plan i program - italijanski jezik 1

Upload: bokica1407

Post on 14-Feb-2018

250 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 7/23/2019 Plan i program - Italijanski jezik 1

    1/3

    ITALIJANSKI JEZIK 1

    Studijski profil (13) Italijanski jezik, knjievnost i kulturaNaziv predmeta Italijanski jezik 1

    Status predmeta Obavezan predmet (OP)

    Trajanje Jedan semestar

    Semestar Prvi

    ESPB bodovi 3

    Nivo A2

    Koordinator predmeta Prof. dr Julijana VuoE-mail:[email protected]

    Konsultacije: ponedeljak 13-15, kabinet 315

    Saradnik 1 (grupa 1) Saradnik 2 (grupa 2)

    Mr Dragana Radojevi

    E-mail:[email protected]:

    sreda 18.15-19.30, kabinet 520

    Nevena Cekovi

    E-mail:[email protected]:

    petak 13-14, kabinet 520

    Literatura:

    Gramatika: Moderc, S. (2004). Gramatika italijanskog jezika. Beograd: Udruenjenastavnika italijanskog jezika Srbije.

    Udbenik: Vuo, J., Moderc, S., Raspor, Z. (2011). Elementi di lingua italiana. Beograd:Filoloki fakultet / Niki: Filozofski fakultet.Drugi materijal: za vebe iz Italijanskog jezika 1 studenti svake nedelje na asu dobijaju

    odgovarajue zadatke.

    Cilj nastave:

    Sticanje osnovnih znanja o fonetici, fonologiji, leksici, morfologiji i sintaksi italijanskog

    jezika kroz teorijsku i praktinu nastavu.

    Plan izvoenja nastaveNastavna nedelja Lekcije

    1. Italijanska abeceda i glasovi; pravila itanja i pisanja.2. Diftong; triftong; pokretni diftong; hijat; akcenat; podela rei na

    slogove; elisione; troncamento.

    3. Indikativ prezenta pravilnih glagola, povratnih glagola chiamarsii

    trovarsii nepravilnih glagolaessere, avere, stare, dare isapere

    (jednina); line zamenice u funkciji subjekta (jednina); imenice ipridevi (jednina); odreeni i neodreeni lan (jednina); brojevi do100; negacija; predlozi di (za poreklo uz imena gradova),a, in (za

    mirovanje u mestu uz imena gradova i drava), da (za trajanje) iper(za svrhu ili cilj); upitne rei (I).

    mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]
  • 7/23/2019 Plan i program - Italijanski jezik 1

    2/3

    4. Indikativ prezenta pravilnih, povratnih i nepravilnih glagola iz

    prethodne lekcije (mnoina) i nepravilnih glagolafare ibere(jednina i mnoina); line zamenice u funkciji subjekta (mnoina);imenice i pridevi (mnoina); odreeni i neodreeni lan (mnoina);slaganje imenica i prideva; mnoina nepromenljivih imenica (I) iimenica naista; glagol esserci; predlozi s lanom za mirovanje u ilina mestu i za sate (a, da); upitne rei (II).

    5. Indikativ prezenta nepravilnih glagola uscire, udire, andare, venire,tenere, rimanere, scegliere, raccogliere, salire, dire, tradurre, porre,trarre ipiacere, modalnih glagola volere, potere idovere i povratnih

    glagola; vrste povratnih glagola; naglaene i nenaglaene linezamenice u funkcijicomplemento di termine; mnoina imenica iprideva na:co,go,cio,gio,o, io,glio,ea,ca,ga,cia,

    gia,ca iga; prisvojni pridevi i zamenice; neodreeni prideviogni, tutto; dupla negacija; predlozi s lanom: di(posesivno), a, in(za kretanje uz imena gradova, drava i regija), da(za mirovanje ikretanje uz imena ljudi) isu(za mirovanje i za temu).

    6. Graenje priloga; prilozi i pridevi molto, tanto, troppo, poco,

    parecchio; si impersonale (I); si passivante (I); naglaene inenaglaene line zamenice u funkciji complemento oggetto; ci zamesto i uz avere; redni brojevi; predlozi di (za poreklo) i da (zakretanje iz mesta) uz imena drava.

    7. Pripreme za kolokvijum.

    8. Passato prossimoprelaznih, neprelaznih i povratnih glagola;

    prelazna i neprelazna upotreba glagola cominciare,finirei drugih;mnoina nepromenljivih imenica (II); prilozigi/non ancora; razlikau znaenju prideva u zavisnosti od poloaja (nuovo, vecchio, grande,piccolo, alto, basso, povero, semplice, buono, diverso, certo,

    proprio, stesso, amaro).

    9. Slaganje participa prolog s nenaglaenim linim zamenicama ufunkciji complemento oggetto;poloaj nenaglaenih linih zamenicauz modalne glagole i njegov uticaj na slaganje participa i zamenica;

    stare+gerundio; imenice i pridevi mukog roda naa; imenice snepravilnom mnoinom; rod imenica; paronimi i homonimi;partitivni lan (mnoina); pokazni pridevi i zamenice questo iquello; opisni pridevi bello, buono, santo,grande; pridevi i imenice

    za boje; predlozi da(za namenu) i di(za materiju).

    10. Imperfekt; trapassato prossimo; imperfekt ipassato prossimo

    (razliite upotrebe); imperfekt ipassato prossimomodalnih glagola iglagolasaperei conoscere(razlike u znaenju); prisvojni pridevi uz

    imenice sa znaenjem srodstva; apsolutni superlativ prideva ipriloga; vezniciperch, perci iquindi.

    11. Futuro semplice efuturo anteriore; nepromenljive relativne

    zamenice chei cui; partitivni lan (jednina); partitivna zamenica ne;dislokacija direktnog objekta; brojevi od 100 i od 1000; predlog inuz godine i vekove.

    12. Pripreme za ispit.

    13. Pripreme za ispit.

  • 7/23/2019 Plan i program - Italijanski jezik 1

    3/3

    NAIN OCENJIVANJA

    KOLOKVIJUM (30/100)

    Gramatika Prevod na italijanski

    20 (100%) 10 (100%)

    0-12 (60%) = 0 0-6 (60%) = 0

    ISPIT (70/100)

    Pismeni Usmeni40 (100%) 30 (100%)

    0-24 (60%) = 0 0-18 (60%) = 0

    Kolokvijum

    Kolokvijum je predispitna obaveza svakog studenta. Odrava se jedanput u semestru i neponavlja se. Student koji ne izae na kolokvijum nee imati prilike da tokom iste akademskegodine ponovo radi kolokvijum. Student koji nije prisustvovao asovima na kojima je nastavnikdao obavetenja o kolokvijumu i ostalim predispitnim obavezama, duan je da se blagovremenoobrati nastavniku kako bi dobio sve informacije neophodne za ispunjavanje svih predispitnihobaveza.

    Kolokvijum se odrava u drugoj polovini novembra. Nastavnik na asu nekoliko nedeljaunapred saoptava studentima taan datum, vreme i mesto odravanja kolokvijuma. Kolokvijumse sastoji iz dva dela: 1. gramatika; 2. prevod na italijanski. Kolokvijum nosi 30 poena. Nasvakom od dva dela kolokvijuma student mora imati vie od 60% poena koje taj deo kolokvijumanosi da bi na njemu ostvario pozitivan broj poena. U suprotnom se taj deo kolokvijuma boduje sa0 poena. Konaan broj poena na svakom od dva dela kolokvijuma ulazi u ukupan zbir poena zafinalnu ocenu.

    Poeni s kolokvijuma vae za ispite u est ispitnih rokova, tj. zakljuno sa estim ispitnimrokom. Ako student dotad ne poloi ispit, poeni s prethodno raenog kolokvijuma vie ne vae istudent mora ponovo pohaati sve asove Italijanskog jezika 1 i ispuniti sve predvienepredispitne obaveze, to podrazumeva i ponovno polaganje kolokvijuma.

    Ispit

    Student ne moe polagati ispit ako ga nije blagovremeno prijavio na nain opisan na: http://www.fil.bg.ac.rs/lang/sr/studenti/fis/ . Student je u obavezi da se upozna s nainomprijavljivanja ispita i da uplatu sredstava neophodnih za prijavljivanje ispita izvri nekoliko danapre poslednjeg dana prijavljivanja ispita po Kalendaru rada Filolokog fakulteta kako bi tasredstva bila na vreme proknjiena. Ako ta sredstva ne budu proknjiena zakljuno s poslednjimdanom prijavljivanja ispita, student nee moi da prijavi ispit, a samim tim ni da ga polae.

    Ispit se odrava u est ispitnih rokova po Kalendaru rada Filolokog fakulteta. Ispit sesastoji iz dva dela: 1. pismeni; 2. usmeni. Ispit nosi 70 poena. Na svakom od dva dela ispitastudent mora imati vie od 60% poena koje taj deo ispita nosi da bi na njemu ostvario odreeni

    broj poena koji ulazi u ukupan zbir poena za finalnu ocenu. U suprotnom se taj deo ispita boduje

    sa 0 poena.Na svakom od dva dela ispita student mora imati pozitivan broj poena da bi poloio ispit.Ako student na bilo kom od dva dela ispita ostvari 0 poena, nije poloio ispit bez obzira na broj

    poena ostvaren na drugom delu ispita i na kolokvijumu.Na pismenom delu ispita student mora imati pozitivan broj poena da bi bio pozvan na

    usmeni deo ispita. Ako student na pismenom delu ispita ostvari 0 poena, nije poloio pismeni deoispita i ne poziva se na usmeni deo ispita.

    Student moe izai na usmeni deo ispita u onom ispitnom roku u kom je polagao pismenideo ispita i u naredna dva ispitna roka. Vreme odravanja usmenog dela ispita saoptava se napismenom delu ispita. Studentu koji nije poloio usmeni deo ispita u navedena tri roka,ponitavaju se poeni sa pismenog dela ispita, tako da mora ponovo polagati pismeni deo ispita.

    http://www.fil.bg.ac.rs/lang/sr/studenti/fis/http://www.fil.bg.ac.rs/lang/sr/studenti/fis/http://www.fil.bg.ac.rs/lang/sr/studenti/fis/