2007. do 2015. godine. Prije svega direktno utje�u na postizanje podciljeva:

• promocija smanjivanja nastanka otpada u doma�instvima i proizvodnim procesima u skladu s najboljom dostupnom tehnologijom u pogledu tro�kovne i ekolo�ke prihvatljivosti;

• pove�anje udjela odvojeno prikupljanog otpada; • smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu; • smanjivanje koli�ina otpada koje se odla�u na odlagali�tima.

TABLICA 16: CILJEVI PGO GRADA UMAGA Cilj Obrazlo�enje

Koli�ina odvojeno sakupljenog i recikliranoga komunalnog otpada do 2015. godine pove�ana na 25%

S obzirom na trenutno stanje odvojeno se sakuplja i predaje u recikla�u oko 2-5% otpada koji nastaje na podru�ju Grada Umaga. Postavljenim ciljem �elimo pove�ati postotak odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada do 2015. godine za dodatnih 20%. Ostvarenjem cilja zadovoljiti �emo uvjet iz Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05), te Plana gospodarenja otpadom I� do 2015. godine (prema kojem se minimalno mora odvojeno sakupljati i reciklirati 23% otpada iz komunalnog otpada do 2015.)

Koli�ina odlo�enog komunalnog otpada na odlagali�tu do 2015. godine smanjena na 50%

S obzirom na trenutno stanje na odlagali�te se odla�e oko 95 do 98% sakupljenog komunalnog otpada koji nastaje na podru�ju Grada Umaga. Postavljenim ciljem �elimo pove�ati postotak odvojeno sakupljenog i recikliranog komunalnog otpada do 2015. godine i smanjiti koli�inu odlo�enog komunalnog otpada s podru�ja Grada Umaga za dodatnih 20%. Ostvarenjem cilja zadovoljiti �emo uvjet iz Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05).

Koli�ina odlo�enog biorazgradivog komunalnog otpada smanjena za 40% do 2015. godine

Prema sada�njem stanju biorazgradivi otpad se ve�inom odla�e u sklopu komunalnog otpada. Ovim ciljem �elimo smanjiti koli�inu odlo�enog otpada na odlagali�tu. To se mo�e posti�i i na na�in da se iz komunalnog otpada odvoji biorazgradivi otpad. Do 2015. godine je potrebno iz komunalnog otpada odvojiti 40% biorazgradivog otpada. Ostvarenjem cilja djelomi�no �emo zadovoljiti uvjet iz Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05).

Koli�ina ponovno upotrijebljenog gra�evinskog otpada iznosi 85% do 2015. godine

Ure�enjem odlagali�ta za gra�evinski otpad omogu�ilo bi se kontrolirano sakupljanje ove vrste otpada te njegova primjerena oporaba kako bi se zadovoljili uvjeti iz Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05).

Ure�en sistem za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom

Sukladno zahtjevima potrebno je omogu�iti uvjete za cjelovito gospodarenje otpadom. To predstavlja izgradnju infrastrukture za provo�enje mjera zbrinjavanja otpada.


__________________________________________________________________________________________

TABLICA 17: OPERACIONALIZACIJA CILJEVA I MJERA PGO GRADA UMAGA Cilj Mjera Odgovornosti i rok

C1: Koli�ina odvojeno sakupljenog i recikliranoga komunalnog otpada do 2015. godine pove�ana na 25%

• M1: Uspostavljen sistem selektivnog sakupljanja te prethodnog sortiranja pred kona�nim odlaganjem

• Odgovorna za izvo�enje mjere je Gradska uprava Grada Umaga u suradnji sa KP 6 Maj d.o.o. Umag

• Rok za provo�enje mjere je 2012. godina • Indikatori za pra�enje postizanja cilja:

o 2012 godine 7% selektivno sakupljenog otpada o 2013 godine 14% selektivno sakupljenog otpada o 2015 godine 25% selektivno sakupljenog otpada

• M2: Edukacija stanovni�tva o izbjegavanju nastajanja otpada i selektivnom odlaganju



o 2012 godine 7% selektivno sakupljenog otpada o 2013 godine 14% selektivno sakupljenog otpada o 2015 godine 25% selektivno sakupljenog otpada

C2: Koli�ina odlo�enoga komunalnog otpada na odlagali�tu do 2015. godine smanjena na 50%




o 2012 godine 10% manje odlo�enog otpada na odlagali�tu s obzirom na 2010.




__________________________________________________________________________________________

Cilj Mjera Odgovornosti i rok • M2: Edukacija stanovni�tva o

izbjegavanju nastajanja otpada i selektivnom odlaganju






C3: Koli�ina odlo�enog biorazgradivog komunalnog otpada smanjena za 40% do 2015. godine



• Rok za po�etak provo�enje mjere je 2012. godina • Indikatori za pra�enje postizanja cilja:




• M2: Edukacija stanovni�tva o izbjegavanju nastajanja otpada i selektivnom odlaganju







__________________________________________________________________________________________

Cilj Mjera Odgovornosti i rok • M6: Obrada bio-razgradivog

otpada (bio otpad iz kuhinja, kantina i zeleni otpad).






C4: Koli�ina ponovno upotrijebljenog gra�evinskog otpada iznosi 85% do 2015. godine

• M7: Ure�enje odlagali�ta gra�evinskog (inertnog) otpada.

• Odgovorna za izvo�enje mjere je Gradska uprava Grada Umaga • Rok za po�etak provo�enje mjere je:

o 2012. godina ure�eno odlagali�te o 2013. godine uspostavljen sistem rada centra

C5: Ure�en sistem za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom



• Rok za provo�enje mjere je 2012. godina

• M3: Uspostavljen sistem sakupljanja i preuzimanja otpada prema potrebama (uskla�en vremenski plan odvo�enja otpada).


• Rok za provo�enje mjere je 2012. godina. • Rok za potpuno provo�enje mjere je 2015. godina.

• M4: Uspostavljen sistem povremenog sakupljanja posebnih vrsta otpada (organizirane akcije).


• Rok za provo�enje mjere je 2012. godina. • Rok za potpuno provo�enje mjere je 2015. godina.


__________________________________________________________________________________________

Cilj Mjera Odgovornosti i rok • M5: Sanacija ilegalnih

odlagali�ta• Odgovorna za izvo�enje mjere je Gradska uprava Grada Umaga u suradnji sa KP

6 Maj d.o.o. Umag • Rok za po�etak provo�enja mjere je 2012. godina. • Rok za potpuno provo�enje mjere je 2015. godina.


__________________________________________________________________________________________

8 MJERE I AKTIVNOSTI ZA CJELOVITO GOSPODARENJE OTPADOM

Gospodarenje otpadom obuhva�a mjere za sprje�avanje nastanka i smanjivanje koli�ina otpada bez uporabe postupaka koji predstavljaju rizik po okoli� te mjere za sprje�avanje �tetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoli�. Sa stanovi�ta energetskih u�teda, u�teda na sirovinama i za�tite okoli�a, poseban zna�aj ima ponovna uporaba razli�itih otpadnih materijala koji su sastavni dio komunalnog otpada i nazivaju se sekundarnim sirovinama. Ovi materijali se iz mije�anog komunalnog otpada mogu izdvojiti na mjestu nastanka ili njegovom naknadnom obradom. Smanjenje nastanka otpada je prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predvi�eno u Strategiji gospodarenja otpadom RH.

S namjerom da se postigne smanjivanje nastanka i odlaganja otpada te na taj na�in smanji pritisak na okoli�, Strategija gospodarenja otpadom u RH odre�uje koncept gospodarenja otpadom u smislu:

• IZBJEGAVANJA � nastanka otpada �to rezultira maksimalnim smanjivanjem koli�ine i opasnih svojstava neizbje�nog otpada na mjestu nastanka tako da u slijede�e faze gospodarenja otpadom odlazi manje ukupnog, a osobito ne�kodljivog otpada,

• VREDNOVANJA � oporaba neizbje�nog otpada ima zada�u iskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicama tehni�kih mogu�nosti te ekolo�kih i ekonomskih dobrobiti; ova faza zapo�inje odvojenim skupljanjem korisnih i opasnih komponenti otpada i njihovim prijevozom do mjesta iskori�tavanja,

• ODLAGANJA - (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ure�ena kontrolirana odlagali�ta (sanirana postoje�a ili nova) kao najni�e rangiranoga u hijerarhiji otpada; uklju�ene su sanacije odlagali�ta i drugih starih optere�enja.

Slika 5: Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

IZBJEGAVANJE

ODLAGANJE

VREDNOVANJE OTPADA

NEIZBJEGNUTI OTPAD

OTPAD ZA RECIKLA�U

OTPAD ZA ODLAGANJE

OSTATAK


__________________________________________________________________________________________

Model gospodarenja otpadom predvi�a tri vrste mjera. • Smanjenje koli�ine otpada koja se stvara i racionalnije kori�tenje prirodnih resursa kao jedan

od osnovnih ciljeva odr�ivog razvoja. Pla�anje usluge zbrinjavanja otpada ovisno o koli�ini proizvedenog otpada, stimuliranje proizvodnje i proizvoda koji stvaraju �to manje otpada, odnosno otpad koji je naknadno lak�e reciklirati.

• Iskori�tenje otpada koji se nije mogao izbje�i. Odvojeno prikupljanje ili naknadno izdvajanje razli�itih vrsta otpada koje se mogu reciklirati ili koristiti kao sekundarna sirovina za neki novi proizvodni proces (stakla, papira, metala).

• Obrada i odlaganje preostalog otpada koji se nije uspio izbje�i, i onog njegovog dijela koji se nije mogao nekako iskoristiti, na na�in koji �e ga u�initi trajno ne�kodljivim za ostatak okoli�a. Kemijska ili termi�ka obrada, te odlaganje na posebno ure�ene, od okoli�a vi�e ili manje strogo izolirane deponije. Poticanje pojedinaca i organizacija da se pona�aju sukladno smjernicama opisanog modela.

Od navedenog je najte�e posti�i smanjenje koli�ine otpada koji se generira. Pritom se provode aktivnosti vezane uz individualiziranje odgovornosti za generiranje otpada, informiranje, educiranje i osvje��ivanje u vezi problema, primjenjivanje principa "one�i��iva� pla�a", kori�tenje najboljih tehnologija koje ne iziskuju suvi�ne tro�kove, princip odgovornosti proizvo�a�a za cijeli �ivotni ciklus proizvoda, poticanje �istije proizvodnje i �istijih proizvoda.

Princip blizine i samodostatnosti sugerira da se otpad obra�uje i zbrinjava �to bli�e mjestu nastanka da bi se izbjegli negativni utjecaji i opasnosti kod njegovog transporta, te problemi kod odabira lokacije.

Svi spomenuti procesi (odvojeno prikupljanje, recikliranje, obrada i odlaganje na za okoli� ne�kodljiv na�in�) su organizacijski i tehnolo�ki zahtjevne zada�e, �ija implementacija zahtijeva napore.


__________________________________________________________________________________________

8.1 Prijedlog organizacije sustava gospodarenja otpadom

Na temelju utvr�enog stanja na podru�ju gospodarenja otpadom i zahtjeva koji izlaze iz Plana gospodarenja otpadom na podru�ju I� do 2015. godine (Sl. novine I� 14/08) predla�emo da se gospodarenje otpadom na podru�ju Grada Umaga organizira kako je prikazano u nastavku.

Slika 6: Prijedlog sustava za gospodarenje otpadom Grada Umaga

Predvi�a se sistem gospodarenja otpadom na podru�ju Grada Umaga sa sljede�im na�inom provedbe:

• Selektivno sakupljanje otpada iz doma�instava o Kontejner za ostali otpad � jedna kanta za vi�e doma�instava. o Sustav zelenih otoka (papir, ambala�a, bio otpad). o Recikla�na dvori�ta (recikla�na mini dvori�ta i recikla�na dvori�ta).

• Povremene akcije za sakupljanje posebnih vrsta otpada (glomazni otpad, EE otpad, otpadne gume �)

• Organiziran sustav prikupljanja opasnog otpada iz doma�instava (mobilna jedinica za prikupljanje opasnog otpada iz doma�instava)

Deponija i centar za gospodarenje gra�evinskim

otpadom

Edukacija o izbjegavanju nastajanja

otpada i selektivnom sakupljanju

Pretovarna stanica i sabirno mjesto opasnog

otpada (samo u slu�aju CGO Ka�tijun)

Mobilna jedinica za prikupljanje opasnog

otpada

Povremene akcije prikupljanja otpada

(posebne vrste otpada)

Sanacija i sprje�avanje pojavljivanja

ilegalnih odlagali�ta

Selektivno prikupljanje otpada

(Recikla�na dvori�ta, zeleni otoci)

Gospodarenje otpadom u Gradu

Umagu


__________________________________________________________________________________________

• Organiziran sustav preuzimanja gra�evinskog otpada (centar za gospodarenje gra�evinskim otpadom)

8.2 Predlagane promjene za u�inkovitiji sistem

U sklopu mjera s kojima je mogu�e postoje�i sustav gospodarenja komunalnim otpadom pobolj�ati. U toj namjeri predvi�ene su sljede�e mjere:

• uspostava infrastrukture za odvojeno prikupljanje korisnog otpada �ime se posti�e ve�i stupanj selektivno prikupljenih vrsta korisnog otpada,

o Pove�an udio selektivno sakupljenog otpada (selektivno sakupljanje i recikliranje). o Uspostavljanje sistema recikla�nih dvori�ta i njihova promocija. o Uspostavljanje sistema zelenih otoka i njihova promocija.

• Edukacija i obrazovanje svih kategorija stanovni�tva o izbjegavanju nastajanja otpada i selektivnom odlaganju

• Uspostava u�inkovitijeg i racionalnijeg sustava skupljanja otpada prilago�enog potrebama stanovni�tva.

• Izrada godi�njeg kalendara o periodi�nom sakupljanju posebnih vrsta otpada i o istom obavijestiti korisnike.

• Sanacija ilegalnih odlagali�ta. • Obrada bio-razgradivog otpada (bio otpad iz kuhinja, kantina i zeleni otpad). • Ure�enje odlagali�ta gra�evinskog (inertnog) otpada.

8.3 Selektivno sakupljanje i recikliranje komunalnog otpada

Zakon o otpadu propisuje obvezu odvojenog skupljanja i skladi�tenja otpada �ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti. Odr�ivi razvoj zahtijeva postupanje s otpadom sukladno na�elima za�tite okoli�a, dru�tvene prihvatljivosti i ekonomi�nosti.

Najbolje rje�enje bi bilo da se stvaranje otpada mo�e u cijelosti izbje�i. Otpad koji se ne mo�e izbje�i treba, koliko god je to mogu�e, ponovno upotrijebiti uz uravnote�ene ekolo�ke i ekonomske uvjete. U tu ga je svrhu posebno va�no odvojeno skupljati (po vrstama) na mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom:

• izdvajanje iskoristivog dijela (papir, staklo, karton, biootpad, plastika i dr.) s ciljem recikliranja te

• izdvajanje opasnog otpada (ulja, baterija, lijekova, kemikalija i dr.) s ciljem detoksikacije i recikliranja.

Odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada izbjegava njegovo odlaganje. Time se omogu�uje iskori�tavanje mnogih korisnih sastojaka, jer se odvojeno prikupljene vrste otpada lako koriste kao sirovine za dobivanje novih proizvoda. Pritom se smanjuje one�i��enje okoli�a, a posebno �tedi energija. Osim toga, odvojenim se skupljanjem i recikliranjem otpada ostvaruju i druge gospodarske koristi kao npr. smanjenje uvoza sekundarnih sirovina (npr. staklo, papir i metal), zapo�ljavanje radnika, smanjenje tro�kova odlaganja i dr.

Odvajanje otpada na mjestu nastanka, bilo da se radi o korisnim ili opasnim tvarima, podrazumijeva njihovo odlaganje i privremeno skladi�tenje u posebnim prihvatnim jedinicama. Mije�ani komunalni otpad se odla�e u za to pripremljene posude i kontejnere koji su efikasno raspore�eni. Iskoristive ili problemati�ne tvari tako�er se odla�u u posude, ali u sklopu posebno opremljenih prostora kao �to su recikla�na dvori�ta ili zeleni otoci. Ovi prostori su opremljeni posebnim prihvatnim spremnicima koji su koli�inski postavljeni obzirom na broj gravitiraju�ih stanovnika


__________________________________________________________________________________________

odnosno ku�anstava. Odlo�eni otpad u spremnicima, prikuplja se putem odgovaraju�ih kamiona tj. pogodnog voznog parka koji mora biti prilago�en sustavu prikupljanja.

Sastavnice budu�eg sustava odvojenog skupljanja otpada: • izbjegavanje i smanjivanje koli�ina otpada, • odvojeno skupljanje otpada (primarna recikla�a), • skupljanje i prijevoz otpada, skladi�tenje otpada, • obrada otpada i odlaganje otpada.

Klju�ni izazovi za uspostavljanje sistema odvojenog skupljanja komunalnog otpada uklju�uju: • edukaciju o zna�enju selektivnog skupljanja komunalnog otpada, • uspostavljanje sistema selektivnog skupljanja komunalnog otpada od strane komunalnog

poduze�a, • provo�enje mjera za poticanje selektivnog skupljanja komunalnog otpada od strane

komunalnog poduze�a i gradske uprave.

Slika 7: Tokovi otpada u okviru selektivnog gospodarenja otpadom

8.3.1 Selektivno sakupljanje i recikliranje

8.3.1.1 Pretovarna stanica

Pretovarna stanica (PS) je gra�evina za privremeno skladi�tenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema �CGO. U principu PS gospodari JLS ili komunalna tvrtka kojoj je JLS povjerila sustav skupljanja komunalnim otpadom.

U PS se komunalni otpad, sakupljen u sakuplja�koj mre�i, istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadr�ava, utovaruje u ve�a vozila i transportira na daljnju obradu u �CGO. Transport otpada vozilom ve�eg kapaciteta znatno smanjuje tro�kove transporta jedinicama lokalne samouprave.

S PGO I� dozvoljava da jedinice lokalne samouprave, ukoliko na�u ekonomsku opravdanost, lokacije PS opreme (koje su u principu, prema PPI�, planirane na lokacijama postoje�ih 6 ne-uvjetnih odlagali�ta) posebnim objektima s pripadaju�om opremom za prethodnu obradu

Spremnici za odlaganje otpada


__________________________________________________________________________________________

otpada te privremeno skladi�tenje posebnih vrsta otpada sakupljenih u RD. Isto tako, na lokaciji PS mogu�e je postavljanje postrojenja za obradu gra�evinskog otpada.

PS imaju zna�ajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer slu�e kao poveznica me�u sakuplja�kom mre�om JLS i �CGO-a. U PS se mo�e prihvatiti komunalni otpad proizveden u ku�anstvima i industrijama koje proizvode otpad sli�an komunalnom.

JLS moraju provoditi programe u kojima su tokovi razli�itog otpada odvojeni, stoga se i u PS za prihva�anje takvog otpada mora omogu�iti njegovo odvojeno dostavljanje, privremeno skladi�tenje i transport.

Na podru�ju Grada Umaga postoji Odlagali�te komunalnog otpada �Donji Picudo�. Odlagali�te �Donji Picudo� posjeduje gra�evinsku dozvolu i prema procjenama ima kapacitet za odlaganje komunalnog otpada za narednih 6 do 10 godina. Lokacija odlagali�ta je pozicionirana u radijusu od 10 km u odnosu na cijelo podru�je Grada Umaga. S obzirom da je predvi�ena i daljnja upotreba odlagali�ta �Donji Picudo� za odlaganje komunalnog otpada, nije potrebno na podru�ju Grada Umaga izgraditi pretovarnu stanicu.

Ukoliko se lokacija odlaganja otpada promjeni prije 2015. godine (razdoblje va�enja ovog PGO) potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu. U tom slu�aju je za pretovarnu stanicu najbolji izbor postoje�e odlagali�te, koje se po sanaciji prenamijenjuje te time postaje novi prostorni potencijal koji se mo�e prilagoditi selektivnijem postupanju s otpadom. Pretovarna stanica omogu�uje selekciju otpada prije zbrinjavanja (identificiranje i odvajanje recikla�nog otpada) i privremeno skladi�tenje izdvojeno sakupljenih vrsta otpada. Otpad koji je namijenjen odlaganju zatim se transportira u kontejnerima na centralno regionalno odlagali�te.

U okviru ovog PGO nisu predvi�ene aktivnosti i financijska sredstva za izgradnju pretovarne stanice. PGO se temelji na pretpostavki da je lokacija odlaganja komunalnog otpada i dalje odlagali�te �Donji Picudo�.

8.3.1.2 Uspostavljanje sustava recikla�nih dvori�ta

Recikla�no dvori�te predstavlja nadzirano i posebno opremljeno mjesto za izdvojeno odlaganje korisnog dijela komunalnog otpada. Recikla�no dvori�te mo�e biti ure�ena javna povr�ina na kojoj su postavljene posude za odlaganje razli�itih vrsta otpada ili prostor s gra�evinama namijenjenim razvrstavanju i privremenom skladi�tenju posebnih vrsta otpada. Kao glavna uloga recikla�nih dvori�ta isti�e se prihvat i privremeno skladi�tenje prije svega ve�ih koli�ina korisnog otpada.

Recikla�nim dvori�tima minimalno treba osigurati odvojeno skupljanje papira, kartona, stakla, plastike, metala, zelenog (biorazgradivog) otpada, elektroni�kog otpada te opasnih komponenti komunalnog otpada (baterija, ulja, akumulatora i lijekova te i ostalih vrsta otpada prema potrebi). Tako�er, recikla�na dvori�ta su ujedno i mjesta gdje stanovnici mogu dobiti informacije o gospodarenju s otpadom i na�inima smanjenja koli�ina otpada.

Recikla�no dvori�te mora organizirano kako bi zna�ajno doprinijelo: • ostvarenju zadanih kvantitativnih ciljeva odvojenog skupljanja otpada, • pobolj�anju kvalitete usluge odvojenog skupljanja otpada, • smanjenju broja ilegalnih odlagali�ta, • efikasnijem sortiranju mije�anog otpada i


__________________________________________________________________________________________

• smanjenju tro�kova transporta odvojeno skupljenih sastavnica otpada i ostatnog otpada koji �e se odlagati na slu�beno odlagali�te.

Zbog toga svi gra�ani odnosno stanovni�tvo moraju biti upoznati s lokacijom i radnim vremenom recikla�nog dvori�ta (koje mora biti prilago�eno njihovim potrebama).

Pored toga je nu�no ispuniti i sljede�e zahtjeve: • odlaganje pojedinih vrsta komunalnog otpada za gra�ane mora biti besplatno; • recikla�no dvori�te mora biti opremljeno dovoljnim brojem adekvatnih kanti, spremnika i

posuda za prihvat svih sastavnica otpada.

Dvije lokacije recikla�nih dvori�ta na podru�ju Grada Umaga su ve� odre�ene. Potrebno je samo uspostaviti sistem djelovanja tih recikla�nih dvori�ta u sklopu sistema zbrinjavanja otpadom.

Ovim PGO se predvi�a da smje�taj recikla�nih dvori�ta omogu�i gra�anima nesmetan pristup u kratkom vremenu. To se odnosi na osiguranje nesmetanog pristupa vozilima gra�ana, ali i manipulaciju vozilima koja odvoze skupljeni otpad. Okvirno su kriteriji za ure�enje recikla�nih dvori�ta prema ovom PGO sljede�i:

• gravitacijsko podru�je u radijusu od 2-4 km • najmanji broj stanovnika u gravitacijskom podru�ju 1000 stanovnika.

S obzirom na to da su dvije lokacije za postavljanje recikla�nih dvori�ta ve� odre�ene (Finida i Donji Picudo), ovim PGO se predvi�aju i dodatne dvije lokacije na kojima je potrebno urediti tzv. mini recikla�na dvori�ta.

Ovaj PGO predvi�a: 1. Recikla�no dvori�te na lokaciji �Donji Picudo� ( u sklopu odlagali�ta) 2. Recikla�no dvori�te na lokaciji Finida (u sklopu Komunalno servisne zone 6.Maj

d.o.o.) 3. Mini recikla�no dvori�te5 na podru�ju naselja Savudrija 4. Mini recikla�no dvori�te na podru�ju naselja Babi�i

Za postizanje rezultata selektivnog sakupljanja putem recikla�nog dvori�ta potrebno je primijeniti sljede�e mjere:

• Osigurati lokaciju tlocrtne povr�ine 500-1000 m2 sa svim potrebnim infrastrukturnim objektima i priklju�cima (struja, voda, telefon, nepropusna podloga, kanalizacijski sustav sa separatorom, objekt za zaposlene).

• Radno vrijeme treba prilagoditi na�inu �ivota i potrebama gravitiraju�eg stanovni�tva. • Nadzor na radom recikla�nog dvori�ta treba povjeriti kvalificiranom i obu�enom osoblju. • Potrebno je predvidjeti izdvojeno sakupljanje samo onih otpadnih tvari za koje je osigurano

postupanje u skladu sa zahtjevima cjelovitog sustava (korisne i problemati�ne tvari). • S obzirom na strukturu komunalnog otpada, potrebno je predvidjeti posude odgovaraju�eg

volumena za sljede�e vrste otpada: o papir i karton; o staklo; o PET ambala�u;

5 Mini recikla�no dvori�te: postavljena infrastruktura za sakupljanje: papira i kartona; stakla; PET ambala�e; metalne limenke od pi�a i napitaka; stiropor; tekstil, ku�anski aparati (bijela tehnika); akumulatori i baterije.


__________________________________________________________________________________________

o metalne limenke od pi�a i napitaka; o stiropor; o tekstil; o zeleni otpad (trava, li��e, granje i sl.); o ku�anske aparate (bijela tehnika); o metale; o akumulatore i baterije; o otpadno motorno i jestivo ulje.

Prijedlog lokacija recikla�nih dvori�ta je prikazan u prilogu A.

8.3.1.3 Uspostavljanje sistema zelenih otoka

Zeleni otoci moraju biti �to bli�i i dostupniji stanovni�tvu, a prosjek kojem se mora te�iti: • jedan otok na pribli�no 500-750 stanovnika, • maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smje�taj otoka oko 300 m.

Pored navedenog treba uzeti u obzir i uvjete lokacije te pristupa�nost zelenih otoka. Tako�er, uvjet je da zeleni otoci budu postavljeni pri ve�im trgovinama, javnim ustanovama, sportskim terenima i ostalim mjestima gdje se stalno ili povremeno okuplja ve�i broj stanovnika.

Ukoliko uva�avamo navedene kriterije i broj stanovnika na podru�ju Grada Umaga, potrebno je urediti oko 25 zelenih otoka.

Na temelju provedene analize i zate�enog stanja, ovim se PGO predla�e sljede�i na�in postavljanja zelenih otoka:

• 1. Veliki zeleni otoci: sa 6 spremnika (papir, staklo, plastika, bio-otpad, stare baterije, otpadni lijekovi). Povr�ina potrebna za postavljanje ove vrste zelenih otoka je 6x3 m.

• 2. Zeleni otoci sa 4 spremnika (papir, staklo, plastika, bio-otpad). Povr�ina potrebna za postavljenje ove vrste zelenih otoka je 4x2,5 m.

• 3. Mini zeleni otoci: sa 2 spremnika (papir, plastika, staklo). Povr�ina potrebna za postavljenje ove vrste zelenih otoka je 3x1,5 m.

Svaki spremnik mora biti odgovaraju�e veli�ine i jednozna�no ozna�en (boja pokrova). Zeleni otoci omogu�uju zbrinjavanje vi�e vrsta sirovina na jednom mjestu, �to olak�ava gra�anima rje�avanje problema ku�nog otpada. Kvalitetnim estetskim izgledom dodatno se stimulira gra�ane na recikliranje.

Na temelju provedene analize, ovim PGO je predvi�eno postavljanje: • 5 velikih zelenih otoka (3xUmag, 1xMurine, 1xZambratija) • 15 zelenih otoka • 10 mini zelenih otoka.

Informativni prijedlog lokacija za postavljanje zelenih otoka je prikazan u prilogu A.

To�nu mikrolokaciju zelenih otoka �e odrediti komunalno poduze�e, a uz navedene kriterije, potrebno je zelene otoke postaviti na na�in da se ne ometa sigurno odvijanje bilo koje vrste prometa te da je osigurano njihovo nesmetano punjenje i pra�njenje.


__________________________________________________________________________________________

U prilogu A je informativno prikazan prijedlog za postavljanje zeleni otoka.

8.3.1.4 Sistem prikupljanja komunalnog otpada

Pod komunalnim otpadom podrazumijevaju se kruti otpadci koji dnevno nastaju u stanovima, zajedni�kim prostorijama stambenih zgrada, gara�ama, dvori�tima te u poslovnim prostorijama, koji se po svojoj veli�ini mo�e odlo�iti u posudu za otpad.

S obzirom da se ovim PGO pristupa sistemu selektivnog prikupljanja komunalnog otpada potrebno je provesti i promjene na�ina prikupljanja otpada u suradnji s komunalnim poduze�em. U okviru promjena postoje�eg sistema potrebno je provesti sljede�e:

• Prilagoditi broj kanti za odlaganje mije�anog komunalnog otpada prema potrebama. • Oblikovati program odvoza i pra�njena kanti za mije�ani komunalni otpad. • Oblikovati sistem poticanja za odlaganje odgovaraju�ih vrsta otpada u kante za mije�ani

komunalni otpad.

Prilikom organizacije i uvo�enja sistema selektivnog sakupljanja obavezno treba informirati gra�ane o odlaganju pojedinih vrsta otpada u odgovaraju�e spremnike. U posudu za odlaganje mije�anog komunalnog otpada ne smije se odlagati: korisni otpad (papir, staklo, PET, AL-Fe limenke itd.), teku�ine, �eravica, vru�i pepeo, le�evi �ivotinja, biolo�ki otpad (trava, granje, korov, kora itd.) gra�evinski otpad (�uta, piljevina, �ljaka itd.) i sli�ne vrste otpada. Sve navedene vrste otpada potrebno je zbrinuti na drugi na�in (recikla�na dvori�ta, zeleni otoci, centar za gospodarenje gra�evinskim otpadom i sli�no).

Slika 8: Organizacija sistema selektivnog sakupljanja otpada

Selektivno sakupljanje komunalnog otpada

Kanta za mije�ani komunalni otpad

Zeleni otoci Recikla�na dvori�ta

Edukacija Promjena i prilago�en sistem prikupljanja otpada od strane

KP

ZBRINJAVANJE OTPADA od STRANE KP


__________________________________________________________________________________________

8.4 Edukacija o izbjegavanju nastajanja otpada i selektivnom odlaganju

Izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada obuhva�a kori�tenje medija za edukaciju o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije stanovnika. Kod svih se generira mije�ani komunalni otpad pa je zato potrebno nametnuti izbjegavanje nastanka otpada kao dugoro�nu i djelotvornu mjeru za�tite okoli�a.

Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje koli�ine otpada su slijede�e: • Edukacija stanovnika za rje�avanje problema gospodarenja otpadom, • Poticanje aktivne suradnje s ekolo�kim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizi�kim

osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje koli�ine otpada.

• Osnovne informacije o mogu�nostima izbjegavanja i smanjenja otpada pru�iti komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u recikla�nim dvori�tima, �zelenim otocima�, itd.,

• Kreirati informacije, ekolo�ke poruke i savjete s ciljem edukacije stanovnika (ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom,

• Izraditi edukacijski i promid�beni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagali�ta i dr.),

• Istra�ivati javno mi�ljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i za�titi okoli�a op�enito

• Ogla�avati postojanje, lokaciju i uporabu eko-otoka i recikla�nih dvori�ta.

Da bi korisnici komunalnih usluga bili motivirani za izbjegavanje otpada, kao prvi i osnovni dio u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom stoji koncepcija izbjegavanja otpada, o �emu ih treba educirati.

Na po�etku je potrebno korisnicima usluga objasniti vezu izme�u zbrinjavanja otpada i problema za�tite okoli�a. To zna�i da bi gra�anima trebalo organizirano pokazati ilegalna odlagali�ta otpada i organizirati javne tribine u svezi s nastajanjem i zbrinjavanjem otpada. U drugoj fazi gra�ane je potrebno informirati o problemima koji nastaju zbog stalnog pove�avanja koli�ina otpada. Pri tome treba upozoriti na konkretne situacije iz svakodnevnog �ivota koje utje�u na pove�avanje koli�ine otpada (prekomjerna uporaba ambala�e, primjena zakonskih rje�enja u svezi posebnih kategorija otpada i sl.). Na kraju gra�anima treba pokazati konkretne mjere za izbjegavanje otpada i o tome otvoreno diskutirati, poti�u�i kulturu dijaloga.

U procesu razvijanja sustava edukacije o otpadu i mijenjanja svijesti o otpadu, potrebno je: • razraditi programe i metode za edukaciju, informiranje i komunikaciju te ih provoditi, • kontinuirano ukazivati na probleme vezane uz otpad i promicati pravilno postupanje s

otpadom, • promicati pozitivan pristup, demokratski dijalog i partnerstvo (timski rad) s ciljem

izgra�ivanja povjerenja, odnosno iznala�enja sporazuma za rje�avanje problema otpada i odr�ivog razvoja.

U svrhu educiranja stanovni�tva potrebno je istra�iti javno mi�ljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i za�titi te izraditi komunikacijsku strategiju koja �e obuhvatiti:

• promid�bene poruke, slogane, • edukacijske i promid�bene aktivnosti, • edukacijski i promid�beni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni

otpad, divlja odlagali�ta i dr.),


__________________________________________________________________________________________

• pred�kolski uzrast, osnovne �kole, srednje �kole, fakultete, • gospodarske tvrtke, • ku�anstva, • program odvijanja aktivnosti.

8.5 Uskla�en vremenski plan odvo�enja otpada

S obzirom da je osnovni cilj iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, koji se odnosi na postotak stanovni�tva obuhva�enog organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, ostvaren, potrebno je provoditi daljnje mjere koje �e dovesti do postavljenog cilja � stalnog razvoja sustava prijevoza otpada.

Mjere u prvom redu obuhva�aju optimizaciju postoje�eg sustava prijevoza otpada jednim od niza dostupnih modela. Optimizacija postoje�eg sustava prijevoza otpada podrazumijeva minimalizaciju tro�kova uz pove�anje efikasnosti. Na lokalnoj razini, to zna�i optimizirati transportne putove i optere�enje pojedinih vozila u uvjetima visokog optere�enja otpadom (turisti�ka sezona) i u uvjetima ni�eg optere�enja otpadom (ostali mjeseci).

Optimizaciju postoje�eg sustava prijevoza otpada treba provesti u roku 2 godine. Kroz optimizaciju je potrebno:

• snimiti postoje�e stanje (broj stanovnika, broj turista, koli�inu otpada, vrstu otpada, transportne putove, stanje voznog parka, vrijeme vozila provedeno na trasi, utro�ak goriva, utro�ak maziva, itd.),

• analizirati razlike izme�u postoje�eg stanja i stanja koje je bilo prilikom provedbe posljednje optimizacije,

• odrediti kriti�ne to�ke (nejednaka optere�enost vozila, neadekvatna vozila, neadekvatne posude, visoki tro�kovi odr�avanja, visoki tro�kovi za gorivo, itd.),

• ukloniti kriti�ne to�ke.

Prilikom optimizacije sustava prijevoza otpada potrebno je uva�iti dvije bitne �injenice: • o neravnomjernosti proizvedenih koli�ina otpada tijekom turisti�ke sezone i izvan turisti�ke

sezone te • o postupnom uvo�enju sustava odvojenog skupljanja otpada.

8.6 Sistem Sustav prikupljanja posebnih vrsta otpada

Posebna kategorija otpada je otpad za kojeg se gospodarenje propisuje posebnim propisom, a tu spada: elektri�ni i elektroni�ki otpad, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, i dr. U posebnu kategoriju otpada mo�emo svrstati i glomazni otpad s obzirom da pojedine komponente glomaznog otpada tvore i navedene vrste otpada. Glomazni otpad mo�emo podijeliti na otpad nemetalnog sastava (otpadni ormari, vrata, le�ajevi, kuhinjski elementi�) i metalnog sastava (odba�ena bijela tehnika: hladnjaci, ledenice, perilice, su�ilice rublja, grijalice, bojleri�, automobili i dr).

Polaze�i od zakonske obveze da se sav otpad �ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora odvojeno skupljati i skladi�titi, te imaju�i u vidu cilj smanjenja otpada namijenjenog trajnom zbrinjavanju, potrebno je pored sakupljanja ostalog komunalnog otpada i vrsta otpada koji se sakupljaju putem zelenih otoka, omogu�iti i predaju ostalih vrsta otpada koji nastaju.


__________________________________________________________________________________________

S obzirom na to da se i te vrste otpada pojavljuju predla�emo da se oblikuje sistem prikupljanja tih vrsta otpada na sljede�i na�in:

• sakupljanje u recikla�nim dvori�tima, • organizacijom godi�njih akcija prikupljanja pojedinih vrsta otpada:

o odre�ivanje termina za prikupljanje pojedinih vrsta otpada, o odre�ivanje lokacija za izno�enje pojedinih vrsta otpada, o obavje�tavanje gra�ana o izvo�enju akcije prikupljanja pojedinih vrsta otpada, o preuzimanje otpada kamionima s hidrauli�kim hvataljkama ili manjim vozilom po

pozivu korisnika usluge.

8.7 Sistem prikupljanja opasnog otpada iz doma�instava

Opasni otpad �ini manji dio ukupne mase mije�anog komunalnog otpada, ali predstavlja veliku opasnost za okoli�. Tu spadaju: azbestni otpad, ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova, elektroni�ki otpad itd.

Osnovna mjera postupanja s opasnim komponentama komunalnog otpada podrazumijeva da se isti preda ovla�tenim skuplja�ima, kako bi se zbog njihove �tetnosti tijekom procesa prerade/obrade osigurala maksimalna za�tita okoli�a.

Odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz doma�instava mogu�e je organizirati na iste na�ine kao i primarnu recikla�u iskoristivih otpadnih tvari, s time da opasni otpad zahtijeva posebni nadzor od mjesta nastanka do mjesta kona�nog odlaganja obra�enih i iskori�tenih ostataka.

Predla�emo da se u sklopu sustava gospodarenja otpadom uspostavi mobilna jedinica za prikupljanje opasnog otpada iz doma�instava. Mobilna jedinica s odgovaraju�im spremnicima za privremeno zbrinjavanje pojedinih vrsta opasnog otpada povremeno bi bila prisutna na pojedinim lokacijama (naseljima) na kojim bi gra�ani mogli besplatno predati opasni otpad.

S obzirom na to predla�emo da se oblikuje sistem prikupljanja opasnog otpada na sljede�i na�in: • sakupljanje s pomo�u mobilne jedinice (dogovor s ovla�tenom organizacijom), • organizacija godi�njih akcija prikupljanja opasnog otpada:

o odre�ivanje termina za prikupljanje opasnog otpada, o odre�ivanje lokacija za privremeno postavljanje mobilne jedinice, o obavje�tavanje gra�ana o izvo�enju akcije prikupljanja pojedinih vrsta otpada, o preuzimanje opasnog otpada.

8.8 Sanacija ilegalnih odlagali�ta

U okviru sanacije ilegalnih odlagali�ta je prva aktivnost, koju je potrebno izvesti: evidentiranje lokacija ilegalnih odlagali�ta. Tu aktivnost je potrebno izvesti najkasnije do kraja listopada 2012 godine. U okviru evidentiranja lokacija ilegalnih odlagali�ta je potrebno:

• Utvrditi lokaciju ilegalnog odlagali�ta. • Procijeniti koli�inu i vrstu ilegalno odlo�enog otpada. • Napraviti foto dokumentaciju utvr�ene lokacije. • Opredijeliti potrebni na�in sanacije. • Oblikovati akcijski plan provo�enje sanacije.


__________________________________________________________________________________________

Optimalan na�in sanacije divljih deponija (ilegalnih lokacija odlo�enog otpada) je prikupljanje, sortiranje i odvo�enje cjelokupnog odlo�enog otpada, dijelom na odlagali�te komunalnog otpada, a dijelom (koristan otpad i opasan otpad) odvozom od strane ovla�tenih firmi sa lokacije, te kona�na sanacija one�i��ene povr�ine.

Tehni�ko rje�enje sanacije se odabire prema karakteristikama lokacije, koli�ini i karakteru odlo�enog otpada, prostorno-planskoj dokumentaciji, utjecaju na okoli� i ekonomskim karakteristikama.

U okviru sanacije ilegalnih odlagali�ta je potrebno prije svega utvrditi stanje lokacije ilegalnih odlagali�ta (izvesti popis vrsta i koli�ina otpada, te procjenu mogu�nosti za sanaciju).

Rje�enje bi moralo obuhvatiti sljede�e radnje: • sje�u i ra��i��avanje niskog raslinja u koje je otpad zarastao (ukoliko je stanje takvo), • izdvajanje metalnog, gra�evinskog i drugog korisnog otpada (neopasnog) i privremeno

odlaganje na samoj lokaciji do kona�nog odvoza i zbrinjavanja od strane ovla�tenih tvrtki, • prikupljanje opasnog otpada i odvo�enje od strane za to ovla�tenih tvrtki • strojno izvla�enje otpada s nepristupa�nijih povr�ina, • utovar i odvo�enje otpada, • ravnanje i ure�ivanje o�i��ene povr�ine i priprema za kona�nu sanaciju, • prekrivanje ure�ene povr�ine kompostom ili zemljom oboga�enom gnojivom.

Iskop otpada treba provesti na taj na�in da se ukloni barem 10 cm tla ispod otpada. Pri transportu otpada treba poduzeti mjere protiv ispadanja i rasipanja otpada u transportu (prekrivanje folijom, ceradom i drugo). Izvedbom radova u suhom razdoblju godine smanjuje se mogu�nost daljnjeg one�i��enja tla procjednim oborinskim vodama. Tijekom sanacije osoblje mora koristiti osobnu za�titnu opremu (radno tijelo, ki�na kabanica, za�titne nao�ale, za�titne rukavice, za�titna kaciga, za�titna obu�a) te mora biti dostupan pribor za prvu pomo�, aparati za ga�enje po�ara, teku�ina za ispiranje o�iju i slu�na za�tita.

Nakon ra��i��avanja i sanacije terena nu�no je onemogu�iti daljnje odlaganje otpada na istoj lokaciji nizom razli�itih mjera, kao �to su obavje�tavanje javnosti o sanaciji ilegalnog odlagali�ta i zabrani daljnjeg odlaganja, postavljanje rampe i table o zabrani odlaganja, poja�anoj kontroli komunalnih redara, uvo�enjem stro�ih kazni za ilegalno odlaganje.

8.8.1 Prijedlog za pristup ka sanaciji

Sanacija neure�enih odlagali�ta i otpadom one�i��enog okoli�a uklju�uje slijede�e: • Sakupljanje otpada s one�i��ene povr�ine i �i��enje terena • Odvajanje posebnih vrsta otpada sukladno propisima o gospodarenju posebnim vrstama

otpada • Predavanje posebnih vrsta otpada ovla�tenim osobama radi zbrinjavanja sukladno propisima

o gospodarenju posebnim vrstama otpada • Odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada na slu�beno odlagali�te otpada. • Prije po�etka sanacije svake lokacije potrebno je izvr�iti stru�nu procjenu koli�ine otpada te

izraditi operativni plan sanacije. Po zavr�etku sanacije lokacija mora biti uklopljena u prirodno stanje okoli�a


__________________________________________________________________________________________

Praksa je pokazala da se na saniranim lokacijama vrlo �esto ponovno po�ne ilegalno odlagati otpad. Kako bi se takvi doga�aji sprije�ili predla�u se sljede�e mjere:

• Na sanirane lokacije postaviti tablu s natpisom: Zabranjeno odlaganje otpada • Poja�ati inspekcijski nadzor nad fizi�kim i pravnim osobama koje proizvode otpad,

sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i prate�im podzakonskim aktima

• Educirati i informirati gra�ane o mogu�nostima odlaganja razli�itih vrsta otpada • Osigurati gra�anima dostupnost zelenih otoka i recikla�nih dvori�ta.

Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) ako se tijekom sanacije na ilegalnim odlagali�tima zamijeti opasni otpad, potrebno je isti izdvojiti iz odlo�enog otpada, privremeno ga zadr�ati unutar granica odlagali�ta te �to prije organizirati njegovo zbrinjavanje anga�manom neke od tvrtki ovla�tenih za postupanje s opasnim otpadom, a ovisno o vrsti opasnog otpada.

8.9 Obrada bio-razgradivog otpada

Postupanje s biorazgradivim otpadom iz komunalnog otpada nije regulirano niti jednim pravilnikom. Na postoje�em odlagali�tu Donji Picudo nema odvojenog podru�ja za odlaganje biorazgradivog otpada.

Sukladno PGO RH 2007.-2015 godine, kako bi se smanjile emisije plinova u okoli� koje nastaju odlaganjem otpada s visokim udjelom biorazgradivih komponenti, postavljaju se sljede�i ciljevi:

• do 2012. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odla�e na odlagali�te mora se smanjiti na 75% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.;

• do 2015. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odla�e na odlagali�te mora se smanjiti na 50% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.;

• do 2020. udio biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odla�e na odlagali�te mora se smanjiti na 35% masenog udjela biorazgradivoga komunalnog otpada koji je proizveden 1997.

Na osnovu izvedene analize mo�emo procijeniti, da na podru�ju Grada Umaga godi�nje nastane 3.000 � 5.000 tone bio-razgradljivog otpada. Prema procjeni Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. se udio bio-razgradljivog otpada v pojedinom periodu godine dostigne i do 40%-60% sakupljenog komunalnog otpada.

Bio-otpad je va�na sastavnica biorazgradivog otpada koja se stvara u ku�anstvima (hrana) i na javnim povr�inama (trava, granje i sl.) te ju je potrebno odvojeno sakupljati kako bi se postigao zadani cilj iz nacionalne strategije.

S obzirom na stanje i proces selektivnog sakupljanja komunalnog otpada te na temelju ovoga PGO potrebno je razraditi detaljan program gospodarenja ovom kategorijom otpada u kojem �e se razraditi mjere koje:

• moraju obuhvatiti sva ku�anstva na podru�ju Grada Umaga, • uvode sustav odvojenog skupljanja bio-otpada u turisti�ku i komercijalnu djelatnost (hoteli,

kampovi, apartmani, ugostiteljstvo, itd.),


__________________________________________________________________________________________

• utvr�uju to�ne koli�ine i sastav proizvedenog biootpada u odabranim objektima, na�in odvajanja i odlaganja unutar objekta i/ili izvan objekta, dinamika odvoza, lokacija odvoza, lokacija obrade i sl.

• odre�uju na�in kona�nog postupanja s tako sakupljenih otpadom.

Samo sakupljanje bio-otpada ne predstavlja nikakav uspjeh ukoliko ono zavr�i zajedno s ostalim sastavnicama otpada na odlagali�tu. Zbog toga ovim PGO predla�emo da se:

• Biorazgradivi ovaj otpad selektivno sakuplja. • Na prostoru odlagali�ta �Donji Picudo� omogu�e uvjeti za privremeno skladi�tenje toga

otpada • Postigne dogovor o predaji tog otpada ovla�tenom obra�iva�u toga otpada (kompostiranje). • Selektivni biorazgradivi otpad se predaje na dalju obradu ovla�tenom obra�iva�u.

Pravilnim uvo�enjem, primjenom i nadzorom provedbe svih mjera navedenih u ovoj to�ki Plana gospodarenja otpadom, dugoro�no �e se posti�i zadani ciljevi unutar sustava odvojenog skupljanja komunalnog otpada, �to �e trajno rezultirati smanjenom koli�inom otpada koji se odla�e na odlagali�te.

8.10 Odlagali�te gra�evinskog (inertnog) otpada

Odlagali�te neopasnog i inertnog otpada mora udovoljavati osnovnoj opremljenosti i tehni�ko-tehnolo�kim uvjetima:

• Na ulazu u odlagali�te mora biti postavljen natpis s navedenim imenom odlagatelja, vrste odlagali�ta i radnim vremenom odlagali�ta.

• Odlagali�te mora imati priklju�ak na javnu cestu. • Na ulazu mora biti lokacija zgrade uredske i �uvarske slu�be te 2-3 parkirali�ta. • Mora biti zatvoreno radi kontrole ulaska i izlaska s rampom. • Odlagali�te mora biti ogra�eno najmanje dva metra visokom ogradom. • Stalnim nadzorom treba sprije�iti nenadzirani unos otpada na odlagali�te. • Na podru�ju odlagali�ta moraju se nalaziti dovoljno velike povr�ine za izvo�enje postupaka

preuzimanja i provjere predanog otpada te za parkiranje i okretanje dostavnih vozila. • Mora se osigurati manipulativna povr�ina za okretanje vozila, i u tom okviru lokacija

prihvatno-kontrolne zgrade (mo�e i monta�nog karaktera). • Odlagali�te mora biti opremljeno ure�ajima za sprje�avanje preno�enja pra�ine i ne�isto�a s

transportnih vozila s odlagali�ta na kolnike javnih cesta - prostor za pranje vozila. • Vozilo kojim se dovozi otpad do odlagali�ta otpada mora biti tako opremljeno da se sprije�i

rasipanje otpada, �irenje pra�ine, buke i mirisa. • Poseban se otpad (metalni otpad, plastika, gume, drvo, azbest,itd.) sortira i skladi�ti u

specifi�ne kontejnere. To je otpad kojemu nije mjesto u ovom tipu odlagali�ta i povremeno �e se odvoziti na za to odgovaraju�a odlagali�ta. Kontejneri moraju biti locirani u fizi�ki odijeljenom prostoru od osnovnog tijela odlagali�ta u okviru operativnog dvori�ta pored prihvatno-kontrolne zgrade (monta�ni objekt) s nepropusnom podlogom u obliku korita atestirano za skladi�tenje tvari koje su sastavni dio otpada.

• Osnovni se otpad mora odlagati odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju (zemljani materijal iz iskopa s kamenim materijalom, asfalt i materijal iz nasipa cestogradnje, materijal koji proizlazi iz ru�enja objekata poput cigle, armiranog betona s drvom i sl.).

• Podna povr�ina odlagali�ta treba biti dovoljno nepropusna i otporna na djelovanje uskladi�tenog otpada �to zavisi o ve�oj ili manjoj opasnosti od one�i��enja podzemnih voda.


__________________________________________________________________________________________

• Mora biti opremljeno tako da se sprije�i rasipanje otpada, �irenje pra�ine, buke, mirisa i drugih emisija.

• Mora biti opremljeno ure�ajima, opremom i sredstvima za dojavu, ga�enje i spre�avanje �irenja po�ara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima.

• Na uo�ljivom mjestu skladi�ta, mora biti istaknut »plan djelovanja u slu�aju izvanrednoga doga�aja« koji sadr�i sljede�e podatke: o vrstama otpada koji se skladi�ti; o mogu�im izvanrednim doga�ajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovla�tenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomo�i.

• Skladi�te otpada mora biti ozna�eno natpisom »Skladi�te otpada« s podacima o vrsti otpada koji se skladi�ti, klju�nom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizi�ke osobe i o radnom vremenu.

• Oko ograde odlagali�ta otpada mora biti ure�en protupo�arni pojas �irine 4-6 m. • Na odlagali�tu otpada iza protupo�arnog pojasa mora se urediti vizualno dovoljan visoki

zeleni pojas.

Gradska uprava Grada Umaga ima u planu urediti centar i odlagali�te gra�evinskog otpada. Za zbrinjavanje gra�evinskog otpad na podru�ju Grada Umaga osigurana je nova lokacija Valdemat. Trenutno su u izradi glavni projekti.

Volumen predvi�ene deponije je otprilike 125.000,00 m3. S obzirom na procjenu stvaranja gotovo 12.500 m3 gra�evinskog otpada godi�nje (7.600 tona), navedeni volumen trebao bi biti dovoljan za 10 godina. Po�to godi�nja koli�ina gra�evinskog otpada zavisi od mnogih faktora, procijenjeno je da �e prostor deponije zadovoljiti potrebe narednih 6 godina.

8.11 Sanacija starog napu�tenog odlagali�ta otpada

Uz lokaciju Odlagali�ta komunalnog otpada �Donji Picudo� je i locirano staro napu�teno odlagali�te otpada �Donji Picudo-napu�teno�. To odlagali�te nije u funkciji i na tom odlagali�tu je potrebno provesti i zahtijevanu sanaciju. Sanacija tog napu�tenog odlagali�ta je v pripremnoj fazi. Prema zahtjevima zakonodavstva RH i uvjetima iz gra�evinske dozvole je trenutno v fazi provo�enja tendera za odabir izvo�a�a sanacije.

Prema dostupnim podatcima je procijenjena vrijednost sanacije napu�tenog komunalnog odlagali�ta u Donjem Picudu u iznosu od 9 milijuna kuna. Biv�i deponij u Donjem Picudu prostire se na 40 tisu�a �etvornih metara, a sanacija obuhva�a "zatvaranje" sme�a u posebne folije koje �e ga fizi�ki odvojiti od zemlje. Nakon �to se otpad obradi i pokrije, cijelo �e se podru�je ozeleniti. Projekt je trenutno u fazi javne nabave za izbor izvo�a�a radova (http://www.glasistre.hr/istra/vijest/329869).

S obzirom na stanje i predvi�eni plan sanacije nismo v ovkru ovod PGO predvidjeli posebne mjere i sredstva za sanaciju napu�tenoh odlagali�ta otpada �Donji Picudo-napu�teno�. 9 ORGANIZACIJA PROVEDBE SISTEMA GOSPODARENJA OTPADOM U GRADU UMAGU

9.1 Provedba aktivnosti

KP 6.Maj d.o.o. koji ugovorno obavlja sakupljanje i prijevoz te zbrinjavanje komunalnog otpada na podru�ju Grada Umaga raspola�e s odgovaraju�im kapacitetima opreme i transportnih vozila za provedbu gore opisanog sistema gospodarenja otpadom.


__________________________________________________________________________________________

Predstavnici KP 6.Maj d.o.o. Umag su bili aktivno uklju�eni u izradu PGO, prema tome su predvi�ene mjere izvodljive.

9.2 Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti

Grad Umag kao jedinica lokalne samouprave ima zadatke: • donijeti plan gospodarenja otpadom, • prostorno-planskom dokumentacijom predvidjeti lokacije gra�evina namijenjenih

skladi�tenju, oporabi i zbrinjavanju otpada, • provesti sanaciju i zatvaranje odlagali�ta u skladu s planom gospodarenja otpadom6, • omogu�iti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada opremanjem zelenih

otoka sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, • organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i

planom gospodarenja otpadom, odnosno trajno obavljanje komunalnih djelatnosti na na�elima odr�ivog razvoja,

• sustavno educirati i informirati stanovni�tvo i lokalne upravne strukture • poticati odvojeno skupljanje i razvrstavanje otpada, • stimulirati uporabu ekolo�ki prihvatljivih proizvoda, • osigurati nadzor i uvjete za provedbu mjera za postupanje s otpadom, • dostavljati podatke o otpadu u skladu s propisima.

6 Kapacitet odlagali�ta odgovora prognozi za odlaganje otpada u razdoblju 6-10 godina (KP 6.Maj d.o.o. Umag).


__________________________________________________________________________________________

10 PLAN AKTIVNOSTI I PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVO�ENJE MJERA

Mjera Aktivnost Nositelj Sredstva2011 2012 2013 2014 2015

M1

Uspostavljanje sistema recikla�nih dvori�ta

Grad Umag KP 6 Maj d.o.o

100.000 900.000 300.000

Uspostavljanje sistema zelenih otoka


30.000 190.000 190.000

Sistem prikupljanja komunalnog otpada


30.000 50.000 40.000

M2

Program edukacije (izraditi komunikacijsku strategiju)

Grad Umag10.000 50.000

30.000

Priprema materijala i provo�enje programa

Grad Umag 20.000 20.000 20.000 20.000

20.000

M3

Analiza stanja Grad Umag

KP 6 Maj d.o.o 30.000

Priprema programa optimizacije

Grad UmagKP 6 Maj d.o.o

30.000

Uklanjanje kriti�nih to�aka Grad Umag

KP 6 Maj d.o.o 120.000

M4

Priprema programa povremenog sakupljanja


10.000 10.000 10.000 10.000

Sklapanje dogovora s ovla�tenim organizacijama


5.000 5.000 5.000 5.000

Provo�enje akcije sakupljanja posebnih vrsta

otpada


200.000 200.000 200.000 200.000

M5

Evidentiranje lokacija ilegalnih odlagali�ta

Grad Umag 80.000

Plan sanacije Grad Umag

70.000 70.000 15.000 10.000


__________________________________________________________________________________________

Mjera Aktivnost Nositelj Sredstva 2011 2012 2013 2014 2015

Provedba sanacije Grad Umag 250.000 230.000 180.000

M6 Izrada detaljnog PGO

Grad Umag 45.000

Uspostavljanje sistema prikupljanja bio-otpada

Grad Umag 100.000 150.000 150.000

M7

Izrada dokumentacije Grad Umag

X7

Ure�enje odlagali�ta Grad Umag

X

Uspostavljanje sistema prikupljanja

Grad Umag X

Zna�enje: • M1: Uspostavljen sistem selektivnog sakupljanja te prethodnog sortiranja pred kona�nim odlaganjem. • M2: Edukacija stanovni�tva o izbjegavanju nastajanja otpada i selektivnom odlaganju. • M3: Uspostavljanje sistema sakupljanja i preuzimanja otpada prema potrebama (uskla�en vremenski plan odvo�enja otpada). • M4: Uspostavljanje sistema periodi�nog sakupljanja posebnih vrsta otpada (organizirane akcije). • M5: Sanacija ilegalnih odlagali�ta. • M6: Obrada bio-razgradivog otpada (bio otpad iz kuhinja, kantina i zeleni otpad). • M7: Ure�enje odlagali�ta gra�evinskog (inertnog) otpada.

Informativna procjena potrebnih sredstava za gospodarenje otpadom obuhva�a: tro�kove izbjegavanja nastajanja otpada i edukacije, tro�kove prethodnih radova, tro�kove uspostave sustava gospodarenja otpadom prema ovom PGO. U tro�kove gospodarenja otpadom nisu uzeti u obzir tro�kovi godi�njeg redovnog poslovanja komunalnog poduze�a koje gospodari otpadom, kao ni poduze�a za upravljanje sistema gospodarenja otpadom i eventualnih koncesionara za posebne vrste otpada. Tako�er u analizi nisu uzeti u obzir tro�kovi rada, upravljanja, odr�avanja i kori�tenja postoje�e infrastrukture. Navedeni iznosi su informativna procjena. Na temelju detaljne razrade pojedinih aktivnosti iz ovog PGO biti �e mogu�e procijeniti i visinu potrebnih sredstava.

7 Procjena nije dana. Projekt se izvodi.


__________________________________________________________________________________________

11 PRIJEDLOZI ZA PRA�ENJE REZULTATA I PROMJENA NA PODRU�JU GOSPODARENJA OTPADOM

Gradska uprava Grada Umaga jednom �e godi�nje, najkasnije do 30. travnja teku�e godine, za prethodnu godinu podnositi Izvje��e o izvr�avanju PGO Grada Umaga, a poglavito o provedbi utvr�enih obaveza i u�inkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvje��e dostavlja se Agenciji za za�titu okoli�a te nadre�enom Ministarstvu za�tite okoli�a, prostornog ure�enja i graditeljstva.

Pra�enje rezultata i promjena na podru�ju gospodarenja otpadom izvoditi �e se na temelju indikatora navedenih u sljede�oj tablici.

TABLICA 18: INDIKATORI ZA PRA�ENJE POSTIZANJA CILJEVA PGO GRADA UMAGA

Indikator Izvor informacija i pra�enje Koli�ina sakupljenog komunalnog otpada na podru�ju Grada Umaga.

• Vo�enje evidencije o koli�ini sakupljenog otpada.

• Godi�nji izvje�taj �KP 6.Maj d.o.o. Umag�. Koli�ina odlo�enoga komunalnog otpada na odlagali�tu s podru�ja Grada Umaga.

• Vo�enje evidencije o koli�ini odlo�enoga komunalnog otpada.

• Godi�nji izvje�taj �KP 6.Maj d.o.o. Umag�. Koli�ina selektivno sakupljenih korisnih vrsta otpada na podru�ju Grada Umaga.

• Vo�enje evidencije o koli�ini selektivno sakupljenog otpada.

• Godi�nji izvje�taj �KP 6.Maj d.o.o. Umag�. Koli�ina odlo�enoga biorazgradivog komunalnog otpada.

• Vo�enje evidencije o koli�ini biorazgradivog komunalnog otpada.

• Godi�nji izvje�taj �KP 6.Maj d.o.o. Umag�. Broj ilegalnih odlagali�ta otpada. • Evidencija koju vodi Grad Umag. • Broj provedenih akcija za edukaciju. • Broj eko-otoka (zelenih otoka). • Broj recikla�nih dvori�ta (4x). • Broj odlagali�ta gra�evinskog otpada (1x).

• Evidencija koju vodi Grad Umag.

12 ZAKLJU�AK I PREPORUKE

Plan gospodarenja otpadom je temeljen na Zakonu o otpadu, Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. � 2015. godine i Planu gospodarenja otpadom Istarske �upanije.

Postoje�e stanje gospodarenja otpadom na podru�ju Grada Umaga se mo�e promatrati isklju�ivo kroz gospodarenje otpadom na �irem podru�ju koje obuhva�a Grad Umag te ostale jedinice lokalne samouprave koje su pod okriljem komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag. Sve te jedinice lokalne samouprave mogu razviti zajedni�ki sustav gospodarenja otpadom.

Na temelju provedene analize, mo�e se zaklju�iti da stanje gospodarenja otpadom u Gradu Umag nije pogodno: prisutna su ilegalna odlagali�ta, udio odvojeno sakupljenog otpada je iznimno mali, infrastruktura za selektivno sakupljanje nije ure�ena i sl. Me�utim, prostor za pobolj�anje sustava postoji, i to kroz ve�e ulaganje u edukaciju, to�nije definiranje koli�ina, sastava i tokova svih kategorija otpada, uspostavljenu infrastrukturu za selektivno sakupljanje otpada, te pove�anje odvojeno sakupljenih sastavnica otpada.


__________________________________________________________________________________________

Osnovni cilj uspostave sustava gospodarenja otpadom je ostvarenje trajnog pozitivnog u�inka na okoli�, �to je mogu�e ostvariti koordiniranom primjenom niza mjera:

• mjera za izbjegavanje nastajanja otpada, • mjera za edukaciju stanovni�tva, • mjera za unaprije�enije sustava odvojenog skupljanja otpada, • mjera za unaprije�enije sustava prijevoza otpada, • mjera za saniranje nelegalnih odlagali�ta i • mjera za uspostavu funkcionalnog nadzora sustava.

Prilikom provedbe navedenih mjera poseban se naglasak mora staviti na koordinaciju izme�u svih subjekata (Grad Umag, Grad Novigrad, Grad Buje, Op�ina Brtonigla, Op�ina Gro�njan, Op�ina Oprtalj, komunalno poduze�e, proizvo�a�i otpada, nezavisne udruge, nezavisni stru�njaci, itd.) uz maksimalan stupanj transparentnosti i javnosti.

Nositelj sustava gospodarenja otpadom, Grad Umag, ima i obvezu osiguranja izvora financiranja za implementaciju sustava gospodarenja otpadom. Tro�kovi gospodarenja otpadom su visoki, te je tijekom razdoblja do 2015. godine potrebno osigurati pribli�no 4.500.000 kn.

Budu�i da dosada�nji izvori financiranja ne�e biti dostatni, a postoje�i tarifni sustav ne mo�e pokriti planirane tro�kove, biti �e nu�no planirati kontinuirani postupni rast naknada za gospodarenje otpadom. Naknade je potrebno kontinuirano uskla�ivati, po�tuju�i na�elo «one�i��iva� pla�a», uz uva�avanje nacionalnog plana gospodarenja otpadom koji definira cilj da cijena zbrinjavanja otpadom ne bi smjela biti ve�a od 3% od ukupnog prihoda ku�anstva.

Radi �to kvalitetnije uspostave sustava gospodarenja otpadom potrebno je odrediti plan aktivnosti za uspostaviu prikazanog sustava koji je velikim dijelom ve� odre�en u polgavlju 10. PLAN AKTIVNOSTI I PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVO�ENJE MJERA.

Bitno je naglasiti da se Plan gospodarenja otpadom temelji na nizu pretpostavki na koje ne utje�u samo subjekti unutar navedenih jedinica lokalne samouprave, ve� i mnogo �ire. Navedena �injenica se posebno odnosi na izgradnju �upanijskog centra za gospodarenje otpadom Ka�tijun i implikacijama koje taj centar ima na gospodarenje otpadom na razmatranom podru�ju pa je stoga potrebno krajnje ozbiljno shvatiti nu�nost uvo�enja sustava gospodarenja otpadom temeljenog na zakonskim propisima Republike Hrvatske.

Preporuke za izvo�enje PGO: • odrediti osobu koja �e koordinirati izvo�enje aktivnosti iz ovog PGO, • uspostaviti rad slu�bi svih jedinica lokalne samouprave, • aktivno se uklju�iti u dono�enje strate�kih i provedbenih mjera za rad komunalnog

poduze�a, • uspostaviti evidenciju i povezati podatke o otpadu iz svih dostupnih izvora, • planirati razvoj infrastrukture na temelju vi�egodi�njeg promatranja tokova i koli�ina

otpada, • izvesti sanaciju napu�tenog odlagali�ta �Donji Picudo-napu�teno�.


__________________________________________________________________________________________

• povezati predvi�ena prostorna i infrastrukturna ure�enja dono�enjem strate�kih i provedbenim mjera za gospodarenja otpadom,

• pristupiti povezivanju turisti�kih i sportskih aktivnosti u smislu tra�enja rje�enja za pove�ani udio selektivnog sakupljanja,

• uspostaviti sistem selektivnog sakupljanja komunalnog otpada, • uspostaviti sistem selektivnog sakupljanja bio-otpada, • uspostaviti odr�ivi centar za zbrinjavanje gra�evinskog otpada.

13 LITERATURA

• Strategija gospodarenja otpadom (NN broj 130/05). • PGO I� (Sl. novine I� 14/08). • Program za�tite okoli�a I� (Sl. novine I� br. 1/07). • Plan gospodarenja otpadom na podru�ju I� do 2015. godine (Sl. novine I� 14/08). • Evidencije iz arhiva Komunalnog poduze�a 6. Maj d.o.o. Umag. • Domanovac i Ora�anin, Composition and Quantity of Waste from Tourist Services, VIII.

International Waste Management Symposium Zagreb 2004. • Terenski rad o�ujak 2011 do srpanj 2011. • Informacije sa strane Gradske uprave Umag. • www.dzs.hr ; o�ujak 2011. • www.istra.hr , o�ujak 2011 • http://www.azo.hr/Default.aspx• http://www.6maj.hr/• http://www.istra-istria.hr/• http://www.glasistre.hr/istra/vijest/329869

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Izrada Plana gospodarenja otpadom (PGO) za podru�je Grada Umaga za razdoblje 2011-2019

3/2011

Srpanj 2011

Grad UmagUlica G. Garibaldija 652470 Umag

Kontaktna osoba naru�itelja:Vlatka Posel CeleginDarko Juranovi�

Naru�itelj:

Naslov projekta:

Tema:

Št. projekta:

Datum:Merilo:

Viri:

Izra�iva�dokumenta:

OIKOS održivi razvoj d.o.o. Delta 5/151000 Rijeka Vo�a projekta:Anes Durgutovi�, dipl. inž. geoteh. in rud.

Sura�ivali:Manca Magjar, dipl. ekologDaniela Doubek Grbac, mag. soc.

�� veliki zeleni otoci

�� zeleni otoci

�� mini zeleni otoci

�� reciklažno dvorište

�� deponija

Zeleni otoci, reciklažno dvorište, deponija

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Izrada Plana gospodarenja otpadom (PGO) za podru�je Grada Umaga za razdoblje 2011-20193/2011

Srpanj 2011



Naru�itelj:

Naslov projekta:

Tema:

Št. projekta:

Datum:Merilo:

Viri:





�� zeleni otoci



�� deponija

Zeleni otoci, reciklažno dvorište, deponija

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��


3/2011

Srpanj 2011



Naru�itelj:

Naslov projekta:

Tema:

Št. projekta:

Datum:Merilo:

Viri:




�� ilegalno odlagalište odpada

Prikaz lokacija ilegalnih odlagališta otpada

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��


3/2011

Srpanj 2011



Naru�itelj:

Naslov projekta:

Tema:

Št. projekta:

Datum:Merilo:

Viri:





�� zeleni otoci



�� deponija

tokovi

Shematski prikaz toka odpada

plan gospodarenja otpadom za podru je grada...

Documents