plan ukupnog razvoja analiza situacije općina...
TRANSCRIPT
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
1
PLAN UKUPNOG RAZVOJA
Analiza situacije
Općina Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
2
SADRŽAJ
1 UVOD ............................................................................................................................................. 5
1.1 ZAŠTO PLAN UKUPNOG RAZVOJA – PUR? ................................................................................ 5 1.2 SAŽETAK PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA ................................................................................. 8 1.3 INTEGRALNI - ODRŽIVI RAZVITAK UNUTAR PUR-A .............................................................. 10 1.4 FINANCIRANJE RAZVOJA JLS-A ................................................................................................ 11 1.5 POVEZIVANJE PUR-A S PLANIRANJEM LOKALNOG PRORAČUNA......................................... 12 1.6 SUDIONICI IZRADE PUR-A ....................................................................................................... 12
2 STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE ................................................................................ 14
2.1 OPĆENITO O OPĆINI ZAGVOZD ............................................................................................... 14 2.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE I OPĆINE ZAGVOZD ................ 14 2.1.2 KLIMATSKE ZNAČAJKE OPĆINE ZAGVOZD ............................................................................. 18 2.1.3 POVRŠINA OPĆINE, BROJ STANOVNIKA I GUSTOĆA NASELJENOSTI ....................................... 19 2.2 GOSPODARSTVO ........................................................................................................................ 20 1.2.1. PREGLED KLJUČNIH GOSPODARSKIH SEKTORA ................................................................. 20 2.2.1.1 Kratki pregled gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije ....................................... 21 2.2.1.2 Obrtništvo općine Zagvozd ............................................................................................... 25 2.2.1.3 Trgovačka društva općine Zagvozd ................................................................................. 26 2.2.2 POLJOPRIVREDA ....................................................................................................................... 28 2.2.2.1 Pedološke značajke ............................................................................................................. 28 2.2.2.2 O poljoprivrednoj proizvodnji .......................................................................................... 29 2.2.3 INSTITUCIJE I STRUČNE SLUŽBE ZA POLJOPRIVREDU I STOČARSTVO TE EDUKACIJSKE
INSTITUCIJE ........................................................................................................................................... 36 2.2.4 POLJOPRIVREDNE UDRUGE I ZADRUGE NA PODRUČJU ŽUPANIJE I OPĆINE .......................... 37 2.2.5 ŠUMARSTVO ............................................................................................................................. 38 2.2.6 TURIZAM .................................................................................................................................. 39 2.2.7 BANKARSTVO I FINANCIJSKE USLUGE ..................................................................................... 39 2.2.8 GOSPODARSKA UDRUŽIVANJA ................................................................................................ 40 2.2.9 RADNA SNAGA – ZAPOSLENOST/ NEZAPOSLENOST .............................................................. 41 2.2.10 STANOVANJE I STANOVNIŠTVO ............................................................................................. 45 2.2.11 SWOT ANALIZA GOSPODARSTVA......................................................................................... 48 2.3 DRUŠTVENE DJELATNOSTI ........................................................................................................ 49 2.3.1 NADLEŽNOSTI .......................................................................................................................... 52 2.3.2 OBRAZOVANJE ......................................................................................................................... 53 2.3.3 KULTURA .................................................................................................................................. 57 2.3.4 ŠPORT I REKREACIJA ................................................................................................................. 63 2.3.5 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ............................................................................................... 64
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
3
2.3.6 VATROGASNA ZAŠTITA............................................................................................................ 65 2.3.7 SWOT ANALIZA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ......................................................................... 66 2.4 ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO ................................................................................................ 68 2.4.1 GOSPODARENJE ČVRSTIM OTPADOM ...................................................................................... 69 2.4.2 ISPUST OTPADNIH VODA.......................................................................................................... 75 2.4.3 ONEČIŠĆENJE PRIRODNIH RESURSA ........................................................................................ 76 2.4.3.1 Onečišćenje zraka ................................................................................................................ 76 2.4.3.2 Onečišćenje vode ................................................................................................................. 76 2.4.3.3 Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala ....................... 77 2.4.3.4 Parkovi prirode i nacionalni parkovi ............................................................................... 78 2.4.4 SWOT ANALIZA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................ 80 2.5 INSTITUCIJE ................................................................................................................................ 81 2.5.1 STRUKTURA DRŽAVNE ADMINISTRACIJE ................................................................................ 81 2.5.2 STRUKTURA ŽUPANIJSKE ADMINISTRACIJE ............................................................................ 82 2.5.3 STRUKTURA ADMINISTRACIJE OPĆINE ZAGVOZD .................................................................. 84 2.5.3.1 Samoupravni djelokrug općine ......................................................................................... 85 1.1.3.2. Tijela Općine Zagvozd .......................................................................................................... 85 1.1.3.3. Ustrojstvo i rad javnih službi ............................................................................................... 86 1.1.3.4. Mjesna samouprava .............................................................................................................. 86 1.1.3.5. Posebni zakoni koji se odnose na Općinu Zagvozd ......................................................... 86 2.5.4 AKTIVNO VOĐENJE PRORAČUNA OPĆINE ZAGVOZD ............................................................ 87 2.5.4.1 Proračun Općine Zagvozd ................................................................................................. 87 2.5.4.2 Transparentni proračunski proces .................................................................................... 87 2.5.5 FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA ........................................................................................... 88 2.5.5.1 Prihodi proračuna Općine Zagvozd ................................................................................. 91 2.5.5.2 Zaduživanje lokalne samouprave ..................................................................................... 92 2.5.5.3 Krediti i druga zaduženja općine Zagvozd ..................................................................... 93 2.5.5.4 Javno-privatno partnerstvo ............................................................................................... 93 2.5.6 KREIRANJE INTERESNIH PARTNERSTAVA ............................................................................... 93 2.5.6.1 Sudjelovanje građana ......................................................................................................... 93 2.5.7 SWOT ANALIZA INSTITUCIJA ................................................................................................. 94 2.6 PROSTORNO UREĐENJE ............................................................................................................. 95 2.6.1 UVOD ........................................................................................................................................ 95 2.6.2 POSTUPAK PROSTORNOG UREĐENJA ...................................................................................... 95 2.6.3 POSTUPAK PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA ...................................................................... 95 2.6.4 PRILAGODBE I UNAPREĐENJA FIZIČKE INFRASTRUKTURE ..................................................... 98 2.6.4.1 Vodnogospodarski sustav ................................................................................................. 98 2.6.4.2 Energetski sustav ................................................................................................................ 99 2.6.4.3 Pošta i javne telekomunikacije ........................................................................................ 100 2.6.4.4 Promet ................................................................................................................................. 101 2.6.5 SWOT ANALIZA PROSTORNOG PLANIRANJA ....................................................................... 105
3 POVEZNICE SA REGIONALNO-OPERATIVNIM PROGRAMOM SPLITSKO-
DALMATINSKE ŽUPANIJE ........................................................................................................ 107
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
4
4 STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD ................................................................ 108
5 MJERE RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD ............................................................................ 109
6 POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-A .................................... 110
6.1 ODGOVORNOST ZA PROVEDBU PUR-A ................................................................................ 111 6.1.1 POSTUPCI UPRAVLJANJA ........................................................................................................ 112 6.1.2 PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ..................................................................................................... 112 6.1.3 ORGANIZACIJA I JAMČENJE TIJEKA INFORMACIJA I RAZMJENE INFORMACIJA ................... 112
7 ZAKLJUČAK............................................................................................................................. 114
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
5
1. UVOD
1.1. Zašto Plan ukupnog razvoja – PUR?
→ Stihijski razvoj nikada nije dobrodošao, jer ne znamo do čega vodi, kako će
utjecati na ukupan život pučanstva na određenom području te u što će pretvoriti bliži
i dalji okoliš. Stihijski razvoj do sada je svuda u svijetu rezultirao negativnim
posljedicama, koje se često ne mogu u kraćem vremenu ispraviti. Daleko veća
sredstva treba utrošiti na ispravljanje negativnih posljedica stihijskog razvoja
određenog područja, nego što bismo utrošili na osmišljavanje i plansko vođenje
razvoja bilo kojeg zadanog područja.
Iz tog razloga se sve države, osobito razvijene, odlučuju na vođeni ili upravljani
razvoj svojih dijelova, što rezultira ukupnim planirano vođenim razvojem cijele
države.
Isto tako je upravljani razvoj bitno „spustiti“ na niže razine, na županije i jedinice
lokalne samouprave ( gradove i općine). Jedinica lokalne samouprave je osnovna
razvojna jedinica koja mora djelatno raditi na svom razvoju i oblikovati ga, te
osigurati kontinuitet upravljanja razvojem. Stručnjaci za gospodarski razvitak
usvojili su strateško planiranje i koriste ga kako bi lokalna zajednica preuzela
odgovornost za svoju gospodarsku budućnost.
→ Također je Vlada RH identificirala potrebu za definiranjem regionalne politike
zbog sve većeg produbljivanja društveno-razvojnih nejednakosti te povećanja
neujednačenosti uvjeta života u različitim dijelovima zemlje kao i među različitim
društvenim skupinama.
Isto tako ta potreba je identificirana jer je to politika EU te je cilj EU socijalna i
ekonomska kohezija tj. smanjenje razlika u stupnju razvijenosti raznih regija unutar
same Unije. Ovaj cilj ostvaruje se pomoću strukturnih i kohezijskih fondova.
Europska regionalna politika izvorno je zajednička politika koja se temelji na
financijskoj solidarnosti kroz spomenute fondove. Ona dopušta prijenos više od 35%
proračuna Unije uglavnom od najbogatijih država članica na najmanje razvijene
regije. Primjena strukturnih i kohezijskih fondova bitno utječe na povećanje
konkurentnosti regije i pridonose poboljšanju života njihovih građana, posebno u
siromašnijim područjima.
„Strategija regionalnog razvoja“ traži od Republike Hrvatske definiranje jasnog
smjera razvoja te za taj isti razvoj osiguranje sredstava, a od nižih razina ( regija,
lokalnih gradova i općina) uključivanje u tako definirani razvoj.
Stoga je bilo potrebno na svim razinama razvoja postaviti sustav koji će omogućit
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
6
planiranje nacionalnog/ regionalnog/ lokalnog razvoja tj. sustava koji će omogućiti:
1. jasno definiranje potreba u razvoju
2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te
3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje
javnih sredstava u pojedina područja.
Izgradnja takvih sustava ključna je i za buduće korištenje europskih fondova – kako
pretpristupnih tako i strukturnih.
Regionalna politika shvaćena je kao integralni dio sveukupne strategije za održivi
nacionalni razvoj i konkurentnost. Štoviše, s obzirom na nastojanja RH da u
potpunosti integrira svoje gospodarstvo i tržište u globalni kontekst, a posebice u
jedinstveno tržište Europske unije, posebno je važno da svi dijelovi zemlje budu
sposobni natjecati se u takvom okruženju.
Održivi društveno-gospodarski razvoj nije moguće postići isključivo programima
koji se oblikuju na središnjoj – nacionalnoj razini, odnosno primjenjujući tzv. pristup
odozgo. Razvojni izazovi razlikuju se od područja do područja i zahtijevaju
specifična rješenja te aktivno uključivanje lokalnih sudionika razvoja te je stoga
potrebno osposobiti lokalne sudionike razvoja kako bi uspješno obavljali ulogu koju
imaju u razvoju svojih područja.
Instrument za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja
županija i širih regija ili programi razvoja manjih područja – gradova i općina.
Budući da je izrađen Regionalno-operativni program (ROP) za splitsko-dalmatinsku
županiju iz gore elaboriranog logično proizlazi potreba za strateškim planiranjem
ukupnog razvoja gradova i općina koji se u sklopu iste županije nadalje nalaze.
Zbog toga je općina Zagvozd prišla provedbi projekta „Plana ukupnog razvoja“.
Plan ukupnog razvoja općine Zagvozd će svim sudionicima razvoja općine
omogućiti dogovor o smjeru budućeg razvoja, a poglavarstvo općine uputiti na
najučinkovitije i najprikladnije projekte, aktivnosti i ulaganja koja odgovaraju tako
definiranom razvoju što nadalje služi kao podloga za predviđanje proračuna –
financijskog plana lokalne samouprave.
Isto tako njegova specifična namjena je odrediti gdje općina ekonomski želi biti u
odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.
Strateški plan ukupnog razvoja utvrđuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti
resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
7
Sveobuhvatan plan obično pripremaju stručnjaci, ali samu strategiju određuje radna
skupina u kojoj će biti zastupljeni svi oni od kojih će se tražiti da provedu plan.
Npr. strateško planiranje razvoja bavi se pitanjima koja utječu na:
1. zapošljavanje
2. prihod
3. privlačenje investicija
4. pristup kapitalu
5. komunalne usluge i
6. prometnu infrastrukturu te
7. na druge čimbenike izravno povezane sa održivim gospodarskim rastom i
napretkom.
Jednako je tako važno to što strateško planiranje rješava samo ona pitanja koja se
mogu promijeniti ili na koje se može utjecati. Usredotočuje se na resurse na koje će
imati utjecaj.
Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog plana razvoja označava slijedeći logičan
korak u strateško-gospodarskom razvoju općine Zagvozd.
Iako hrvatsko zakonodavstvo ne nalaže izradu Plana ukupnog razvoja Općine
općinsko poglavarstvo smatra svojom temeljnom obvezom izraditi razvojni
dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe općine i označiti
početak uspješnog i održivog procesa razvoja.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
8
1.2. Sažetak projekta ukupnog razvoja
Dokument „Strateški plan ukupnog razvoja općine Zagvozd“ je strukturiran u
nekoliko dijelova.
U prvom poglavlju se daju odgovori na pitanja o tome što strateški plan razvoja
predstavlja, tko ga je izradio, kome je on namijenjen, koja je njegova svrha, zašto se
prišlo izradi tog plana, koje su okolnosti prethodile razvoju ovog dokumenta…
U drugom poglavlju se nalazi strukturna analiza postojeće situacije u gradu
Zagvozdu. Analizirana su se slijedeća područja:
1. gospodarstvo općine Zagvozd
2. društvene djelatnosti općine Zagvozd
3. zaštita okoliša općine Zagvozd
4. institucije u općini Zagvozd
5. prostorno uređenje općine Zagvozd
Nakon svakog analiziranog područja nalazi se SWOT analiza, koja sadrži procjenu
snaga, slabosti, prilika i prijetnji tog određenog analiziranog područja.
U trećem poglavlju nalaze se definirane poveznice ROP-a županije sa Planom
ukupnog razvoja našeg grada.
U četvrtom poglavlju se nalazi navedena Strategija razvoja naše jedinice lokalne
samouprave ( Prilog 1).
Unutar Strategije razvoja nalaze se definirani ključni problemi pojedinog područja
iz strukturne analize te ciljeve u razvoju svakog pojedinog područja. Članovi koji
su činili radnu skupinu naveli su važne probleme iz svakog analiziranog područja te
su utvrdili prioritetne probleme koje je potrebno riješiti sukladno značaju koji oni
imaju. Što je neki problem dobio više glasova u glasovanju od strane radne skupine
to je veće njegovo značenje.
Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se
strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za
razvoj grada jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od
mogućnosti koji se pred nju postavljaju.
Nakon definiranih strateških ciljeva prišlo se utvrđivanju vizije u razvoju općine.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
9
Da bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije
– pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.
U petom poglavlju se nalaze navedene i razrađene Mjere/ projekti koje proizlaze iz
Strategije razvoja naše jedinice lokalne samouprave ( Prilog 2).
U šestom poglavlju se nalaze navedeni načini praćenja, monitoringa i ažuiranja
izrađenog Plana ukupnog razvoja.
Sva ulaganja u društveno-gospodarski razvoj općine Zagvozd, bilo od strane
državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnositi će se samo na
one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete, osiguravajući
dosljedan i koordinirani planirani razvoj i upravljanja gradom. Cilj je da se Strateški
plan ukupnog razvoja općine Zagvozd prepozna kao učinkovit okvir za financiranje
jasnih razvojnih prioriteta.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
10
1.3. Integralni - održivi razvitak unutar PUR-a
Cilj planiranja ukupnog razvoja države, regija ili jedinica lokalne samouprave je
integralni tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica
u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja općine Zagvozd.
Integralni razvitak nije usporedno ostvarivanje gospodarskih, socijalnih ( društvenih)
i ekoloških ciljeva već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira svo troje.
Samo uz razumijevanje integracije moguće je kombinirati kratkoročnu svrhu
gospodarskog razvitka koja je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja, sa
srednjoročnom svrhom društvene ravnoteže razvitka te dugoročnom svrhom zaštite
prirodnih bogatstava.
Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u
cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena
razvojna načela i ekološke zahtjeve ( te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi
na dio o zaštitu okoliša). Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci
na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme,
nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U
protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost
razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice
lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša
kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u
21. stoljeću pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i
privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda,
prilagodbe poljoprivrede, očuvanja Jadranske obale, otoka i mora te politike
zapošljavanja. Okoliš se nikada ne smije zaboraviti, okoliš se ne smije ni zbog čega
zanemariti.
Zbog navedenog, u razvoju općine je od vrlo velikog i nužnog značaja u svakom
segmentu važno uključiti zaštitu okoliša kako se sam koncept održivog razvoja ne bi
narušavao.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
11
1.4. Financiranje razvoja JLS-a
Lokalne samouprave odgovorne su za osnovne mreže infrastrukture poput lokalnih
prometnica, objekata za rekreaciju, a u nekim slučajevima i za vodovodnu i
kanalizacijsku infrastrukturu. Trošak uspostavljanja i odražavanja mreža
infrastrukture i usluga u lokalnim samoupravama znatan je i ima tendenciju rasta.
Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme
financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će
učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u
financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja
privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za
infrastrukturu lokalnih samouprava ( javno-privatno partnerstvo).
Tržište za kreditiranje investicijskih projekata lokalnih samouprava u RH je relativno
novo, ali se vrlo brzo razvija. Tržište za komercijalne kredite postaje sve
konkurentnije, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i
međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave
počinje sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno
uvrštenih obveznica i leasing.
Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne
kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj,
Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu
i razvoj (HBOR) imaju dobro razrađene postupke podnošenja i razmatranja zahtjeva
tako da nastoje upoznati lokalne samouprave s tim postupcima i uvjetima za
dobivanje raspoloživih sredstava.
Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjera kao mehanizam
financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva
poput automobila, autobusa i kamiona. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga
lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne
predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku
imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave
budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.
Mogući izvori financiranja za jedinice lokalne samouprave koji su trenutno dostupni
u Hrvatskoj:
domaći izvori financiranja
strani izvori financiranja
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
12
5 osnovnih mogućih izvora financiranja jedinica lokalne samouprave su:
krediti poslovnih banaka
financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing)
izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete)
krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HABOR, Fond za regionalni
razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Hrvatske vode i
Ministarstva vlade RH)
krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija ( Svjetska banka,
Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi
financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).
1.5. Povezivanje PUR-a s planiranjem lokalnog proračuna
U trenutku kada se plan ukupnog razvoja izradi i kada ga usvoji općinsko vijeće
njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako bi se izbjegao vremenski
jaz između razrade programa i provedbe, a time i rascjep dvaju strana iste medalje.
Što je vremenski odmah veći, veći je i rascjep pa je teže povezati dvije strane.
Realizacije programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s
godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.
Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlaze
iz Plana ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva
razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje
planove aktivnosti, koji sadrža projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj
godini.
Izrada proračuna za slijedeću fiskalnu godinu mora biti izravno povezana s izradom
godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između programa ukupnog razvoja i
proračuna je ključan preduvjet uspješnog započinjanja i upravljanja održivim
razvitkom.
1.6. Sudionici izrade PUR-a
Za izradu „Strateškog plana ukupnog razvoja općine Zagvozd“ primijenjena je
suvremena metodologija izrade, vođena radnom skupinom u suradnji sa
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
13
konzultantskom kućom MICRO projekt d.o.o. koja je bila angažirana na istom od
strane općine Zagvozd.
Radnu skupinu su sačinjavali lokalni tim stručnjaka ( 17 članova) pod stručnim
vodstvom načelnika Miroslava Gaće u kojem su bili zastupljeni svi entiteti koji su
relevantni za postavljanje i određivanje plana ukupnog razvoja općine Zagvozd i to:
- Ivan Buljubašić, umirovljenik, predsjednik LU „Zec“
- Boženko Dedić, građevinski tehničar
- Mate Rako, bankarski službenik
- Mario Orlje, obrtnik ugostitelj
- Ivo Buljubašić, upravitelj građevinskih strojeva, poduzetnik
- Dragan Svaguša, trgovački umirovljenik
- Luka Lizatović, obrtnik kamenoklesar
- Marko Zec, trgovac
- Frane Lucetić, učitelj
- Ljubomir Serdarević
- Stjepan Bakota
- Svaguša Mirjana
- Ivan Kristić
- Jure Bakota, poduzetnik
- Matija Čagalj
- Miroslav Gaće Gradonačelnik.
Dokument je proizišao iz radionica i niza diskusija koje su tijekom
studenog 2006. godine održane u općini Zagvozd. Ovim putem
zahvaljujemo svima koji su svojim angažmanom omogućili izradu ovog
dokumenta.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
14
2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE
2.1. Općenito o općini Zagvozd
2.1.1. Geografski položaj Splitsko-dalmatinske županije i općine
Zagvozd
Splitsko-dalmatinska županija, svojim smještajem na središnjem dijelu Jadranske
obale, ima povoljan geografski položaj, reljef i klimu što se pozitivno odrazilo na njen
razvoj te značaj kojeg zauzima u Republici Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija
jedna je od najvećih županija u Hrvatskoj, čije je administrativno i gospodarsko
središte, grad Split drugi po veličini grad u Hrvatskoj.
Splitsko-dalmatinska županija zauzima 14 106,40 km2, od čega na površinu mora
odlazi 9 576,40 km2, a na površinu kopna 4 523,64 km2 ( 8% površine RH). Kopneni
dio omeđen joj je dvjema županijama- Šibensko- kninskom i Dubrovačko-
neretljanskom te susjednom državom Bosnom i Hercegovinom dok morski graniči s
Italijom. Prema popisima iz 2001. godine ukupan broj stanovnika iznosio je 463 676.
Sjedište županije je u Splitu. Županija obuhvaća 16 gradova i 39 općina.
Slika 1. Županije RH i položaj Splitsko-dalmatinske županije u Hrvatskoj
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
15
Županija je sastavljena od:
16 gradova: Hvar, Imotski, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, sinj, Solin, Split, Stari
Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis, Vrgorac i Vrlika
39 općina: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac,
Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Milna, Muć, Nerežišće,
Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac,
Proložac, Pušišća, Runovići, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi,
Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci
Slika 2. Prikaz Splitsko-dalmatinske županije
Reljef županije karakteriziraju tri vrlo različita područja:
- Zaobalje koje karakterizira veliko prostranstvo, te kontinentalna obilježja klime i
reljefa
- Priobalje koje je omeđeno planinama Vilaja, Kozjak, Mosor, Biokovo i more sa
prosječnom širinom pojasa od oko 5 km
- Otočno područje sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena o sa izrazitom
mediteranskom klimom i blagim reljefom.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
16
Županija je niske nastanjenosti, izražen je stupanj urbanizacije koji iznosi visokih
66,9% u 40 naselja gradske strukture, dok u ostalih 319 naselja živi 33% županijskog
stanovništva.
Strukturu prostora županije čine:
- poljoprivredne površine - 991,4 km2 ili 22% od ukupne površine županije;
- šumske površine 2 051,6 km2 ili 45,4% od ukupne površine;
- izgrađene površine 120 km2 ili 2,65%; dok preostalih
- 29,95% županije čine vodene površine, zaštićene cjeline i neplodne površine.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
17
Slika 3. Položaj Općine Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Općina Zagvozd se nalazi unutar prostorne cjeline dijelu Imotske krajine ( kao
prostorne cjeline) u zaobalnoj mikroregiji.
Općina Zagvozd je smještena 173 km istočno od glavnog grada županije Splita, na
sjevernoj strani planine Biokovo. Geografski položaj Općine Zagvozd u unutrašnjem
dijelu Splitsko-dalmatinske županije je povoljan, obzirom na blizinu priobalnog
dijela županije, no loša prometna povezanost još uvijek onemogućava ostvarivanje
gospodarske koristi povoljnog položaja. Značajan impuls gospodarskog razvitka
Općine Zagvozd leži u otvaranju Tunela Sv. Ilija kao poveznice imotske krajine i
makarske rivijere. Realizacija navedenog tunela još je u fazi razmatranja. Otvaranje
tunela otvara mogućnost da izlazak s autoceste Zagreb - Dubrovnik bude na
području Općine što bi se pozitivno odrazilo na razvoj ovog kraja.
Slika 4. Udaljenost Općine Zagvozd od priobalja (30 km)
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
18
2.1.2. Klimatske značajke općine Zagvozd
Klima Splitsko-dalmatinske županije je pretežito blaga mediteranska, koju u
primorskom pojasu zamjenjuje oštrija, submediteranska, a u kopnenim predjelima
kontinentalna i planinska. Klima u Zagvozdu poprima karakteristike kontinentalnih
predjela: duga, sparna, i suha, ljeta, te oštre i hladne zime mahom uvjetovane
spuštanjem hladnog zraka sa Dinare. Nerijetko u ekstremnim kontinentalnim
klimatskim uvjetima dalmatinsko, pa tako i zagvoško područje znaju pogoditi velika
suša i led. Vjetar koji najčešće puše u ovom području svakako je bura. Prosječni broj
sunčanih sati godišnje je 2388. Prosječna vlažnost zraka tipična za ovo podneblje je oko
50%.
Temperaturne prilike u Dalmaciji (2005.g)
Srednja godišnja temperatura zraka priobalja i zaobalja iznosi 15.70 C, a otoka za
stupanj više. Najhladniji kalendarski mjesec u godini je siječanj kada srednja mjesečna
temperatura zraka u priobalju i zaobalju iznosi 7,30 C, a otoka 8,40 C, a najtopliji mjesec
je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom u priobalnom i zaobalnom dijelu od
24,90 C, te na otocima od 24,40 C.
Klima je na sjeveru Hrvatske kontinentalna, centralna Hrvatska ima pretplaninsku i
planinsku klimu, a u primorskom dijelu klima je mediteranska ( sa suhim i toplim
ljetima te vlažnim i blagim zimama).
Zimska temperatura se kreće od 5-10 stupnjeva u priobalju; ljetne temperature od 26-
30 stupnjeva u obalnoj regiji.
Prepoznatljivi vjetrovi su bura, sjeveroistočni vjetar koji donosi hladnoću, maestral koji
je znak lijepog vremena i obično počinje puhati oko 11 sati i jugo, vlažan vjetar koji
puše sa jugoistoka.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
19
2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti
Površina Hrvatske je 56.542 km2 s dodatnom površinom pripadajućih teritorijalnih
voda od 31.067 km2, znači sveukupna površina 87.609 km2.
Stanovnika ima 4.437.460, a glavni grad je Zagreb koji broji 779.145 stanovnika, dok
Općina Zagvozd danas broji 1.642 stanovnika.
Tablica 1. Broj stanovnika mjesta u Općini Zagvozd
NASELJE POPISA BROJ
STANOVNIKA
Biokovsko Selo 99
Krstatice 199
Rastovac 222
Rašćane Gornje 50
Zagvozd 965
Župa 98
Župa Srednja 9
UKUPNO 1.642
Izvor: Državni Zavod za statistiku, Popis stanovništva - općina Zagvozd (2001.)
Općina Zagvozd zaprema površinu od 124,09 km2, prostorno je 5. po veličini među 39
jedinica lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije i čini 0,88% njene ukupne
površine. Iako je prostorno Općina Zagvozd u samom vrhu među općinama Splitsko-
dalmatinske županije bilježi znatno manji broj stanovnika u odnosu na veći broj
prostorno manjih općina (prema broju stanovnika Općina Zagvozd zauzima 29 mjesto
među ostalim općinama). Na području Općine Zagvozd prema popisima iz 2001.
godine živi 1.642 stanovnika, što predstavlja 2,74% stanovništva županije. Prosječna
gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je oko 13,2 stanovnika na km2, što je niže od
državnog prosjeka (78 st/km2) te prosjeka županije (102,1 st/km2).
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
20
2.2. Gospodarstvo
1.2.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora
Gospodarski razvitak pojedinih područja određuju, s jedne strane prirodni elementi
kao što su geografski položaj, raspoloživi resursi, klimatska obilježja te tržišni uvjeti,
tehničko tehnološki napredak i izgrađenost infrastrukture s druge strane. Ključni
gospodarski sektori smatraju se oni sektori koji najviše doprinose razvoju općine. To
znači da znatan broj gospodarskih subjekata obavlja posao unutar iste djelatnosti,
upošljavaju velik broj djelatnika, ostvaruju značajne prihode te doprinose punjenju
proračuna općine. Iako postoje resursi koji bi mogli biti osnova za razvoj određenih
gospodarskih grana promatrat će se trenutno najznačajnije djelatnosti u Općini
Zagvozd.
Gospodarstvu Općine Zagvozd analizirati će se u 5 osnovnih područja, i to:
1) Ugostiteljstvo
2) Transport
3) Trgovina
4) Građevina
5) Poljoprivreda
S obzirom na navedene elemente kao glavni subjekti unutar Općine Zagvozd isticali
su se sljedeće djelatnosti:
1. Ugostiteljstvo
2. Transport
3. Trgovina
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
21
2.2.1.1. Kratki pregled gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije
Tablica 2. Udio pojedinih djelatnosti Splitsko- dalmatinske županije
DJELATNOSTI % Trgovina 44,5
Prerađivačka industrija 25,1
Građevinarstvo 12,4
Promet, skladištenje i veze 5,2
Poslovanje nekretninama 5,2
Turizam 3,6
Ribarstvo 0,9
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,8
Ostale djelatnosti 0,5
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
Graf 1. Djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
22
Industrija
Splitsko-dalmatinska županija ima dugu industrijsku tradiciju i raspolaže
respektabilnim potencijalom. Ova grana gospodarstva ostvaruje udio od 25.1% u
ukupnom prihodu gospodarstva, no i generira 70% ukupnih gubitaka gospodarstva
županije. Daljnji razvoj treba biti utemeljen na modernizaciji tehnologije i koncipiran
na održivom razvoju jer se time postiže industrija koja će biti fleksibilna i konkurentna
svim promjenama i izazovima na svjetskom tržištu.
Brodogradnja
Brodogradnja Splitsko-dalmatinske županije sastoji se od brodogradilišta,
brodoremonta te većeg broja proizvođača koji grade i vrše remont malih plovnih
jedinica.
Brodogradilišta grade sljedeće tipove brodova:- tankeri, product carrierri, bulk
carrierri, kontejnerski brodovi, refrigerate cargo brodovi, putnički brodovi, dokovi i
drugi brodovi i plovni objekti specifičnih namjena.
Brodogradnja Splitsko-dalmatinske županije je usmjerena na zahtjevnije i složenije
projekte, a ne na serijsku proizvodnju. Prilikom izrade projekata svakog novog broda
koriste se domaća i inozemna znanja i dostignuća. Iznos godišnje proizvodnje i
remonta iznosi preko 300 milijuna USD.
Strojogradnja
Proizvodnja strojogradnje uvelike je namijenjena brodogradnji i nautičkom programu.
Proizvodnja obuhvaća razne tipove motora , brodsku i nautičku opremu, alatne
strojeve, naprave, sofisticirane strojarske konstrukcije, servis brodskih i vanbrodskih
motora.
Elektroindustrija
Elektroindustrija Splitsko-dalmatinske županije obuhvaća sljedeće poslove:
projektiranje, konstruiranje, proizvodnja, montaža i ispitivanje elektrouređaja,
elektroničke opreme, solarnih ćelija i solarnih uređaja.
Tekstilna industrija
Tekstilna industrija obuhvaća proizvodnju pamučne trikotaže, rublja i konfekcije i
spada među industrijske djelatnosti koje ostvaruju značajan izvoz.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
23
Prerada plastičnih masa
U preradi plastičnih masa, najznačajnija je proizvodnja auto-dijelova i nautičkog
programa, a prate ih proizvodnja medicinske plastike, program puhane ambalaže,
program za kućanstvo i široku potrošnju, folije, umjetne kože, ambalaže te program za
druge industrije.
Industrija građevinskog materijala
U industriji građevinskog materijala posebno su značajne proizvodnje cementa,
građevinsko- arhitektonskog kamena i gipsa. Proizvodnja cementa ima značajnu
ulogu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske.
Poljoprivreda
Prema statističkim podacima za 2003. godinu, Splitsko- dalmatinska županija
obuhvaća 273.365 ha poljoprivredne površine, što je 8,8% ukupnih poljoprivrednih
površina Republike Hrvatske. Oranice i vrtovi zauzimaju 42.525 ha, voćnjaci 2.879 ha,
maslinici 3.959 ha, vinogradi 6.233 ha, livade 3.054 ha, a pašnjaci 214.715 ha površine.
Poljoprivreda danas traži čvršću vezu s turističkim djelatnostima. Turizam omogućava
nevidljivi izvoz prehrambenih proizvoda njihovim plasiranjem kroz ugostiteljske
objekte.
Turizam
Splitsko-dalmatinska županija je druga županija u RH po ostvarenim dolascima u
2005. godini. Ostvareno je 8 028 642 noćenja ( 14% više nego prošle godine ), od čega
su domaći turisti ostvarili 10,02 % ( 804 837 ), a strani turisti 89,98% ( 7 223 805 )
noćenja.
Trgovina
Djelatnost koja zauzima visokih 45% udjela u ukupnom gospodarstvu županije. Broj
maloprodajnih trgovina na području Splitsko- dalmatinske županije dosegao je brojku
od oko 3.000 i pretežito su koncentrirane u gradskim i prigradskim naseljima, dok
rastući broj seoskih naselja sve više ovisi o pokretnim trgovinama u opskrbljivanju
dobrima za svakodnevnu potrošnju. Razlog tomu je proces depopulacije prostora sa
seoskim naseljima, a koncentracije stanovnika u gradskim i prigradskim sredinama i
uskom obalnom pojasu, čemu se trgovina kao djelatnost u primarnoj funkciji
opskrbljivanja samo prilagođava.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
24
Graditeljstvo
Na području Splitsko-dalmatinske županije danas djeluje 245 tvrtki za izvođenje i 128
tvrtki za arhitektonsko projektiranje visokogradnje i niskogradnje i tvrtke za
proizvodnju kamena, cementa, cigle i željeza. Građevinarstvo je s udjelom od 12 %
treća djelatnost u županiji i ima visoki potencijal s obzirom na stečene reference na
domaćem i inozemnom tržištu.
Gospodarska slika Općine Zagvozd djelomično odgovara prikazanom stanju
gospodarstva županije. U Općini su najzastupljenije djelatnosti trgovina, građevina i
transport, koje su i među značajnijim djelatnostima cijele županije. Udio prerađivačke
industrije u svim djelatnostima unutar županije iznosi 25,1% i druga je najznačajnija
djelatnost dok prerađivačku djelatnost Općine Zagvozd čini samo jedno poduzeće. S
obzirom da je proizvodnja ključna djelatnost u gospodarskom razvoju trebalo bi
usmjeravati napore prema razvoju ove djelatnosti kako na razini općine tako i razini
županije. Trgovina koja zauzima najveći udio u gospodarstvu cijele županije nema
značajniju ulogu s obzirom da se pretežno plasiraju uvezena dobra.
Poljoprivredna proizvodnja Općine susreće se s identičnim problemima kao i županija:
usitnjenost posjeda, needuciranost poljoprivrednika, iseljavanje ruralnih krajeva,
prirodna razvojna ograničenja, nedovoljno razrađene mjere i instrumenti
poljoprivredne politike, nedovoljna institucionalna potpora te nedovoljan broj
poslovnih subjekata u poljoprivredi. Turizam kao značajna djelatnost županije nije
zastupljen unutar Općine iako bi u budućnosti, otvaranjem Tunela Sveti Ilija, mogao
dobiti na značenju.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
25
2.2.1.2. Obrtništvo općine Zagvozd
Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih
djelatnosti radi postizanja dobiti/ dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom
ili pružanjem usluga na tržištu.
Registracija obrta se provodi na način da obrtnik podnosi prijavu za upis u Obrtni
registar koji vodi nadležni županijski ured. Za obrtnike čije je sjedište na području
Općine Zagvozd, ured za gospodarstvo Imotski. Upisom obrta u Obrtni registar
obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja
obrtnice.
Broj registriranih obrta na području Općine Zagvozd je 38 prema podacima Središnjeg
obrtnog registra.
Tablica 3. Broj obrtnika prema pojedinim djelatnostima
Trgovina 7 18,42%
Prijevoz 16 42,11%
Ugostiteljstvo i
turizam 5 13,16%
Građevina 10 26,32%
Ukupno 38 100,00%
Djelatnost
Broj
obrtnika
Udio
pojedinih
djelatnosti
Graf 2. Obrtnici po djelatnostima
Obrtnici - djelatnosti
18%
43%13%
26% Trgovina
Prijevoz
Ugostiteljstvo i turizam
Građevina
Izvor: Obrtnička komora Splitsko dalmatinske županije
U strukturi obrtnika dominiraju:
1. prijevoznici kojih ima ukupno u posljednjoj godini 16; potom slijede
2. građevinari kojih ima 10 i
3. trgovine kojih ima 7.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
26
Proizvodnih obrta na području Općine nema registrirano, dok ugostiteljstvom se bavi
5 obrtnika.
Broj uposlenih osoba u registriranim obrtima je 69, pa se može zaključiti da je
prosječan obrt na području Općine Zagvozd mali obiteljski sa jednim do dva
zaposlenika.
2.2.1.3. Trgovačka društva općine Zagvozd
Trgovačko je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o
trgovačkim društvima. Upis društva u Sudski registar uređen je Zakonom o sudskom
registru i Pravilnikom o načinu upisa u Sudski registar.
Poduzetnici su prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti
upućeni na Trgovački sud u Splitu koji je nadležan za cijelo područje Splitsko-
dalmatinske županije.
U postupku prve registracije i svih ostalih promjena na trgovačkom sudu potrebno je
koristiti usluge javnih bilježnika. Na području Općine Zagvozd trenutno ne postoji
javni bilježnik.
Na području Općine Zagvozd je registrirano 12 trgovačkih društava koji zapošljavaju
102 djelatnika prema podacima Hrvatske gospodarske komore.
Tablica 4. Poduzeća po svojoj veličini Veličina poduzeća Broj poduzeća
Malo 9
Neodređeno 3
Ukupno 12
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
Na području Općine Zagvozd ne djeluje niti jedno poduzeće koje spada u kategoriju
velikih i srednjih poduzeća.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
27
Tablica 5. Prikaz poduzeća koji spadaju u kategoriju malih
Redni
broj Djelatnost Skraćena tvrtka/naziv Zaposleni
1 Trgovina
BIOKOVSKA KOSA,
poljoprivredna zadruga,
u stečaju
0
2 Postavljanje instalacija GRAMET, d.o.o. 3
3 Proizvodnja proizvoda od
plastike i trgovina I.B.S. POLIMER, d.o.o.
1
4 Transport MAMID d.o.o. 2
5 Građevina NOVOGRADNJA-TRANS,d.o.o. 2
6 Trgovina (tehničkim
aparatima) SELAK-PROMET d.o.o.
7
7 Građevina SERDAR-GRAĐENJE d.o.o. 7
8 Građevina ŠKILJO-GRADNJA d.o.o. -
9 Proizvodnja
pozamanterije TKAONICA d.o.o.
9
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata
Tablica 6. Poduzeća kojima veličina nije određena
Redni
broj Djelatnost Skraćena tvrtka/naziv Zaposleni
1 Trgovina (računalima) SILVESTRIA d.o.o. -
2 Poslovanje s
nekretninama VELIKI ZMAJ d.o.o.
-
3 Trgovina na malo
(mješovite robe) ZAGVOŠKA - IMOTSKI d.o.o.
-
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata
Na području Općine Zagvozd djeluje 12 trgovačkih društava koja pripadaju sljedećim
djelatnostima:
i. trgovina
ii. građevina
iii. transport
iv. proizvodnja
Najzastupljenije djelatnosti su trgovina, građevina i transport dok proizvodne
djelatnosti su svedene na samo dvije vrste proizvodnje:
- tekstil, u okviru tvrtke Tkaonica d.o.o.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
28
- plastika, u okviru tvrtke I.B.S POLIMER.
Najveći broj djelatnika zapošljava „Tkaonica“ , njih 9, a zatim je slijede trgovinsko
poduzeće „Selak“ promet te građevinsko poduzeće „Serdar“ građenje sa po 7
zaposlenih.
2.2.2. Poljoprivreda
2.2.2.1. Pedološke značajke
U pedološkom pogledu kako na području županije, tako i na području Općine
Zagvozd najveći dio tala su marginalno pogodna ili potpuno nepovoljna za
poljoprivredu. Tek manji dio može se klasificirati kao srednje pogodno tlo uz veća
ograničenja, a unutar tih cjelina su manja područja osobito vrijednih obradivih tala.
Zagorski pojas, kojeg obuhvaća Općina Zagvozd, smješten je iznad kopnenog
priobalnog područja, iza primorskog brda Biokovo. Ovo je tipično kraško područje
koje sadrži sve karakteristične kraške elemente nepovoljne za razvoj poljoprivrede.
Prevladavaju kamenjari, goleti i siromašni pašnjaci, pa je uočljiv nedostatak obradivih
površina. U obradive površine u Zagori ubrajaju se pedosekvence na zaravljenim
terenima koji obično ne obiluju tlom za obradu. Povoljniji uvjeti za poljoprivredu su u
dolinama i uvalama, gdje se nalazi tlo crvenica. Za poljoprivredu značajne površine su
kraška polja koja su još uvijek izložena eroziji i okršavanju kod izvršenja meliorativnih
radova potrebno je poduzeti sve protuerozijske mjere. Za razliku od kraških polja,
manje poljoprivredne površine razbacane u kršu su znatno raširenije i obično teško
pristupačne. Te površine su nepogodne za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, a
zbog njihove usitnjenosti nije moguće izgraditi pristupne putove i sustave
navodnjavanja.
Prema klimatskim i pedološkim značajkama očito je da se na području Općine
Zagvozd može organizirati mediteranska poljoprivreda, osobito vinove loze.
Postojeće poljoprivredne površine potrebno je sačuvati za buduću kvalitativnu (zbog
oskudnosti površine ne može se govoriti o kvantitativnoj) usmjerenu poljoprivrednu
proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane). Većina poljoprivrednih površina na području
Općine Zagvozd rascjepkana je na manje parcele što je i tipična situacija za krška
podplaninska područja.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
29
2.2.2.2. O poljoprivrednoj proizvodnji
Tablica 7. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim
zemljištem
uku
pno k
oriš
teno
u v
lasniš
tvu
uze
to u
zaku
p
dano u
zaku
p
Splitsko-
dalmatinska
županija
31.953 39.372,03 20.054,39 19.140,15 1.456,18 541,94 19.317,64 146.289
Zagvozd 514 384,28 109,32 108,61 0,71 - 274,96 3.160
Bro
j parc
ela
koriš
tenoga p
oljo
priv
rednog
zem
ljišta
Skupine
poljoprivredn
ih kućanstava
prema
ukupno
raspoloživom
zemljištu
Bro
j kućans
tava
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
Osta
lo z
em
ljište
, ha
Ukupn
o rasp
oloživ
a p
ovrš
ina z
em
ljišta
, ha
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina
Na području Općine Zagvozd postoji 514 poljoprivrednih kućanstva (od ukupno 31
953 na razini cijele županije) koja se bave poljoprivredom, što iznosi 1,61% na razini
županije, koja raspolažu sa sveukupno 384,28 ha poljoprivrednog zemljišta. Veći dio
zemljišta je u vlasništvu članova kućanstva (108,61 ha), dok je ostatak dan u zakup
(0,71 ha). Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište zauzima 109,32 ha površine i
podijeljeno je na 3.160 parcela.
Svako poljoprivredno kućanstvo u prosjeku raspolaže sa (384,28 : 514 kućanstva) 0,75
ha poljoprivrednog zemljišta.
Ostalo zemljište u Općini Zagvozd, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe
(neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorištima, putovima,
kamenolomima, pješčarama, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim
vodenim površinama) iznosi 274,96 ha, a sastoji se od šumskog zemljišta (92,95 ha),
neobrađenog poljoprivrednog zemljišta (115,78 ha) i ostalog zemljišta.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
30
Tablica 8. Broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini
Splitsko-
dalmatin
ska
županija
Zagvozd
36 0
72 1
134 0
945 0
53 0
1.899 14
1.425 2
486 2
196 2
607 4
123 2
1.030 0
svinja
ovaca i koza te ovčjeg i kozjek mlijeka
peradi i jaja
dopunskih djelatnosti i ostalog
Skupine poljoprivrednih kućanstava prema
korištenome poljoprivrednom zemljištu
Broj
kućanstava
koji je ostvario
prihod od
prodaje
žitarica
industrijskog te aromatskog bilja
krmnog bilja
povrća
cvijeća i ukrasnog bilja
voća i grožđa
vina i rakije te te maslinova ulja i
goveda i kravljeg mlijeka
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godina
Tablica 9. Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta
Oranice i vrtovi 4.898,18 24,42% 32,55 29,77%
Povrtnjaci 495,48 2,47% 13,47 12,32%
Livade 2.745,86 13,69% 16,65 15,23%
Pašnjaci 5.258,12 26,22% 23,29 21,30%
Voćnjaci 4.005,30 19,97% 3,41 3,12%
Vinogradi 2.645,73 13,19% 19,95 18,25%
Rasadnici i košaračka vrb 5,72 0,03% - -
Ukupno korišteno
zemljište
20.054,39 100,00% 109,32 100,00%
Neobrađeno zemljište 6.714,37 115,78
Šumsko 11.183,34 92,95
Ostalo 1.419,93 66,23
Sveukupno 19.317,64 274,96
Opis % Zagvozd %Splitsko
dalmatinska
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.
U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Općine Zagvozd koje
iznosi 384,28 ha u poljoprivredne svrhe se koristi malo manje od polovine zemljišta, tj.
109,32 ha.Veliki dio je neobrađeno zemljište 115,78 ha, dok je 92,95 ha šumskog
zemljišta te preostalih 66,23 ha ostalog nepoljoprivrednog zemljišta.
U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta najveći udio imaju oranice i vrtovi sa
32,55 ha, potom slijede pašnjaci sa 23,29 ha i vinogradi sa 19,95 ha.
Udio plantažnih vinograda u ukupnim vinogradima iznosi samo 3,3%, dok plantažnih
voćnjaka na području Općine Zagvozd nema.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
31
Tablica 10. Struktura oranica i vrtova u županiji i Općini Zagvozd
Oranice i vrtovi Splitsko- dalmatinska
županija
% Zagvozd %
Žitarice 2.635,64 49,24% 1,13 2,49%
Krumpir 715,04 13,36% 19,69 43,32%
Mahunasto povrće na suho zrno 36,81 0,69% 0 0,00%Uljano sjemenje i plodovi 0,82 0,02% 0 0,00%
Duhan 0,27 0,01% 0 0,00%
Šećerna repa 0,17 0,00% 0 0,00%
Krmno bilje 648,89 12,12% 11,73 25,81%
Predivo bilje 0 0,00% 0 0,00%
Ostalo povrće 793,24 14,82% 12,9 28,38%
Bilje za uporabu u parfumeriji i
farmaciji
231,92 4,33% 0 0,00%
Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i
sadni materijal
16,88 0,32% 0 0,00%
Ugari 272,9 5,10% 0 0,00%
Ukupno 5.352,58 100,00% 45,45 100,00%
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.
Oranice i vrtovi su zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju te se nalaze pod
sustavom plodoreda. Najveći udio u oranicama i vrtovima na području županije imaju
žitarice, krumpir i krmno bilje, dok na području Općine Zagvozd imaju žitarice,
mahunasto povrće na suho zrno i krmno bilje. Općenito je niska razina površine koja
se koristi za uzgoj voća i povrća, a uzgoj je sveden samo na četiri skupine
poljoprivrednih kultura: žitarice, krumpir, mahunasto povrće na zrno, krmno bilje i
ostalo povrće.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
32
Tablica 11. Struktura vinograda u županiji i gradu
Ukupna površina 2.645,73 100 19,95 100 0,75
Rodna površina 2.602,56 100 19,9 100 0,76
Ukupan broj trsova 14.425 100 180 100 1,25
Broj trsova
sposobnih za rod 14.169 100 179 100 1,26
PLANTAŽNI
VINOGRADI
Ukupna površina 1.111,30 42,00% 0,66 3,31% 0,06
Rodna površina 1.096,18 42,12% 0,66 3,32% 0,06
Ukupan broj trsova 5.282 36,62% 4 2,22% 0,08
Broj trsova
sposoban za rod 5.204 36,73% 4 2,23% 0,08
VINOGRADI-
neplantažirani
Ukupna površina 1.534,43 58,00% 19,29 96,69% 1,26
Rodna površina 1.506,39 57,88% 19,24 96,68% 1,28
Ukupan broj trsova 9.143 63,38% 176 97,78% 1,92
Broj trsova
sposoban za rod 8.965 63,27% 175 97,77% 1,95
Vinogradi % %
Udio vinograda
Općine
Zagvozd u
županiji
Splitsko
dalmatinska
Županija (ha) Zagvozd
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.
Prema popisu poljoprivrede u 2003.g. u Općine Zagvozd se nalazi 0,75% ukupne
površine vinograda županije tj. 19,95 ha. Na razini županije i na razini općine
vinogradi koji su plantažirani imaju vrlo mali udio u cjelokupnoj površini vinograda,
kao što vidimo od 3,31- 3,32% tj. to isto tako znači da od 96,69- 96,68% vinograda
predstavljaju one koji nisu plantažirani.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
33
Tablica12. Voćnjaci masline
Splitsko-
dalmatinska 858.057 744.711 75.733 65.702 263,6 228,48
Općina
Zagvozd 948 677 - - - -
Rodna
površina
Masline
Od toga: plantažne
Broj
rodnih
stabala
Ukupan
broj
stabala
Ukupan
broj
stabala
Broj
rodnih
stabala
Ukupna
površina
(ha)
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.
Na području Općine Zagvozd prema popisu poljoprivrede iz 2003. bilo je 948 stabala
maslina, što je iznosilo 0,11% ukupnog broja maslina u županiji. Na području općine
ne postoji plantažne sadnje maslinika, što upućuje na zaključak da su sve maslina u
posjedu malih obiteljskih gospodarstava na dosta rascjepkanim posjedima.
Broj rodnih stabala je iznosio 677, što je 71,41% od ukupnog broja stabala, dok je na
razini županije taj udio nešto veći, 86,79%.
Općeniti problem u županiji i općini, kako je i vidljivo iz analize je da su
poljoprivredna zemljišta mala i rascjepkana što ne pogoduje učinkovitoj proizvodnji.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
34
Tablica13. Broj i demografija ljudi u poljoprivrednim kućanstvima
RADNA SNAGA
u
poljoprivredni
m kućanstvima
Splitsko-
dalmatinska
županija %
Općina
Zagvozd %
Broj kućanstava 31.953 514
Broj članova
prvih 8
kućanstava 110.022 100 1.450 100
Muški članovi 56.379 51,24 761 59,38
Ženski članovi 53.643 48,76 689 40,62
Demografska
struktura 110.022 100 1.450 100
Do 25 godina 30.223 27,47 308 21,24
Od 26- 34 12.780 11,62 117 8,07
Od 35- 44 14.281 12,98 197 13,58
Od 45- 54 16.231 14,75 217 14,97
Od 55- 64 13.690 12,44 178 12,28
Više od 64
godine 22.817 20,74 433 29,86
Od ukupnog broja stanovnika Općine Zagvozd (1642 stanovnika) njih 1.450 bavi se
uzgojem poljoprivrednih proizvoda što predstavlja 88,3% stanovništva općine.Iako na
području Općine Zagvozd 514 kućanstava obavlja poljoprivrednu proizvodnju samo
njih 27 ostvaruje prihode od svog djelovanja što navodi na zaključak da ostatak
poljoprivrednih kućanstava poljoprivredno djeluje za vlastite potrebe. S obzirom da na
području Općine nema registriranog poljoprivrednog subjekta sva navedena
kućanstva spadaju u kategoriju obiteljskih poljoprivrednih kućanstava (OPG).
Tablica 14. Radna snaga u poljoprivrednim poslovnim subjektima na nivou Županije
Broj poslovnih
subjekata
62
Broj stalno
zaposlenih djelatnika
509 100
Muški članovi 251 49,31%
Ženski članovi 258 102,79%
Demografska
struktura
509 100
Do 25 godina 16 3,14%
Od 26- 34 92 18,07%
Od 35- 44 166 32,61%
Od 45- 54 185 36,35%
Od 55- 64 49 9,63%
Više od 64 godine 1 0,20%
Ukupno 509 100,00%
%Splitsko-dalmatinska
županija
RADNA SNAGA
u poljoprivrednim
poslovnim subjektima
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
35
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.
Struktura radne snage u poljoprivrednim kućanstvima i u poslovnim subjektima je
vidljiva u gornjoj tablici kao i njihova demografska struktura.
Tablica15. Stočna proizvodnja ( uzgoj)
Goveda 8.386,00 1,89% 76,00 1,16% 0,91%
Svinje 24.058,00 5,42% 248,00 3,80% 1,03%
Ovce i koze 65.434,00 14,74% 959,00 14,70% 1,47%
Konji 644,00 0,15% 25,00 0,38% 3,88%
Magarci, mazge i mule 1.413,00 0,32% 32,00 0,49% 2,26%
Kunići 12.503,00 2,82% 119,00 1,82% 0,95%
Perad 318.014,00 71,64% 4.950,00 75,87% 1,56%
Pčelinje zajednice 13.439,00 3,03% 115,00 1,76% 0,86%
UKUPNO 443.891,00 100,00% 6.524,00 100,00%
STOKA, PERAD I
OSTALE ŽIVOTINJE-
poljoprivredna
kućanstva
Splitsko-
dalmatinska
županija
Udio domaćih
životinja Općine
Zagvozd u
županiji% Zagvozd %
Tablica 16. Stočna proizvodnja (poslovni subjekti)
Goveda 5 20,00%
Svinje 3 12,00%
Ovce i koze 1 4,00%
Konji 0 0,00%
Magarci, mazge i mule 0 0,00%
Kunići 1 4,00%
Perad 12 48,00%
Pčelinje zajednice 3 12,00%
UKUPNO 25 100,00%
STOKA, PERAD I OSTALE
ŽIVOTINJE- poslovni
subjekti %
Broj poslovnih
subjekata Splitsko-
dalmatinska županija
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.
U gornjoj tablici je vidljiva zastupljenost uzgoja pojedinih životinja u stočnoj
proizvodnji. I na razini županije i na razini općine najveću zastupljenost u uzgoju
imaju ovce i koze te perad (i kada je riječ o poljoprivrednim kućanstvima i kada je riječ
o poslovnim subjektima), a najmanju goveda, konji, magarci, mule i mazge.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
36
2.2.3. Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te
edukacijske institucije
1. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) je stručna
vladina ustanova u poljoprivredi, nadležna za posredovanje u provođenju
mjera potpore razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ( OPG-a) i
ruralnih prostora u cjelini. Njen cilj je pomaganje obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima pri donošenju odluka kroz osiguranje kvalitetnih
informacija, bolju suradnju sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima
važnim za uspješnu poljoprivredu. U općini Zgvozd ne postoji ured HZPSS-a,
dok u Splitsko dalmatinskoj županiji djeluje 14 savjetnika od kojih su po dva u
Sinju, Braču i Makarskoj i po jedan u Trogiru, Omišu, Splitu, Imotskom,
Vrgorcu, Solinu, Sućurju i Starigradu koji pomažu obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima bilo preko telefona, bilo izlaskom direktno
na teren.
2. Poljoprivredno savjetodavna služba ( gore navedena ) i Hrvatski stočarski
selekcijski centar pružaju stručnu potporu poljoprivrednicima i stočarima.
3. Inicijative za poljoprivredne kredite, investicije i druge mjere za
poljoprivredni razvoj potiču se putem Županijskog odjela za gospodarstvo,
razvitak i obnovu - odsjek za poljoprivredu.
Unatoč naporima Poljoprivredne savjetodavne službe, još uvijek se pruža premalo
usluge i edukacije za seoska gospodarstva i poljoprivredne proizvođače. Mnoge
obiteljske farme odabiru vrstu i količinu usjeva nasumce, bez pravog marketinškog ili
prodajnog usmjerenja.
Temeljni cilj poljodjelske politike je poticanje razvijanje suvremenog, djelotvornog,
konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih
proizvoda, na način koji štite prirodne potencijale. U tu svrhu potrebno je
poljoprivrednicima omogućiti pristup znanju i informacijama pogotovo u segmentu
ekološke proizvodnje.
Posebni vid turističke ponude je seoski turizam, čiji se razvoj potiče poglavito
afirmacijom zaobalnog dijela kroz revitalizaciju sela i “stanova“. Ovaj vid turističke
ponude usko je vezan za poljoprivrednu djelatnost koju je potrebno temeljiti na
tradicionalnim granama proizvodnje i prirodnim posebnostima, te na obiteljskim
gospodarstvima mješovite poljoprivredne proizvodnje.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
37
2.2.4. Poljoprivredne udruge i zadruge na području županije i općine
Tablica 17. Poljoprivredne zadruge u blizini Općine Zagvozd
Zadruge
Poljoprivredna zadruga Biorine
Poljoprivredna zadruga Runovići
Poljoprivredna zadruga Krajina-
Šestanovac
Izvor: Hrvatski zavod zadruga
Na području Splitsko- dalmatinske županije nalazi se sveukupno 45 poljoprivrednih
zadruga i 30 poljoprivrednih udruga. Na području općine djelovala je samo jedna
poljoprivredna zadruga koja je u procesu likvidacije.
Zadruga kao oblik udruživanja nudi najveću stabilnost i sigurnost proizvođaču.
Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog
proizvođača. To će se najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođača
organizirati preradu njegove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem
poluproizvoda. Time bi se ublažio sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene
tijekom godine i stabilizirala ponuda i potražnja. Povećao bi se uz cijenu i obrt kapitala
koji sadašnju poljoprivrednu proizvodnju praktično uništava.
Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u
doradu, preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi
svako seljačko gospodarstvo zasebno. To je osnovni razlog da se grade zadružne
vinarije, uljare, mljekare, hladnjače.1
1 Hrvatski zadružni savez
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
38
2.2.5. Šumarstvo
Tablica 18. Površine šuma na području županije i Općine Zagvozd
Površine šume Ukupno zemljište ha Od toga- šume %
Splitsko- dalmatinska
županija
20.054,39 11.183,34 55,77
Općina Zagvozd 384,28 92,95 24,19
Na području Splitsko-dalmatinske županije 11.183,34 ha zemljišta zauzimaju šume, što
predstavlja 55,77% ukupnog zemljišta županije, dok u općini Zagvozd zauzimaju 92,95
ha zemljišta, što predstavlja 24,19% zemljišta općine i 0,12% ukupnog zemljišta
županije. Šumske površine na području Općine Zagvozd pod jurisdikcijom su
šumarije Imotski.
Tablica 19. Struktura šuma na području Općine Zagvozd
Struktura šumapovršina u ha %
Obraslo 7.071 66,55%
Neobraslo
šumsko
zemljište 3.554 33,45%
Ukupno 10.625
Izvor: Hrvatske šume d.o.o., ispostava Imotski
Prema podacima Hrvatskih šuma, ispostava Imotski površina neobraslog šumskog
zemljišta iznosi 3.554 hektara s udjelom od 33,45% dok je obrasle površine dvostruko
više od neodrasle i zauzima udio 66,55.
Tablica 20. Struktura obraslih površina
Struktura
obraslih
šuma ha %
Visoke šume 723 10,22%
Niske (degradirane
panjače, šikare i
šibljaci) 6.348 89,78%
Ukupno 7.071
Izvor: Hrvatske šume d.o.o., ispostava Imotski
U strukturi obraslih površina dominira nisko raslinje (degradirane panjače, panjače,
šikare i šibljaci) i zauzima udio od 89,78% dok udio visokog raslinja samo 10,22%.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
39
2.2.6. Turizam
Prema podacima Ureda državne uprave Imotski- ureda za gospodarstvo trenutno na
području Općine Imotski nema prijavljenih pružatelja turističkih usluga. S obzirom na
očuvanost okoliša, obuhvat prostora Parka prirode Biokovo, lovnih površina te
manifestacija koje se održavaju tijekom ljetnog perioda Općina Zagvozd ima
potencijala za bavljenje seoskim i lovnim turizmom. Ukoliko bi se otvorio Tunel sv.
Ilija udaljenost Općine Zagvozd od mora iznosila bi svega 5 kilometara što bi dodatno
podiglo atraktivnost ovog kraja i omogućilo razvoj turizma i ugostiteljstva.
2.2.7. Bankarstvo i financijske usluge
Financiranje poduzetništva u Općini Zagvozd se obavlja putem:
1) Programa kreditiranja poslovnih banaka
2) Programa kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvita ( HBOR-a)
3) Programa poticanja poduzetništva koje provode razna ministarstva i jedinice
lokalne uprave i samouprave
U Općini Zagvozd postoji jedna poslovnica banaka i to :
1. HVB Splitske banke koja nudi usluge financiranja i praćenja poslovanja malih
poduzetnika i druga
Kreditni poticaji i potpore poduzetništvu su najvećim dijelom vezani sa programe
kreditiranja putem HBOR -a.
Glavni programi kreditiranja HBOR -a unutar kojim se nalazi veliki broj kreditnih
linija su: „Malo i srednje poduzetništvo“, „Razvitak gospodarskih djelatnosti“,
„Turizam“, Ulaganje u temeljni kapital“, „Financiranje izvoza“ i „Infrastruktura“.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
40
2.2.8. Gospodarska udruživanja
Poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore
(HOK, www. hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).
Članice Županijske komore Split mogu od stručnih službi ove komore dobiti sve
informacije o zakonskim odredbama iz područja ekonomske politike i svih sektora
gospodarstva(trgovina,industrija, turizam, graditeljstvo, poljodjelstvo, nakladništvo
itd), deviznoga, financijskoga i poreznoga sustava, carinskoga sustava s primjenom
carinskih tarifa, bankarstva s podacima o kreditima, informacije o procesu
restrukturiranja i privatizacije hrvatskih tvrtki, mogućnostima investiranja itd.
Osim informiranja članicama pruža i savjete u svezi primjene ISO normi i
unapređenja kakvoće proizvoda i usluga, prezentacije inovacija i patenata, primjene
licencija; savjete i informacije u pogledu mogućnosti otvaranja tvrtki i osnivanja
stranih predstavništava, pravne savjete itd.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
41
2.2.9. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Središnja
služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju iz radnog odnosa
po svim osnovama doprinos uplaćuju 197 osoba sa područja Općine Zagvozd kao što
je i prikazano u tablici 20.
Tablica 21. Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja za
Općinu Zagvozd
Opis
Broj
osiguranika %
Radnici i s njima
izjednačene osobe 102 51,78%
Obrtnici 35 17,77%
Poljoprivrednici 23 11,68%
Samostalne
profesionalne djelatnosti 0 0,00%
Radnici kod samostalnog
obveznika uplate doprinosa 34 17,26%
Ostalo 3 1,52%
Ukupno 197 100,00%
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ( HZMO)
U ukupnom broju osoba koji uplaćuju mirovinsko osiguranje udio vlasnika obrta
iznosi 17,77%, dok udio osoba koji su zaposleni u obrtima iznosi 17,26%.
Poljoprivrednika ima samo 23 i čine udio od 11,68%, dok osoba koje se bave
samostalnom profesionalnom djelatnošću nema.
Najveći broj zaposlenih radi u trgovačkim društvima, njih 102 i čine 51,78%.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
42
Tablica 22. Stanovništvo prema završenoj školi i obrazovnim područjima
Opći program 808 24 - - - - 970
Obrazovanje 1 9 1 - - 12
Humanističke znanosti i
umjetnost 0 2 13 1 - 16
Društvene znanosti,
poslovanje i pravo 51 4 1 - - 63
Prirodne znanosti 0 - 1 - - 1Inženjerstvo,
prerađivačka industrija i
građevinarstvo 160 2 1 - - 172
Poljoprivreda 6 - - - - 6Zdravstvo i socijalna
skrb 9 - 5 - - 15
Usluge 107 1 - - - 108
Nepoznato 10 - 4 - 22 36
Općina Zagvozd 808 368 18 26 1 22 1.399
Ukupno
Osnovna
Škola
Srednje
škola Nepoznato
Više
škole
Visoke
škole
Fakulteti
umjetnosti i
umjetničke
akademije
Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)
Prema popisu iz 2001. na području Općine Zagvozd bilo je 1.399 stanovnika koji su
bili stariji od 15 godina. U strukturi prema završenoj školi i obrazovnim područjima
najviše je bilo onih koji su završili osnovnu školu, njih 808 što je bilo 57,76% i 754 onih
koji su završili srednju školu, što je predstavljalo 26,3% od ukupnog broja onih koji su
stariji od 15 godina. Broj radno sposobnog stanovništva iznosi 879 od kojih je 148
nezaposlenih.
Završenu višu školu ima 18 stanovnika što je bilo 1,29% ukupnog stanovništva, a od
obrazovnih područja prevladavaju usluge, obrazovanje i društvene djelatnosti, dok je
najmanje zdravstvenog i poljoprivrednog smjera te prirodne znanosti.
U ukupnom broju stanovnika koji su stariji od 15 godina 1,93% ima završen fakultet,
njih 27. Humanističke znanosti i zdravstvo je završilo skoro trećina njih, slijede
inženjerstvo, prirodne i društvene znanosti te obrazovanje koje je završilo četvero
osoba.
U nastavku je prikazan pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja i
prema starosnoj strukturi.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
43
Tablica 23. Pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na dan 31.10. 2005.
STUPANJ OBRAZOVANJA
Broj
nezaposlenih Udio
Bez škole i
nezavršena osnovna škola 6 4,05%
Završena osnovna škola 59 39,86%
Srednja škola 81 54,73%
Viša škola, stručni studij 2 1,35%
Visoka škola, akademija,
magisterij, doktorat 0 0,00%
Ukupno 148 100,00%
Graf 3. Struktura obrazovanja stanovništva
Stupanj obrazovanja stanovništva
39,86%
54,73%
4,05%1,35%
Bez škole i
nezavršena osnovna škola
Završena osnovna škola Srednja škola
Viša škola, stručni studij Visoka škola, akademija,
magisterij, doktorat
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje- ispostava Imotski
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Općini Zagvozd bilo je
evidentirano 148 nezaposlenih osoba.
U strukturi je najviše onih koji su završili srednju školu (54,73%) i osnovnu školu
39,86%. Nezaposlenih sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom nema dok
nezaposlenih sa višom školom je dvoje i bez škole šestero.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
44
Tablica 24. Pregled nezaposlenih osoba prema starosnoj strukturi
Godine života
Broj
nezaposlenih %
15- 19 6 4,05%
20- 24 17 11,49%
25- 29 20 13,51%
30- 34 17 11,49%
35- 39 22 14,86%
40- 44 21 14,19%
45- 49 23 15,54%
50- 54 12 8,11%
55- 59 8 5,41%
60- 64 2 1,35%
65 i više 0 0,00%
Ukupno 148 100,00%
Graf 4. Nezaposlenost prema godinama života
Nezaposlenost prema godinama života
11,49%
13,51%
11,49%14,86%
14,19%
15,54%
8,11% 5,41% 4,05%1,35%
15- 19 20- 24 25- 29 30- 34 35- 39 40- 44
45- 49 50- 54 55- 59 60- 64 65 i više
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje- ispostava Imotski
Promatrajući starosnu strukturu nezaposlenih osoba može se zaključiti da je broj
nezaposlenih poprilično ravnomjerno raspoređen. Ipak, moglo bi se izdvojiti broj
nezaposlenih koji imaju od 45- 49 godina kojih ima najviše i to 23, osoba životne dobi
od 40 do 44 godine (21) i onih u skupini od 25-29 godina kojih je 20.
Ono što se još može istaknuti je to da udio nezaposlenih osoba mlađih od 30 godina u
ukupnom broju iznosi 29,05%.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
45
2.2.10. Stanovanje i stanovništvo
Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. napravljene su sljedeće tablice i
analizirano stanovanje na području Općine Zagvozd.
Tablica 25. Stanovi prema načinu korištenja
Splitsko-
dalmatins
ka
županija broj 190.429 162.337 138.491 20.968 2.878 22.498 645 4.949
Zagvozd broj 911 884 553 288 43 15 12 -
m 2 52.742 50.977 33.690 15.379 1.908 1.090 675 -
Uk
up
no
Stanovi za stalno stanovanje
Stanovi koji se
koriste povremeno
Stanovi
u
kojima
se
samo
obavlja
djelatnostukupno nastanjeni
privremeno
nenastanje
ni napušteni
stanovi za
odmor
u vrijeme
sezonskih
radova u
prirodi
Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.
Potrebno je napomenuti da je ovdje izraz stanovi označava sve vrste stambenih
jedinica. Na području Općine Zagvozd 2001. je bio 911 stambenih jedinica što je tada
bilo 0,48% svih stambenih jedinica na području Splitsko-dalmatinske županije. Od
ukupnog broja njih 97,04% služi za stalno stanovanje, dok se ostali koriste za odmor
ili za sezonske radove u poljoprivredi.
U nastavku su prikazani stanovi prema broju osoba na području Općine Zagvozd i u
cijeloj županiji.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
46
Tablica 26. Stambene jedinice prema broju kućanstava, članovima kućanstava i
ukupnom broju osoba
Splitsko-
dalmatinsk
a županija
138.491 459.077 137.566 142.041 925 221 218 467 129
-
ukupni
broj osoba
Broj
prostorija
i objekata
Ostale nastanjene
prostorije i objekti
koji nisu stanovi
stanovi u
kojima
stanuju
samo priv.
prisutne
broj
553 - - -
Zagvozd
553 1.578 553 -
broj
kućanstava
Broj
stanova
broj
kućanstava
broj članova
kućanstava
Nastanjeni stanovi
ukupno
stanovi u kojima
stanuju kućanstva
Kolektivni
stanovi
broj
stanova
broj
stanova
Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.
U Općini Zagvozd je 2001. bilo 553 stambenih jedinica u kojima stalno prebivaju 553
kućanstva dok privremeno prisutnih osoba i kolektivnih stanova nema.
Tablica 27. Struktura stanovništva prema životnoj dobi
Splitsko-
dalmatinska
županija Zagvozd
sv. sv. m ž
463.676 1.642 797 845
38.425 101 47 54
85.585 243 106 137
104.973 299 130 169
118.027 354 156 198
svega (15-49) godina - - - 275
od toga 20-29 godina - - - 67
Radni kontingent 296.386 879 512 367
91.874 554 217 337
66.251 444 174 270
23.480 186 54 132
38,1 44,6 42,3 46,8
77,8 156,5 139,1 170,2
19,9 33,9 27,4 40,1
Spol
Ukupno
0-6 god.
0-14 god.
0-17 god.
0-19 god.
Fertilno žensko
stanovništvo
Indeks starenja
Koeficijent starosti
60 i više godina
65 i više godina
75 i više godina
Prosječna starost
Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
47
Stanovništvo Općine Zagvozd karakterizira proces starenja. Indeks starenja iznosi
156,5 što znači da se 2001. godine udio stanovništva iznad 60 godina u stanovništvu do
19 godina povećao za 56,5% u odnosu na 1991.godinu.
Koeficijent starosti Općine Zagvozd iznosi 33,9, a označava udio stanovništva iznad 60
godina u ukupnom stanovništvu Općine (trećina stanovništva je iznad 60 godina). S
obzirom na gospodarsku sliku ruralnog dijela Splitsko dalmatinske županije
cjelokupno područje , pa tako i Općine Zagvozd, zahvaćeno je procesom iseljavanja
stanovništva mlađe životne dobi.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
48
2.2.11. SWOT analiza gospodarstva
Prednosti Nedostaci
Čistoća zraka, vode i okoliša
Općina Zagvozd zauzima prostor Parka prirode
Biokovo
Prostorni položaj – blizina Splita, Imotskog,
Makarske, plaža, susjedne države
Klimatski uvjeti su pogodni za razvoj turizma
Kulturne i sakralne znamenitosti kao preduvjet za
razvoj turizma
Nezagađenost poljoprivrednih zemljišta kao
preduvjet za razvoj eko turizma
Tradicija Glumci u Zagvozdu (10 godina)
Stara Napoleonova cesta kao preduvjet za razvoj
turizma (segment kao dodatak turističkoj ponudi)
Povoljni uvjeti za razvoj stočarstva i tradicija
stočarstva
Povoljni uvjeti za razvoj voćarstva, uzgoja
ljekovitog bilja i proizvodnje meda, pčelarstva
Tradicija starih obrta (kovači, izrađivači gudačkih
instrumenata, tkanje) proizvodi koji se mogu
plasirati u turizam
Tradicija u obradi kamena
Raznolikost geografske strukture
Endemske biljne i životinjske vrste kao kuriozitet
Prostor za izgradnju uzletno sletne staze za
zmajarenje
Nerazvijena komunalna infrastruktura
Nerazvijena poslovna infrastruktura
Poljoprivredna proizvodnja na malim,
rascjepkanim, ne plantažiranim
posjedima; veliki broj vlasnika parcela
zemljišta;
Ne postojanje „Centra za edukaciju u
poduzetništvu, poljoprivredi, turizmu“
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i
nepostojanje zemljišnika
Proizvodnja ograničena (samo dva
proizvodna poduzeća)
Starost i nedostatak radno sposobnog
stanovništva
Nepostojanje prostornog plana
Događaj Glumci u Zagvozdu nije
komercijalno eksploatiran
Nedovoljno iskorištavanje tradicija
Nedostatak zadruga i udruženosti u
poljoprivredi
Nepostojanje veterinarske stanice i
veterinara u općini
Prilike Prijetnje
Razvoj turizma (seoskog, manifestacijskog,
lovnog, planinarstvo, speleologija, ekstremni
sportovi….)
Izgradnja tunela Sv. Ilija potaknula bi
gospodarski razvoj Općine Zagvozd (turizam,
ugostiteljstvo, stvoriti interes za poduzetničkom
zonom)
Prolaskom autoceste Zagreb - Dubrovnik
znatno će se poboljšati prometna povezanost
Općine Zagvozd s ostalim dijelom Hrvatske
Iskorištavanje poticaja, državnih potpora,
fondova EU (PPDS lll)
Usvajanje prijedloga Masterplana turizma na
nivou županije koji predlaže jedinstveni
Devastacija prostora nestručno
postavljenim i prekomjernim brojem
kamenolomima
Razvoj zagađivačkih industrija u
susjednim općinama
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
49
turistički prostor kao spoj plaže i Biokova
2.3. Društvene djelatnosti
U razmatranju plana razvoja općine Zagvozd potrebno je posvetiti posebnu pozornost
institucijama društvenih djelatnosti. Pod tim podrazumijevamo status i razvoj:
- općinskih udruga i zadruga
- funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
- obrazovanja te
- objekte i institucije koja svojim djelovanjem i postojanjem promiču kulturni
te športski život općine.
Gledano i s makro (nacionalnog i županijskog) i mikro (gradskog ili općinskog)
aspekta, jedinice udruga i zadruga mogu, između ostalog, svojim djelovanjem lančano
utjecati na razvoj. Kooperacija više jedinica istih ili sličnih interesa, djelatnosti i
orijentacija na užem i širem i općine, može vršiti značajan upliv na pozitivnu
promjenu u internom okruženju Općine, ali i cijele manje regije.
Kod presjeka sustava društvenih djelatnosti potrebno je posvetiti posebnu pažnju
sustavu obrazovanja, sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i institucijama istih.
Važno je promotriti potrebu stanovništva za istim, njihovu ''gravitaciju'' za susjednim
općinama u pogledu istih, te nužnost izgradnje, modifikacije ili prenamjene ovakvih
institucija. Zbog izrazite disproporcije u rasporedu stanovništva Zagore, ovakvi se
'zahvati' nameću kao prirodni i logični.
Neposredno i indirektno, obrazovne institucije svojim djelovanjem mogu utjecati na
gospodarstvenu sliku općine. U Regionalnom operativnom programu Županije, kao
jedan od osnovnih županijskih problema generalno se ističe i neadekvatna povezanost
i strukturna neusklađenost obrazovanja s gospodarstvom. Paralelno s tim
zaključkom, važno je sagledati i sustav obrazovanja odraslih na području Općine, te
nužnost izgradnje istog.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
50
Kulturna baština na području čitave Zagore, priobalja i otoka nameće se kao
izvanredan turistički potencijal. Veliki broj gradova i općina na području Dalmacije u
tom pogledu skriva vrijedne istražene i neistražene arheološke lokalitete, stare
sakralne objekte i stambene objekte, zavičajne muzeje, te tradicionalna kulturna
lokalna, regionalna i nacionalna događanja, te manje pučke manifestacije. Ukoliko
postoje isti objekti i događanja, važno je ukazati i na njihov ulogu i udio u ukupnom
razvoju Općine.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
51
Tablica 28. Kategorizacija postojećih institucija i funkcija društvenih djelatnosti
Općinsko središte Naselja
Središnje funkcije Zagvozd Biokovsko Selo Krstatice Rastovac Župa Rašćane Gornje Župa Srednja
Uprava
Općinsko vijeće
Načelnik i
donačelnici
Općinsko
poglavarstvo
Jedinstveni upravni
odjel
Dobrovoljno
vatrogasno društvo
- - - - - .
Udruga građana,
političke stranke i
druge udruge
Udruga građana
Političke stranke
(općinska
organizacija HDZ, te
podružnica HSP)
udruga građana
(Udruga
prijatelja
Biokovskog
Sela)
udruga građana
(Speleološko
društvo
''Krstatice'')
-
Udruga građana
(Etno eko
udruga Vrdol)
- -
Vjerske zajednice
rimokatolička
crkvena župa (Gospa
od Karmela)
pripada župi
Presv. Srca
Isusova
rimokatolička
crkvena župa
(sv. Srce
Isusovo)
pripada župi
Gospe od
Karmela
rimokatolička
župa (Sv. Ivan
Krstitelja)
pripada župi sv.
Ivana Krstitelj
pripada župi sv.
Ivana Krstitelj
Prosvjeta, školstvo i
obrazovanje
Dječji vrtić (Područni
odjel Dječjeg vrtića
Imotski)
Matična osnovna
škola (OŠ Zagvozd)
- područna škola područna škola - - -
Kultura i umjetnost
Dvorana za kulturne
potrebe (Dom
kulture)
- - - - - -
Sport i rekreacija nogometna igrališta - Boćalište - - boćalište -
Zdravstvo i socijalna
skrb
Ambulanta (opće
medicine) Zagvozd
Stomatolog
Ljekarna
- - - - - -
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
52
2.3.1. Nadležnosti
Uprava općine Zagvozd zasniva se na postavkama iz zakonske regulative te
odrednicama Statuta Općine. Ona uključuje:
- Općinsko Vijeće (jedanaest članova)
- načelnika i dva donačelnika
- Općinsko poglavarstvo (pet članova) te
- jedinstveni upravni odjel koji prati i organizira sav informacijski, pravni i
računovodstveni protokol. Zakonski izbori vijeća mjesnih odbora naselja Općine, još
nisu provedeni 2.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno egzistira 2.219 udruga osnovanih i
usuglašenih temeljem Zakona o udrugama. Prije nego se fokusiramo na djelatnosti
udruga u Zagvozdu, potrebno je obratiti pozornost na osnovni problem rada udruga
koji prožima veliki broj udruga na području Splitsko-dalmatinske županije.
Najveći problem u radu udruga jest da je članstvo udruga needucirano za rad u njima,
ciljevi udruga su nejasni, aktivnosti nekontinuirane, a iz tog i drugih razloga veliki
broj udruga egzistira samo na papiru. Udruge se oslanjaju samo na financiranje
jedinica lokalne samouprave, koje nemaju adekvatne programe za rad s udrugama 3.
U mnogim mjestima u Splitsko-dalmatinskoj županiji često je upitna i interakcija
građanske inicijative, ponajviše zbog nedostatka edukacije po pitanju partnerstva.
Trenutno ne postoji dovoljno razumijevanja za razvoj skupnih aktivnosti i
umrežavanje različitih inicijativa. Ukoliko razumijevanje i motivacija postoje unutar
domene građanske inicijative, obično ne postoji stimulacija od strane institucija lokalne
samouprave.
Udruge u općinama Zagore kroz redovite aktivnosti i djelovanja, animiraju sredinu u
kojoj su nastale te organizirano i postupno mobiliziraju njihov razvoj. Općina Zagvozd
bilježi udruge koje aktiviraju pozitivne razvojne promjene, a kao takve važno ih je
navesti u segmentu društvenih djelatnosti Općine. To su:
Planinarsko društvo ''Sveti Jure''
Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu''
2 Izvor: informacije dobivene od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zagvozd 3 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Udruge i partnerstvo): Splitsko
dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
53
Limena glazba Zagvozd
Lovačka udruga ''Zec''
Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd
Udruga prijatelja ''Joško Tomičić''
Speleološko društvo ''Krstatice''
Udruga prijatelja ''Biokovskog Sela''
Etno-eko udruga ''Vrdol''
2.3.2. Obrazovanje
Predškolsko obrazovanje
Premali broj djece u Županiji obuhvaćen je programima predškolskog odgoja i
obrazovanja, a institucije predškolskog odgoja nisu jednako dostupne svima. Na
području Hrvatske situacija je slična. Potrebno je osiguravanje prostornih,
financijskih i kadrovskih uvjeta za uključivanje što većeg broja djece u programe
predškolskog odgoja. Pored toga, jedinice lokalne samouprave trebaju ponuditi i
povoljnije uvjete pohađanja predškolskih ustanova djeci bez oba roditelja, djeci
poginulih branitelja i vojnih invalida domovinskog rata te djeci stalnih korisnika
socijalne pomoći 4.
- Dječji vrtić Imotski/Područni odjel Zagovzd
U pogledu organizacije predškolskog obrazovanja na području Općine Zagvozd
djeluje jedino vrtić koji se nalazi u prostorijama zagvoške osnovne škole. Prvotno je
djelovao u sklopu osnovne škole, a kasnije kao područni odjel Dječjeg vrtića Imotski.
Vrtić uvijek ima jednu odgojnu grupu sa 6-satnim programom. Za školsku godinu
2005./2006. vrtić je imao 23 polaznika. Na površini od 115 m2 smještene su sljedeće
prostorije: igraonica, kuhinja, WC, hodnik s garderobom.
Vrtić nema dječjeg igrališta i trenutno se koriste ona koja su u posjedu škole (jedno
travnato i jedno malo asfaltno).
U okviru punog dnevnog radnog vremena vrtića (samo jutarnja smjena od 7 – 13 sati)
od ponedjeljka do petka radi samo jedna odgojiteljica. Pored nje u vrtiću su zaposleni i
spremačica, ravnatelj, pedagog, tajnik i računovođa koji ne rade puno radno vrijeme.
Program vrtića je sličan programima koji se provode u vrtićima susjednih Općina, a
koji prati osnove programa svih vrtića u Republici Hrvatskoj. Druženja djece
organiziraju se i van vrtića (zajednički izlet u Košute djece i roditelja). Vrtić priprema i
4 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Obrazovanje): Splitsko dalmatinska
županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
54
dječje predstave prigodom božićnih i uskrsnih blagdana, maskenbala te povodom
završne svečanosti s podjelom diploma na kraju školske godine.
Iako bi vrtić u Zagvozdu, nota bene, trebao vlastitu zgradu kako bi svoje prostorije
mogao odvojiti od zgrade osnovne škole, trenutno ne iziskuje neke veće modifikacije
(potrebno je napraviti WC za odgajatelje te odvojiti kuhinju od skladišnog prostora).
Objekt vrtića bi trebao imati poseban ustroj, organizacijsko uređenje i građevinska
rješenja od onog koja su trenutno ponuđena vrtiću u Zagvozdu. Potrebno je fizički
razdvojiti ta dva obrazovna segmenta kako bi se s neovisnosti mogla podići i kvaliteta
njihove cjelodnevne edukacije kojoj stremi obrazovni sustav u Europskoj uniji i u
svijetu.
Osnovnoškolsko obrazovanje
Što se tiče osnovnoškolskog obrazovanja na području Županije, poznato je kako se,
između ostalog kao najveći problemi tretiraju financiranje i organiziranje prijevoza
učenika, te sanacija osnovnoškolskih objekata. Većina osnovnoškolskih objekata je u
vrlo zapuštenom stanju, a osnovne škole su u 2005. po javnom natječaju iskazale
potrebu za sanacijom takvog stanja kako bi se osigurala sigurnost boravka učenika i
nastavnika.
- Osnovna škola Zagvozd5
Zgrada današnje osnovne škole u Zagvozdu izgrađena je 1968. godine. Prije toga
nastava se održavala u Domu kulture koji je sagrađen pedesetih godina dvadesetog
stoljeća. Škola je osmoljetka i trenutno ima 135 polaznika (ravnomjeran odnos dječaka i
djevojčica). Pored matične škole, OŠ Zagvozd vodi i četiri područne i to:
Područnu školu u Rastovcu - kombinacija od prvog do četvrtog razreda (jedan
odjel)
Područnu školu u Krstaticama - kombinacija od prvog do četvrtog (jedan odjel) i
Područnu školu Dobrinče (ne nalazi se na području Općine) - kombinacija od
prvog do četvrtog (jedan odjel)
5 Izvor: podaci su dobiveni od Osnovne škole Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
55
Područnu školu u Slivnu (ne nalazi se na području Općine) – dvorazredna
kombinacija od prvog do četvrtog te posebni odjeli za polaznike od petog do
osmog razreda 6.
Škola je smještena u zapadnom dijelu naselja Zagvozd, a u njezinoj su neposrednoj
blizini: vatrogasni dom, općina, ambulanta, ljekarna, pošta i banka.
Osnovna škola ima tri etaže, ukupne površine 2.400 m2.
Na prvoj etaži su gimnastička dvorana i radionice.
Na drugoj etaži 6 učionica, 4 WC-a knjižnica i prostor za Vrtić (115 m2).
Na trećoj etaži je 5 učionica, 4 WC-a, zbornica i 3 kancelarije.
Dvorište škole zauzima 3.000 m2. Jedan dio dvorišta ekološki upotpunjuje i uljepšava
vrt uređen dalmatinskim biljem, a drugi dio dva školska igrališta (travnato i asfaltno).
Osnovna škola u Zagvozdu treba višenamjensku sportsku dvoranu.
U školi se trenutno ništa ne preuređuje, adaptira niti nadograđuje, ali je potrebno
izvršiti potpunu rekonstrukciju zgrade - posebno krovište, a elektroinstalacija
aluminijska, nema gromobrana i fasadu.
Škola ima 40 zaposlenih (ravnatelja, dva stručna suradnika (pedagoga i knjižničara), 26
učitelja, tajnika, računovođu i devet djelatnika koji rade kao pomoćno tehničko osoblje.
Nastavni plan i program je kvantitativno i kvalitativno sličan programu drugih škola u
susjednim općinama, te se provodi u skladu s predloženim i donesenim programom
Ministarstva. Škola radi od početka rujna do kraja prosinca, te od sredine siječnja do
sredine lipnja. U ostalim periodima, traju praznici i škola ne radi. Dok je zatvorena,
škola preko ljeta, nema drugu namjenu.
Tijekom školske godine organiziraju se druženja učenika na jednodnevnim izletima,
ekskurzijama, te športskim natjecanjima u ovoj i susjednim školama.
Značajne manifestacije koja se događaju u prostorima škole su: Dani kruha, Dan škole,
Sv. Nikola, te božićna i uskrsna priredba.
Učenici škole uključeni su u različite fakultativne aktivnosti: sport, glazbenu školu –
(glazbena škola Imotski, Limena glazba Zagvozd), a sudjeluju i u radu kulturne
udruge ''Glumci u Zagvozdu''. Ipak, prema primjedbama stanovnika Općine,
nedostaju organizirana okupljanja djece van škole jer osim Limene glazbe nema dr.
udruge koja animira djecu tokom godine.
6 Napomena: područna škola Dobrinče i Slivno se ne nalaze na području Općine Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
56
OŠ Zagvozd ima organiziranu nastavu za obrazovanje odraslih za završetak osnovne
škole 7.
Srednjoškolsko obrazovanje i institucije za obrazovanje odraslih
Na području Općine Zagvozd ne postoji srednja škola. Najbliže srednje škole su u
Imotskom (20 km) i sljedeće škole: gimnazije, ekonomska, upravna, tehnička
(elektrotehničari, strojarski tehničar i računalni tehničar), kemijska te obrtnička (frizeri,
kuhari, vozači, vodoinstalateri, bravari, limari, elektromonteri, konobari,
automehaničari i slično). Imotski jednako tako za odrasle osobe nudi i edukaciju u
vidu obrtničkih zanimanja.
Problem obrazovanja u Općini Zagvozd
Obrazovanje na području Općine Zagvozd jedan je od krucijalnih društvenih
problema. Općina Zagvozd samo je jedna u nizu velikog broja jedinica lokalne
samouprave u teškim gospodarskim prilikama koje ne mogu samostalno financirati
predškolsko obrazovanje. Nedostatak su i zastarjeli objekti, namještaj i mala ulaganja u
dodatnu opremu u obrazovnim jedinicama (klupe se i sjedalice u mnogim školama u
Županiji nisu obnavljale u posljednjih 20 godina). Sama Općina Zagvozd trenutno
nema adekvatan ustroj predškolskog obrazovanja (vrtić se nalazi u prostorijama škole,
nema dječjeg igrališta).
Minimalni pomak koji se zasad mora napraviti za razvoj obrazovanja je poboljšanje
postojećih objekata (igralište za dječji vrtić i sportska dvorana za osnovnu školu).
Ustanove predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja moraju imati bar uporišne
preduvjete za kvalitetno obrazovanje svojih polaznika.
Oplemenjivanje obrazovnog sustava nužna je predispozicija za podizanje kvalitete
življenja nekog područja. Razvoja obrazovnog sustava nekog manjeg područja može
stimulirati razvoj njegova gospodarstva. Kod stvaranja korelacije između
gospodarstva i obrazovanja na takvoj mikrorazini, važnu ulogu ima lokalna
samouprava koja mora poticati razvoj edukacije u smjeru privrednih grana za koje
drži da su perspektivne za razvoj Općine.
Na području imotskog kraja, ali i čitave Dalmacije postoje osobe kompetentne da
govore o svojim iskustvima i saznanjima (udruge, zadruge, fakulteti, instituti,
poduzeća), a njihov angažman je poželjan. Organizirani seminari, predavanja i
praktičan rad stručnih osoba za stanovnike Općine traže poticaj jedinice lokalne
samouprave i nužni su kako bi znanjem, novim idejama, rješenjima i motivacijom
7 Izvor: Osnovna škola Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
57
osvježili viziju stanovništva o njihovoj Općini. Ovakav edukativni model neophodan je
za budući razvoj Zagvozda.
2.3.3. Kultura
Stari sakralni objekti8
Sakralni objekti na području Općine vrlo su velike vrijednosti i važnosti jer su nastale
u okolnostima burne povijesti. Crkve Uznesenja Marijina, Sv. Svetih na Butigama i Sv.
Križa u Rastovcu podignute su između 1626. i 1636. godine. U povijesnim spisima
godine 1715. godine Zagvozd se opisuje kao selo jedinstveno i neobično po tome što jedino
u Otomanskom carstvu ima tri crkve9.
Zagvozd je stara glagoljaška župa Imotske krajine. Nekad je obuhvaćala prostor i
današnje župe Medov Dolac sa selima Dobrinče i Medov Dolac. Za vrijeme drugog
crkvenog sabora u Solinu 533. god Zagvozd se spominje prvi put i to pod imenom
Montanense. Glagoljašku župu prvi je opisao Bartul Kačić u izvješću papi Urbanu
VIII., 1626. godine.
Župska crkva Velike Gospe (Uznesenja Marijina)
Sačuvana je predaja s kojom se slažu i stručnjaci kako je crkva zidana 1630 g. Pošto
Turci nisu davali dozvole za gradnju novih crkava osim na mjestima gdje su te već
postojale, možemo zaključiti da je i prije dobivene dozvole postojala crkva. Crkva je
popločana grubo tesanim kamenom, vratnice su rad starih domaćih majstora. Čitava je
pokrivena kamenim pločama kako su se u stara vremena pokrivale sve važnije kuće
(tradicionalna arhitektura). Neki dijelovi crkve renovirani su 1973., a posljednja
restauracija izvršena je pod nadzorom Regionalnog zavoda za čuvanje starina u Splitu.
Sveti križ u Donjem Rastovcu
Po mišljenju stručnjaka crkva je zidana nešto prije crkve Velike Gospe. Nekada je to
bila župska crkva Zagvozda. Restaurirana je 1973. Pokrivena je domaćim kamenim
pločama. Interijer crkve podsjeća na podzemne katakombe prvih kršćana. Na zidu
apside crkve visi umjetnička slika sv. Križa nepoznatog autora iz 16. stoljeća. Prema
stručnim mišljenjima, slika je visoke umjetničke vrijednosti i najstarija takva u
imotskom kraju.
Crkva Svih Svetih na Butigama
8 Izvor: Župe Imotske krajine, Franjevački samostan Imotski, Tisak Slobodna Dalmacija 9 Izvor: informacije višeg kustosa Muzeja hrvatskih arheoloških spomenik, gdina Ljubomira Gudelja
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
58
Iz natpisa s pročelja ove crkvice vidi se da je crkvica posvećena 20. siječnja 1644. Zidovi
crkvice išarani su križevima od posvete. Nad crkvicom su kamene ploče bačvastog
oblika. Crkvica danas služi kao kapela za čuvanje sv. Sakramenta.
Kapela Gospe od Zdravlja u Donjem Rastovcu
Kapelu je svojim novcem zidao don Andrija Lončar za svoju privatnu uporabu uz
rodnu kuću. Ispred kapele nalazi se veliki kameni mlin za masline. Kapelica krije
originalnu škrinju sa starinskim kovanim kvakama i štampanim propovijedima fra
Filipa iz Očevije, fascikul glagolskog brevijara, glagolski misal pisanih latinicom i
glagoljicom. Ovi artefakti nisu sačuvani u cijelosti, ali predstavljaju duhovnu literaturu
glagoljaškog popa.
Sveti Stjepan u Donjem Rastovcu
Crkvica Svetog Stjepana, jedna od najljepših crkvica u Zagvozdu, sagrađena je 1863..
Okićena je stoljetnim kljenom i kostelama. Karakteristični bačvasti svod crkve,
natkrivaju kamene ploče krovišta. U svojoj jednostavnosti, privlači svojim savršenim
proporcijama, golim bijelim kamenom i jednostavnim oltarom.
Arheološki spomenici
Stećci
Stećci su autohtoni srednjevjekovni nadgrobni
spomenici, ukrašeni plastičnim prizorima iz života,
lova, viteških turnira i natpisima. Općina Zagvozd
broji niz ovakvih spomenika pored starih cesta u
mjestima Župa Biokovska, Rastovac i Zagvozd.
Najpoznatiji je stećak sarkofag ''Vukov greb''.
Manastirine
Oko 150 m na istok od crkve Svih Svetih i današnje nove župske crkve nalazi se mjesto
'Manastirine'. To su razasuti veliki blokovi klesanog kamenja, ruševine starog zdanja
franjevačke rezidencije. Za razliku od samostana ova se crkvena rezidencija sukladno
crkvenim zakonima razlikovala od samostana, koji su u imotskom kraju u prošlosti
postojali samo na izvoru rijeke Vrljike i na Otoku na prološkom Blatu.
Dvori Hasan-age Arapovića
Ostaci kule u predjelu koji se zove Turski Klanac. U neposrednoj blizini na Rudinama
vide se ostaci stare kule. Do danas su sačuvana 2 bunara. To su ostaci kule glasovitog
Hasan-age Arapovića. Povijest i priča vezana za ovu povijesnu osobu prenosila se
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
59
generacijama stanovnika Zagvozda, ali i šire sve dok je 1774. nije zapisao talijanski
putopisac i etnograf Alberto Fortis, nazvavši je iliričkom baladom. Walter Scott, J.W.
Goethe, Aleksandar Sergejevič Puškin samo su neka od poznatijih imena koja su
prevodila ovu baladu.
Zagvoška prapovijesna nalazišta
Najstarije tragove prisutnosti ljudi na području Općine Zagvozd skrivaju ostaci niza
prapovijesnih gradina i grobnih gomila-tumula. Brojni prapovijesni objekti nisu
istraživani, kao ni brojne vrtače koje kriju historijske materijalne dokaze. Po
pronalasku primjeraka bizantskog novca (11. stoljeće), dviju grčko ilirskih kaciga,
kamenih sjekira, keramičkih posuda iz brončanog doba lako je zaključiti kako je
zagvoško podneblje veliki arheološki potencijal.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
60
Kulturne manifestacije i događanja
Tablica 29. Tradicionalna godišnja događanja u Općini Zagvozd
MJESEC DOGAĐAJI ORGANIZATOR
Siječanj/
veljača
PUČKE SVEČANOSTI
Pokladna promenada kroz Zagvozd do Doma kulture uz
limenu glazbu
Ožujak/travanj
CRKVENE SVEČANOSTI
Uskrsne svečanosti - prigodni crkveni koncert prigodom
misnog slavlja
Limena glazba
Zagvozd
Lipanj
DRŽAVNI PRAZNIK
Koncert Limene glazbe Zagvozd na Trgu glumaca – budnice
za Dan državnosti
CRKVENE i PUČKE SVEČANOSTI
Dan naselja i župe u Krstaticama (Sv. Ivana Krstitelja) –
limena glazba
Dan Župe –župa Presveto Srce Isusovo (crkva sv. Ivana
Krstitelja) – limena glazba
Limena glazba
Zagvozd
Ribarska noć u Zagvozdu – pučka fešta
Srpanj/kolovoz
KULTURNI DOGAĐAJI
Glumci u Zagvozdu – zagvoški događaj godine, kazališne
predstave, koncerti, folklorne priredbe, izložbe
CRKVENE i PUČKE SVEČANOSTI
Dan Općine Zagvozd i zaštitnice Gospe od Karmela
KU Glumci u
Zagvozdu
Kolovoz
SPORTSKI PROGRAM
Ženski malonogometni turnir – trodnevni turnir
humanitarnog karaktera
Članovi udruge
Limena glazba
Zagvozd
Prosinac
OSTALE PRIREDBE
Darovi sv. Nikole – glazbeno scenska priredba, darovi za
djecu
Limena glazba
Zagvozd
CRKVENE SVEČANOSTI
Božićni koncert – jedno satni koncert Limene glazbe u crkvi
Gospe od Karmela
KU Glumci u
Zagvozdu.
Limena glazba
Zagvozd,
Osnovna škola
Zagvozd
Glumci u Zagvozdu
Kulturna manifestacija Glumci u Zagvozdu tradicionalno se već osam godina održavala
u Zagvozdu. Ova kulturna priredba festivalskog karaktera okuplja eminentne
kazališne i glazbene umjetnike, folklorne skupine te općenito estradne zvijezde iz cijele
Hrvatske. Manifestacija tradicionalno traje od kraja lipnja/ srpnja do sredine kolovoza.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
61
Povodom ''Glumaca u Zagvozdu'' održavaju se besplatne kazališne predstave, izložbe,
koncerti, te folklorne priredbe. U početku je realizacija ideje o kazališnim događanjima
na području Općine zahtijevala tek skroman budžet i entuzijazam Vedrana Mlikote i
Darke Ćurde, idejnih tvoraca manifestacije, te njihovih prijatelja i kolega glumaca.
Širo Guberina, Josip Genda, Zijah Sokolović, Ecija Ojdanić, Goran Višnjić, Arijana
Čulina, ansambl Lado, Miroslav Škoro neka su od vrlo poznatih imena koja su do sada
gostovala u Zagvozdu. Velika zasluga opstanka manifestacije pripada i svim
mještanima koji su pripomagali njezinoj organizaciji (primjerice, kako Zagvozd nema
hotela, mještani su u tu svrhu prilagođavali svoje domove).
Kada se 2001. g. ova manifestacija pokazala kao ozbiljna, atraktivna, tradicionalna u
svojoj realizaciji, zauzela je svoje mjesto u kulturnom životu Hrvatske, pa se logično
ukazala i potreba za efikasnijom i kvalitetnijom organizacijom susreta. Iste je godine
osnovana i Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu'', logistička baza organizacije
susreta.
Medijskom promocijom ''Glumci u Zagvozdu'' danas su postali najveća zagvoška
atrakcija. Trg ispred zagvoškog Doma kulture, na kojem se i održavaju predstave, u
čast njegovih sudionika i organizatora nazvan je "Trgom glumaca". Danas je ova
manifestacija najživlji segment kulturnog i turističkog života Zagvozda tijekom kojega
Zagvozd pohodi oko 30.000 posjetitelja.
- Dan Općine
16. srpnja, Župa Zagvozd slavi Gospu od Karmela, svoju nebesku zaštitnicu. Isti je dan
i Dan Općine Zagvozd. Proslava započinje prvom jutarnjom misom, te svečanom
procesijom u kojoj djevojke u bjelini pronose cvijećem urešen Gospin kip kroz mjesto.
Uz marijanske pjesme i zagvošku limenu glazbu, Gospa se unosi u novu župnu crkvu
u središtu mjesta, gdje se obično nastavlja svečano misno slavlje. Ovakvo crkveno
slavlje karakteristično je za mnoga mjesta dalmatinskog podneblja koja slave dan
zaštitnika grada ili općine. Dan Općine Zagvozd održava se tijekom ''Glumaca u
Zagvozdu'' i ovakva se svečanost odlično uklapa u cijeli kompleks događanja koja
obilježavaju ljetno razdoblje u Zagvozdu, upotpunjavajući i animirajući turističku
ponudu Općine. Večernje slavlje Dana Općine već tradicionalno nekoliko godina za
redom obilježavaju koncerti poznatih domaćih glazbenih imena.
- Ribarska noć u Zagvozdu
Iako atipična za naselja u Zagori, ribarska noć u Zagvozdu već se pet godina održava
na području Općine. Ova pučka fešta započela je kao komorna rođendanska zabava, a
postupno se pretvorila u pravu turističku atrakciju, na kojoj je, prema navodima
prisutnih stanovnika Općine, 2005. godine prisustvovalo i oko dvije tisuće ljudi. Kod
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
62
organizacije ribarske noći, jela, pića i svu potrebnu logistiku osiguravaju sponzori i
mještani, a organizacija samog događaja plod je volonterskog rada i entuzijazma
mještana Zagvozda. Na Ribarskoj noći sudjeluju i glazbene skupine iz različitih
krajeva Hrvatske, koji uveličavaju ovu manifestaciju svojom nazočnosti i glazbenim
izvedbama.
Kulturne udruge
Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu''
KU ''Glumci u Zagvozdu'' registrirana je 2001. godine iako je s organizacijom
kulturnog događanja ''Glumci u Zagvozdu'' započela još 1998. godine. Udruga brine o
kulturnim i zabavnim događanjima Općine, a prioritet njezina djelovanja je
organizacija spomenute ljetne kulturne manifestacije. Zahvaljujući organizaciji ovog
značajnog kulturnog događanja tijekom srpnja i kolovoza kroz Zagvozd prodefilira
nekoliko desetaka tisuća posjetitelja s područja čitave Hrvatske. Rad u KU ''Glumci u
Zagvozdu'' je volonterski, i isključivi je plod entuzijazma i volje svih stanovnika
Zagvozda.
Udruga prijatelja ''Joško Tomičić''
Udruga okuplja prijatelje Joška Tomičića koji organiziraju koncerte i gostovanja
glazbeno - scenskih skupina u spomen na pokojnog glazbenika i poznatog
Zagvožđana.
Limena glazba ''Zagvozd''
Limena glazba Zagvozd djeluje od 1997. Od ukupno 36 članova, aktivno je 14 puhača.
Članovi udruge prate sva važnija događanja na području Zagvozda. Osim glazbenih
nastupa na području Zagvozda, udruga posljednje dvije godine organizira ženski
malonogometni turnir od organizacije kojeg su prihodi namijenjeni u humanitarne
svrhe. Udruga Limene glazbe Zagvozd sviranju trube obučava svoje najmlađe članove
(osnovnoškolski uzrast), a o njima i ovisi budućnost i opstanak ove zagvoške udruge.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
63
2.3.4. Šport i rekreacija
U domeni Općine Zagvozd gotovo da nema sportskih udruga, a postoje tek dva
sportska objekta (od kojih je tek jedno nešto veće nogometno igralište - 50x100 m).
Kako je među mlađim naraštajima (predškolska i osnovnoškolska populacija)
ustoličen interes za sportske aktivnosti i igre, izgradnja objekta za ovu namjenu nužna
je kako bi nadoknadila potrebe istih, ali i ojačala siromašan sportski život na prostoru
Općine. Poticaj svakako treba doći od strane lokalne Uprave i Županije. Iako Županija
trenutno ne može financirati izgradnju neke tipske sportske dvorane, s obzirom na
financijsku preopterećenost u sanaciji i izgradnji objekata u osnovnom i srednjem
školstvu, na postojećem nogometnom igralištu koje se nalazi u blizini škole mogu se
napraviti izvesti neke modifikacije i poboljšanja.
Zagvozd
Lovačka udruga ''Zec''
Lovačka udruga ''Zec'' postoji već više od 50 godina, a svojim reguliranim djelovanjem
doprinosi uspostavi ekološke i prirodne ravnoteže zagvoškog zaleđa. Udruga okuplja
oko 250 – 300 lovaca, te stvara program razvoja lovstva u lovištu i gospodari lovištem
po načelu zaštite i čuvanja divljači. Udruga surađuje i s drugim lovačkim društvima na
području Hrvatske, a bila je i domaćin izložbi lovačkih trofeja i susreta lovaca. Lovci
lovačke udruge ''Zec'' više nemaju pod ingerencijom atraktivno biokovsko lovište koje
su napučili 'lovački' zanimljivom divljači kao što su mufloni, divokoze i divlje svinje.
Danas je udruga u posjedu lovišta Zagvozd (7.500 hektara) i državnog lovišta Osoje
(3.500 hektara). Udruga je u posjedu nekoliko lovačkih koliba i nema vlastiti lovački
dom, koji će joj u bližoj budućnosti nedostajati ukoliko namjerava utjecati na razvoj
lovnog turizma na području Općine.
Planinarsko društvo ''Sv. Jure''
Društvo postoji već 10 godina, djeluje na volonterskoj bazi od 96 članova i zahvaljujući
njihovom entuzijazmu i simboličnim donacijama, pomaže u razvoju ove vrste
rekreativnog turizma na području Zagvozda. U posjedu društva je i planinarski dom
koji u jednakoj mjeri i relativno često posjećuju i domaći i strani turisti. Prema riječima,
predsjednika društva, koji je ujedno i predsjednik lovačke udruge ''Zec'', planinu
Biokovo i planinarsko društvo često posjećuju speleolozi, biolozi i alpinisti.
Krstatice
Speleološko društvo Krstatice
Stručni speleološki rad i speleološka istraživanja djelatnost su speleološkog društva
Krstatice. Društvo okuplja i organizira druženja speleoloških radoznalaca i stručnjaka.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
64
2.3.5. Zdravstvo i socijalna skrb
U nizu aktualnih problema sustava zdravstva i socijalne skrbi Splitsko – dalmatinske
županije svakako treba izdvojiti:
porast troškova medicinskog materijala i vanjskih troškova
problem naplate potraživanja od HZZO-a;
zastarjeli objekti (u svim objektima u vlasništvu Županije) rekonstrukcija i
adaptacija kojih je nužna;
nezadovoljavajuća pokrivenost Županije službama hitne medicinske pomoći,
sanitetskim vozilima
nedovoljni kapaciteti u ustanovama socijalne skrbi.
nezadovoljavajuća razvijenost različitih oblika pomoći kroz vaninstitucionalni
sustav skrbi 10
- Dom zdravlja Imotski/Ambulanta Zagvozd
Prema riječima, djelatnice ambulante Zagvozd, doktorice opće prakse, ambulanta
Zagvozd kao institucija primarne zdravstvene zaštite djeluje kao ogranak Doma
zdravlja u Imotskom. Smještena je u centru Općine, a sa radom je počela sedamdesetih
godina. U ambulanti rade dvije doktorice opće medicinske prakse, dvije medicinske
sestre, laborantica i stomatolog. U zgradi se nalazi i apoteka. Iako ispravni, oprema i
inventar ambulante su već zastarjeli. Regularno radno vrijeme ambulante u jutarnjoj
smjeni je od 7:30 do 14:30, a u popodnevnoj smjeni od 13:30 do 20:30, iako su njezini
djelatnici u stanju 24-satne pripravnosti.
Trend porasta privatnih i dobro opremljenih zdravstvenih ustanova na području RH i
Splitsko dalmatinske županije, zasjenjuju problemi objekata javnog zdravstva. Osim
što velikim financijskim poteškoćama izazivaju ozbiljne probleme u financiranju
modernizacije svojih objekata i opreme, uzrokuju i pad zdravstvenog standarda u
Županiji. Loša briga o zdravlju i zdravstvenim uslugama na regionalnoj razini govori
kako bi se trebalo više poraditi na osiguranju njihove kvalitete i dostupnosti.
Na prostoru Općine Zagvozd trenutno ne postoji niti jedna ustanova za socijalnu skrb.
Ovakvi uvjeti nisu pogodni za egzistenciju osamljenih starih i nemoćnih osoba na
području Općine Zagvozd. Nedostatak nije samo u kapacitetima ustanova socijalne
skrbi, nego i u deficitu izvaninstitucionalnoj skrbi (npr. pomoć starijim osobama u
vlastitim domaćinstvima). Ti se oblici, između ostalog, mogu se manifestirati kroz
udruge ili društva koje će moći pružati takvu vrstu usluga. A oni također sastavni dio
proaktivne demografske politike za zdraviji i dinamičniji život Općine.
10 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Zdravstvo i socijalna skrb): Splitsko
dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
65
2.3.6. Vatrogasna zaštita
Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd
DVD Zagvozd, volonterska je vatrogasna jedinica službeno registrirana 1978., ali
važno je istaknuti da prvi zagvoški vatrogasci organizirano djeluju još od 1964. godine.
Prema riječima, dozapovjednika DVD-a Jakova Čaglja, DVD Zagvozd ima oko
četrdesetak članova. DVD Zagvozd u suradnji s njima sudjeluje u gašenjima požara na
području čitave Splitsko-dalmatinske županije. Mali požari i požarne stihije na
području Imotske krajine vrlo su učestale, pogotovo u ljetnom razdoblju i na području
Biokova. DVD trenutno u posjedu ima tri 3 vatrogasna vozila, a u planu je nabaviti još
jedno koje bi bilo bolje prilagođeno vožnji na nepristupačnom krškom terenu11.
Imotska krajina broji tri dobrovoljna vatrogasna društva (Imotski, Lovreć, Zagvozd) i
jednu profesionalnu vatrogasnu stanicu (Imotski). Dobrovoljno vatrogasno društvo
Zagvozd kao dio većeg sustava vatrogasne zaštite (Imotske Krajine) u bliskoj
budućnosti uklopiti će se u još bolje organiziran sustav zaštite i spašavanja stanovnika,
objekata, prirodnih, kulturnih i ostalih dobara od vatrenih stihija.
Aktivnosti koje Splitsko dalmatinska Županija predlaže i ističe kao vitalne za
provođenje mjere unapređenja sustava zaštite i spašavanja su sljedeće:
Analiza postojećeg stanja u svim službama zaštite i spašavanja
Izrada programa zaštite i spašavanja za područje županije
Kreiranje obrazovnih programa za sudionike zaštite i spašavanja (edukacije i obuke
na terenu)
Povezivanje sudionika zaštite i spašavanja sa Sveučilištem i ostalim obrazovnim
institucijama na svim razinama na kojima je suradnja, u cilju obostrane koristi
Opremanje postojećih objekata i poligona za obuku
Adaptacija postojećih raspoloživih objekta kao smještajnih kapaciteta za operativne
grupe, kako za vrijeme redovnih i izvanrednih aktivnosti
Posebni programi edukacije/obuke u kojima bi sudjelovali gospodarstvenici prema
specifičnim potrebama, ali i stanovništvo
Potpora u stvaranju jedinstvene baze podataka o nesrećama i katastrofama12
11 Izvor: podaci dobiveni od Dobrovoljne vatrogasne postrojbe Zagvozd i pronađeni na Internet stranici
DVD-a Zagvozd (www.dvdzagvozd.izhr.com) 12 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Mjere i prioriteti): Splitsko
dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
66
2.3.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti
Prednosti Nedostaci
Bogato, raznoliko i turistički atraktivno
arheološko i povijesno nasljeđe
Organizacija tradicionalnih i turistički
afirmiranih kulturnih i pučkih događanja
(Glumci u Zagvozdu, Ribarska noć)
Dobro organiziran sustav vatrogasne
zaštite
Snažan utjecaj kulturnih udruga (Glumci
u Zagvozdu, Limena glazba Zagvozd) na
društvenu, ali i gospodarsku domenu
(turizam) razvoja mjesta
Nezadovoljavajuća pokrivenost Općine
programima i institucijama socijalne skrbi
Deficit kulturnih objekata (muzejski prostor,
scenska grupa, scenski prostor) i potrebita
aktivnija istraživanje povijesne ostavštine, te
prezentacija iste
Strukturna neusklađenost obrazovanja i
gospodarstva Općine (neadekvatna povezanost
obrazovanja s gospodarstvom) – nepoticanje
edukacije odraslih
Nedostatak zatvorenog športskog prostora
(športska dvorana) i više sportskih igrališta
Zastarjeli inventar sustava zdravstvene zaštite
Prilike Prijetnje
Poticanje razvoja sportskih aktivnosti i
gradnje sportskih objekata (mogućnost
izgradnje sportske dvorane)
Promjene u sustavu predškolskog
obrazovanja (mogućnost izgradnje dječjeg
vrtića)
Mogućnost promocije imena Općine zbog
vrijednih povijesnih nalazišta (uređenje
arheoloških lokaliteta)
Organizacije i drugih kulturnih
manifestacija na području Općine (važne
su ideje i motivacija kulturnih udruga)
Suradnja na zajedničkim projektima
razvoja s drugim Općinama
Mogućnost razvoja lovnog turizma
(Lovačka udruga ''Zec'')
Zapuštanje kulturne baštine (arheološki
lokaliteti)
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
67
Zaključak
Niz slabosti koje karakteriziraju domenu društvenih djelatnosti Općine Zagvozd,
povlače za sobom potrebu o velikom broju zahvata koji moraju unijeti pozitivne
promjene. Obrazovni sustav Općine Zagvozd trebao bi se više uskladiti s
gospodarskim razvojem općine i mogućnostima razvoja koje se pružaju u tom
segmentu ukupnog razvoja. Stručna edukacija (seminari, predavanja) za pojedince
zainteresirane za gospodarske inicijative na području Općine Zagvozd može
doprinijeti razvoju ideja, napraviti mali korak ka pozitivnim privrednim pomacima.
Športski aktivitet općine trenutno je ograničen zbog nedostatka sportskih sadržaja.
Ipak, u tu kategoriju ulaze i lovišta lovačke udruge Zec čije aktivnosti pružaju
mogućnosti za razvoj lovnog turizma užeg i šireg područja Zagvozda.
Teško je zaobići snažan utjecaj kulturne udruge Glumci u Zagvozdu. U organiziranje
manifestacije koja se održava jednom godišnje na prostoru Općine participiraju gotovo
svi stanovnici. Ovakav način društvene kohezije važna je predispozicija za razvitak
Općine. Glumci u Zagvozdu udruga su koja je profilirala imidž Općine i koja odlično
brine o njezinoj promociji na nacionalnoj razini. Na primjeru uspjeha te udruge,
Općina Zagvozd mora poraditi na još boljoj promidžbi povijesne ostavštine i formirati
i druge udruge ili poslovne subjekte koji mogu osigurati angažman novih i svježih
dotoka znanja, financijskih i materijalnih sredstava te ljudskih potencijala.
Ignoriranje i zapuštanje kulturno povijesne ostavštine koja se nalazi na prostoru
općine može se negativno odraziti na njezinu turističku atraktivnost. Zagvozd je
povijesno mjesto bogato pričama iz starih vremena, ali bez oblikovanja mjesta koje će
ih akumulirati (muzejski prostori, arheološki 'parkovi') ne postoji mogućnost
realizacije kvalitetne prezentacije kulturne baštine.
Jedan od gorućih problema je i nedostatak institucionalne i izvaninstitucionalne
socijalne skrbi (dom za stare i nemoćne osobe, centar za pomoć i njegu i sl.). Podizanje
kvalitete života u općini nije moguće bez formacije ovih ustanova jer su organizirana
socijalna skrb, integracija ugroženih skupina stanovništva i ulaganje u zdravu obitelj,
civilizacijski dosezi suvremenog društva koji proaktivno sudjeluju u populacijskoj
politici.
U vidu svega gore navedenog, svaki stanovnik općine mora imati potpunu i aktivnu
ulogu u društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, te podršku lokalne
samouprave u kreiranju i realizaciji konkretnih i investicijski stabilnih ideja. To je
osnovni pomak koji je potreban kako bi se dinamizirale pozitivne društvene promjene
Općine Zagvozd.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
68
2.4. Zaštita okoliša – općenito
Pod pojmom zaštita okoliša podrazumijeva se:
- cjelovito očuvanje kvalitete okoliša
- očuvanje prirodnih zajednica te
- racionalno korištenje prirodnih izvora i energije.
Cilj planiranja ukupnog razvoja neke države, regije ili jedinice lokalne samouprave je
integralni tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u
svim strategijama razvoja.
Integralni razvitak nije usporedno ostvarivanje:
- gospodarskih
- socijalnih, društvenih i
- ekoloških ciljeva,
već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira svoje troje. Samo uz razumijevanje
integracije moguće je na bilo kojoj razini kombinirati kratkoročni gospodarski razvitak
koji je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja sa srednjoročnom svrhom
društvene ravnoteže razvitka te dugoročnom svrhom zaštite prirodnih bogatstava.
Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju
odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna
načela i ekološke zahtjeve.
Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna
nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka
trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se
zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja
važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve
zaštite okoliša.
To znači uvođenje zaštite okoliša u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja
koje su u 21. stoljeću pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i
privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda,
prilagodbe poljoprivrede, očuvanja Jadranske obale, otoka i mora te politike
zapošljavanja.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
69
Za zemlje koji su kandidati za ulazak u EU se smatra da povećana potrošnja i
promjena standarda življenja vjerojatno dodatno opteretiti ionako preopterećene
sustave gospodarenja otpadom i komunalnu infrastrukturu.
Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provedbe zahtjeva
zakonodavstva EU-a o otpadu, namjerava se poboljšati njihova uključenost u
pripremu zakonodavstva i pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava i
najboljih praksi.
Iz navedenih razloga zaštitu okoliša te sve relevantne njezine odrednice potrebno je
uzeti u obzir prilikom planiranja gospodarskog i sve druge vrste razvoja općine
Zagvozd. Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal općine
Zagvozd, a to je moguće samo na način da se prostor/okoliš koristi planirano i
racionalno, te da se na području općine Zagvozd osigura kvalitetan život i gospodarski
razvoj.
Budućim Prostornim planom biti će utvrđeni ciljevi i interesi koji se na području
općine Zagvodz trebaju ostvariti, imajući na umu činjenicu da korištenje prostora treba
osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja u kojem se okoliš nalazi.
2.4.1. Gospodarenje čvrstim otpadom
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdile su
neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša RH.
Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša
kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.
Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i
temeljni nacionalni resurs.
Za njegovo rješenje potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja
otpadom Rh kako bi se:
- uklonio odbačeni otpad
- sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi
- i najvažnije učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od
proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja
22 pravna instrumenta određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad
postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji Zakon o otpadu, 4 pravilnika
( o vrstama otpada s katalogom otpada, uvjetima postupanja s otpadom i postupanja s
ambalažnim otpadom) te jedna uredba ( o uvjetima za postupanje s opasnim
otpadom). Uz to, za komunalni je otpad važan i Zakon o komunalnom gospodarstvu.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
70
Vrste otpada za zbrinjavanje:
→ Komunalni otpad je - otpad iz kućanstva; otpad koji nastaje čišćenjem javnih i
prometnih površina; otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu,
ustanovama i uslužnim djelatnostima
→ Glomazni otpad iz kućanstva se sastoji od kućanskih aparata, dijelova putničkih
automobila, automobilskih guma, pokućstva, većih elektroničkih aparata i sličnih
proizvoda koji su postali otpad
→ Zeleni otpad je otpad nastao košnjom trave, obrezivanjem drveća, čišćenjem
korova, lišća, otpad iz vrtova, vočnjaka i vinograda i drugi otpad biljnog porijekla
podesan za kompostiranje.
→ Građevinski otpad je otpad od iskopa, otpad s gradilišta, otpad od rušenja,
lomljeni materijal od razgradnje i rekonstrukcije cesta i slično.
→ Industrijski otpad je onaj otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u
industriji, gospodarstvu ili obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od
komunalnog otpada.
→ Tehnološki otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na
"izdisaju radnog vijeka" i ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih
spojeva. Riječ je o otpadu koji se sastoji od više od tisuću raznih materijala, od kojih su
neki vrlo visoke razine toksičnosti i istog reciklažnog potencijala, pa se, primjerice,
spaljivanjem plastičnih materijala računala stvara otrovni plin dioksin.
→ Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava:
eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost,
kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo
nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom
razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i
otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.
→ Neopasni otad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada
Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine – nacionalna, regionalna, lokalna i
mjesna, te u gotova sva područja gospodarstva – proizvodnje, potrošnje i
svakodnevnog života, te uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika te će iz tih razloga
sve jedinice lokalne samouprave imati određenu ulogu u procesu gospodarenja
otpadom na svojoj razini što će predstavljati dio nacionalnog uređenja gospodarenja
otpadom.
Uloga regija tj. županija ( Splitsko-dalmatinske županije) te jedinica lokalnih
samouprava te samim time i općine Zagvozd u procesu gospodarenja sa otpadom je
navedena u slijedećim prikazima:
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
71
Slika 5. Sudionici gospodarenja otpadom:
Regionalna razina - Županijske vlasti / Grad Zagreb
– Donošenje planova gospodarenja otpadom
– Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta
neopasnog i inertnog otpada
– Osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim,
ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom
– Izdavanje odgovarajućih dozvola
– Prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okoliš - KEO i dr.)
Lokalna i mjesna razina - Lokalne vlasti (općine i gradovi)
– Donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim
planovima
– Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom
– Prikupljanje i dostavljanje podataka
Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada
– Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo,
javni sektor ) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice
regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti, te znanju,
svijesti i informiranosti
– Donošenje planova gospodarenja otpadom
– Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima
Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:
- Strategija gospodarenja otpadom RH
- Županijski ( regionalni) plan gospodarenja otpadom
- Gradski tj. općinski plan gospodarenja otpadom te
- Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada
Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom biti će izgrađeno 10-tak
Regionalnih centara za gospodarenje otpadom ( za komunalni i neopasni otpad) u
sklopu kojeg će se nalaziti i izgrađeno Sabirno mjesto za opasni otpad kojem će
gravitirati sve regije i jedinice lokalne samouprave koje će se prema planu upravljanja
biti usmjereni na taj regionalni centar. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno
sakupljanje otpada, smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno
investirati u očuvanje okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
72
suprastrukturu u domeni prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog),
što je osnova za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.13
Kao posljedica regionalnog plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave
će biti u obvezi izraditi Plan gospodarenja otpadom za svoje područje koje mora biti
usklađeno sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH te sa Strategijom zaštite
okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.
Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine, pa tako i općine Zagvozd će
prema zakonu trebati sadržavati:
mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog
okoliša,
izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. 1415
Ovaj plan mora donijeti gradsko tj. općinsko vijeće. Poglavarstvo grada i općine dužna
su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnositi
gradskom, odnosno općinskom vijeću Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja
otpadom, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.
Otpad čije se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti
kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom. Opasni otpad mora se skupljati,
skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od
neopasnog i komunalnog otpada.
Što se tiče industrijskog otpada unutar određene jedinice lokalne samouprave
proizvođač otpada namijenjenog zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad
privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svog poslovnog
prostora i to najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje tog otpada.
Proizvođači proizvoda moraju planirati svoju proizvodnju proizvoda i ambalažu za
proizvode na način da se proizvodnja unapređuje primjenom čistih tehnologija, te na
način koji omogućuje učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu
uporabu i reciklažu proizvoda i uzima u obzir najprimjereniji postupak oporabe,
obrade i odlaganje proizvode kojem je istekao rok trajanja kako bi se nepovoljni utjecaj
na okoliš sve na najmanju moguću mjeru. Proizvođači moraju koristiti sirovine i
13 Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije 14 Nacionalna strategija zaštite okoliša 15 Zakon o otpadu
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
73
materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju uporabu energije i materijala i
čijim se korištenjem smanjuje nastajanje otpada.
Odgovornosti općine i grada
U skladu s Nacionalnom strategijom gospodarenja otpadom općine i gradovi su dužni:
Izraditi Prostornim plan kojim se utvrđuju lokacije za građenje i postrojenja za
gospodarenje otpadom
donositi Planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom
gospodarenja otpadom
organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu
sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada
Sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo
omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada
organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom
dostavljati podatke, izvještaje u skladu s propisima
stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.
Postojeća situacija u općini Zagvozd
Odlagalište otpada „Jezerice“
Odlagalište „Jezerice“ u neposrednoj je blizini grada Imotskog te služi kao mjesto za
odlaganje ukupnog komunalnog i tehnološkog otpada s tog područja. Jezerice je vrtača
sa promjerom u vrhu od oko 60 m, a duboka je 40 m . Vrtača je u IV vodozaštitnoj
zoni. Visinski se nalazi iznad Imotskog u smjeru prema Posušju (BiH), u neposrednoj
blizini naselja Vinjani. Nije poznato jesu li posebna geološka istraživanja izvršena na
tom području, kako bi se mogao vidjeti utjecaj deponije na okoliš. Kraj je vjetrovit pa
vjetar (jugo) nosi neugodne mirise na okolna naselja. Ovaj problem je potenciran u
vrijeme paljenja otpada.
Odlagalište je u funkciji već 30 godina. Vozila dovoze otpad i istovare ga na sam rub
vrtače, odakle u vrtaču gura buldožder. Gorivi dio i biorazgradivi dio otpada ostaju na
padinama vrtače i tu se s vremenom otpad zapali, razgradi, čime se smanji volumen
otpada.
Na samom ulazu u odlagalište se nalazi rampa, služba koja kontrolira odlaganje
otpada. Na odlagalištu se može naći i glomazni otpad koji se kao sekundarna sirovina
vraća industriji i na taj način umanjuje količinu takovog otpada na području deponije.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
74
Količina otpada koji se odlaže, određuje se brojem vozila koja donose otpada tijekom
godine. Procjena je da se godišnje odloži 4.655 tona otpada na deponij „Jezerce“. 16
Industrijski otpad
Na području općine Zagvozd djeluje pogon proizvodnje aluminijskih otvora po imenu
Aldiko d.o.o. Otpad produciran proizvodnjom materijala, odnosno aluminijski otpad,
ostatci stakla i okvira odlažu se na vlastite prostore poduzeća.
Prikupljanje tehnološkog i glomaznog otpada
Do sada nije bilo organizirano kontinuirano prikupljanje tehnološkog i krupnog
otpada na području općine. Prolazeći kroz područje općine, uz cestu se mogu vidjeti
olupine starih automobila ili metalnog pokućstva tipa stari štednjaci i hladnjaci, koji
ukazuju na to da općina ima velik broj divljih odlagališta koja treba sanirati.
Akcije prikupljanja tehnološkog otpada, i to ponajviše metalnog otpada (glomazni
metal, elektronički otpad, olupine automobila isl.) je sanirano u više navrata na
području općine, ali samo kao kratkoročna rješenja. Potrebno je oformiti sustav koji će
dugoročno riješiti problem odlaganja ove vrste otpada.
Prema ROP-u Splitsko-dalmatinske županije, jedan od ciljeva je i izgradnja Centra za
gospodarenje otpadom. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno sakupljanje otpada,
smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno investirati u očuvanje
okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i suprastrukturu u domeni
prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog), što je osnova za
uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.17
Akcije čišćenja i glumci u Zagvozdu
Osim što ovaj događaj ima velik kulturološki i jednim djelom turistički značaj na samu
općinu, ostali ciljevi ovakvog okupljanja se odnose i na samo očuvanje okoliša i
prirodne baštine:
Podizanje svijesti lokalnog stanovništva da odgovorno rukuju sa svojim
otpadom, te da ga pravilno odlažu,
Pokušava se razviti pozitivan odnos lokalnog stanovništva prema zavičajnim
vrijednostima i očuvanju istih
16 Prijedlog prostornog plan Splitsko- dalmatinske županije, Knjiga 3. 17 Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
75
Za vrijeme ovog događaja je organizirana akcija čišćenja glomaznog otpada i divljih
odlagališta.
Opasni otpad
Opasnog otpada na području općine nema. Akumulatori, baterije i sličan otpad nema
organiziran sustav prikupljanja, već se najčešće odlaže na divljim odlagalištima.18
Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno sakupljati, i skladištiti na strogo
kontroliranim i opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti isključivo
u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada takvog otpada
dozvoljena je samo u postrojenjima predviđenim za saniranje opasnog otpada.
2.4.2. Ispust otpadnih voda
U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom
području Hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod
željene, uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih
voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih jedinica).
Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima
koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na
kanalizacijski sustav je priključeno šezdesetak posto stanovnika (1998. godine).
Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% u 1996. godini) ili u
vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez odgovarajuće prethodne obrade.
Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak
ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Postrojenja za
obradu otpadnih voda na jadranskoj obali dijelom su modernizirana, posebno u
ljetovalištima. Veliki gradovi, osim djelomično Rijeke gdje je nedavno izgrađeno novo
postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda, u pravilu nemaju adekvatne
uređaje. Nešto bolje stanje je samo u Istri.
Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81% u 1997. godini) obrađuje se samo
mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se
podvrgava predobradi u industriji.
18 djelatnici Općine Zagvozd
7 Državni plan za zaštitu voda
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
76
Kanalizacijski sustavu općini Zagvozd
U centru Zagvozda postoji kanalizacijski sustav, ali bez pročišćavanja. Fekalne vode se
izlijevaju direktno u prirodnu jamu u trupu D-62 u naselju Zagvozd.19 Stoga je
potrebno u budućnosti izraditi sustav za pročišćavanje otpadnih voda, takozvani
kolektori.
2.4.3. Onečišćenje prirodnih resursa
Prema Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša prirodnim resursima se smatraju zrak i
njegova kakvoća, voda, more i tlo, isti mogu biti onečišćeni različitim negativnim
društvenim čimbenicima, na području općine negativne čimbenike najčešće čine divlja
odlagališta.
2.4.3.1. Onečišćenje zraka
U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja
zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i
gospodarske preobrazbe.
Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet
Glavni onečišćivač zraka na području općine Zagvozd je neplanirano spaljivanje
otpada. Na području općine postoji nekolicina divljih odlagališta na kojima je
zastupljen komunalni, građevinski i glomazni otpad. Potrebno je divlja odlagališta u
potpunosti sanirati i edukativnim akcijama eliminirati mogućnost nastajanja novih.
2.4.3.2. Onečišćenje vode
U obalnom području Istre i Dalmacije vodo-tokovi su obično vrlo čisti u blizini izvora,
ali se njihova kvaliteta nizvodno smanjuje. Kvaliteta Rječine, donje Gacke i Like, te
Cetine udovoljava zahtjevima. U primorsko-istarskom slijevu donji tokovi voda su
znatno onečišćeni. U dalmatinskom slijevu vodotoci uglavnom odgovaraju I. i II.
kategoriji, a onečišćeni su u pravilu tek u donjem dijelu sljevova.
Kakvoća podzemne vode ocjenjuje se (još uvijek) zadovoljavajućom. Primjećuju se
utjecaji zagađivanja zbog poljoprivrednih aktivnosti.
19 djelatnici Općine Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
77
„Najčešći problemi u očuvanju čistih voda na razini države uključuju:
1. Postojeća razina onečišćenja voda (onečišćenje izvorišta voda, podzemnih i
površinskih voda koje se koriste za opskrbu voda),
2. Stalno povećanje razine onečišćenja voda što uključuje:
a. nedostatak uređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih
voda
b. slabo funkcioniranje izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
c. nedostatna veličina kanalizacijskih sustava
3. Povremena intenzivna zagađenja (akcidentne situacije)
4. Nadzor nad provođenjem propisa zaštite voda je izdvojen od općeg nadzora nad
provođenjem zaštite okoliša.
Što se mora napraviti:
1. U institucionalnom smislu učiniti zaštitu voda integralnim dijelom ukupne zaštite
okoliša. To znači da administrativno organizacijske promjene u kojima regulatorni
aspekti upravljanja vodama dolaze u opseg djelovanja Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja.
2. Uskladiti legislativni okvir s onim EU,
3. Stvoriti uvjete za primjenu učinkovitijih rješenja financiranja poslova zaštite voda
(koncesije).“20
Unutar općine Zagvozd ne postoje sustavi čistih i otpadnih voda kojima je osnovna
funkcija očuvanje vode kao prirodnog resursa.
2.4.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala
Od ukupne površine kopna Republike Hrvatske (5.654.526 ha) poljodjelsko tlo čini
57,95%, šumsko 34,43% i neplodno (tlo tehničke namjene) 7,62%.
20 Nacionalna strategija zaštite okoliša
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
78
Površine poljodjelskih tala u Hrvatskoj su u stalnom smanjenju. Ukupna površina
poljodjelskih tala (oranica, vrtova, voćnjaka i livada, pašnjaka, ribnjaka, tršćaka i bara)
iznosila je 1976. godine 3.306.837 ha, dok je u 1997. godini bila 3.016.000 ha.
Stanje humizacije poljodjelskih tala također nije povoljno. Gospodarski najvažnija
poljodjelska tla na području Slavonije i Baranje koja zauzimaju više od polovice naših
oranica, imaju u svojem oraničnom sloju prosječno 2,1 do 2,8% humusa, što je
približno dva puta manje od sadržaja humusa u analognom šumskom tlu.
Tako nepovoljan nalaz stanja humanizacije poljodjelskih tala pripisuje se u prvom
redu prošlom dugotrajnom razdoblju nekontrolirane i intenzivne agrotehnike te
grabežljivog iskorištavanja naših tala.
Šumska tla su relativno dobro očuvana, sa visokim stupnjem humusa, iako je i u njima
prisutan pad sadržaja humusa od oko 40%.
2.4.3.4. Parkovi prirode i nacionalni parkovi
Park prirode „Biokovo“
Jednim svojim dijelom se park prirode „Biokovo“ proteže i nalazi u Općini Zagvozd,
40% općine je pod parkom prirode. Park prirode po definiciji je mjesto prirodno ili
dijelom kultivirano područje s naglašenim, prirodnim, povijesnim, kulturološkim ili
rekreacijskim vrijednostima. Park prirode Biokovo ima za cilj zaštiti prirodno područje
od moguće gospodarske eksploatacije ili gradnje koji mogu uništiti postojeći okoliš
parka. Planina Biokovo, sami park prirode se prostire na 19 550 ha. Na ovom području
je osnovana i Javna ustanova koja upravlja zaštićenim dijelom planine Biokovo.
Biokovo sadrži šumske vegetacije, biljne vrste, ali isto tako i divljač, od kojih su
najpoznatije divokoze ovog područja. Geomorfološki oblici, spilje i jame, koji su
zastupljeni na ovom području su zanimljivi sportašima (paraglajderi), alpinistima,
speleolozima, planinarima te turistima i izletnicima.21
21 Prijedlog prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, Knjiga 3.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
79
Zaključak
Komunalni otpad s područja općine se deponira na odlagalište otpada „Jezerce“ na
području grada Imotskog. Tehnološki i glomazni otpad nema planiran sustav sanacije,
već se najčešće odlaže na divljim odlagalištima. U svrhe saniranja divljih odlagališta,
potrebno je izraditi sustav kojim će se eliminirati postojeća divlja odlagališta. Do sada
je obavljeno nekoliko akcija čišćenja otpada inicirano od strane lokalne zajednice, što je
kratkoročno riješilo problem.
Do sada je izvršeno više akcija čišćenja nacionalne razine koje je imalo pozitivan
učinak i na samu Općinu. Novčanim naknadama se nastojalo potaknuti stanovništvo
na zbrinjavanje otpada i čišćenje okoliša. Strategija uključuje prikupljanje i reciklažu
plastične pet ambalaže.
Većih industrijskih zagađivača na ovom području nema, najveći zagađivač zraka je ne
planirano spaljivanje otpada. Poljoprivredni pesticidi koji služe za zaštitu biljnih
kultura, iako korišteni u manjim količinama mogu negativno utjecati na okoliš.
Najveći problem očuvanja okoliša Općine je neplanirano upravljanje i sanacija otpada,
stvaranje velikog broja divljih odlagališta.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
80
2.4.4. SWOT analiza zaštite okoliša
Prednosti Nedostaci
Nerazvijenost zagađivačke
industrije
Netaknuta priroda
Nepostojanje sustava za pročišćavanje
otpadnih voda
Nepostojanje „Plana gospodarenja
otpadom na lokalnoj razini“
Nepostojanje udruga za zaštitu okoliša
Prilike Prijetnje
Edukacija lokalnog stanovništva i
podizanje svijesti očuvanja okoliša
Odlaganje otpada na regionalnom
odlagalištu na Lećevici
Planirana pretovarna stanica na
Golom brdu omogućit će
zbrinjavanje kompletnog otpada s
općine Zagvozd uz
nepromijenjenu cijenu odlaganja
otpada
Povećanje broja divljih odlagališta
Neplanirano spaljivanje otpada
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
81
2.5. Institucije
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je Zakon o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N., br. 90/92.). Trenutačno u Republici
Hrvatskoj postoji 21 županija, 124 grada i 426 općina.
Uz zakone koji se odnose na sustav državne uprave u županijama te jedinice lokalne
samouprave, postoje propisi i razvojni dokumenti na razini općine koji determiniraju
njeno funkcioniranje i poduzimanje razvojnih aktivnosti na razini grada. Jedan od
takvih propisa je Statut općine Zagvozd, a od ostalih dokumenata to je Prostorni plan
županije Splitsko – dalmatinske, iz razloga što je Prostorni plan uređenja Općine
Zagvozd u fazi donošenja.
2.5.1. Struktura državne administracije
Sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj obuhvaća tijela državne uprave koja
neposredno povezuje i usmjerava Vlada Republike Hrvatske. Tijela državne uprave na
središnjoj razini su ministarstva i državne upravne organizacije. Ministarstva i
državne upravne organizacije na lokalnim razinama osnivaju svoje područne jedinice
i ispostave ukoliko se za to ukaže potreba.
U državne upravne organizacije se ubrajaju i razni Uredi Vlade, Agencije i Komisije
Vlade, te pravne osobe sa javnim ovlastima koji svi zajedno imaju funkciju da provode
Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode
druge uprave i stručne poslove. Sjedište ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj
županiji je u gradu Splitu, Vukovarska ulica broj1.
Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj
županiji ustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:
1. Služba za zajedničke poslove
2. Služba za gospodarstvo
3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne
poslove
4. Služba za društvene djelatnosti
5. Služba za opću upravu
Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj
županiji izvan sjedišta ureda državne uprave osnovano je jedanaest (11) ispostava
prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (N.N. br.
21/02) od kojih je Ispostava u Imotskom nadležna za općinu Zagvozd.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
82
2.5.2. Struktura županijske administracije
Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine vraćene su županije u naš
pravni poredak kao jedinice lokalne samouprave i uprave, a gradovi i općine su
postali jedinice lokalne samouprave.
Splitsko -dalmatinska županija u svojem sastavu ima 16 gradova, 39 općina, te 380
naselja.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi (N.N. br. 129/05) Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja
poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
obrazovanje
zdravstvo
prostorno i urbanističko planiranje
gospodarski razvoj
promet i prometnu infrastrukturu
održavanje javnih cesta
planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova
izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju
te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan
područja velikoga grada
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti odredit će se poslovi čije je
obavljanje županija dužna organizirati, te poslovi koje županija može obavljati.
Tijela Županije su:
Župan,
Županijska skupština,
Županijsko poglavarstvo i
Upravna tijela
Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije
osnivaju se upravni odjeli, zavodi i službe. Upravnim odjelima upravljaju pročelnici,
zavodom ravnatelji, službom koja se ustrojava za rad Poglavarstva tajnik, a službom
koja se ustrojava za rad Županijske skupštine tajnik Županijske skupštine.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
83
U nastavku je prikazan i analiziran Godišnji obračun Proračun županije (kao jedinice
lokalne samouprave) za 2005. godinu. Godišnji obračun Proračuna Splitsko-
dalmatinske županije za 2005. godinu sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun
financiranja.
Tablica 30. Godišnji obračun Proračuna županije za 2005. godinu22
Opis Plan 2005. Ostvarenje 2005. Indeks
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
1. Prihodi poslovanja 325.431.732,56 327.289.920,03 100,57%
2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.418.674,65 1.418.674,65 100,00%
3. Rashodi poslovanja 295.464.571,71 278.702.207,76 94,33%
4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 59.875.777,16 52.147.713,27 87,09%
5. Ukupan manjak prihoda 28.489.941,66 2.141.326,35 7,52%
B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA
6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.260.000,00 5.217.794,23 99,20%
7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 7.863.472,04 7.862.661,80 99,99%
8. Manjak primitaka od finan. imovine i obveza 2.603.472,04 2.644.867,57 101,59%
C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 332.110.407,21 333.926.388,91 100,55%
D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 363.203.820,91 338.712.582,83 93,26%
E. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA (D-C) 31.093.413,70 4.786.193,92 15,39%
F. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA - PRENESENI 31.093.413,70 31.093.413,70 100,00%
G. VIŠAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. - 2006. (F-E) 0,00 26.307.219,78
Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna županije može se zaključiti:
Prihodi poslovanja kao glavne stavke proračuna županije (detaljnije će biti
prikazani i razrađeni u nastavku) u 2005.g. su bili 327.289.920,03 Kn, nešto
iznad plana proračuna (0,57%) više u odnosu na plan;
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su iznosili 1.418.674,65 Kn;
Rashodi poslovanja u 2005. su iznosili 278.702.207,76 Kn i manji su od onih
predviđenih planom (94,33% od plana);
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su iznosili 52.147.713,27 Kn
(87,09% od plana);
Na temelju stavki prihoda i rashoda vidljiv je manjak prihoda u iznosu od
2.141.326,35 Kn;
Iz računa financiranja i zaduživanja vidljiv je manjak primitak u odnosu na
izdatke u iznosu od 2.644.867,57 Kn;
22 Službeni glasnik županije broj 4, godina 2006.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
84
Ukupan manjak prihoda i primitaka u 2005. iznosi 4.786.193,92 Kn, koji je
podmiren iz viška prihoda iz prethodne godine koji je iznosio 31.093.413,70
Kn.
2.5.3. Struktura administracije općine Zagvozd
Općina Zagvozd u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja
kojima se neposredno zadovoljavaju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili
zakonom dodijeljeni državnim tijelima.
Temeljni zakoni koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave jesu:
Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (1992),
Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (1993),
Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH (1993, 1997),
Zakon o proračunu (1994) i
Zakon o Gradu Zagrebu (1997).
Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koju je Republika Hrvatska je 1997.
godine ratificirala na taj način prihvatila načela utvrđena tom poveljom).
Područja općine Zagvozd čine naselja Biokovsko selo, Krstarice, Rašćane Gornje,
Rastovac, Zagvozd, Župa i Župa Srednja. Granice općine idu rubnim granicama
katastarskih općina: Zagvozd, Župa, Krstarice te granicama naselja Rašćane Gornje.
Statut općine je najviši opći akt Općine Zagvozd s kojim moraju biti u skladu svi ostali
opći akti.
Statutom23 se uređuje status i ustrojstvo općine Zagvozd i to:
samoupravni djelokrug općine Zagvozd
obilježja općine
ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela
način obavljanja poslova
oblici konzultiranja građana
provođenje referenduma
mjesna samouprava
ustrojstvo i rad javnih službi
23 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
85
oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne, te područne (regionalne)
samouprave te
druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.
2.5.3.1. Samoupravni djelokrug općine24
Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima
se neposredno ostvaruje potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni
državnim tijelima i to osobito poslovi koji se odnose na :
uređenje naselja i stanovanja,
prostorno i urbanističko planiranje,
komunalno gospodarstvo,
brigu o djeci,
socijalnu skrb,
primarnu zdravstvenu zaštitu,
odgoj i osnovno obrazovanje,
kulturnu, tjelesnu kulturu i sport,
protupožarnu i civilnu zaštitu,
zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
zaštitu potrošača.
1.1.3.2. Tijela Općine Zagvozd25
1. Predstavničko tijelo - Općinsko vijeće
Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi
akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i
statutom. Općinsko vijeće ima 11 članova, koji dužnost obavljaju počasno i za to ne
primaju plaću, a biraju se na redovnim izborima svake četiri godine. Općinsko vijeće
ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju i razrješuju većinom glasova svih
članova Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća saziva sjednice Općinskog
vijeća, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo.
2. Izvršna tijela
24 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd 25 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
86
Općinsko poglavarstvo izvršno je tijelo općine Zagvozd. Poglavarstvo ima pet
članova od kojih su načelnik i zamjenici načelnika po položaju članovi Općinskog
poglavarstva. Članove Općinskog poglavarstva bira Općinsko vijeće na prijedlog
načelnika većinom glasova svih članova na vrijeme od 4 godine. Općinski načelnik
nositelj je izvršne vlasti i predsjednik Općinskog poglavarstva. Načelnik ima dva
zamjenika koji su po položaju zamjenici predsjednika poglavarstva.
3. Općinska uprava
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslova državne
uprave prenesenih na Općinu, u općini Zagvozd je ustrojen Jedinstveni upravni odjel.
Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja
imenuje Poglavarstvo. Jedinstveni upravni odjel u općini Zagvozd ima tri uposlenika:
pročelnicu, računovođu i komunalnog radnika. Sredstva za rad se osiguravaju u
proračunu Općine, državnom proračunu ili iz drugih izvora utvrđenih zakonom.
1.1.3.3. Ustrojstvo i rad javnih službi
Za obavljanje odgovarajućih poslova iz svog samoupravnog djelokruga, općina može
osnovati trgovačka društva i ustanove u svom vlasništvu sukladno zakonom. Općina
nadzire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu trgovačkih društava i
ustanova u svom vlasništvu, koja su obavezna Općinu redovito izvještavati o svom
radu, odnosno poslovanju, u rokovima kako odluči Općinsko vijeće. Općina Zagvozd,
za sada, nema ni jedno trgovačko društvo koje je u vlasništvu općine, osim udjela u
poduzeću Topana d.o.o. Imotski koje se bavi sakupljanjem otpada.
1.1.3.4. Mjesna samouprava
Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju
o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Na području općine Zagvozd Mjesni odbori su Zagvozd, Župa, Krstarice, Rastovac i
Biokovsko Selo – Rašćane Gornje.
Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.
Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora koji sadržava
popis aktivnosti te izvore sredstava za njihovu realizaciju, te ga podnosi na potvrdu
zboru građana.
1.1.3.5. Posebni zakoni koji se odnose na Općinu Zagvozd
Zakonom o područjima od posebne državne skrbi (N.N. 26/03) utvrđuju se područja o
kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj.
Prema spomenutom Zakonu područja od posebne državne skrbi su podijeljena u tri
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
87
skupine. Općina Zagvozd pripada trećoj skupini, prema kriteriju strukturnih
poteškoća.
Poticaji na područjima od posebne državne skrbi
Olakšice mogu ostvariti pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne
državne skrbi, kao i fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na tim područjima.
Poticaji koji postoje za područja posebne državne skrbi razlikuju se ovisno o kojoj se
skupini radi, a odnose se na porezne olakšice i to:
Povlastice pri oporezivanju dobiti;
Povlastice pri oporezivanju dohotka;
Povlastice pri oporezivanju nekretnina.
2.5.4. Aktivno vođenje proračuna općine Zagvozd
2.5.4.1. Proračun Općine Zagvozd
Prihode i rashode Općine planira Općinsko vijeće godišnjim proračunom. Proračun
donosi Općinsko vijeće prije početka slijedeće kalendarske godine, a ukoliko ne
donese, Vijeće mora donijeti Odluku o privremenom financiranju za razdoblje od tri
mjeseca. Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koje pripadaju Općini
čine njenu imovinu. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovorno je Općinsko vijeće,
dok je nalogodavac za izvršenje godišnjeg proračuna u cjelini načelnik općine. Svrha
proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine. Kada je
pravilno izrađen, proračun je sredstvo za službeno dokumentiranje financijskih i
programskih smjernica općinskog vijeća, tijela krajnje odgovornog za dobrobit
zajednice.
Proračun je višestruko značajan jer predstavlja:
Financijski plan
Strateški dokument
Pravni akt
Vodič za postupke upravljanja Općinom
Sredstva komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje ili u prihodovnoj ili
u rashodovnoj strani proračuna, te ostalim interesnim skupinama
2.5.4.2. Transparentni proračunski proces
Transparentni proračunski proces uključuje širok opseg aktivnosti ili modela koji se
koriste u svrhu optimiziranja i transparentnosti prikupljanja i korištenja proračunskih
sredstava.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
88
Postoje tri glavne aktivnosti koje na najbolji način ostvaruju cilj povećanja
transparentnosti, a to su:
1. Proračunska poruka
2. Javna tribina
3. Proračun u malom
2.5.5. Financiranja javnih potreba
Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12
skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:
1. Opće javne (administrativne) usluge.
2. Javni red i sigurnosni poslovi.
3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje.
4. Zdravstvo.
5. Socijalna sigurnost i skrb.
6. Stambeno-komunalna djelatnost.
7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti.
8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov.
9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo.
10. Prijevoz i komunikacije.
11. Drugi ekonomski poslovi i usluge.
12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u
vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).
U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna općine Zagvozd prema vrstama
izdataka za razdoblje 2003. – 2005.g., te plan za 2006., kojima se zadovoljavaju javne
potrebe.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
89
Tablica 31. Struktura rashoda općine Zagvozd26
Vrsta rashoda Ostvarenje 2003 Ostvarenje 2004 Ostvarenje 2005 Plan 2006
1. Rashodi poslovanja 1.198.429,00 744.369,00 713.904,00 1.336.000,00
1.1. Rashodi za zaposlene 385.332,00 193.672,00 143.258,00 284.500,00
1.2. Materijalni rashodi 639.542,00 392.795,00 383.542,00 614.500,00
1.3. Financijski rashodi 9.605,00 5.675,00 17.612,00 13.000,00
1.4. Subvencije 5.000,00 0,00 0,00 297.000,00
1.5.
Pomoći dane u inozemstvo i unutar
opće države 0,00 0,00 0,00 0,00
1.6.
Naknade građ. i kuć. na temelju osig. i
dr. naknade 43.360,00 64.563,00 86.082,00 100.000,00
1.7. Ostali rashodi 115.590,00 87.664,00 83.410,00 27.000,00
2.
Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine 1.044.393,00 1.194.538,00 2.087.408,00 3.241.000,00
2.1.
Rashodi za nabavu neproizvedene
imovine 0,00 65.294,00 459.237,00 800.000,00
2.2.
Rashodi za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine 1.044.393,00 1.129.244,00 1.628.171,00 2.441.000,00
2.3.
Rashodi za nabavu pl. metala i ostalih
pohranj. vrijed. 0,00 0,00 0,00 0,00
2.4.
Rashodi za nabavu proizvedene
kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00
2.5.
Rashodi za dodatna ulaganja na
nefinan. imovini 0,00 0,00 0,00 0,00
UKUPNI RASHODI 2.242.822,00 1.938.907,00 2.801.312,00 4.577.000,00
Ukupni rashodi općine Zagvozd u 2004. godini su iznosili 1.938.907,00 Kn i smanjeni
su u odnosu na prethodnu 2003. godinu za 303.915,00 Kn najviše zahvaljujući
smanjenju materijalnih rashoda i rashoda za zaposlene.
U 2005. godine rashodi proračuna su znatno veći u odnosu na prethodnu godinu za
862.405,00 Kn i iznose 2.801.312,00 kn. Ovo povećanje je najviše zbog povećanog
ulaganja za nabavu neproizvedene imovine i proizvedene imovine, dok su ostale
stavke izdataka ostale na približnoj razini kao i prethodne godine.
Detaljan prikaz gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture je prikazan kroz
Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Na sjednici održanoj 27.12.2005. Općinsko vijeće donijelo Program gradnje objekata i
uređaja komunalne infrastrukture u 2006. godini (prikazan u sljedećoj tablici).
26 Ministarstvo financija i Općina Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
90
Tablica 32. Program gradnje objekata i uređenje komunalne infrastrukture u 2006. i
izvori financiranja
Br. Naziv projekta
Visina
investicije
Sufinanciranje
općine
Sufinanciranje
županije
Sufinanciranje
države
Dotacije
građana
1.
Izrada projektne dokumentacije za
vodovod Krstarice 240.000,00 70.000,00 100.000,00 70.000,00
2.
Izrada projektne dokumentacije za Trg
glumaca 70.000,00 20.000,00 30.000,00 20.000,00
3. Detaljan plan uređenja Poslovne zone 310.000,00 20.000,00 180.000,00 110.000,00
4.
Izrada geodetske podloge za Poslovnu
zone (ostatak radova) 90.000,00 90.000,00
5.
Rekonstrukcija kanalizacijske mreže u
Zagvozdu 1.200.000,00 200.000,00 300.000,00 700.000,00
6. Izrada mrtvačniceu Rastovcu 77.000,00 57.000,00 20.000,00
7.
Izgradnja 7 grobnica u nizu na groblju
Zagvozd 100.000,00 35.000,00 65.000,00
8.
Izrada projektne dokumentacije za
mrtvačnicu Zagvozd 20.000,00 10.000,00 10.000,00
9.
Projektna dokumentacija za vodovod
(Brzice, Prodani, Pruže i Piplice) 70.000,00 20.000,00 30.000,00 20.000,00
10. Izgradnja nerazvrstanih cesta 600.000,00 50.000,00 200.000,00 350.000,00
11.
Izgradnja vodovodne mreže (Brzice,
Prodani, Pruže i Piplice) 400.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00
Ukupno 3.177.000,00 672.000,00 950.000,00 1.370.000,00 185.000,00
Planiranim Programom gradnje najviše se planira izdvojiti za:
Rekonstrukciju kanalizacijske mreže u Zagvozdu u iznosu od 1.200.000,00
Kn;
Izgradnja nerazvrstanih cesta u iznosu od 600.000,00 kn;
Izgradnja vodovodne mreže (Brzice, Prodani, Pruže i Piplice) u iznosu od
400.000,00 Kn;
Detaljan plan uređenja poslovne zone u iznosu od 310.000,00 Kn;
Izrada projektne dokumentacije za vodovod Krstarice u iznosu od
240.000,00 Kn.
Planirane investicije se financiraju iz sljedećih izvora:
sufinanciranjem države u iznosu od 1.370.000,00 Kn;
sufinanciranjem županije u iznosu od 950.000,00 Kn;
sufinanciranjem općine u iznosu 672.000,00 Kn;
dotacijama građana u iznosu od 185.000,00 Kn.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
91
2.5.5.1. Prihodi proračuna Općine Zagvozd
Općina ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno
raspolaže. Prihodi Općine moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova
tijela u skladu sa zakonom.
Prihodi Općine su:
1. općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe,
2. prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine,
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine,
odnosno u kojima ima udjele ili dionice,
4. prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općinsko
vijeće u skladu sa zakonom,
6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
7. sredstva pomoći i dotacija Splitsko – dalmatinske županije, Republike Hrvatske
predviđena u županijskom, tj. državnim proračunom i
8. drugi prihodi određeni zakonom.
Prihode i rashode Općine planira Općinsko vijeće godišnjim proračunom. Ukoliko se
godišnji proračun za slijedeću računsku godinu ne može donijeti prije početka godine
za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od tri
mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi Općinsko vijeće u skladu sa
zakonom.
U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi i rashodi proračuna općine Zagvozd za
razdoblje 2002. do 2005. godine.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
92
Tablica 33. Proračun Općine Zagvozd za razdoblje 2002. - 2005.27
Opis Ostvarenje 2002. Ostvarenje 2003. Ostvarenje 2004. Ostvarenje 2005.
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
1. Prihodi poslovanja 1.093.791,00 2.213.370,00 1.933.316,00 2.759.166,00
2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 36.093,00 20.498,00 16.975,00 27.745,00
3. Rashodi poslovanja 665.114,00 1.198.429,00 744.369,00 713.904,00
4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 450.083,00 1.044.393,00 1.194.538,00 2.087.408,00
5. Ukupan višak / manjak prihoda 14.687,00 -8.954,00 11.384,00 -14.401,00
B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA
6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00
7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00 0,00
8. Manjak primit. od finan. imovine i obv. 0,00 0,00 0,00 0,00
C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 1.129.884,00 2.233.868,00 1.950.291,00 2.786.911,00
D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 1.115.197,00 2.242.822,00 1.938.907,00 2.801.312,00
E. VIŠAK / MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA -14.687,00 8.954,00 -11.384,00 14.401,00
F. VIŠAK / MANJAK PRENESENI 407.407,00 1.002.625,00 0,00 23.700,00
G. MANJAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. 422.094,00 993.671,00 11.384,00 9.299,00
Iz prethodne tablice je vidljivo veliko povećanje proračuna u 2003. u odnosu na
prethodnu godinu, kada su prihodi proračuna bili 2.233.868,00 Kn. Proračun u 2004.
nešto manji od onog u 2003. Ostvareni prihodi proračuna u 2005. godini su bili
2.786.911,00 Kn i veći su od istih u 2004. za 836.620,00 Kn.
2.5.5.2. Zaduživanje lokalne samouprave
Financiranje Općine Zagvozd definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama.
Na temelju Zakona o proračunu (N.N., br. 96/03), Ministar financija je donio Pravilnik
o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave:
Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi
Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se
odnose na zaduživanje i davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za
zaduživanje.
Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske
korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o
komunalnom gospodarstvu.
Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i
ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži
suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna.
27 Ministarstvo financija i općina Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
93
Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica
lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne
nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.
2.5.5.3. Krediti i druga zaduženja općine Zagvozd
Općina Zagvozd od kreditnih zaduženja ima kredit čiji godišnji anuitet u 2006.g.
iznosi 3.444,44 Eura, i leasing kojim se financirala kupnja automobila sa godišnjim
anuitetom od 2.812,32 Eura.
Ostala dugovanja općine prema dobavljačima (izvođačima):
za vodovodnu mrežu u iznosu od 1.038.222,58 Kn;
za nerazvrstanu cestu u iznosu 718.675,00 Kn.
Osim ovih dugovanja postoji i dug prema HBOR-u u iznosu od 1.814.838,82 Kn, koji
otplaćuje županija Splitsko – dalmatinska.
2.5.5.4. Javno-privatno partnerstvo
Javno privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju Općine sa partnerom iz privatnog
sektora u realizaciji projekta. Javno-privatna partnerstva mogu imati oblik ugovora o
upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu “izgradnja-vođenje-prijenos”, izravnoj
privatizaciji ili složenijim poslovima, na primjer onima koji uključuju prodaju i nakon
toga ponovno davanje u zakup istih prostora.
U općini Zagvozd do sada nije bilo projekata koji su realizirani putem javno –
privatnim partnerstva.
2.5.6. Kreiranje interesnih partnerstava
2.5.6.1. Sudjelovanje građana
Građani imaju mogućnost da biraju i daju poticaje za izbor predstavnika u
predstavnička i izvršna tijela vlasti. Građani mogu neposredno sudjelovati u
odlučivanju u lokalnim poslovima putem referenduma, mjesnog odbora i davanjem
prijedloga u skladu sa zakonom i statutom.
Suradnja s građanima se najviše očituje kroz izdavanje potrebnih dokumenata koje
izdaju organi jedinice lokalne samouprave, tj. izravni kontakt, a osim toga informiranje
se vrši putem sredstava javnog informiranja.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
94
2.5.7. SWOT analiza institucija
Snage Slabosti
Općina Zagvozd pripada
trećoj skupini područja
posebne državne skrbi i s
time ima određene povoljnije
uvjete za gospodarski razvoj
i privlačenje investicija
Velika dugovanja općine
Mali prihodi općine i slaba
naplata istih
Nedovoljno razvijena
komunikacija s građanima
Nefunkcioniranje mjesnih
odbora
Loša i nedovoljna
komunikacija mjesnih
odbora i Općine
Nedovoljan broj kadra u
Općini
Nedovoljna razina edukacije
kadra
Neadekvatan prostor Općine
Nepostojanje službene web
stranice
Neadekvatna i nedovoljna
elektronička i informatička
oprema
Prilike Prijetnje
Konstituiranje rukovodstva
mjesnih odbora
Dobra suradnja s
Županijskim vlastima
Dodatna edukacija
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
95
2.6. Prostorno uređenje
2.6.1. Uvod
U vrijeme izrade strukturne analize Prostorni plan uređenja općine Zagvozd nije
zgotovljen, stoga su se u analizi prostornog planiranja koristili podaci iz Prostornog
plana uređenja županije Splitsko – dalmatinske koji je usvojen 2002. godine i
Konzervatorskog elaborata o kulturnim dobima na području obuhvata Prostornog
plana općine Zagvozd koji je napravljen u travnju 2005, te informacije dobivene od
nadležnih organa općine.
Korištenje Prostornog plana županije u ovoj analizi osigurava usklađenost sa
osnovnim konceptom upravljanja prostorom u općini Zagvozd i kvalitetnu podlogu za
daljnje korake u izradi Plana ukupnog razvoja Općine. S druge strane suradnja sa
nadležnim tijelima u izradi ovoga dijela strukturne analize osigurava ažurnost
prezentiranih podataka.
2.6.2. Postupak prostornog uređenja
Postupak prostornog planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju (N.N. br.
30/94., 68/98., 61/00.). Zakonom je propisano da dokument prostornog uređenja užeg
područja mora biti usklađen s dokumentom šireg područja.
U postupku prostornog planiranja zakonodavac je velik značaj dao javnoj raspravi na
kojoj sve zainteresirane strane mogu uputiti svoje prijedloge i komentare. Način i
postupak provođenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u
postupku donošenja prostornih planova (N.N. br. 101/98.). Po usvajanju plan se
objavljuje u Službenim vijestima i stupa na snagu s utvrđenim datumom.
Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se u proračunu
Općine. Postupak izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja van
snage postojećih prostornih planova također je propisan Zakonom o prostornom
uređenju i u osnovi je isti kao i postupak za donošenje novog plana. Unutar
definiranih okvira koje definira prostorni plan uređenja izrađuju se generalni
urbanistički planovi ( GUP-ovi) i urbanistički planovi uređenja ( UPU-ovi). Obvezu
izrade urbanističkog plana daje Prostorni plan županije, a definiranje granica područja
za koje se izrađuju navedeni planovi trebaju biti definirani u Prostornom planu
uređenja općine.
2.6.3. Postupak provedbe prostornih planova
Osnovni dokumenti prostornog uređenja su:
1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
96
2. Prostorni planovi
prostorni plan županije
prostorni plan Grada Zagreba
prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja
prostorni plan uređenja grada ili općine
3. Odluka o građevinskom području
4. Urbanistički planovi
generalni urbanistički plan
urbanistički plan uređenja
detaljni plan uređenja
Prostorni plan županije
Prostorni plan županije razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije
prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim
sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju
prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu, organizaciju iskorištenje prostora
županije.
Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja
Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja utvrđuje ciljeve i osnove
gospodarenja i upravljanja prostorom u skladu sa zajedničkim prirodnim, razvojnim,
kulturnim i drugim obilježjima obuhvaćenog područja, te sadrži:
razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima,
sustav infrastrukture,
razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem i korištenje
prostora,
elemente planova užih cjelina kada se takvi planovi ne donose,
uvjete korištenja i zaštite prostora.
Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja se donosi obavezno za nacionalne
parkove i parkove prirode te za područja za koje je takva obveza određena Strategijom
prostornog uređenja Republike Hrvatske ili prostornim planom županije odnosno
prostornim planom Grada Zagreba.
Na području općine Zagvozd je Park prirode planina Biokovo (dio) za koji je
obavezan Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja.
Prostorni plan uređenja grada ili općine
Prostorni plan uređenja grada ili općine sadrži i razrađuje koncepciju uređenja
prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni
i drugim obilježjima, te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim
planom.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
97
Urbanistički planovi
Pod pojmom urbanistički planovi podrazumijeva se Generalni urbanistički plan i
Detaljni plan uređenja.
Generalni urbanistički plan
Generalni urbanistički plan unutar svog obuhvata razrađuje elemente prostornih
planova širih područja te određuje ciljeve, cjelovitu koncepciju uravnoteženog i
održivog prostornog razvoja gradskog naselja u skladu s funkcijama tog naselja u
širem prostoru, procesima urbanizacije i urbanim obilježjima te zajedničkim i
specifičnim potrebama stanovništva.
Urbanistički plan uređenja
Urbanistički plan uređenja razrađuje dijelove područja određene prostornim planom
uređenja grada ili općine ili generalnim urbanističkim planom, razgraničavanjem
javnih površina od drugih površina i užih provedbenih cjelina zajedničkih obilježja za
koje određuje podjelu prostora na specifične cjeline u odnosu na dinamiku i način
realizacije, regulacijske i građevinske linije, detaljnu namjenu površina s kapacitetima i
uvjetima gradnje odnosno rekonstrukcije građevina, uvjete i uređenja i korištenja
površina te uvjete korištenja građevina, osnove mreža i prostor infrastrukture s
načinom priključka na šire sustave.
Detaljni plan uređenja
Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje
provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od
važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode,
krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.
Prostorni plan općine Zagvozd
Prostorni plan općine Zagvozd će (po usvajanju istog) operativno provoditi Županijski
ured državne uprave za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-
pravne poslove u Splitu, koji zaprima zahtjeve za izdavanje i izdaje lokacijske i
građevinske dozvole u skladu s utvrđenim planom.
Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) koji se izdaje na temelju
dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju
tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru – pod
kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi.
Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju (N.N.br.
30/94, 68/98, 61/00 i 32/02).
Građevna dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može
započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt
izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
98
određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Postupke
izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o gradnji (N.N. br. 52/99, 75/99 i 117/01).
Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske čestice provodi se u
skladu s lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom uređenja ako se na čestici
predviđaju zahvati u prostoru.
Gospodarske zone na području općine Zagvozd
Na Području općine Zagvozd su planirane dvije poslovne zone: Brlozi i Golo Brdo.
Prostorna dokumentacija za zone još nije izrađena, jer se čeka usvajanje Prostornog
plana općine, nakon kojeg će uslijediti izrada urbanističkih planova uređenja za same
zone. U sljedećoj tablici su prikazane glavne karakteristike ovih dvaju zona.
Tablica 34. Gospodarske zone na području općine Zagvozd
Naziv zone Brlozi Golo Brdo
Osnovna namjena Servisna i uslužna Proizvodna
Površina u ha 13,00 ha 31,00 ha
Postojeće stanje
Idejni projekti i geodetska podloga
su napravljeni
Projektna dokumentacija nije
napravljena
Udaljenost vodovoda 100 m od podsustava vodovoda 100 m od magistralnog vodovoda
Infrastrukturna opremljenost
Za sada zona nije komunalno
opremljena
Za sada zona nije komunalno
opremljena
Smještaj Zapadno od općinskog središta Uz cestu Zagvozd - Imotski
Udaljenost od auto-ceste Neposredno uz autocestu Neposredno uz autocestu
Ispitan interes za ulaganje u
zonu
Postoji veliki broj upita i pisama
namjere
Postoji veliki broj upita i pisama
namjere
Olakšice za investitore
Smanjeni troškovi komunalnog
doprinosa i komunalne naknade
Smanjeni troškovi komunalnog
doprinosa i komunalne naknade
Predviđeni broj zaposlenih 100 200
Studija utjecaja na okoliš Nije napravljenja Nije napravljenja
Vlasništvo zemljišta Hrvatske šume i dio privatno Hrvatske šume i dio privatno
2.6.4. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture
2.6.4.1. Vodnogospodarski sustav28
Područje zaobalnog dijela županije, u koje spada općina Zagvozd, oskudijeva vodom
radi toga što se gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima.
Komunalno poduzeće „Vodovod“ Imotske krajine opskrbljuje vodom grad Imotski i
okolna naselja s vodozahvata Opačca. Izgradnjom i dovršetkom sustava „Josip Jović“
voda će se zahvaćati i iz izvora Mukišnice (BiH).
28 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
99
Izgrađeni su cjevovodi Opačac-Karin-Poljica-Kosmatovica i Karin-Zmijavci-Runovići,
a grade se cjevovodi Kosmatovica-Lovreč i Lovreč-Studenci, kao i mreže u naseljima
do kojih su došli glavni cjevovodi.
Pregledom postojeće tehničke dokumentacije, te terenskim determinacijama utvrđeno
je da se opskrba vodom područja općine Zagvozda treba vezati uz rezervoar
Kosmatovica.
Izgrađenost vodovodne mreže29 postoji samo u jednom dijelu općine i to kroz sljedeće
vodovode:
magistralni vodovod Kosmatovica – Zagvozd;
podsustav Golo Brdo – Mlikote – Tomičići – Svaguše;
podsustav Rašac (Zagvozd – Mucići – Milići);
podsustav Bunje (Zagvozd – Kristići – Katušići);
podsustav Rastovac (Zagvozd – G. Rastovac – D. Rastovac), te pripadajuća
mjesna mreža.
Ono što je potrebno napraviti za kompletiranje vodoopskrbe na području općine je
izgradnja:
sekundarne mreže u naselju Zagvozd za zaseoke Brzice, Prodani, Pruže i
Piplice; te
podsustave i mjesnu mrežu istočnog dijela općine, i to za Krstarice (Golo
Brdo – Krstarice do zaseoka Blaževići) i Biokovsko Selo – Gornje
Rašćanje.
2.6.4.2. Energetski sustav30
Osnovni energetski podsustavi su:
Elektroenergetika koja se prema izvoru korištenja energetike dijeli na:
program korištenja hidroenergije, program korištenja vjetroenergije,
program korištenja energije sunca i program korištenja plina i
Plinoopskrba
Glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava su u izgradnji proizvodnih objekata
koji koriste programe alternativnih izvora energije (energiju vjetra i energiju sunca).
Proizvodni objekti elektroenergetskog sustava koji ne koriste te izvore energije ne
mogu se graditi u obalnom i otočkom području Županije
Program korištenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke Cetine
gotovo je u cijelosti iskorišten u smislu proizvodnje električne energije. Mogućnost
29 Općina Zagvozd 30 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
100
dodatnog iskorištenja hidropotencijala Županije određuje se mogućnošću izgradnje
ograničenog broja malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni režim
vodotoka.
Među planiranim elektroprijenosnim trafostanicama na području Splitsko-dalmatinske
županije je i ona u Zagvozdu – (TS 400/220/110 kV).
Planirani dalekovodi na području općine Zagvozd:
- DV 2 x 400 kV Konjsko – Zagvozd – Mostar
- 2 DV 2 x 220 (400) kV Uvod DV 2 x 220(400) kV Plat - Zagvozd u TE
Dobrogošće
- DV 2 x 220 kV Uvod DV 220 kV Mostar – Zakučac u TS Zagvozd
- 2 DV 110 kV Uvod DV 110 kV Kraljevac - Imotski u TS Zagvozd
Programom korištenja energije Sunca planira se izgradnja termoelektrane na energiju
sunca, koja se PPSDŽ kao lokalitet za istraživanje određuje prostor Žeževačke ljuti
(Općina Zagvozd i Šestanovac) zbog specifičnih zahtjeva (veličina prostora, voda,
blizina prometnica i sl.). Kriterije za tu izgradnju potrebno je odrediti detaljnijom
razradom na nivou Prostornog plana uređenja Općina, kao i prostor za smještaj
termoelektrane koja koristi energiju sunca.
2.6.4.3. Pošta i javne telekomunikacije
Plan razvoja telekomunikacija, u planiranom razdoblju do 2015. godine, temelji se na
prognozama komisija Europske unije koja je prilagođena trenutnoj situaciji.
Postojeći komutacijski čvorovi u analognoj tehnologiji u prvim godinama novog
milenija zamijenit će se digitalnim, tako da se do 2005. godine očekuje 100% digitalna
mreža i na komutacijskoj razini. Cijelo područje Županije opsluživat će 10 pristupnih
centrala, od čega 7 u funkciji lokalnih centrala, a 3 u funkciji područnih centrala grada
Splita. Svaka od ovih centrala imati će velik broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva.
Nepokretne mreže
Postojeće mreže razvijat će se samo u početnom planskom razdoblju, u cilju
zadovoljenja zahtjeva korisnika, u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže
integriraju se u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga.
Pokretne mreže
Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti.
Korištenje mreže nastaviti će se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine
eksploatacije. Digitalna GSM, u početnom planskom razdoblju, izgrađivat će se
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
101
ubrzanim tempom, kako rastom broja priključaka, tako i gradnjom baznih postaja. Već
pokrenutom akcijom izgradnje baznih postaja CRONET mreže postići će se početkom
trećeg milenija 100% pokrivenost Županije. U ovom sustavu već je prisutna mreža
drugog poslužitelja (VIP), sada s manjim pokrivanjem (uz 16/19 BS), a li s trendom
daljnjeg širenja. U kasnijem razdoblju koristit će se i sateliti u niskoj orbiti.
U prostornim planovima užih područja treba integrirati telekomunikacijske sustave.
Za više koncesionara koji pružaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost
telekomunikacijskih usluga svim potrošačima, potrebno je uvjetovati smještanje i
korištenje zajedničkih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavku mreža i
uređaja (antena).
Cjelokupno područje općine Zagvozd je pokriveno telefonskom mrežom.
2.6.4.4. Promet
Cestovni promet
Za postizanje optimalne funkcionalnosti cestovne mreže na području Županije
(izgradnja auto-ceste i cestovne mreže - Državne i Županijske), ceste se moraju
planirati i graditi po fazama u cilju zadovoljenja razvojnih, prometnih, gospodarskih i
ekoloških kriterija. U smislu zadovoljavanja tih kriterija određene su tri skupine
prioriteta izgradnje realizacijom kojih bi se ti kriteriji ispunili.
Planirana gradnja cesta na području i od velike važnosti za općinu Zagvozd po
skupinama prioriteta je sljedeća:
U I skupinu prioriteta spada Trasa Jadransko-Jonske autoceste sa
produženjem etapa do čvora Šestanovac.
U II skupinu prioriteta spada Imotski cestovni smjer - Udbina –Sv.Rok-
Gračac-Knin-Sinj-Imotski.
U III skupina prioriteta spada:
o Makarsko-zabiokovski cestovni smjer - Makarska-Dubci-Šestanovac-
Aržano.
o Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: zaobilaznicu Zagvozda.
Javne ceste na području općine Zagvozd prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u
državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN br. 25/98) su prikazane u sljedećoj
tablici.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
102
Tablica 35. Javne ceste na području općine Zagvozd31
Kategorija
ceste Oznaka Opis ceste
Ukupna
duljina u
KM
Duljina u
KM na
području
općine
Zagvozd
Državna cesta D 62
Dugopolje (D 1) – Šestanovac –
Zagvozd – Vrgorac – Kula
Norinska - Metković
123,9 20
Županijska
cesta Ž 6179 Rastovac – Zagvozd (D 62) 3,1 3,1
Županijska
cesta Ž 6180
Zagvozd (D 62) – Poljica -
Grubine 11,2 4,5
Lokalna cesta L 67143 Grabovac (D 62) - Rastovac 5,5 4
Lokalna cesta L 67149 D 62 – Stapići – Tomičići – Ž
6180 4,7 4,7
Lokalna cesta L 67151 Zagvozd (Ž 6180) – Krstarice –
Slivno (6200) 14,3 8
Lokalna cesta L 67181 D 62 – Biokovsko selo –
Rašćane Gornje – D62 16,8 16,8
Lokalna cesta L 67165 67151 – Lovrinčevići (D 62) 4,7 4,7
Trenutačno stanje cesta na području općine Zagvozd je sljedeće:
Cesta D 62 – potrebna je rekonstrukcija na relaciji od Šestanovca do
Zagvozda, te od Zagvozda do Lovrinčevića;
Županijska cesta 6180 – izvršena je rekonstrukcija i cesta zadovoljava
širinom i kvalitetom kolnika;
Županijska cesta 6179 – potrebno je izvršiti rekonstrukciju zbog oštećenja i
proširenje ceste;
Lokalne ceste (LC 67181, 67151, 67165, 67143 i 67149) – potrebno je izvršiti
rekonstrukciju zbog širine kolnika i zbog oštećenja asfalta;
31 Općina Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
103
Nerazvrstane ceste su asfaltirane u mjesnim odborima Župa, Krstarice,
Svaguše, Šušići, Kurtovići, D. Rastovac, Mlikote, Bunje (dio);
Nerazvrstane ceste koje je potrebno asfaltirati su u naseljima Rašac, B. Selo,
Prodani, Pruže, Brzice i G. Rastovac.
U prometnom smislu najveći značaj će imati trasa autoceste A 1 Zagreb – Split -
Dubrovnik koja prolazi područjem općine Zagvozd. Trenutačno je u izgradnji 97 km
punog profila od Splita do Ploča.
Tunel Sv. Ilija
Prostornim planom županije je predviđena izgradnja tunela Sv. Ilija kroz Biokovo koji
je dijelom na području općine Zagvozd.
Institut građevinarstva izradio je studiju utjecaja na okoliš, koja pokazuje kako tunel
neće značajno utjecati na okolicu.
Tunel Sv. Ilija bit će dugačak četiri kilometra – 4 km, na južnoj strani izlazi u mjestu
Bast, a na sjevernoj kod Rastovca i spaja se s budućom Jadranskom autocestom, koja će
prolaziti južno od Zagvozda. Od Rastovca, odnosno od čvorišta izlaza iz tunela i
autoceste podjednaka je udaljenost do Makarske i Imotskog, otprilike četrnaest,
odnosno petnaest kilometara.
Projekt izgradnje tunela bio je na javnom uvidu u općinama Zagvozd i Baška Voda, na
području kojih s će se općina tunel graditi, kao i u prostorijama same Županije.
Projekt izgradnje tunela isključivo je u zakonskoj nadležnosti Županije, jer su i
prilazne ceste županijske, pa općine nemaju u tom smislu nikakvu nadležnost.
Dogovor je bio da tvrtka dobije koncesiju na 33 godine s tim da 25 posto dobiti od
tunela ide županiji.
Dosadašnji radovi na probijanju tunela su trajali samo šest mjeseci, jer tvrtka koja je
dobila koncesiju za izvođenje radova nije dobila jamstvo Županije (za dnevni promet
kroz tunel od 6.000 vozila), koje je nužno za kredit kojim bi se financirali radovi.
U kolovozu 2006. je Vlada Republike Hrvatske je, zbog predugog stajanja radova,
najavila oduzimanje koncesije tvrtki koja je izabrana na natječaju i de će tunel izgraditi
država.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
104
Željeznički prometni sustav32
Jadranska orijentacija Hrvatske upućuje na potrebu određivanja prometnih koridora i
u željezničkom prometu, koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama i
oni koji kontinuirano duž jadranskog prometnog pravca povezuju sve važnije
hrvatske luke i veća gradska razvojna središta.
Prostornim planom je predviđena izgradnja dviju dionica:
Dionica pruge Zadar – Šibenik – Split
Ova dionica duga je 125,55 Km. Kolodvor u Primorskom Dolcu na postojećoj pruzi
Perković – Split koristio bi kao veza između postojeće i nove pruge.
Dionica pruge na području Splitsko – dalmatinske županije
Ova dionica je u smislu izvođenja građevinskih radova najteža dionica, posebno se to
odnosi na dio od Splita preko Omiša do Kostanja, gdje se stalno izmjenjuju mostovi i
tuneli. Na ovoj dionici nalaze se četiri kolodvora: Split, Kostanje, Rašćane i Zapadna
Plina, te pet postaja: Dugi Rat, Omiš, Žeževica, Zagvozd i Račva.
32 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
105
2.6.5. SWOT analiza prostornog planiranja Snage Slabosti
60% izgrađena
vodovodna mreža i
nastavljaju se radovi
Potpuna pokrivenost
telekomunikacijskim
mrežama
U prostornom planu je
predviđen prostor za
izgradnju poduzetničke
zone
Nije donesen Prijedlog
Prostornog plana Općine (u
proceduri je donošenja)
Procedura donošenja
prostornog plana je previše
spora
Postupak provedbe
prostornog planiranja utječe
na otežano dobivanje
dozvola koje su potrebne za
građevinske radove
U prijedlogu Prostornog
plana nigdje nisu predviđeni
prostori za izgradnju
infrastrukture za razvoj
turizma
Sustav vodoopskrbe je
napravljen samo za dio
općine
Loše stanje cestovne
infrastrukture – potrebna je
rekonstrukcija na većini cesta
Nedovoljan broj autobusnih
linija koje povezuju općinu
za ostatkom županije i regije
Nekvalitetno izvedena
telekomunikacijska mreža
nemogućnost uvođenja
ADSL-a
Prilike Prijetnje
Uvrštavanje prostora Zaum
(od tunela Turije do Debelog
Grablja) u prostorni plan
kao turističku zonu radi
razvoja turizma
Nekvalitetna stručna izrada
Prijedloga Prostornog plana
Nedovoljna komunikacija s
interesnim skupinama kod
izmjena i dopuna prijedloga
Prostornog plana
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
107
3. POVEZNICE SA REGIONALNO-OPERATIVNIM
PROGRAMOM SPLITSKO-DALMATINSKE
ŽUPANIJE
Predstavnici općine Zagvozd su aktivno sudjelovali u radu partnerstva koje provodi i nadzire
Regionalni-operativni program Splitsko-dalmatinske županije (ROP).
Kako je navedeni dokument višeg reda općina Zagvozd se pri izradi ovog Plana ukupnog
razvoja uvelike oslanjalo na smjernice ROP-a.
ROP Splitsko-dalmatinske županije ima četiri posebna cilja:
1. Konkurentno, diversificirano, tehnološki napredno i socio-ekološki održivo
gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog stanovništva
2. razvoj u prostoru i fizička infrastruktura u suglasju s potrebama stanovništva i
gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša
3. razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opći rast
društvenog standarda
4. kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno društvo i jačanje partnerstva
svih sudionika razvojnog procesa u regiji
Zagvozd se u svom programu oslanja na navedene smjernice te s njima usklađuje vlastite
ciljeve imajući na umu da se samo usklađenošću planova višeg i nižeg reda te njihovim
sinergijskim efektom mogu postići zadani ciljevi.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
108
4. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD
→ razrađena Strategija razvoja općine Zagvozd nalazi se u Prilog-u 1 – „Strategija
razvoja općine Zagvozd, operativni plan i mjere“
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
Izradio: MICRO projekt d.o.o.
109
5. MJERE RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD
→ razrađene Mjere iz Strategije razvoja općine Zagvozd nalazi se u Nalazi se u Prilog-
u 2 – Mjere Strategije razvoja općine Zagvozd
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
110
6. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA
PROVEDBE PUR-A
Posljednji korak u izradi Plana ukupnog razvoja je - provođenje, praćenje i
ažuriranja izrađenog plana. Test Plana je samo njegovo provođenje.
Postoje 3 razine praćenja Plana ukupnog razvoja:
1. razina praćenja je praćenje provođenja plana ( prioritetnih i ostalih mjera tj.
projekata iza Akcijskog operativnog plana) i ažuriranje sažetka provođenja
aktivnosti
Grupa zadužena za praćenje Plana ocjenjuje provođenje uspoređivanjem trenutnih
aktivnosti provođenja sa sažetkom operativnog plan aktivnosti. Stoga, relevantne
informacije uključuju ne samo aktivnosti poduzete prema provođenju plana, već i
promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te
njihov očekivani utjecaj na provođenje plana. Ukoliko dođe do bilo kakve promjene u
raspodjeli odgovornosti za provođenje plana, to se također bilježi.
Nakon što grupa zadužena za praćenje odredi značajnije razlike između planiranog i
stvarnog provođenja plana, njezin zadatak je pojasniti kako i zašto je došlo do tih
razlika. Odgovorni za provođenje određenih projekata također trebaju reći grupi
zaduženoj za praćenje na koji način očekuju da se nastavi s provođenjem plana te
opisati sve promjene koje bi mogle poboljšati provođenje plana.
2. razina praćenja rezultata projekta i testiranje logike projekata postavlja
pitanje – „Dovodi li projekt do očekivanih rezultata tj. ostvarenja svrhe
projekta?. Praćenjem se ocjenjuje uspjeh očekivanih rezultata jer upravo ti
ishodi povezuju projekte sa vizijom plana razvoja.
Praćenje rezultata provedenih mjera/ projekata postavlja pitanje – da li je mjera/
projekt postigao očekivane rezultate opisane u matrici projekta? Pomažu li ostvareni
rezultati, ako su ostvareni u ostvarivanju svrhe projekta? I konačno, da li svrha
projekta pridonosi postizanju cilja projekta?
Ukoliko provođenje plana ne dovodi do očekivanih rezultata, pokazatelji rezultata u
matrici projekata otkriti će GDJE je logika projekta zakazala? Sljedeći zadatak je
saznati ZBOG ČEGA je zakazala.
Grupa zadužena za praćenje rezultata projekata mora pronaći razloge zbog kojih
projekt nije doveo do željenih rezultata kako bi znala na pravi način reagirati. Jedino
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
111
kada se problem pravilno definira može se pronaći učinkovito rješenje. Projekti
također mogu imati i nepredviđene negativne rezultate koje je potrebno istražiti.
3. razina praćenja postavlja pitanje – „Da li se okolina promijenila tako da to
utječe na izbor kritičnih tijela, projekata i tijela zaduženih za provođenje
projekata u planu ukupnog razvoja?
Dok su prva i druga razina praćenja stvorile preporuke KAKO se projekt treba
provoditi, treći nivo praćenja razmatra TREBA LI SE nastaviti s primjenom projekta.
Slijedeća pitanja se postavljaju u okviru ovog ocjenjivanja:
1. Da li ta intervencija nastavlja rješavati kritička pitanja?
2. Je li to pitanje još uvijek kritično za ostvarivanje vizije gospodarske budućnosti
zajednice?
3. Da li korist od programa opravdava i dalje resurse potrebne za njegovo
provođenje?
4. Da li je bilo ikakvih nepredviđenih, negativnih posljedica od projekta?
5. Da li su relevantne organizacije i subjekti uključeni u provođenje?
Ako su se dogodile određene promjene u socio-ekonomskoj situaciji ili neki veći
događaj promijenili okolinu, vjerojatno će biti potrebne veće promjene. Grupa
zadužena za praćenje će zatražiti osvježenje strateškog plana izradom novi preporuka
u rješavanju kritičkih pitanja. Ako se međutim okolina tako značajno promijenila da se
kritička pitanja moraju redefinirati, možda je vrijeme da se ponovi cjelokupan
postupak strateškog planiranja.
Odgovornost za praćenje i ažuriranje plana ukupnog razvoja može snositi lokalna
samouprava, dio ili čitava radna skupina strateškog planiranja ili neko drugo tijelo
kao što je Agencija za lokalni gospodarski razvoj. U idealnom slučaju grupa
zadužena za praćenje uključivati će predstavnike lokalne samouprave, poslovne
zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje strateškog plana i
naravno čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj.
6.1. Odgovornost za provedbu PUR-a
Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada općini Zagvozd i njezinom
poglavarstvu.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
112
6.1.1. Postupci upravljanja
Institucionalne strukture za upravljanje i provedbu Plana ukupnog razvoja je Općina
Zagvozd, a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa
Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati općina
Zagvozd po pojedinim projektima.
6.1.2. Praćenje i ocjenjivanje
Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne
skupine koja je formirana u procesu stvaranja plana. Popis članova radne skupine
nalazi se u prilogu ovog dokumenta i sastoji se od 11 predstavnika lokalnih dionika.
Radna skupina će se sastajati svakih 6 ( šest) mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa
programa. Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ovog plana od
strane Općinskog vijeća.
Na prvom sastanku općina Zagvozd će predložiti radnoj skupini formiranje manjih
timova po strukovnoj pripadnosti (zdravstvo, školstvo, gospodarstvo…) koji bi
osmišljavali načine unaprijeđenija pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom
stručnošću razvoju grada.
Općina Zagvozd će dinamikom ovdje predviđenom osigurati prostor i obavijestiti
članove Radne skupine najmanje 15 dana unaprijed o održavanju sastanka.
Predstavnici općine će prezentirati radnoj skupini rezultate postignute u proteklom
periodu, a timovi radne skupine iznijeti svoje prijedloge unaprijeđenija strategije.
Radna skupina će ocijeniti provedbu plana te uz nadzor stručne osobe sastaviti
zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program.
Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog
programa, kao i za nadzor provođenja programa.
6.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene
informacija
Općina Zagvozd jamči razmjenu informacija o provedbi ovog plana i to prema Radnoj
skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web stranica i
pojedinačnih sastanaka. Općina će putem web stranice koja je u fazi izrade objaviti
cjeloviti dokument Plana ukupnog razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka
radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti
odlučivanja izvještaje sa sjednica općinskog vijeća ažurno objavljivati na web
stranicama. Općina će nastaviti s praksom otvorenih vrata za građane kad će se oni
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
113
moći najaviti i direktno gradonačelnici uputiti pitanja i primjedbe. Općina Zagvozd će
kreirati i nove prikladne kanale komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
114
7. ZAKLJUČAK
Općina Zagvozd je u proteklih nekoliko mjeseci uz stručnu pomoć savjetnika MICRO projekta
te suradnju lokalnih stručnjaka i radne skupine izradio petogodišnju strategiju ukupnog
razvoja.
Strategija razvoja nam pokazuje težnje općine Zagvozd i načine kako unaprijediti kvalitetu
života, razviti poduzetništvo, poljoprivredu, ribarstvo, razviti otoke i zaleđe te preduvjete koje
će osigurati temelje napretka. Zadani smjer razvoja služi upravi općine za planiranje svojih
budućih koraka i proračuna, stanovnicima općine kako bi mogli aktivno sudjelovati u razvoju,
investitorima kako bi detektirali područja u koja žele uložiti. Strategija nam govori gdje
vidimo općinu Zagvozd za pet godina i kako mislimo tamo doći.
Općina Zagvod je odabrala smjer razvoja svih potpornih stupova gospodarstva kako bi ono
bilo razvijeno na dobrim temeljima. Edukacija temeljena na gospodarskim potrebama,
infrastruktura potrebna za razvoj poduzetništva, poljoprivreda koja će plasirati svoj proizvod
u turizam, dodane vrijednosti kao ekološka proizvodnja te turizam koji će pomoći produžetku
sezone, razvoj proizvodnih djelatnosti koje će zaposliti ljude neovisno o sezoni, školstvo i
zdravstvo prilagođeno potrebama stanovnika, socijalna skrb i briga o starima i nemoćnima,
sport, kultura, sve su to povezani pravci koji će doprinijeti ostvarenju vizije građana općine
Zagvozd.
Ono što nam strategija ne govori je kako ćemo od ideja razviti projekte, koji su sastavni
elementi tih projekata, kako izraditi akcijske planove projekata, kako pronaći novac koji
nedostaje.
Implementacija zacrtane strategije zahtjevan je posao koji će angažirati sve raspoložive ljudske
resurse kako unutar općine Zagvozd tako i vanjske stručnjake.
Svaki projekt koji proizađe iz navedene strategije mora imati definiran svoj početak i kraj,
proračun, odgovorne osobe i način provedbe i praćenja. Kako bi zaživio i proveo se, plan je
potrebno redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, u konačnici i mijenjati.
Evaluacija i monitoring opisani u prethodnom poglavlju jednako su važni kao i sama izrada
strategije te trebaju biti metodološki dokumentirani, svaka promjena u mjerama mora imati
svoju poveznicu na plan i obrazloženje. Za praćenje i evaluaciju plana poželjno bi bilo
angažirati vanjske stručnjake.
Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija,
izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima možemo računati
na pomoć fondova, donatora i investitora.
Javno-privatno partnerstvo, na koje se stavlja naglasak kroz ovaj plan, treba odraditi na način
da se odabere najbolja solucija i za grad i privatnog partnera što iziskuje vrlo detaljnu i stručnu
pripremu dokumentacije i standarda usluga.
Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD
115
Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja tržište nameće potrebu za novim vještinama
i znanjima, edukaciju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogućili stjecanje
prednosti domaćim poduzetnicima.
Prvi korak koji treba učiniti nakon izglasavanja strategije je izraditi akcijske planove za
projekte iz operativnog plana koje je radna skupina označila kao prioritetne. Odrediti
odgovorne osobe iz uprave općine ili općinskih poduzeća za provedbu svakog pojedinog
projekta.
Za kompleksne projekte koje zahtijevaju više razine stručnosti treba angažirati vanjske
suradnike, kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna.
Pri odabiru vanjskih suradnika treba inzistirati na multidisciplinarnim timovima s referencom
u pojedinom polju stručnosti.
Odgovornost za implementaciju strategije najvećim dijelom leži upravo na instituciji Općine,
ali ne isključivo na njima. Bez podrške javnosti, poduzetnika, poljoprivrednika, hotelijera,
obrtnika, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika i ostalih interesnih skupina, teško će biti razviti
i provesti zacrtane ideje.
Komparativna prednost općine Zagvozd koja će omogućiti ostvarenje zadane strategije su
ljudi, građani općine koji su i do sada dokazali predanost i sklonost inovativnim idejama iako
nisu imali zadani napisani smjer.
Uz stručnu pomoć i usmjereni razvoj Općina Zagvozd će postati:
„Općina Zagvozd je prostor razvijenog cjelogodišnjeg turizma baziranog na spoju planine i
plaže, a prepoznatljiva prvenstveno po tradiciji „Glumci u Zagvozdu“.
Tradicionalna proizvodnja i prerada domaće hrane, koja upotpunjava turističku ponudu,
omogućila je domaćem stanovništvu razvoj osobnog poduzetništva.
Edukacija stanovništva i ulaganjem u infrastrukturu omogućili smo razvoj poduzetništva, a
time potakli i povratak educiranog kadra. „
Izvadak iz Vizije Općine Zagvozd
Autor: Radna skupina