plan za razvoj i prosperitet banovića

Plan za Spas Banovića

Plan za razvoj i

prosperitet Banovića

2 Lokalne politike SDP BiH u Banovićima


Sadržaj:

I Uvod u lokalne politike

Uvod ............................................................................................................................. 7

Strateški ciljevi razvoja Općine Banovići ...................................................................... 10

II Efikasna lokalna samouprava

Uvod ............................................................................................................................. 13

Stanje u Javnoj upravi, Javnim ustanovama i Javnim preduzećima ............................. 14

Operativni cilj 1. – Reforma Javne uprave..................................................................... 20

Operativni cilj 2. – Osnivanje JU „Agencija za razvoj općine Banovići“......................... 22

Operativni cilj 3. – Riješen problem vodosnabdijevanja i izvršena toplifikacija grada . 23

Operativni cilj 4. – Dostupna i efikasna zdravstvena zaštita ........................................ 24

Operativni cilj 5. – Razvoj masovnog sporta i kulture .................................................. 25

III Obrazovanje, edukacija, prekvalifikacija i tehničko-kadrovska opremljenost škola

Uvod ............................................................................................................................. 31

Stanje u osnovnim školama i JMSŠ Banovići ................................................................ 32

Operativni cilj 1. – Razvoj predškolskog odgoja............................................................ 36

36

Operativni cilj 2. – Besplatni udžbenici za djecu slabijeg imovnog stanja .................. 37

Operativni cilj 3. – Reforma srednješkolskog obrazovanja usklađeno sa potrebama

tržišta rada ................................................................................................................... 37

Operativni cilj 4. – Banovići općina visokoobrazovanih ............................................... 38

Operativni cilj 5. – Dokvalifikacija, prekvalifikacija i edukacija .................................... 38

IV Razvijena općina i visoka zaposlenost

Uvod ............................................................................................................................. 41

Stanje na Birou za zapošljavanje .................................................................................. 42

Stanje u RMU „Banovići“ d.d. Banovići ........................................................................ 43

Stanje u privatnom sektoru .......................................................................................... 44

Registrirani poslovni subjekti, ispostave-filijale i obrti po djelatnostima …………………. 47 Potencijali za razvoj …………………………………………………………………………………………………. 47 Prepreke razvoju …………………………………………………………………………………………………….. 54 Zaključci ………………………………………………………………………………………………………………….. 58 Operativni cilj 1. – Razvoj poljoprivrede ...................................................................... 59

Operativni cilj 2. – Razvoj malog i srednjeg poduzetništva ......................................... 60

Operativni cilj 3. – Razvoj turizma ................................................................................ 61

Operativni cilj 4. – Upravljanje javnim objektima i površinama .................................. 62

Operativni cilj 5. – Razvoj drvoprerađivačkih i poljoprivredno-prerađivačkih

kapaciteta ..................................................................................................................... 62

V Zašto glasati za SDP BiH ................................................................................................ 67


I UVOD U LOKALNE POLITIKE


UVOD

2010. godine na Općim izborima održanim u Bosni i Hercegovini glasači na području Općine

Banovići dali su značajnu podršku SDP BiH očekujući pozitivne promjene kako u BiH tako i u

Banovićima.

Kampanju smo vodili iskreno iznoseći sve probleme s kojima se suočavaju naša općina i

država kao i predlažući promjene sadržane u 5 izbornih politika SDP BiH koje bi svima nama

unaprijedile život.

Pobjeda SDP-a BiH dočekana je među građanima Banovića kao znak njihove osobne sreće.

Niko od nas u općinskoj organizaciji nije očekivao mogućnost stvaranja koalicije SDP-SDA.

Sve druge opcije su bile moguće osim te. Pri odabiru koalicionih partnera i mi kao i KO SDP

BiH Tuzla jasno smo se izjasnili da smo protiv takve opcije i da sve druge opcije omogućavaju

SDP-a BiH da provede potrebne reforme na Tuzlanskom kantonu i da na taj način zauvijek

izbaci SDA iz kolosjeka i napravi je minornom strankom.

Međutim, strateška opredjeljenja na federalnom i državnom nivou oblikovala su sastav ove

koalicije, jer su jačale snage koje su dovodile u pitanje opstanak i cjelovitost Bosne i

Hercegovine. S jedne strane smo imali SDA, a sa druge HDZ BiH. Izbor je bio skoro pa

nemoguć: imati kao partnera SDA ogrezlu u korupciji i kriminalu ili HDZ BiH koji pored

korupcije i kriminala ima za cilj i razbijanje BiH.

Formiranje vlasti bez nekog od njih dovelo bi do stalnih opstrukcija u Domu Naroda

Parlamenta FBiH. Glavni Odbor SDP BiH je stoga, smatrajući je za manje zlo, izabrao za

partnera SDA.

Imati SDA za partnera znači biti stalno izložen opstrukcijama, prije svega kada se dođe do

trenutka kad treba mijenjati SDA-ove rukovodioce ili donijeti zakone koji se bave borbom

protiv korupcije i kriminala.

Mi u Općinskoj organizaciji SDP BiH Banovići vodili smo kampanju temeljenu na promjenama

u rudniku u kojem bismo: omogućili svim radnicima da slobodno dišu i rade, omogućili

zapošljavanje i drugima, onima koji ne nose stranačku knjižicu SDA, prekinuli kriminalne

tokove u rudniku...

Međutim, ovom koalicijom i dogovorom koalicionih partnera došli smo u situaciju da

trebamo da sarađujemo sa banovićkom SDA što nam je teško palo nakon svih godina

njihovog iživljavanja na SDP-ovim članovima i glasačima. Međutim, i tu smo opciju prihvatili

jer smatramo da je poboljšanje vrijednosti života naših članova i glasača najvažnija stvar,

ono zbog čega se borimo za vlast u Banovićima.

Nesporna je činjenica da se već mjesecima1 borimo da implementiramo koalicioni sporazum u RMU “Banovići”, ali nailazimo na zid opstrukcije banovićke SDA koja svakim svojim potezom pokušava da odgodi trenutak dolaska SDP-ovih kadrova na rukovodne pozicije u rudniku. To rade iz tri razloga:

1 Pisano krajem novembra 2011. godine


Veliki broj njihovih kadrova bi postao nezadovoljan i neposlušan jer bio ostao bez svojih pozicija

Naši kadrovi bi došli u situaciju da dobiju uvid u dokumente, ugovore i ostalo čime bi razotkrili tokove milionskog kriminala u rudniku i

Svjesni su da svako odgađanje dovodi do nezadovoljstva članova i glasača SDP-a BiH u Banovićima i osipanja njihovog broja; stoga je konačni cilj banovićke SDA gašenje SDP-a BiH u Banovićima.

Činjenica je i da do danas nismo dobili značajniju podršku od strane viših organa SDP-a BiH i

da od njih dobijamo samo obećanja koja se ne realizuju. Neko možda smatra da smo trebali

povući radikalnije poteze, međutim činjenica je da interese svojih članova i glasača vezanih

za rudnik možemo ostvariti samo u okviru organa SDP-a BiH i uz njihovu pomoć. Uvažavajući

ovu činjenicu to nas ne sprječava da na svakodnevnoj bazi vršimo pritisak i kritikujemo

osobe koje su nam dužne pomoći kao dijelu jedinstvene porodice SDP-a BiH.

Do trenutka kada se izvrši prezentacija javosti ovih lokalnih politika ne znamo da li će biti

realizovan koalicioni sporazum u okviru rudnika, ali i članove i glasače podsjećamo da naša

zajednička borba za Banoviće ne smije prestati jer kvaliteta njihovog života se tim

postupkom neće poboljšati.

Moramo biti svjesni da banovićka SDA ne želi povećati broj zaposlenih u Banovićima, jer broj

nezaposlenih u Banovićima već 15-ak godina iznosi oko 5000 ljudi. Toliki broj nezaposlenih

predstavlja način njihovog valadanja i opstanka na vlasti. Ljudima koji su zaposleni stalno

govore:“Pazi šta radiš, takvih kao ti na birou ima na stotine“, a onim nezaposlenim

unedogled obećavaju mogućnost zapošljavanja i govore im:“Ako ne glasaš i ne radiš za SDA

nikad se nećeš zaposliti u rudniku.“

Nesporna je činjenica da se u Banovićima u rudniku godišnje zaposli 70 do 100 novih

radnika. S obzirom da se na biro svake godine prijavi oko 200 novih nezaposlenih dolazimo

do toga da 5000 nezaposlenih nema nikakve perspektive u zapošljavanju, osim u dvije opcije

da napuste općinu i potraže sreću negdje drugo ili

da daju svoj glas SDP –u BiH koji želi i koji može promijeniti živote građana Banovića na bolje.

Za temelj razvoja Općine Banoviće uzimamo Strategiju razvoja Banovića2 iako je smatramo

nedovoljno kvalitetnom, nedorečenom i sa mnogo manjkavosti. Međutim, ista je dobra

polazna osnova, kojoj naše Lokalne politike služe kao nadgradnja, koja može dovesti do

razvoja općine i kontinuiranog zapošljavanja.

Za nas postoje tri glavna strateška razvojna cilja u periodu 2013.-2017. godine na području

općine:

Efikasna lokalna somouprava;

Obrazovanje, dokvalifikacija, edukacija i prekvalifikacija;

Razvijena općina i visoka zaposlenost.

2 Izradit ćemo novu Strategiju razvoja općine za period do 2025. godine uz najšire učešće građana i stručne javnosti, jer

postojeća uskoro ističe


Strateški ciljevi poredani su na ovaj način jer bez realizacije prva dva strateška cilja nema ni

ostvarenja trećeg strateškog cilja, čija se realizacija nameće kao nasušna potreba za većinu

Banovićana.

Svaki od tri strateška cilja sadrži pet operativnih ciljeva, tako da naše politike možemo zvati i

Plan za Banoviće 3 x 5 ili Plan 131 po ukupnom broju mjera koje planiramo usvojiti i

provesti.

Ukoliko bismo željeli da definišemo pravac razvoja općine Banovići ta definicija bi glasila:

Banovići su općina obrazovanih ljudi (naglasak na visokobrazovane) i poduzetnika u

kojima se efikasnom lokalnom samoupravom kreiraju preduslovi za razvoj od kojih će

korist imati svi građani. Banovići su općina u kojima žive zadovoljni i sretni ljudi.

EFIKASNA LOKALNA

SAMOUPRAVA

RAZVIJENA OPĆINA I VISOKA ZAPOSLENOST

OBRAZOVANJE, EDUKACIJA,

PREKVALIFIKACIJA


STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA OPĆINE BANOVIĆI

Reforma Javne uprave: - u službi građana i razvoja - brza i efikasna usluga - bez korupcije - efikasno upravljanje

općinskom imovinom

Povećanje djece u predškolskim ustanovama i broja predškolskih ustanova

Razvijena organizirana poljoprivredna proizvodnja

Besplatni udžbenici za djecu slabijeg imovinskog stanja

razvijeno malo i srednje poduzetništvo

Srednje obrazovanje: - prilagođeno potrebama tržišta i

visokoškolskih ustanova, - 100% upis u srednje škole i - stjecanje praktičnih znanja za zanatska

zanimanja

Razvijena turistička ponuda Osnivanje Javne ustanove

„Agencija za razvoj“ i Razvoj servisne infrastrukture

formiranje JP „Upravljanje javnim objektima i površinama“

Riješen problem vodosnabdijevanje općtine i izvršena toplifikacija grada

75% upis u visokoškolske ustanove – Fond za stipendiranje studenata

Razvijeni drvoprerađivački i poljoprivredno-prerađivački kapaciteti

Dostupna i efikasna zdravstvena zaštita

razvoj instituta dokvalifikacije, prekvalifikacije i edukacije

Razvoj masovnog sporta i kulture

RAZVIJENA LOKALNA

SAMOUPRAVA RAZVIJENA OPĆINA I

VISOKA ZAPOSLENOST

OBRAZOVANJE - DOKVALIFIKACIJA,

PREKVALIFIKACIJA I EDUKACIJA


II EFIKASNA I RAZVIJENA

LOKALNA SAMOUPRAVA


UVOD

Moramo istaknuti da je efikasna lokalna samouprava navedena kao strateški razvojni cilj iako se njena efikasnost i uspješnost postavlja kao obaveza svake vlasti, a ne kao nešto čemu se treba posebno težiti.

Međutim, s obzirom na dosadašnje ponašanje vladajuće stranke u Banovićima, efikasna lokalna samouprava jeste cilj koji se mora dostići.

Taj cilj zahtijeva:

potpunu provedbu Zakona o državnoj službi i reorganizaciju općinskih službi tako da one budu u službi građana i poduzetnika;

zapošljavanje stručnjaka sa profilom zanimanja potrebnim općini (posebno onih visokostručnih3);

osnivanje JU „Agencija za razvoj općine BanovićI“ koja bi se bavila svim pitanjima poticanja i pomoći u razvoju poduzetništva;

razvoj servisne infrastrukture;

raspodjela sredstava u okviru budžeta općine tako da se stavi akcent na razvoj i poticaje, na stimulisanje obrazovanja i zdravstva, na ulaganja u servisnu i komunalnu infrastrukturu… Dosadašnja raspodjela budžetskih sredstava vršila se bez ikakvih kriterija;

potpuno informatizirane službe općine;

povratak katastra u općinu;

sprječavanje korupcije u Javnoj upravi, Javnim preduzećima i Javnim ustanovama;

puno ostvarivanje radničkih prava i sprječavanje i smanjivanje rada na crno.

Trenutna organizacija lokalne samouprave nije usklađena sa pozitivnim zakonskim propisima ni sa potrebama građana i poduzetnika.4 Ona je postala prava birokratska organizacija koja ima prevashodnu svrhu da služi sebi, a ne onima kojima je ustvari namijenjena.

Trenutno u organima uprave radi 130 osoba.5 U odnosu na broj stanovnika dolazi 1 službenik na oko 193 stanovnika.

3 Evidentan je nedostatak pojedinih profila zanimanja kao što su agronomi, urbanisti i sl.

4 Ne postoji udruženje poduzetnika koje treba biti glavni partner općini pri usmjeravanju razvoja općine

5 Samo 3 Hrvata i 2 Srbina, 9 iz reda Ostalih


STANJE U JAVNOJ UPRAVI, JAVNIM PREDUZEĆIMA I JAVNIM USTANOVAMA6

U Općini Banovići egzistira 5 (pet) javnih preduzeća i 6 (šest) javnih ustanova. Preduzeća i ustanove zapošljavaju preko 400 zaposlenih, od kojih je velika većina sa prostora matične Općine. Poslovne karakteristike koje se vezuju za navedene subjekte su da upravljačku i rukovodeću strukturu čine lojalni i istaknuti simpatizeri Stranke demokratske akcije, da većina ne posjeduje stručne kvalifikacije, te da su imenovani na nelegalan i netransparentan način mimo Zakona o imenovanjima. U većini preduzeća ne postoje osnovni dokumenti (pravilnici, odluke...). Finansiranje ustanova i preduzeća se velikim dijelom zasniva na subvencijama iz budžeta Općine. Usluge koje pružaju su prije svega neprofesionalne i u poređenju sa konkurencijom skupe. Velika većina njih bilježi permanentne gubitke u poslovanju. Vladajuća većina u OV u proteklih nekoliko godina nije preispitala njihov rad i rezultate niti poduzela mjere za poboljšanje njihovog rada i poslovanja.

1. Javna Uprava

U općini Banovići djeluje šest službi i to:

Služba za opću upravu, društvene djelatnosti, boračko-invalidsku zaštitu i zajedničke poslove;

Služba za geodetske imovinsko-pravne poslove;

Služba za planiranje, razvoj i poduzetništvo;

Služba za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove;

Služba za budžet, finansije i inspekcijske poslove;

Služba Civilne zaštite. Opća karakteristika svih službi u općini je rad po podnesenim zahtjevima građana i pravnih lica. Ne postoji nijedan pokazatelj koji bi otkrio inventivnost i kreativnost kako rukovodilaca službi tako i zaposlenih. Posao službi jeste i da rješavaju zahtjeve građana i pravnih lica, ali isto tako posao im je da planski djeluju i da svojim radom generišu razvoj općine na osnovu usvojene Strategije razvoja Općine Banovića. Činjenica je da i ta Strategija ima mnogo manjkavosti i nedorečenosti, ali ipak pruža neku osnovu za rad Javne uprave. Međutim, ona je činom usvajanja zatvorena i arhivisana i nikog više ne zanima šta je u njoj napisano. U Javnoj upravi Općine Banovići zaposleno je 130 osoba koje primaju prosječnu platu od oko 1.300,00 KM

Pla

nir

ani

pri

ho

di u

b

ud

žetu

za

20

10

.g.

Ost

vare

ni

pri

ho

di u

b

ud

žetu

za

20

10

.g

Ost

vare

ni

pri

ho

di i

z

kred

itn

og

zad

uže

nja

u

20

10

.g.

Pla

nir

ani

rash

od

i u

bu

dže

tu z

a

20

10

.g.

Ost

vare

ni

rash

od

i u

bu

dže

tu z

a 2

01

0.g

.

Pla

nir

ani

pri

ho

di u

b

ud

žetu

za

20

11

.g.

9.096.840 8.343.38

2

32.360 9.128.200 8.519.348 9.500.00

0

Kada pogledamo planirani budžet za 2010. godinu vidimo da je ispunjen sa samo 91,72%, odnosno prikupljeno je oko 650.000,00 KM manje nego što je planirano što pokazuje da se

6 Stanje po Izvještajima za 2010. godinu


planiranje prihoda vrši na osnovu želja pojedinaca, a ne na osnovu realnih finansijskih i makroekonomskih pokazatelja. Poreski prihodi u budžetu za 2010.g. iznose 3.739.406,00 KM, a neporeski prihodi 3.501.420,00 KM. Ovaj odnos se mora popraviti u korist poreskih prihoda.

Zbog svega navedenog potrebno je izvršiti potpunu reorganizaciju javne uprave tako da se njene službe, kao i planiranje prihoda i rashoda stave u službu razvoja općine Banovići.

2. Javna preduzeća i Javne ustanove kojima je osnivač općina

2.1. Javne ustanove kojima je osnivač općina 2.1.1. Sportsko kulturni centar

Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije, jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Direktor takođe ne posjeduje zakonski minimum radnog staža za imenovanje, te je imenovan bez raspisivanja javnog konkursa. On je lojalni i izraženi aktivista SDA Tehničko stanje objekta u kojem se nalazi ustanova je veoma ozbiljno narušeno. U finansijskom smislu zabilježeno je enormno zaduženje za neplaćeno grijanje i već dugi niz godina ova ustanova iskazuje gubitak u poslovanju. U ovoj ustanovi radi 12 osoba uz prosječnu platu od oko 540,00 KM. Plata direktora je 1.300,00 KM. Prihodi od vlastite djelatnosti su 133.780,00 KM, a rashodi 278.252,00 KM. Subvencije iz budžeta su 130.000,00 KM, što znači da je taj iznos skoro isti kao i vlastiti prihod ove javne ustanove. Bez tih subvencija gubitak javne ustanove bi iznosio oko 145.000,00 KM.

2.1.2. Centar za kulturu i informisanje Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije, jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Direktor je aktivista SDA. Centar predstavlja medij SDA i nad njim se provodi jaka medijska kontrola i utjecaj vlasti, pogotovo preko Radio Banovića i lista Banovićki registrator. Radio Banovići ne prenose sjednice Općinskog vijeća, a izvještaji sa vijeća su šturi i bez pravih informacija. Ne organizuju se kulturni sadržaji. U finansijskom smislu, ostvaruju se pozitivni rezultati na granici minimuma. U ovoj ustanovi radi 11 osoba uz prosječnu platu od oko 621,00 KM. Plata direktora je 1.350,00 KM. Prihodi od vlastite djelatnosti su 61.925,00 KM, a rashodi 233.329,00 KM. Subvencije iz budžeta su 189.826,00 KM. Dakle subvencije su tri puta veće od vlastitog prihoda ove javne ustanove i bez tih subvencija gubitak javne ustanove iznosi 171.404,00 KM.

2.1.3. Dječije obdanište Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije, jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Članovi odbora su aktivisti i kandidati SDA na proteklim općinskim izborima koji nisu uspjeli preći izborni cenzus. Direktor je takođe jedan od dugogodišnjih bezuspješnih kandidata za vijećnika u Općinskom vijeću Banovići na listi SDA. Prihodi od obavljenih usluga nisu ni blizu dovoljni za pokriće troškova zbog čega ona iz godine u godinu bilježi negativan finansijski rezultat. Cijena cjelodnevnog boravka je 100,00 KM, poludnevnog 50,00 KM, a produženog boravka 70,00 KM. Cijena po danu boravka za cijeli dan je 5,00 KM, a za pola dana 3,00 KM.


Broj korisnika usluga ove ustanove varira, pa iznosi od 35 u julu ove godine do maksimalnih 85 u aprilu, što je u prosjeku 59 djece po mjesecu, a i taj broj iznosi nešto više od 1/3 njenog kapaciteta. U ovoj ustanovi radi 12 osoba (ili 1 zaposlenik na 2,92 djece u julu ili 1 zaposlenik na 7,08 djece u aprilu ove godine) uz prosječnu platu od oko 548,96 KM. Plata direktora je 1.000,00 KM. Prihodi od vlastite djelatnosti su 41.196,45 KM, a rashodi 169.056,27 KM. Subvencije iz budžeta su 127.665,70 KM. Dakle subvencije su tri puta veće od vlastitog prihoda ove javne ustanove i bez tih subvencija gubitak javne ustanove iznosi 127.859,82 KM.

2.1.4. Biblioteka Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije, jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Dva člana upravnog odbora nemaju ni zakonski minimum radnog staža. Članovi odbora su aktivisti SDA. Ovo je jedina ustanova koja boravi i obavlja djelatnost u prostorijama za koje ne plaća zakup prema RMU “Banovići” d.d. Banovići jer im rudnik skoro svake godine otpisuje dug za zakup. Pored teških uslova direktorica odgovorno obavlja funkciju i još uvijek ne pada pod pritisak SDA. Međutim iz izvora bliskih SDA krugovima saznajemo da joj spremaju smjenu. Trenutno u biblioteci radi četiri puta više zaposlenih nego je to objektivno potrebno. Svi novi zaposlenici nemaju dovoljno strukovne povezanosti sa djelatnošću bibliotekara, te su istaknuti članovi SDA i aktivisti na izborima. U ovoj ustanovi radi 4 osobe uz prosječnu platu od 634,30 KM. Plata direktora je 1.050,00 KM. Prihodi od vlastite djelatnosti su 38.551,26 KM, a rashodi 92.403,25 KM. Subvencije iz budžeta su 56.240,00 KM. Bez tih subvencija gubitak javne ustanove bi bio 53.851,99 KM. 2.1.5. Dom zdravlja Ova institucija takođe je pod punim patronatom SDA, kako upravljačka tako i rukovodna struktura. U sastav upravljačke strukture imenovani su mimo svih zakonskih imenovanja i pravila, članovi sa VI stepenom stručne spreme, tehničkih usmjerenja (rudarski tehničar), te jedan nastavnik razredne nastave što je suprotno svim principima zdravstvene politike i prakse. U proteklom periodu je zabilježen gubitak od nekoliko stotina hiljada konvertibilnih maraka, te su uočeni vidljivi tragovi počinjenja kriminalnih djela iz privredne oblasti. Po nalogu rukovodstva SDA Općinsko Vijeće Banovići je smijenilo direktora, ali nije zatražilo njegovu odgovornost u skladu sa zakonom. I u ovoj ustanovi mnogi zaposlenici su angažovani bez poštivanja Zakona o radu i imenovanjima i bez obzira na kadar koji je potreban za razvoj zdravstvene zaštite na području općine. Velika većina zaposlenih je lojalna SDA-u. U ovoj ustanovi radi 119 osoba uz prosječnu platu od oko 1.865,00 KM. Plata direktora je 2.100,00 KM.

2.1.6. Centar za socijalni rad Djelokrug Centra je regulisan Kantonalnim zakonom. Upravni odbor i direktora imenuje Općinsko vijeće i Načelnik općine. Međutim, trenutni sastav kako upravljačke tako i rukovodne strukture je lojalan SDA-u. Kvalifikaciona struktura zaposlenih je loša i mali je broj socijalnih radnika. U izvještajima ove institucije, uočene su velike nepravilnosti i sumnjive aktivnosti na trošenju sredstava.


U ovoj ustanovi nema ažurnih evidencija i nema tačne socijalne slike - karte stanovništva. Trošenje sredstava je netransparentno. Korisnika usluga je 2464. U ustanovi radi 11 osoba uz prosječnu platu od oko 1.200,00 KM. Plata direktora je 1.450,00 KM.

2.2. Javne ustanove čiji je osnivač kanton 2.2.1. Turistička zajednica Tuzlanskog kantona Ispostava Banovići

U Banovićima djeluje i ispostava Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Koliko je poznato u njoj je zaposlena jedna osoba. Nema podataka o Programu njenog rada, o sredstvima kojima raspolaže i kako ih troši. Rad je potpuno netransparentan.

2.3. Javna preduzeća čiji je osnivač općina i društva ograničene odgovornosti

2.3.1. JP Komunalno JP “Komunalno” je novoosnovano preduzeće nastalo restrukturiranjem preduzeća “Komunalac” d.o.o. Banovići i njegovom podjelom na 3 zasebna preduzeća. Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Takođe, niti jedan član Upravnog odbora nema ni zakonski minimum radnog staža, a većina članova uopće nema radni staž. Direktor je osoba koja posjeduje stručnu kvalifikaciju nastavnika razredne nastave. Preduzeće se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji zbog velikih dugovanja prema dobavljačima, te zbog novoprispjelih presuda po tužbama radnika za nepoštivanje kolektivnog ugovora. Isto tako, preduzeće je suočeno sa masovnim gubljenjem slučajeva na sudu sa korisnicima kojima je isporučivana usluga bez ugovora ili nije nikako isporučivana, a ti korisnici su tuženi sudu. U ovom preduzeću zaposleno je 56 osoba. Plata direktora je 1.600,00 KM. 2.3.2. JP Toplana JP “Toplana” je novoosnovano preduzeće nastalo restrukturiranjem preduzeća “Komunalac” d.o.o. Banovići i njegovom podjelom na 3 zasebna preduzeća. Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Takođe, niti jedan član Upravnog odbora nema ni zakonski minimum radnog staža, a većina članova uopće nema radni staž. Ovo preduzeće radi sa kapacitetima proizvodnje toplotne energije koji su davno bili zreli za rekonstrukciju. Međutim zbog loših finansijskih prilika, loših poslovnih odluka, nezainteresovanosti i velikih troškova nije bilo moguće realizovati pomenuto. Trenutno se vrši proizvodnja i isporuka opremom koja je veoma rizična za sve korisnike usluge. U ovom preduzeću zaposleno je 25 osoba. Plata direktora je 1.600,00 KM.

2.3.3. JP Vodovod i Kanalizacija JP “Vodovod i Kanalizacija” je novoosnovano preduzeće nastalo restrukturiranjem preduzeća “Komunalac” d.o.o. Banovići i njegovom podjelom na 3 zasebna preduzeća. Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Takođe, niti jedan član Upravnog odbora nema ni zakonski minimum radnog staža, a većina članova uopće nema radni staž. Ovo preduzeće od njegovog osnivanja prate pritužbe građana zbog nekvalitetne usluge, pogotovo kada je u pitanju obračun cijene vode, te njene isporuke, jer je situacija u Općini


po pitanju vodosnadbijevanja krajnje ozbiljna. Sveprisutan je nedomaćinski i nestručan odnos, nezainteresovanost i neinventivnost. U ovom preduzeću zaposlene su 32 osobe. Plata direktora je 1.600,00 KM.

Dva glavna izvorišta na području općine su Studešnica i Krabašnica koje imaju mogućnost protoka vode od :

a. Studešnica 30-1000 l/s, a iskorištava se oko 100 l/s b. Krabanja 10-300 l/s, a iskorištava se oko 20-30 l/s

što ne zadovoljava potrebe općine.

Na području Općine postoji oko 85 km uređenog vodovoda. Zbog dotrajalosti vodovoda procjenjuje se da su gubici u mreži cca. 50%. Takođe, na području općine postoji niz seoskih vodova koji nisu pod nadzorom i kontrolom JP “Komunalac” i koje treba staviti pod nadzor, pogotovo zato što Banovići imaju problem sa količinom vode kojom raspolažu.

2.3.4. JP Turizam Novoosnovano preduzeće7, takođe ima nestručne članove Upravnog odbora koji ne posjeduju stručne kvalifikacije jer niti jedan član nema položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Takođe, niti jedan član Upravnog odbora nema ni zakonski minimum radnog staža, a većina članova uopće nema radni staž. Direktorica preduzeća ne posjeduje niti stručne reference niti zakonski minimum radnog staža u struci. Isto tako, direktorica je prvi srodnik zamjenice predsjedavajućeg Općinskog Vijeća Banovići. U ovom preduzeću zaposlena je 1 osoba. Plata direktora je 1.600,00 KM.

2.3.5. Litvastan d.o.o. Općina je vlasnik 51% dionica. Članovi Upravnog odbora ne posjeduju stručne kvalifikacije jer nemaju položen ispit za obavljanje funkcije člana Upravnog odbora. Direktorica preduzeća ne posjeduje niti stručne reference niti zakonski minimum radnog staža u struci. Već dugi niz godina, preduzeće prate problemi sudskog spora oko istupanja BIG Investicijske grupe kao suvlasnika. Karakteristika preduzeća su pritužbe građana, nekvalitetne i skupe usluge, dugogodišnji gubici i neorganizovanost posla, a naplata od građana, mimo Zakona, uglavnom ide na isplatu plata zaposlenicima preduzeća.

U ovom preduzeću je 13 zaposlenih sa prosječnom platom 550,00 KM, dok je plata direktora 1.600,00 KM. Bez subvencija posluje sa gubitkom od 8.000,00 KM, ali pitanje je koliko bi isti iznosio kad bi se primjenio zakon i kad bi se samo 15% naplaćenih sredstava koristilo za isplatu plata, a ostatak za popravke stambenog fonda.

7 Osnovano zbog ličnih interesa lidera SDA Banovići


2.4. Zaključak Zajednička karakteristika svih nabrojanih ustanova i preduzeća u vlasništvu Općine Banovići je ignorisanje zakonskih propisa prilikom obavljanja djelatnosti. Članovi upravljačkih i rukovodnih struktura ne posjeduju potrebne uslove i stručne kvalifikacije za obavljanje funkcija. Svi imenovani su lojalni simpatizeri i aktivisti SDA. U posljednjem periodu primjećena je izražena tendencija zapošljavanja po stranačkoj i familijarnoj pripadnosti u ove ustanove i preduzeća bez raspisivanja javnog oglasa, odnosno kršenjem Zakona o radu. Općina i lokalna vlast u njima provodi politiku socijalnog zbrinjavanja stranačkih aktivista i rodbine na račun građana. Usluge koje pružaju ove ustanove i preduzeća su jako loše i nekvalitetne, a s druge strane na tržištu nekonkurentne i jako skupe. Navedene ustanove i preduzeća trebaju temeljitu rekonstrukciju svoga poslovno-pravnog statusa, počev od osnovnih zakonskih propisa koji regulišu djelokrug rada. Zatim, potrebna je rekonstrukcija finansijskog stanja sa osvrtom na smanjenje postojećih troškova koji stvaraju gubitke, te angažovanje stručnih rukovodioca koji će pokrenuti projekte nužne za oživljavanje ustanova i preduzeća koji bi podigli kvalitet usluga i zadovoljstvo građana. Preduzeća i ustanove čiji je osnivač općina, moraju prestati iskazivati poslovanje sa gubitkom.


Šta će SDP BiH uraditi?

Operativni cilj 1. – Reforma Javne Uprave

Potpuna provedba Zakona o državnoj službi i reorganizacija općinskih službi s potpunom kadrovskom opremljenošću koje će biti potpuno u službi građana i poduzetnika. Budžet općine mora biti oslonac provedbe Strategije razvoja (mora prestati da bude potrošački i da pređe u razvojni)

Do kraja 2014. godine potrebno je svesti broj državnih službenika i namještenika na 100.8 Pri tome oni ne bi ostali bez posla, već bi bili preraspoređeni u novoformirane Javne ustanove i Javna preduzeća. Efekti ove racionalizacije trebaju biti organizacioni, materijalni I finansijski.

Općinu u tom periodu potpuno informatizirati kako bi građani imali potpun pristup svemu što im treba, u kratkom roku, bez mnogo hodanja i birokracije.

U periodu do 2015. godine treba uvesti moratorij na porast plata svih zaposlenih u Općini.

Mjere koje ćemo poduzeti:

1. Današnje općinske službe reorganizirat ćemo u sljedeće:

Služba za komunalne djelatnosti i razvoj općine Nadzirat će rad svih Javnih preduzeća i JU „Agencija za razvoj Općine“ i

izdavat će im zadatke koje moraju realizirati, Bit će zadužena za izradu Operativnog plana na osnovu Strategije za razvoj

općine i Lokalnih politika OO SDP BiH Banovići, Bit će zadužena za nadzor i kontrolu provođenja plana Osnovat ćemo JU „Agencija za razvoj Općine“, Formirat ćemo Lokalni ekonomski forum sastavljen od predstavnika JU

„Agencija za razvoj Općine“, poduzetnika i predstavnika mladih. Njime ćemo jačati komunikaciju između građana, poduzetnika i općinskih institucija. Time ćemo ostvariti veće učešće građana u razvojnim procesima i efikasnije i brže rješenje ekonomskih i drugih problema na lokalnom nivou. Zadaci će mu biti: Savjetovanje Načelnika o tome koje propise ukinuti ili promijeniti tako

da stimulišu razvoj poduzetništva i zapošljavanja, Savjetovanje Načelnika o tome u koje projekte ulagati raspoloživi novac

općine, a koji će donijeti razvoj općine i poduzetništva kao i stimulisati zapošljavanje,

Prikupljanje relevantnih informacija od građana i poslovnog sektora od značaja za razvojne procese te će vršiti analizu prikupljenih podataka i pružati stručnu i tehničku pomoć,

Izrada projekata koji se mogu finansirati kombinacijom Javnog novca i predpristupnih IPA fondova,

Izradit će katastar podzemnih instalacija, (Ovo će biti glavna služba u općini)

8 U odnosu na broj stanovnika 1 službenik bi išao na oko 251 stanovnika.


Služba za društvene djelatnosti Nadzirat će rad svih JU i škola osim rada JU „Agencija za razvoj Općine“ i

izdavat će im zadatke koje moraju realizirati, Uradit će Plan upisa u srednju školu usklađen sa potrebama tržišta rada, U saradnji sa školama i ministarstvom obrazovanja TK-a organizovat će

programe prekvalifikacije i dokvalifikacije, Radit će na razvoju predškolskog odgoja, Vršit će tehničko-kadrovsko jačanje škola, Radit će na razvoju NVO sektora, a posebno u dijelu koji se bavi razvojem

svijesti građana i pomoći potrebitima,

Služba za budžet i finansije Planirat će razvojni budžet općine koji će pratiti rad Službe za komunalne

djelatnosti i razvoj općine, Provodit će nadzor nad izvođenjem javnih radova i javnih nabavki s ciljem

kontrole troškova i kontrole radova9

Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove Izradit će stvarne zemljišne knjige do 2015. godine, Brzo i efikasno rješavat će zadatke koje kao važne navede Služba za

komunalne djelatnosti i razvoj općine,

Služba za prostorno planiranje Dosljedno će provoditi prostorni, regulacioni i urbanistički plan,

Služba za opću upravu i zajedničke poslove Bit će organizovana kao Služba za kontakt s građanima i pravnim licima

preko koje se rješavaju svi njihovi zahtjevi, Formirat ćemo Odjel za statistiku i analizu,

Služba civilne zaštite Zadužena za sprječavanje, zaštitu i borbu protiv elementarnih nepogoda,

2. Vršit ćemo zapošljavanje u općini onih profila zanimanja koja su potrebna općini: agronomi, urbanisti i sl.,

3. Potpuno ćemo informatizirati službe tako da građani mogu internetom podnijeti Zahtjev za izdavanje određenog dokumenta,

4. Korupcija će se kažnjavati otkazom i predavanjem materijala tužilaštvu. Sumnja na korupciju će se kažnjavati suspenzijom. Radićemo zajedno sa građanima na razvijanju sistema sprječavanja korupcije: od anonimnih prijava, pa do prijava nadležnih osoba zbog nerješavanja zahtjeva,

5. Zajedno sa višim organima vlasti i privatnim poduzetnicima ćemo raditi na sprječavanju i smanjivanju rada na crno:

Kontrolom objekata,

Davanjem poslova javnih radova samo firmama koje imaju dovoljan broj zaposlenih za izvođenje istih,

Subvencijama za penziono osiguranje na drugog ili trećeg zaposlenog naročito u uslužnim djelatnostima gdje je to najviše izraženo,

6. U Javnim preduzećima i u Javnim ustanovama nećemo tolerisati poslovanje mimo zakona i mimo finansijskih planova. Neće više biti tolerisan nerad menadžmenta i dosadašnji način vođenja ovih preduzeća i ustanova koje svaku godinu završe sa gubitkom,

7. Kvalitetno upravljanje budžetom je veoma važno kako bi on poprimio razvojnu komponentu i kako bi se time izbjeglo manipuliranje sredstvima i njihovo korištenje u političke i predizborne svrhe,

8. Ukinut ćemo sve općinske takse i naknade koje se odnose na:

9 Ne smije se desiti da naručena debljina asfalta iznosi 8 cm, a urađena 3 cm


Pokretanje novih preduzeća i otvaranje radnih mjesta,

Vađenje dokumenata potrebnih za zapošljavanje,

Vađenje dokumenata potrebnih za upis u škole ili za stipendije i sl., 9. Pravilno usmjerenim trošenjem budžeta doći ćemo do ravnomjernijeg razvoja mjesnih

zajednica, 10. Ispunit ćemo zahtjeve građana za formiranje novih mjesnih zajednica:

Radina (ulica Radnička, ulica Breštica i ulica Radinskih rudara),

Hrvati,

Mrljevići,

Breštica (Nasubašići i Bečići),

Brezici, 11. Ulaganjem sredstava u poticaje nove i stare firme ostvarit ćemo povećanje priliva

sredstava u budžet na osnovu povećanja broja poreznih obveznika, privrednog rasta i rasta broja zaposlenih,

12. Smanjit ćemo nerealno visoke naknade za građevinsko zemljište i komunalnu naknadu,

13. Analizom budžetske potrošnje projicirat ćemo razvoj budžeta u naredne četiri godine, te utvrditi mjere štednje,

14. Napravit ćemo evidenciju svih filijala i ispostava (javnih i privatnih) i razvijat ćemo saradnju sa njima u svrsi razvoja Općine,

15. Formirat ćemo Savjet za mlade kao inkubator kreativnosti i inicijative, 16. Uspostavit ćemo saradnju i zajednička ulaganja sa susjednim općinama, višim nivoima

vlasti kao i sa drugim lokalnim zajednicama u zemlji i inostranstvu, 17. Udruženja građana će se finansirati na osnovu jasno utvrđenih kriterija (doprinos

zajednici, rad sa starim, nepismenim, nacionalnim manjinama i sl.)

Operativni cilj 2. – Osnivanje JU „Agencija za razvoj općine Banovići“

Osnivanje Javne ustanove „Agencija za razvoj općine Banovići„ koja će biti zadužena za provođenje Strategije razvoja Općine Banovići i oslonac razvoja Općine putem koje će se vršiti i razvoj servisne infrastrukture te koja će omogućiti malim i srednjim poduzetnicima pokretanje novih poslova koji će se zasnivati na stvaranju nove vrijednosti.

U periodu do maja 2013. godine osnovati u okviru Službe za razvoj općine Javnu ustanovu „Agencija za razvoj općine Banovići“ koja bi bila zadužena za pripremu propisa, odluka, tehničke dokumentacije, izradu projektne dokumentacije itd., te za realizaciju projekata iz Strateškog cilja broj 3. U Agenciji bi bila zaposlena lica po kvalifikaciji, strukturi i iskustvu koje odgovara potrebama i zadacima Agencije (doktori nauka, magistri, VSS itd.).

Zadaci Agencije su da:

promovira poduzetništvo,

pruža informacije novim poduzetnicima,

vrši konsultanske usluge (od formiranja preduzeća, do korištenja zakonskih pogodnosti, dobijanje subvencija, apliciranje za sredstva u (pred)pristupnim fondovima EU),

pruža pomoć u izradi biznis planova i apliciranju kreditnim linijama,

organizuje edukaciju za poduzetnike,


vrši istraživanje tržišta,

upravlja sredstvima za subvencioniranje malih poduzetnika (2% budžeta ili sadašnjih 172.000,00 KM).


1. Do kraja 2013. godine JU „Agencija za razvoj općine Banovići“ treba da:

osnuje Poslovni inkubator za mlade poduzetnike, žene…

započne izgradnju Industrijsko-poslovne zone,

uprosti način dobijanja dozvola koje izdaje općina, a vezane su za sve oblike poslovnih aktivnosti i skrati vrijeme za dobijanje dozvola na 7 dana,

uspostavi kontakt sa dijasporom sa ciljem da joj se prezentiraju potencijali kojima raspolaže općina kako bi mobilisali sredstva kojima oni raspolažu u službi razvoja,

pozove strane i domaće ulagače na ulaganje u Banoviće uz kvalitetnu prezentaciju potencijala kojima raspolaže naša općina,

obezbijedi prva sredstva iz predpristupnih fondova EU.10

2. Općina Banovići treba da ukine:

sve općinske administrativne takse vezane za formiranje novih preduzeća i drugih administrativnih barijera,

sve općinske naknade u prve tri godine rada firme.

Operativni cilj 3. – Riješen problem vodosnabdijevanja i izvršena toplifikacija grada

Riješiti goruće komunalne probleme (problem vodosnabdijevanja grada i mjesnih zajednica u općini Banovići i pokrenuti toplifikaciju grada i prigradskih naselja) s ciljem rješavanja problema vodosnabdijevanja i smanjenja cijena grijanja.

U Banovićima je gorući problem - problem vodosnabdijevanja jer su od jula 2011. godine pa do kraja iste godine bile na snazi redukcije uz činjenicu da pojedine seoske mjesne zajednice nisu uopće imale vodu u tim mjesecima.

Iako su utrošeni milioni KM za rješavanje ovog problema, on ne samo da nije riješen već je u proteklom periodu eskalirao.

Ako uzmemo u obzir gradsko grijanje onda možemo vidjeti da imamo:

Previsoke cijene grijanja – u rangu najviših u BiH,

Nekvalitetno snabdijevanje građana – u pola grejne sezone dešavaju se teški kvarovi što dovodi do višednevnog prekida snabdijevanja grijanjem pojedinih dijelova grada,

Naplatu grijanja prema površini objekta koji se grije, a ne prema stvarnoj potrošnji.

Mjere koje ćemo poduzeti u vodosnabdijevanju:

10

Ili iz pristupnih ako BiH u međuvremenu potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU


1. Analizirat ćemo kvalitetu svih izvorišta koja gravitiraju prema našoj općini i količine protoka vode u sušnim i kišnim mjesecima,

2. Izradit ćemo kvalitetne projekte vodosnabdijevanja na taj način da se MZ Repnik, MZ Omazići i MZ Bučik odvoje od gradskog vodovoda i da dobiju vlastite izvore vodosnabdijevanja, tj. izvršit ćemo ulaganje sredstava u zahvatanje novih količina vode. Ovim ćemo u velikom dijelu riješiti problem vodosnabdijevanja kako grada i MZ Podgorje, tako i prethodno nabrojanih mjesnih zajednica,

3. Izvršit ćemo rekonstrukciju primarnog i sekundarnog cjevovoda kako bi se smanjili gubici vode u vodovodu,

4. Provest ćemo zakonom predviđene radnje na donošenju potrebne dokumentacije o zaštiti izvorišta Studešnice i Krabanjice kao i sliva rijeke Krabanje kako bi se na duži period zaustavila sječa šume u tim dijelovima Konjuha, a samim tim i popravio kvalitet vode i povećala izdašnost izvorišta,

5. Stavit ćemo pod nadzor sve vodovode na području općine radi zaštite zdravlja stanovnika općine,

6. Vodu ćemo naplaćivati po stvarnoj potrošnji domaćinstva i uvesti ćemo vodomjere u sva domaćinstva.

Mjere koje ćemo poduzeti u toplifikaciji grada:

1. Uradit ćemo projekte i izvršiti toplifikaciju cijelog grada i prigradskih naselja, a taj ćemo projekt izvesti pomoću sredstava iz budžeta, kredita ili pronalaskom strateškog partnera ili koncesionara,

2. Sve radove na ovom projektu završit ćemo do 2016. godine, 3. Smanjit ćemo cijene grijanja korisnicima, 4. Kvalitetno ćemo snabdijevati korisnike, 5. Grijanje ćemo naplaćivati prema stvarnoj potrošnji korisnika tj. uvest ćemo

kalorimetre, 6. Smanjit ćemo emisiju smoga.

Operativni cilj 4. – Dostupna i efikasna zdravstvena zaštita

Ova oblast treba da prati reformske aktivnosti u oblasti primarne zdravstvene zaštite koja se prema strategiji razvoja zdravstva i projektu zdravstvenog sektora treba okončati do 2014. godine.

Cilj je uspostavljanje jednakih uvjeta zdravstvenih usluga kao i obezbjeđenje jedinstvenog sistema zdravstvene zaštite na području općine i postizanje efikasnijeg, dostupnijeg, racionalnijeg i kvalitetnijeg sistema zdravstvene zaštite.


1. Organizovat ćemo 15 timova porodične medicine na području općine Banovići i to:

TPM I, II, III, IV, V u Domu zdravlja Banovići

TPM VI u Aljkovićima i Seonoj


TPM VII u Pribitkovićima

TPM VIII u Banovići Selu

TPM IX u Podgorju i Stražbenici

TPM X u Treštenici

TPM XI u Grivicama

TPM XII u Repniku

TPM XIII u Brezovači

TPM XIV u Omazićima i Bučiku

TPM XV na Oskovi.

2. Zdravstvena djelatnost primarnog nivoa u opštini provodit će se i kroz:

Zdravstvenu zaštitu žena 1 Tim

Zdravstvenu njegu u kući 2 Tima

Pneumofiziološku zdravstvenu zaštitu 1 Tim

Zdravstvenu zaštitu zuba i usta djece 2 Tima

Zdravstvenu zaštitu zuba i usta odraslih 1 Tim

Laboratorijsku djelatnost 1 Tim

Hitnu medicinsku pomoć11 u Domu zdravlja 5 Timova

Tim hitnog medicinskog transporta 5 Timova

Higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu

Medicinu rada: Dom zdravlja Banovići i Rudnik Banovići

Opću internu medicinu

Pedijatriju

Neurologiju i psihijatriju

ORL

Fizijatriju

Radiološku dijagnostiku

Ultrazvučnu dijagnostiku.

Pojedine mjere ćemo morati usklađivati sa reformom zdravstvenog sektora na TK.

Operativni cilj 5. – Razvoj masovnog sporta i kulture

Želimo razviti svijest građana, posebno mladih, o sportu i njegovim vrijednostima. Želimo dati doprinos vaspitanju, obrazovanju i razvoju djece i omladine, podsticati i afirmisati sport i njegove vrijedosti.12Takođe, podsticanjem i afirmisanjem kulture i njenih vrijednosti kao dijela ukupnih materijalnih, duhovnih i tradicionalnih vrijednosti društva dat ćemo doprinos u vaspitanju i obrazovanju kako djece tako i odraslih.

U Banovićima se profesionalni sport sveo na sferu amaterizma, prije svega zbog nedostatka finansijskih sredstava. Većina sredstava koja se ulažu u sport idu u NK “Budućnost“ koji najmanje od svih klubova pruža šansu banovićkoj djeci da nastupaju i afirmišu se.

11

Uspostavit ćemo novu organizaciju hitne medicinske službe tako da može brzo i efikasno djelovati u eventualnim kriznim i vanrednim situacijama 12

Bazira se na ciljevima i organizacionim načelima Zakona o sportu BiH, odnosno na dostignutom nivou, mogućnostima i bogatoj sportskoj tradiciji općine Banovići.


U Banovićima se jednom godišnje prikaže film ili održi pozorišna predstava. Izložbe, koncerte klasične muzike i sl. da ne spominjemo. U Banovićima djeluje samo Kulturno umjetničko društvo dok je OC “Pinkland” na svojevrsnom čekanju zbog nedostatka adekvatnih prostorija za rad – iako su u prostorije uložena značajna budžetska i donatorska sredstva.

Nedostatak kulturnih događaja pokazuje da JU „Centar za kulturu i informisanje“ ne ispunjava svoju ulogu i ne opravdava ničim novac koji općina ulaže u njega.

Mjere koje ćemo poduzeti za razvoj Sporta:

1. Organizovat ćemo školske lige, 2. Organizovat ćemo sportsku rekreaciju, 3. Organizovat ćemo lige sportskih rekreativaca-firmi, 4. Organizovat ćemo sportsku rekreaciju – takmičenje za osobe sa invaliditetom, 5. Izgradit ćemo – rekonstruisat i opremit ćemo sportske terene – poligone po

mjesnim zajednicama, 6. Izgradit ćemo terene za skijanje i sankanje, 7. Izgradit ćemo tartan stazu u saradnji sa višim organima vlasti za razvoj atletike

kao baznog sporta, 8. Stvarat ćemo uvjete da sportski objekti budu pristupačni i sa pratećim

sadržajima i opremom za invalidna lica, 9. Podržat ćemo klubove u kojima nastupaju djeca iz Banovića i to sa prosjekom

godina do 23, 10. Napravit ćemo kriterije raspodjele sredstava klubovima u kojima će se

vrednovati: tradicija, uspjesi-rezultati i nivo takmičenja, 11. Sa U.G. Udruženje sportskih klubova Banovići napravit ćemo Strategiju razvoja

sporta, 12. JP “Upravljanje javnim objektima i površinama” stavit će pod nadzor i staranje

sve sportske objekte i terene.

Mjere koje ćemo poduzeti za razvoj Kulture:

1. Organizovat ćemo mini filmski festival (prikazivanje najuspješnijih filmova sa Sarajevo Film Festivala),

2. Obilježavat ćemo najznačajnije datume i događaje (Nova godina, Dan Nezavisnosti, Dan rada, Dan ustanka, Dan oslobođenja općine, Dan Komune, Dan Državnosti i vjerski praznici),

3. Organizovat ćemo pozorišnu sezone u saradnji sa Pozorištima u Tuzli, Zenici i Sarajevu...,

4. Organizovat ćemo izložbe, 5. Kontinuirano ćemo vršiti nabavku, obogaćivanje knjižnog fonda gradske

biblioteke i školskih biblioteka, 6. Izdavat ćemo i štampati banovićko info glasila (jedanput mjesečno), 7. Subvencionirat ćemo članarine svim učenicima i studentima u gradskoj biblioteci

u 100%-tnom iznosu, 8. Izvršit ćemo privatizaciju Radio Banovića sa ciljem razvoja neovisnog medija bez

obzira na to ko obnaša vlast u općini – prve 3 godine pružat ćemo mu pomoć dok ne ojača,

9. Stvarat ćemo uslove da kulturni objekti budu pristupačni invalidnim licima, 10. Spojit ćemo postojeće JU „Centar za kulturu i informisanje“ i JU „Sportsko

kulturni centar“ u jednu ustanovu JU “Centar za sport, kulturu i informisanje”,


11. Radit ćemo na očuvanju, zaštiti i popravku kulturno-istorijskih spomenika i stavit ćemo ih pod nadzor i staranje JU “Centar za sport, kulturu i informisanje”,

12. Aktivirat ćemo rad Amaterskog pozorišta, 13. Aktivirat ćemo rad Gradskog hora, 14. Aktivirat ćemo rad OC “Pinkland”, 15. Razvijat ćemo ekološku svijest kod građana, sarađivati sa JU “Konjuh zaštićeni

pejzaž” u zaštiti tog područja, aktivirat ćemo sekcije gorana u školama koje bi u saradnji sa Šumama TK-a vršile stalno pošumljavanje.


III Obrazovanje, edukacija,

prekvalifikacija i tehničko-

kadrovska opremljenost škola


UVOD

Obrazovanje, edukacija i prekvalifikacija se postavlja kao strateški cilj preuzet iz trendova

razvijenih zapadnih država koje su ulaganjem u obrazovanje svojih građana ostvarile veći

privredni rast nego što se to moglo očekivati ili predvidjeti.

Fascinantan je primjer Irske, otočne države i ravničarske zemlje, u kojoj je do prije petnaest

godina glavna grana proizvodnje bila poljoprivreda i zbog čega je Irska spadala u rang

najnerazvijenijih zemalja Evropske Unije. S obzirom da Irska, osim poljoprivrednog zemljišta,

ne raspolaže značajnijim prirodnim resursima njena tadašnja vlada je shvatila da se samo

ulaganjem u obrazovanje svojih građana ekonomska situacija može značajnije promijeniti

nabolje. Danas je Irska zemlja koja ostvaruje, poslije Sjedinjenih Američkih Država, najveći

prihod od prodaje software-a koji je naravno proizveden u Irskoj i od strane njenih građana.

S obzirom da u našoj državi još nema sluha za ovakvu viziju razvoja države smatramo da

općina Banovići ne treba čekati na pokretanje ovih procesa od strane državne vlade već

moramo stvarati preduslove svojim građanima, a posebno mladima, da u što većem broju

upisuju visokoškolske ustanove i da ih u što većem broju završavaju.

Da bismo ostvarili cilj moramo stvoriti finansijske pretpostavke, kao i stimulirati nastavni

kadar od osnovnih do srednjih škola u Banovićima da na najkvalitetniji način obrazuju mlade.

Takođe, treba stvoriti klimu među roditeljima po ovom pitanju i ukazati im na značaj toga da

je u modernom svijetu samo obrazovan mladi čovjek - uspješan čovjek.

Treba uspostaviti sistem kontrole i nadzora u osnovnim i srednjim školama s ciljem da se

nastava izvodi na najkvalitetniji način.

Treba smanjiti jaz između pojedinih osnovnih škola u kvalitetu izvođenja nastave kao i vršiti

konstatno tehničko opremanje škola iz godine u godinu.


Stanje u Osnovnim školama i MSŠ Banovići13

Opća karakteristika stanja u školama je slaba materijalno-tehnička opremljenost, zapošljavanje preko veza, nezainteresovanost velikog broja nastavnika i profesora za kvalitetno izvođenje nastave i prenošenje znanja učenicima. Po razredima je u osnovne škole upisano:

Naziv škole

Devetogodišnja škola Osmogodišnja škola

I raz

red

II ra

zred

III r

azre

d

IV r

azre

d

V r

azre

d

VI r

azre

d

VIII

razr

ed

VIII

ra

zred

V

II ra

zred

VIII

ra

zred

Banovići 90 79 86 117 105 112 51 0 120 133

Grivice 67 85 68 64 78 61 34 0 78 83

Banovići Selo

29 39 28 40 20 34 18 0 25 50

Seona 7 14 5 15 20 11 6 0 10 15

Treštenica 14 21 14 14 28 26 14 5 24 31

Ukupno: 207 238 201 250 251 244 123 5 257 312

U većini škola postoji potreba za novim računarima, projektorima, kopir aparatima, opremanjem učionica za devetogodišnji odgoj, novim stolovima, stolicama i školskim ormarima. Pored ovih nedostataka imamo i one značajnije:

U OŠ Grivice treba zamijeniti stolariju u Centralnoj školi i u Područnoj školi Oskova, na centralnoj školi treba zamijeniti krov. Treba uvesti centralno grijanje u područnu školu Omazići kao i izvršiti kompletnu adaptaciju Područne škole Grivice, jer je objekat neuslovan za rad.

U OŠ Banovići imamo dotrajale podove, neuslovne mokre čvorove, dotrajalu elektroinstalaciju, dotrajalu ogradu oko školskog dvorišta, a u PŠ Podgorje treba završiti izgradnju pomoćne zgrade za smještaj uglja.

U OŠ Seona nedostaje veso peć potrebna za PŠ Ježevac.

OŠ Banovići OŠ Banovići podijeljena je na:

Centralnu školu, Područnu školu Repnik i Područnu školu Podgorje.

U ovoj školi djeluje jedno kombinovano odjeljenje za učenike sa posebnim potrebama i jedno redovno kombinovano odjeljenje u područnoj školi Podgorje. U ovoj školi je upisano 640 učenika u devetogodišnju školu, 253 u 7. i 8. razred osmogodišnje škole i 7 učenika u odjeljenje za učenike sa posebnim potrebama, odnosno ukupno 900 učenika. U školi su zaposlena 53 nastavnika, 14-ero ostalog osoblja i 7 pripravnika/volontera.

OŠ Grivice OŠ Grivice podijeljena je na:

Centralnu školu, Područnu školu Omazići, Područnu školu Oskova i

13

Stanje u JU „Dječije obdanište“ opisano je u II poglavlju


Područnu školu Grivice. U svakoj područnoj školi djeluje po 2 kombinovana odjeljenja. U ovoj školi je upisano 457 učenika u devetogodišnju školu, 161 u 7. i 8. razred osmogodišnje škole, odnosno ukupno 618 učenika. U školi su zaposlena 46 nastavnika, 13-ero ostalog osoblja i 7 pripravnika/volontera.

OŠ Banovići Selo OŠ Banovići Selo podijeljena je na:

Centralnu školu i Područnu školu Pribitkovići.

U područnoj školi Pribitkovići djeluju 2 kombinovana odjeljenja. U ovoj školi je upisano 208 učenika u devetogodišnju školu, 75 u 7. i 8. razred osmogodišnje škole, odnosno ukupno 283 učenika. U školi su zaposlena 23 nastavnika, 11-ero ostalog osoblja i 2 pripravnika/volontera.

OŠ Seona OŠ Seona podijeljena je na:

Centralnu školu, Područnu školu Seona i Područnu školu Ježevac.

U osnovnoj školi Seona sva su odjeljenja kombinovana. U ovoj školi je upisano 78 učenika u devetogodišnju školu, 25 u 7. i 8. razred osmogodišnje škole, odnosno ukupno 103 učenika. Zaposlen je 21 nastavnik i 9-ero ostalog osoblja.

OŠ Treštenica OŠ Treštenica podijeljena je na:

Centralnu škola i Područnu školu Tulovići.

U ovoj školi su kombinovana dva odjeljenja u centralnoj školi i dva u područnoj školi Tulovići. U ovoj školi je upisano 131 učenika u devetogodišnju školu, 55 u 7. i 8. razred osmogodišnje škole, odnosno ukupno 186 učenika. U školi su zaposlena 22 nastavnika, 10-ero ostalog osoblja i 1 pripravnik/volonter.

Ostalo Djeca iz MZ Brezovača pohađaju školu u Ribnici, općina Zavidovići.


JMSŠ Banovići Danas škola broji preko 1255 učenika, raspoređenih u 40 odjeljenja. Škole koje učenici mogu upisati u JU MSS Banovići su:

Škola Naziv odsjeka

Bro

j

up

isan

ih

u I

razr

ed

Bro

j

up

isan

ih

u II

ra

zred

B

roj

up

isan

ih

u II

I ra

zred

B

roj

up

isan

ih

u IV

ra

zred

U

kup

no

Gim

naz

ija

Gimnazija 64 68 50 28

210

Ekonomska finansije i računovodstvo

32 63 31 58 18

4

Ekonomska komercijalna

31 0 0 0 31

Rudarska

Rudarski tehničar

65 66 60 27 21

8

Maš

insk

a

Mašinski tehničar

0 29 22 26 77

Tehničar za kompjutersko projektovanje

33 0 0 0 33

Elektrotehnička

Elektrotehničar energetičar

64 34 31 28 15

7

Ukupno: 289 260 194 167

910

Naziv odsjeka

Bro

j u

pis

anih

u

I ra

zred

B

roj

up

isan

ih

u II

raz

red

B

roj

up

isan

ih

u II

I ra

zred

Uku

pn

o

MAŠINSKA STRUČNA ŠKOLA:

Bravar 20 0 0 20

Zavarivač 20 0 0 20

ELEKTROTEHNIČKA STRUČNA ŠKOLA:

Elektromehaničar 25 26 25 76

RUDARSKA STRUČNA ŠKOLA:

Rudar 0 31 0 31

Rukovalac rudarske mehanizacije za površinski kop

33 30 27 90

Gimnazija STRUČNA ŠKOLA:

Prodavač 23 23 0 46

Poslovni sekretar 20 0 42 62

UKUPNO: 141 110 94

345


U JMSŠ Banovići zaposleno je 80 profesora. Nema zvaničnih podataka koliko je zaposleno ostalog osoblja. Usporedbom sa stanjem na Birou za zapošljavanje vidimo da je upisan veliki broj učenika na odsjeke koji nisu traženi na tržištu rada i taj odnos treba promijeniti.

Doći ćemo do toga da u školskoj godini 2015.-16. općina Banovići ima najmanje 75% svršenih srednjoškolaca upisanih na visokoškolske institucije.



Operativni cilj 1. – Razvoj predškolskog odgoja

Povećanje broja djece u predškolskim ustanovama.

Danas je u Banovićima u Dječijem obdaništu smješteno u prosjeku 30-ak djece predškolskog

uzrasta što je 1/5 kapaciteta obdaništa, a obdanište prima subvencije u iznosu od 127.000,00

KM godišnje. Koji apsurd!


1. S obzirom da se Javne ustanove subvencioniraju iz općinskog budžeta umjesto dosadašnjeg nenamjenskog davanja sredstava iz budžeta treba uraditi sljedeće:

subvencije Javnoj ustanovi davati prema broju djece koja se koriste uslugama JU Dječije Obdanište,

subvencionirati boravak djece čiji roditelji zarađuju manje od 500,00 KM mjesečno sa 100% učešća,

subvencionirati boravak djece čiji roditelji zarađuju manje od 1.000,00 KM mjesečno sa 50% učešća.

2. Nakon što se popuni kapacitet postojećeg obdaništa krenut ćemo u izgradnju novih

objekata kako u gradu tako i u većim MZ.

Operativni cilj 2. – Besplatni udžbenici za djecu slabijeg

imovinskog stanja

Jednaka dostupnost osnovnog obrazovanju i srednjeg obrazovanja – tako da u periodu do

2016. godine svi osnovci i srednjoškolci slabijeg imovinskog stanja imaju besplatne udžbenike

koje će im kupiti općina. Takođe, boriti se da preko Saveza općina FBiH ovu obavezu preuzme

federalna vlada kojoj je to i ustavnu obavezu.


1. U ovom razvojnom razdoblju postepeno ćemo uvoditi besplatne udžbenike i to na sljedeći način za učenike čiji roditelji imaju primanja manja od 1.200,00 KM mjesečno:

Školska godina 2013.-14. za učenike od I do VI razreda osnovne škole,

Školska godina 2014.-15. za učenike od I do IX razreda osnovne škole,

Školska godina 2015.-16. za učenike od I do IX razreda osnovne škole i sva četiri razreda srednje škole.


što bi po sadašnjim cijenama udžbenika općinu koštalo školske godine 2013.-14. oko

50.000,00 konvertibilnih maraka.14

Naravno, ukoliko budžetski prihodi to omoguće ovaj plan će biti realizovan i ranije.

Operativni cilj 3. – Reforma srednjoškolskog obrazovanja

usklađena sa potrebama tržišta rada

Srednjoškolsko obrazovanje prilagoditi potrebama tržišta i visokoškolskih ustanova – u

saradnji sa ministarstvom obrazovanja TK-a postepeno ukidati one škole koje obrazuju kadar

za kojim ne postoji potreba na tržištu, a otvarati one srednje škole, čiji kadar je deficitaran na

birou za zapošljavanje i koji je potreban za provođenje ciljeva iz Strategije razvoja općine.

Zabrinjavajuće je da se u trenutku kada na Birou za zapošljavanje imamo preko 1000

elektrotehničara, rudarskih tehničara i sličnih zanimanja Planom upisa u srednju školu

Banovići opet upisuje razred elektrotehničara, razred rudarskih tehničara i sl. dok npr. nije

otvoren razred vezan za građevinsku struku, iako je potražnja kako i u inostranstvu tako i u

BiH za takvim zanimanjima uvijek velika.


1. Tražit ćemo od ministarstva obrazovanja TK-a potpunu reformu srednjoškolskog obrazovanja, uvest ćemo odnos: 50% gimnazija, 25% nezastupljena tehnička usmjerenja i 25% stručna zanimanja prilagođena potrebama tržišta,

2. Napravit ćemo istraživanje potreba i razvoja tržišta na osnovu kojeg ćemo predložiti ministarstvu obrazovanja TK-a dugoročni dvadesetogodišnji Plan upisa učenika u srednje škole,

3. U školskoj godini 2015.-16. postignut ćemo 100%-tni upis osnovaca u srednje škole, 4. U budžetu ćemo planirati sredstva za opremanje JUMSŠ Banovići tako da učenici na

zanatskim smjerovima imaju što praktičniju nastavu kako bi iz srednje škole izašli potpuno spremni za primjenu stečenih znanja, tj. da odmah mogu oni sami ili više njih zajedno pokrenuti privatni posao umjesto da čekaju na posao od drugih.

14

Udžbenici bi bili vlasništvo škole i svi ispravni udžbenici bi se ponovo koristili u narednoj školskoj godini


Operativni cilj 4. – Banovići: općina visokoobrazovanih

75%-ni upis u visokoškolske ustanove – do 2016. godine ostvarit ćemo ovaj cilj uz

uspostavljanje Fonda za stipendiranje/kreditiranje studenata. Dvojaka je korisnost od

ostvarivanja ovog cilja: Odgađanje traženja posla i Formiranje baze visokoobrazovanih koji

će potaknuti dalji razvoj općine u periodu poslije 2017. godine.


1. U 2012. godini vršit ćemo pripreme za uspostavu Fonda za stipendiranje/kreditiranje/nagrađivanje studenata putem kojeg bi Općina, ali i privatna i javna preduzeća izdvajala najmanje 400.000,00 KM godišnje za ove potrebe i to:

100.000,00 KM 2013. godine

200.000,00 KM 2014. godine

300.000,00 KM 2015. godine

400.000,00 KM 2016. godine.

Operativni cilj 5. – Dokvalifikacija, prekvalifikacija i

edukacija

Kroz postojeće školske kapacitete izvršiti prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih, kao i

putem JU „Agencije za razvoj općine Banovići“ vršiti stalnu edukaciju sadašnjih i budućih

poduzetnika.


1. Dokvalifikacijom ćemo ostvariti da do 2016. godine:

nijedan građanin općine ispod 45 godina starosti ne bude bez završene najmanje osnovne škole,15

dođe do značajnog smanjenja postojećeg broja osoba na Birou (1486) koje su bez kvalifikacije, tj. da završe neki zanat.

2. Prekvalifikacijom ćemo omogućiti radno sposobnom stanovništvu da završi i/ili nauči da obavljaju ona zanimanja za kojima postoji interes na tržištu rada.16

3. Edukacijom putem Agencije za razvoj osposobit ćemo osobe za pokretanje raznih poslova, barem u onim oblastima za kojima na općini Banovići i na tržištu postoji značajan razvojni interes.

15

Ostvariti putem osnovnih škola 16

Ostvariti putem srednje škole


IV Razvijena općina i visoka

zaposlenost


UVOD

Razvoj općine i visoka zaposlenost je treći strateški razvojni cilj koji u sebi sadrži niz

podciljeva koje je potrebno ostvariti. Općina Banovići je prije rata imala drugi GDP per capita

u Bivšoj SFRJ, a danas pokazatelji govore da je općina Banovići šesta na regiji SI Bosne i

daleko ispod GDP-a koji je ostvarivala 1991. godine.

Činjenica je da na području Općine Banovići postoji samo jedno veliko preduzeće (RMU

Banovići) i da ono samo ostvaruje oko 65% od ukupnog GDP-a na području općine. Ostala

preduzeća ili tavore na tržištu ili su pod stečajem i pred likvidacijom.

S obzirom na trendove razvoja u prošlosti kada su gotovo sva preduzeća u Banovićima bila

naslonjena na RMU Banovići i svoj su opstanak i dobar poslovni rezultat mogla zahvaliti prije

svega rudniku, možemo reći da je tadašnja razvijenost općine, u gabaritima bivše države,

pogodovala nerazvijanju poduzetničkog duha. 17 Rijetki su primjeri pravog poduzetništva u

Banovićima i još uvijek se građani najčešće odlučuju ulagati svoja sredstva prevashodno u

ugostiteljske radnje, frizerske salone i sl. niskoprofitne djelatnosti. Ovaj način ulaganja je

prije svega uslovljen malim obrtnim kapitalom ulagača kao i mogućnostima koje ove

djelatnosti pružaju na području sive ekonomije i rada na crno, a zbog nezainteresovanosti

državnih institucija da ove djelatnosti dovedu u red jer time kupuju socijalni mir.

Tako se u BiH dešava situacija, za razliku od vremena prije 90.-tih, da centri industrije i

rudarstva (Zenica, Tuzla, Lukavac, Banovići) doživljavaju krah dok centri malog poduzetništva

(Laktaši i Gračanica) postaju najbolje općine za život.

Ciljevi su nam:

Kontuirani rast zaposlenosti,

Podizanje nivoa javnih i privatnih investicija kroz stvaranje povoljnog poslovnog okruženja sa naglaskom na proizvodnju,

Rast javne potrošnje u području investicija i eliminacija budžetskog deficita ako on nije usmjeren na javne investicije,

Povećanje konkurentnosti i produktivnosti Javnih preduzeća.

Zbog svega toga smatramo da je, iako je rudnik još uvijek veoma važan za općinu zbog niza

faktora18, potrebno krenuti u drugim pravcima razvoja koje ćemo opisati u nastavku.

17

Zbog odličnog poslovanja rudnika otvarani su novi proizvodni kapaciteti koji su pratili njegov rad i nije bilo problema sa zapošljavanjem 18

Veliki broj zaposlenih, plate u prosjeku FBiH koje stimulišu potrošnju i razvoj uslužnih djelatnosti, stabilnost socio-ekonomske situacije itd.


STANJE NA BIROU ZA ZAPOŠLJAVANJE

Struktura 5238 nezaposlenih je sljedeća:

VSS = 288 što je povećanje od 91 u odnosu na 2010. godinu Od toga:

Pedagoški smjer 76 Ekonomisti 45 Pravnici 35 Kriminalisti 15 Pedagozi 15 Rudarski inžinjeri 15 Inžinjeri sigurnosti na radu 9 Inžinjeri geologije 6 Socijalni radnici 14 Novinari 8

Inžinjeri telekomunikacija 1 Doktori medicine 1 Doktori stomatologije 4 Doktori farmacije 1 Edukatori-rehabilitatori 1 Psiholozi 2 Sportski treneri 1 Inžinjeri hemijske tehnologije 5 Politolozi 3 Inžinjeri elektrotehnike 6 Defektolozi 3

Dipl. Medicinska sestra 4 Inžinjeri prehrambene tehnologije 2 Socijalni pedagozi 2 Mašinski inžinjeri 6 Ekonomisti za marketing 3 Inženjeri drumskog saobraćaja 1 Inženjeri željezničkog saobraćaja 1 Logoped 1

SSS = 3490 što je povećanje od 106 u odnosu na 2010. godinu Od toga:

Prodavači 502 Mašinski tehničari 260 Rudarski tehničari 251 Rukovaoci rudarskim postrojenjima 233 Elektromehaničari 211 Elektroenergetski tehničari 194 Ekonomski tehničari 208 Automehaničari 156 Bravari 114 Vozači teretnog vozila 103 Metalotokari 97 Elektroinstalateri 90

Zavarivači 94


Maturanti gimnazije 85 Kuhari 63 Šivači tekstila 65 Frizeri 38

Rudari podzemnog kopa 39 Konobari 28 Medicinske sestre 39 Ostala zanimanja 620

NKV = 1440 Potrebno je izvšiti dokvalifikaciju većeg dijela ovih nezaposlenih, jer ovakva radna snaga se slabo traži na tržištu rada. Iz plana upisa u JU MSŠ “Banovići” za 2012. godinu vidimo da se i dalje ne planski upisuju djeca na smjerove jer godinama na Birou za zapošljavanje imamo situaciju u kojoj se ne smanjuje broj nezaposlenih iz određenih zanimanja. Planiran je upis 5 odjeljenja u tehničke škole, a vidimo iz podataka sa Biroa za zapošljavanje da osoba sa tim profilima zanimanja imamo nezaposlenih ukupno 913. Planiran je I upis 5 odjeljenja u stručne škole , a vidimo iz podataka sa Biroa za zapošljavanje da osoba sa tim profilima zanimanja imamo nezaposlenih ukupno 1075. Ovakav način planiranja upisa dugoročno direktno utječe na povećanje broja nezaposlenih u Banovićima.

STANJE U RMU „BANOVIĆI“ d.d. BANOVIĆI

U RMU „Banovići“ d.d. Banovići danas je zaposleno oko 2700 radnika. Rudnik posluje sa prihodom od oko 120.000.000,00 KM. Rashodi su nešto viši. U zadnjih 7 godina koliko SDA upravlja ovim preduzećem pojavio se niz problema koji dovode u opasnost njegovu stabilnost:

Zapošljavanje se vrši po stranačkim i rodbinskim linijama,

Na rukovodeća mjesta se postavljaju samo članovi SDA,

Postoje dvije sindikalne organizacije – jedna (većinska) u službi menadžmenta, druga (manjinska) koja se bori za radnička prava,

Stalan je mobing nad radnicima koji nisu članovi ili simpatizeri SDA,

Prisutno je nepoštivanje kolektivnog ugovora zbog čega je određeni broj radnika tužio preduzeće i presude će uskoro dovesti rudnik u blokadu i pred kolaps,

Poslovanje rudnika sa gubitkom za prošlu godinu od oko 2.500.000,00 KM (ako se primjene prigovori revizora) i poslovanje sa gubitkom rudnika za 6 mjeseci ove godine od oko 2.000.000,00 KM,

Uništeni Površinski kopovi PK Čubrić je zatvoren, PK Grivice, koji je trebao biti žila kucavica rudnika, tehnološki je uništen i

narednih 3 do 4 godine morat će se vršiti njegova sanacija kako bi se vratio u stanje koje omogućava normalno otkopavanje uglja i

PK Turija u kojem se otkopavanje vrši u uslovima opasnim po život radnika jer se otkopna mjesta nalaze uglavnom ispod jezera. Naglašavamo da ovaj PK treba biti glavno mjesto otkopavanja uglja dok se ne sanira PK Grivice,

Ulaganje u jamsku proizvodnju bez ikakve vizije i kvalitetnog plana,


Loše stanje u Pogonu Separacija i velika količina sitnog uglja koji se ne prodaje.

Separacija vrši zagađivanje rijeke Oskove. Koristi se mokro separisanje koje nije u

skladu sa modernim standardima,

Komercijalna služba je izmještena izvan rudnika

Prodaja uglja se vrši preko firmi SDA-ovih članova kao i Nabavka osnovnih sredstava, rezervnih dijelova, hrane i sl. se vrši preko firmi

SDA-ovih članova što višestruko povećava cijenu kupljenog i naravno direktno šteti razvoju rudnika i njegovoj profitabilnosti, a omogućava milijunske razlike u džepovima nekolicine SDA-ovaca,

Neulazak u Konzorcij sa Elektroprivredom zbog čega rudnik vrši nabavku opreme

dijelom iz vlastitih, a u uglavnom iz kreditnih sredstava zbog čega je dostigao opasan

nivo zaduženosti – iznos kreditnog zaduženja opasno se približio iznosu prihoda koje

rudnik ostvaruje na godišnjem nivou.

Projekti koji su pokrenuti u okviru RMU „Banovići“ d.d. Banovići, a tiču se izgradnje termoelektrane (350 MW) i cementare su nemogući za realizaciju iz sljedećih razloga:

Izgradnja termoelektrane bi koštala oko 700 miliona eura,

Zadnje istraživanje rezervi uglja vršeno je 80-tih godina prošlog vijeka,

U Banovićima bi se prema procjenama stručnjaka mogao izgraditi blok od 150 MW koji bi se uklopio u Strategiju elektroenergetskog razvoja FBiH,

RMU „Banovići“ d.d. Banovići ne raspolaže odgovarajućom kreditnom sposobnošću, a nijedan odgovoran strani investitor neće uložiti novac bez novih istraživanja rezervi uglja u Banovićima.

Ovi projekti služe SDA-u za isisavanje novca iz rudnika kroz narudžbu i izradu raznoraznih studija i projekata. Koristi od ovog projekta ne bi bile, kao što to navode SDA-ovci, velike za Banoviće. Govori se o nekoliko hiljada zaposlenih pri izgradnji termoelektrane i nekoliko stotina nakon puštanja u pogon iste. Prava je istina da bi za izgradnju termoelektrane morao biti angažovan strani izvođač, jer kod nas ne postoji preduzeće koje bi se moglo baviti izgradnjom iste. S obzirom na moderne tehnologije koje se koriste pri samoj izgradnji veoma mali broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, a još manji iz Banovića bi bio zaposlen. Nakon izgradnje ove imaginarne termoelektrane u njoj bi bilo zaposleno između 100 i 120 osoba, ali više od 80% njih bi bilo visokoobrazovani. S obzirom da Banovići nemaju dovoljno ovih odgovarajućih profila opet bi korist pri zapošljavanju imale neke druge općine i krajevi. RMU “Banovići” treba iskoristiti kao pokretač razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Sve proizvode, koje je moguće proizvoditi u Banovićima, treba i proizvoditi u Banovićima.

STANJE U PRIVATNOM SEKTORU

Stanje u privatnom sektoru u općini Banovići je nepovoljno jer od oko 5.500 zaposlenih u općini Banovići u privatnom sektoru je zaposleno manje od 2000 osoba ili oko 25-30%. Od srednjih i velikih proizvodnih preduzeća u Banovićima djeluju:


Preduzeće: Tvornica konfekcije Borac d.o.o. Banovići

Vlasnička struktura: Privatizovana u sklopu Ortačke grupe Meho Čorhodžić (član GO SDA BIH) i drugi Broj radnika: 120 Aktivnosti: U posljednjih 6 (šest) godina unutar preduzeća egzistiraju privatne firme. Finansijski rezultat: Gubitak iznad visine kapitala, nije povezan staž od: 1998. godine i blokada svih računa Sindikat: Moguća saradnja Radnici: Žene, većina samohrane majke. Pomoć od vlasti: Jednokratna pomoć OV Banovići 100 KM/radnik Nadležni organi: Bez reakcija Napomena: Imovina brutalno pojradena i iznijeta od strane privatnih firmi

Preduzeće: FGO Banovići d.o.o. Banovići

Vlasnička struktura: Privatizovana 100%, vlasnica Kukić Sazbera Broj radnika: 200 Aktivnosti: U posljednjih 12 (dvanaest) mjeseci unutar preduzeća egzistira kćerka firma FOG Inženjering d.o.o. Banovići, preko koje se cesijama izvlače potraživanja, a većina nekretnina prodana od matične firme na Sazberu Kukić. Finansijski rezultat: Gubitak već treću godinu za redom Nije povezan staž od: zadnje dvije do tri godine, blokada svih računa. Sindikat: Otežana saradnja, lojalan SDA-u Radnici: Jedan dio cca 30 radnika još radi u pomenutoj kćerka firmi, ostali se nadaju da će vlasnica prodati nekretnine i uplatiti staž Pomoć od vlasti: Bez pomoći Nadležni organi: UIO BIH zaplijenio već dio imovine-pokretne stvari, ostali bez reakcije Napomena: Radnici jako nezadovoljni sa vlasnicom

Preduzeće: Brigo Ivest d.o.o. Banovići

Vlasnička struktura: Privatizovana 100% vlasnik iz HNK Kantona Broj radnika: 30 Aktivnosti: U posljednjih 6 (šest) mjeseci obustava proizvodnje i iznošenje mašina i postrojenja Finansijski rezultat: Gubitak već drugu godinu za redom Nije povezan staž od: bez podataka i blokada svih računa Sindikat: Ne postoji Radnici: Na birou za zapošljavanje Pomoć od vlasti: Bez pomoći Nadležni organi: Bez reakcije, iako je preduzeće radilo cijelo vrijeme bez okolinske dozvole Napomene: Prema RMU Banovići dug za ugalj gotovo 400.000 KM; Akteri afere HYPO i sl.

Preduzeće: Mašinoremont d.o.o. Banovići

Vlasnička struktura: Privatizovana 60%, ostatak radnici Broj radnika: 130


Aktivnosti: U posljednjie 2 (dvije) godine unutar preduzeća egzistira Rudarinvest d.o.o. Banovići, a koja koristi cjelokupnu imovinu i radnike Mašinoremont d.o.o. Banovići Finansijski rezultat: Gubitak već treću godinu za redom Nije povezan staž od: 1998 godine, blokada svih računa od prije dva mjeseca Sindikat: Saradnja Pomoć od vlasti: Bez pomoći Nadležni organi: Potvrđene dvije optužnice protiv direktora Ćazima Halkovića

Preduzeće: Helios d.o.o. Banovići

Vlasnička struktura: Privatizovana 100%, Broj radnika: 150 Aktivnosti: Vrlo teški uslovi za rad, bez 7 zaostalih plata, bez tržišta, proizvodnja svedena na minimum Finansijski rezultat: Gubitak već treću godinu za redom Nije povezan staž od: bez podataka i blokada računa sa prekidima Sindikat: Bez saradnje, jaka kontrola SDA Pomoć od vlasti: Bez pomoći zadnje dvije godine, a do tada cca 100.000 KM godišnje Nadležni organi: Bez reakcija Napomene: Većinski vlasnici Enes Mujić i Latif Bećarević u posljednje vrijeme aktivno traže model da se zaposle u RMU Banovići Helios, FGO, Rudarinvest i Borac Konfekcija su pred zatvaranjem. U svim ovim firmama dolazi ili je dolazilo do kašnjenja isplate plata19 kao i neredovnih uplata za penziono i zdravstveno osiguranje. Danas se dešava situacija da radnici FGO-a moraju dizati kredite kako bi sami sebi uvezali radni staž i ispunili uslove za odlazak u penziju. U Borac Konfekciji situacija je još i gora jer su radnicima godinama isplaćivane plate ispod zakonskog minimuma, a penziono i zdravstveno uopće nije uplaćivano zbog čega radnici nisu u stanju da uvežu radni staž i ispune uslove za odlazak u penziju.20 U okviru Rudarinvesta radi i firma Mašinoremont i čitavo poslovanje se odvija u veoma čudnim uslovima. Pored njih imamo još I Elektroremont i oni zasad pokazuju kakvu takvu stabilnost iako se i za nju može tvrditi da više tavore nego dobro posluju. Status TMB Sever je nepoznat. Osim njih u Banovićima posluju još:

Plantrans Dijabaz

Nekoliko firmi iz domena drvoprerađivačkih kapaciteta

Nekoliko građevinskih firmi

Nekoliko osiguravajućih društava

Veći broj zanatskih radnji – uglavnom vezanih za servisiranje automobila i kamiona

Nekoliko firmi za prodaju uglja

Veći broj autoprevoznika – uglavnom samostalna djelatnost

Mnogo ugostiteljskih objekata i frizerskih radnji. Vidimo da su sve to firme ili djelatnosti koje su ovisne o poslovima sa RMU “Banovići“ d.d. Banovići ili sa Općinom Banovići. Takođe je vidljivo da u Banovićima ne postoje značajniji poljoprivredni i drvoprerađivački kapaciteti iako imamo velike količine neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta kao i velike količine drvne mase koja u Banovićima uglavnom služi za ogrjev.

19

Često su plate bile ispod zakonskog minimuma 20

U FGO-u bilo je zaposleno oko 450 radnika, u Borac Konfekciji oko _____, a u Rudarinvestu zaposleno je ________.


Takođe, može se vidjeti da u Banovićima nema ni visoko produktivnih uslužnih djelatnosti i one se uglavnom kod nas svode na autoprevozničku djelatnost – prevoz uglja, kafiće, frizerske salone i trgovačke centre i ove djelatnosti su uglavnom registrovane kao obrti.

REGISTRIRANI POSLOVNI SUBJEKTI, ISPOSTAVE-FILIJALE I

OBRTI PO DJELATNOSTIMA

REGISTRIRANI POSLOVNI SUBJEKTI, ISPOSTAVE-FILIJALE I OBRTI PO DJELATNOSTIMA21

r/b

Vrs

te

dje

latn

ost

i

Po

slo

vni

sub

jekt

i

Isp

ost

ave

-fi

lijal

e

Ob

rti

1 Poljoprivreda, šumarstvo 8 1 9

2 Vađenje ruda i kamena 3 4 0

3 Prerađivačka industrija 27 11 38

4 Snabdijevanje el.energijom i vodom 2 1 0

5 Građevinarstvo 11 0 10

6 Trgovina, popravak motornih vozila, predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva

55 70 141

7 Ugostiteljstvo 3 13 79

8 Prijevoz, skladištenje i veze 31 7 112

9 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti

12 2 39

10 Državna uprava, odbrana, obavezno socijalno osiguranje

20 10 0

11 Obrazovanje 10 11 10

12 Zdravstveni i socijalni rad 17 3 4

13 Ostale javne komunalne, društvene i vlastite uslužne djelatnosti

69 43 27

14 Finansijsko posredovanje 0 14 1

UKUPNO: 268 190 470

POTENCIJALI ZA RAZVOJ

Posebne razvojne mogućnosti:

Neiskorišteno poljoprivredno zemljište Velike rezerve mrkog uglja Veliki šumski fond Blizina svoj važnijoj saobraćajnoj infrastrukturi Neiskorištenost turističkih potencijala Rekultivacija zemljišta

21

Podaci zavoda za statistiku FBiH završno sa 31.12.2010. godine


1. Geografija i topografija Geografske karakteristike i topografski profil22

Općina Banovići nalazi se u okviru ekonomske regije Sjeveroistočna Bosna, a administrativno

pripada Tuzlanskom kantonu. Površina općine Banovići iznosi 185 km2.

Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh23 na nadmorskoj visini 330-380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno dva velika kantona - Tuzlanski i Zeničko-dobojski. Banovići graniče sa općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići. Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta sa pljuskovima i oštre vjetrovite zime sa manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim sto je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okolice proizvoljne su jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Općina je obuhvaćena slivnim područjima Krivaje i Spreče, a orijentirana dolinama rijeka Litve, Oskove i Turije. Oskova, Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Breštica, Brložnik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje.

Administrativno se Banovići sastoje od 17 mjesnih zajednica, 19 naselja i 74 zaseoka.24

2. Prostorni karakter i prirodna bogastva Prirodna bogastva

Mineralna bogastva25

Mrki ugalj Na osnovu utvrđenih energetskih rezervi u BiH, ugalj predstavlja 93 % ukupnog energetskog potencijala BiH. Za sada su u eksploataciji samo lignitski i mrki ugljevi. Geološke rezerve mrkog uglja u Tuzlanskom bazenu procijenjene su na oko 316 miliona tona što čini 24% rezervi mrkog uglja u Bosni i Hercegovini. Na području općine Banovići nalaze se velike rezerve mrkog uglja koje su procijenjene na oko 113 miliona tona, a od toga rezerve pogodne za eksploataciju iznose oko 79 miliona tona.26 Prema ovim podacima rudnik može eksploatirati ove rezerve uglja još oko 50 godina, a ukoliko se izgradi planirana termoelektrana još i manje. Prema podacima iz općine bilansne rezerve uglja su 231 milion tona, a eksploatacione 196 miliona tona.27 Između ova dva izvora vidi se veliki nesrazmjer u podacima o količini uglja.28

22

(Izvor bs.wikipedia.org/wiki/Banovići) 23

Najviši vrh planine Konjuh iznosi 1.321 m nadmorske visine 24

Najudaljenije naselje od Banovića su Aljkovići 23 km. 25

Podaci iz Prostornog plana Tuzlanskog Kantona 26

Izvor PP Tuzlanskog kantona 27

Podaci iz 1989. godine. 28

prvi je iz PP Tuzlanskog kantona, a drugi se temelji na podacima iz RMU Banovići

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Konjuh&action=edit

http://bs.wikipedia.org/wiki/Tuzla

http://bs.wikipedia.org/wiki/Zenica

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tuznalski_kanton&action=edit

http://bs.wikipedia.org/wiki/Zeni%C4%8Dko-dobojski_kanton

http://bs.wikipedia.org/wiki/Lukavac

http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivinice

http://bs.wikipedia.org/wiki/Kladanj

http://bs.wikipedia.org/wiki/Olovo

http://bs.wikipedia.org/wiki/Zavidovi%C4%87i

http://bs.wikipedia.org/wiki/Krivaja

http://bs.wikipedia.org/wiki/Spre%C4%8Da

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Turija&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ponivka&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hod%C5%BEin_potok&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka_Jablanica&action=edit

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bukovac

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Radina&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Brestica&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Brlo%C5%BEnik&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Draganja&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ostru%C5%BEnica&action=edit

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Begov_potok&action=edit


Dijabaz

U toku su istražne radnje tako da nema tačnih pokazatelja o količinama dijabaza na području općine Banovići.29

Ostale rude Postojanje ostalih ruda na području općine Banovići nije dovoljno istraženo. 3. Poljoprivredno zemljište

Zemljišni30 fond

Na području TK-a poljoprivredne površine učestvuju sa 37,35% u ukupnom bilansu površina

dok je na području naše općine taj procenat nešto manji i iznosi 21,41%.

Od toga većina zemljišta spada u bonitetne kategorije od IV do VII.

Kada svrstamo te bonitetne kategorije u agrozone dobijamo slijedeće podatke:

Površina poljoprivrednog zemljišta (ha)

Agrozona I (ha)

Agrozona II

(ha)

Agrozona III

(ha)

4. 3895,17 5. 182,48

6. 3069,91

7. 642,78

Podjela zemljišta s obzirom na vlasništvo izgleda ovako:

Državno vlasništvo (ha)

Privatno vlasništvo (ha)

Ukupno (ha)

40,14 3855,03 3895,17

S obzirom na razvijeno rudarstvo na općini dolazi do gubitaka u zemljištu i to u iznosu od

930,89 ha.

Struktura upotrebe zemljišta

Oranice (ha)

Voćnjaci (ha)

Livade (ha)

Obradivo (ha)

Pašnjaci (ha)

Ukupno (ha)

2946,492

182,134

29,79

3158,421

736,7518

3895,17

Vrsta kultura

Prema podacima iz 2004. godine zasijana površina (jesenja sjetva) u Banovićima je

izgledala:31 29

Izvor PP Tuzlanskog kantona 30

Podaci iz PP Tuzlanskog kantona


Ukupno

Žita Povrtna bilja

Stočno bilje

Ha

Udio u %

152

2,43

122 16 14

Općina Banovići, važno je napomenuti, uopće nema godišnji Plan sjetve.

4. Stočarstvo

Na području općine Banovići nema preciznih podataka o stočarskoj proizvodnji. Poznato je,

međutim, da je veoma rijetko postojanje stočarskih farmi. S obzirom da je zemljište u

Banovićima pogodno za stočarstvo u narednom je periodu potrebno uspostaviti projekte

organiziranja i poticanja masovne stočarske proizvodnje.

5. Šume i drvna masa

Ukupna površina državnih šuma i šumskih zemljišta kojima gospodari preduzeće d.d. “Šume”

Tuzlanskog kantona iznosi 72.435 ha od čega na visoke šume otpada 62%, izdaničke 15%,

ukupno obrasle 77%, ukupno neobrasle 5% i ukupno minirane površine 18%.

Površine šuma u Banovićima Površina šuma i šumskog zemljišta u Banovićima32 (podaci d.d. “Šume” Tuzlanskog kantona):

Op

ćin

a

Viso

ke šum

e

Izdan

ičke šu

me

Ostale

po

vršine

Uku

pn

o

državn

e šum

e i šu

msko

zemljište

Uku

pn

o

privatn

e šu

me

Sveuku

pn

o

šum

e i šu

msko

zem

ljište

Ban

ovi

ći

6.236 187 341 6.764 1.143 7.907

Kan

ton

53.590 12.612 6.233 72.435 44.713 117.14

8

UČ

EŠĆ

E (%

)

11,64 1,5 5,5 9,34 2,56 6,75

Minirane površine u svim kategorijama državnih šuma u površini od 12.823 ha ili 8% od ukupne površine tih šuma i šumskih zemljišta predstavljaju veliki problem u ukupnom gospodarenju.

31

Federalni zavod za statistiku 32

Općina Banovići je 3. po površini šuma na TK-a


Sa d.d. “Šume” TK-a Općina nema nikakvu komunikaciju, nije upoznata s planovima

pošumljavanja i sječe, niti dobija ikakve informacije o realizaciji istog.

6. Stanovništvo i demografija Opći demografski trendovi i karakteristike

Procjenjuje se da na području Opčine živi nešto više od 25.000 stanovnika. Tačnih podataka nema, jer je zadnji popis stanovništva izvršen 1991. godine, a zbog rata su se desile velike migracije stanovništva.

Popis 1991.

ukupno: 26.590

Bošnjaci - 19.162 (72,06%)

Srbi - 4.514 (16,97%)

Hrvati - 550 (2,06%)

Jugoslaveni - 1.928 (7,25%)

ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 436 (1,66%)

Procjena 2010.33

Ukupno: 25.110

Prema ovoj procjeni nema podataka o nacionalanoj strukturi stanovništva. Prema ovoj

procjeni u Banovićima živi oko 140 stanovnika po km2.

Procjena Zavoda za Statistiku FBiH završno sa 31.12.2011. godine Ukupno: 25.816

Procjena Općine Banovići

Ukupno: 28.918

Bošnjaci - 27504 (95,11%)

Srbi - 431 (1,49%)

Hrvati - 584 (2,02%)

ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 399 (1,38%)

Starosna struktura stanovništva

Prema dostupnim podacima naš kanton karakteriše učešće 72,3% starosne grupe od 15-64

godine34 u ukupnom broju stanovništva, starosne grupe od 0-14 godina dobijemo analizom

upisa u osnovnu školu i ostalo otpada na starosnu grupu 65 i više godina.

Ako ove podatke primjenimo na Banoviće dobijamo sljedeće brojke:

0-14 15-64 65+

3300 18150 3650

33

Sa CIPS-om 19600, srednjoškolaca 1255, osnovnoškolaca 2088, predškolaca 1150 i bez CIPS-a oko 1000 34

Podaci iz PP Tuzlanskog kantona

http://bs.wikipedia.org/wiki/1991

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1njaci

http://bs.wikipedia.org/wiki/Srbi

http://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvati

http://bs.wikipedia.org/wiki/Jugoslaveni

http://bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1njaci

http://bs.wikipedia.org/wiki/Srbi

http://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvati


7. Razvoj ljudskih resursa Radno aktivna populacija

Prema prethodnoj procjeni u Banovićima imamo grupaciju od oko 1480035 osoba koje čine

radno sposobno stanovništvo.

Međutim, može se primjetiti ogromna disproporcija gore navedenog broja u odnosu na

10514 zaposlenih i nezaposlenih36 u ukupnom broju od oko 4300 osoba.

Iz toga možemo zaključiti da ogroman broj osoba uopće ne traži posao.37 To se prije svega

odnosi na žene i to većim dijelom iz ruralnog dijela Općine. Takođe, treba konstatirati da je

veliki broj radno sposobnog stanovništva ostvario pravo na neki oblik prijevremenog

penzionisanja.

8. Zaposlenost i nezaposlenost

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje TK-a u decembru 2010. godine na području općine

Banovići bilo je 546538 zaposlenih, a podatak za kraj 2011. godine je da imamo 5200

nezaposlenih.

To znači da je u Banovićima procent nezaposlenih oko 48,76% i označava povećanje od oko

3,44% u odnosu na 2006. godinu.

9. Infrastruktura i komunikacije Saobraćajna infrastruktura

Putna mreža Mreža lokalnih puteva izgleda ovako:

1. Oskova - Mačkovac ... L-1. 2. Radina - Mrljevići ... L-2. 3. Radina - Hrvati - H.Brana ... L-3. 4. Breštica - Bečići ...L-4. 5. Ćatići - Kapetanovo Brdo - Banovići Selo ... L-5. 6. Željova - Cvjetkovo Brdo ... L-6. 7. Čubrić - Banovići Selo - Pribitkovići ... L-7. 8. Pribitkovići - Seona - Aljkovići ... L-8. 9. Seona - Orahovica ... L-9. 10. Treštenica - Borovac ... L-10. 11. Tulovići - Gaj ... L-11. 12. Banovići - Grivice - G. Bučik - Stadion ... L-12. 13. Oskova - Omazići - Baderka - BPS stanica ... L-13.

Regionalni putevi koji prolaze kroz Banoviće su:

1. Banovići - Treštenica - Mosorovac – Lukavac 2. Živinice - Banovići – Ribnica.

35

Ako od 18800 oduzmemo srednjoškolce (1255), studente (oko 1500) i radno nesposobne (nemamo tačan podatak) 36

Podaci biro za zapošljavanje Banovići 37

Iz ovog broja oduzimamo srednjoškolce, studente i prijevremeno penzionisane 38

2006. Godine bilo 6006 zaposlenih


Kroz Banoviće po Prostornom planu kantona planiraju se graditi sljedeće ceste:

1. Živinice - Banovići – Ribnica (brza cesta), 2. Banovići - Treštenica - Mosorovac – Puračić (magistralna cesta).

Pruge

Banovići su povezani sa Brčko distriktom prugom Brčko – Banovići u dužini od 92 km. Iako općina ima komparativne prednosti od pruge, za samu prugu se može reći da je zastarjela i neelektrificirana, jer je izgrađena 1. Međunarodnom omladinskom radnom akcijom39 i puštena u rad 7. novembra 1946. godine.

Zračni saobraćaj

Općina Banovići nalazi se na oko 15 km od aerodroma Dubrave kod Tuzle.40

Aerodrom posjeduje navigacijske uređaje, kontrolni toranj, pogonsko skladište i druge

prateće sadržaje.

Izuzetno povoljni klimatski (mali broj kišnih i maglovitih dana) i geomorfološki uslovi lociranja

aerodroma otvaraju nove mogućnosti njegovog prometno-privrednog korištenja.

10. Turizam

Bavljenje turizmom u Banovićima nema tradiciju. Jedini neorganizovani oblik turističkog

djelovanja jeste nedovoljno razvijeni sportsko-rekreativni i izletnički turizam na Zlači.41

To je nedovoljno pogotovo ako uzmemo da Banovići imaju kapacitete za planinsko-

rekreativni turizam42 (šetnje Konjuhom, izletišta Zobik, Velika Zlača, Mujića potok, Zelenboj),

sportsko-rekreativni turizam (postoji osnovna infrastruktura kod motela Zlača koja se treba

dograditi), mogućnosti za lov i ribolov, kao i mogućnosti sređivanja jezera Breštica i Ramići i

rijeke Oskova i uređenje kupališta i prateće infrastrukture koja bi omogućila veći priliv

Banovićana čime bi se spriječio njihov odlazak na kupališta u drugim općinama.

U Banovićima je prema trenutnim potencijalima moguće trajanje turističke sezone tokom

čitave godine što je stavlja u red rijetkih općina koje imaju tu mogućnost.

Značajno je napomenuti da je planina Konjuh jedna od rijetkih bosanskih planina na kojoj

nema mina i da je neki njeni dijelovi proglašeni Zaštićenim pejzažom “Konjuh”.

Pored gore nabrojanih potencijala treba spomenuti: Pećinu Puzavac, Ilirsku tvrđavu Gradina

u Tulovićima, mnogobrojne stećke43, legendarni Konjuh (NOB) i prugu Brčko-Banovići.

Potreban je značajniji angažman Općine Banovići, turističke zajednice Banovići i JP “Turizam”

po ovim pitanjima koji su u poslijeratnom periodu bili i više nego pasivni posmatrači u

39

65000 brigadira iz bivše SFRJ i inostranstva 40

Vojni aerodrom preustrojen u civilni aerodrom i ustrojen kao JP Aerodrom Tuzla 41

Motel Zlača: 65 ležajeva i Vila Sensi sa oko ______ 42

Nedovoljni, ali postoje 43

Po stećku Božićka Banovića naša općina je dobila ime


stagnaciji turističke ponude (bez bilo kakve strategije i promocije turističkih potencijala i

organizovane ponude) u Banovićima.

Takođe, treba istaknuti da na užem gradskom području ne postoji nijedan hotelski/motelski

kapacitet.44

11. Plaće

Prosječna plaća u Banovićima iznosila je u 2010. godini 786,01 KM dok prosječna plata u FBiH

- iznosi 817,69 KM, a prosječna plata na TK-a – iznosi 733,88 KM.

Struktura plata po djelatnostima je nepoznata zbog nepostojanja odjeljenja za statistiku u

Općini.

12. Bankarski sistem

Još jedna važna karika razvoja ima slabu pokrivenost u Banovićima s obzirom da samo dvije

banke imaju svoje poslovnice otvorene na području Općine.45

Takođe, na području Općine djeluju i 3 mikrokreditne organizacije. Međutim, zbog visokih

kamatnih stopa građani se njima služe da bi dobili brze i kratkoročne potrošačke kredite.

PREPREKE RAZVOJU OPĆINE

a. Prepreke LOKALNO-EKONOMSKOM RAZVOJU

Nedostatak kvalitetne Strategije razvoja, Birokratizirana i neefikasna administracija, Nedostatak poduzetničkog duha, Jedna od najvećih prepreka ekonomskom razvoju Općine predstavljaju

neaktivirani resursi poduzeća koji su bili prijeratni nosioci ekonomije Banovića. Većina privatizirnih preduzeća je u stečaju ili se vrlo slabo snalazi u poslovnoj utakmici,

Nesistematsko iskorištavanje prirodnih i ljudskih resursa, Nedostatak poticaja iz budžeta, Nadležnost nad poljoprivrednim zemljištem je na kantonalnom nivou,

što općinama značajno smanjuje mogućnosti za planiranje i implementiranje razvojnih aktivnosti unutar ove djelatnosti. Općina bi morala pokušati vratiti upravljanje poljoprivrednim zemljištem pod općinsku ingerenciju,

Nezainteresovanost za organiziranu poljoprivrednu proizvodnju, Isparčanost poljoprivrednog zemljišta, Mala površina poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu.

44

Hotel Litva privatizacijom je pretvoren u kafić 45

Nova ljubljanska banka (Tuzlanska) i Volksbank


Prepreke razvoju poljoprivrede

Očigledno je da Banovići nemaju za čestu pojavu organiziranu poljoprivrednu proizvodnju.

Uglavnom je to proizvodnja za vlastite potrebe građana. Razlozi za to su:

Rasparčanost i devastiranost poljoprivrednog zemljišta koje ne omogućava dovoljno profitabilne razloge njegovim vlasnicima da ulažu u poljoprivrednu proizvodnju,

Nepostojanje obrtnog kapitala – mala poticajna sredstva, Nedovoljna educiranost o mogućnostima i načinima poljoprivredne proizvodnje, Pasivnost općine – ne stvaraju se uslovi, nema vođenja statistike, Nema jasnog strateškog cilja (stočarstvo, voćarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo i sl.), Razvoj prateće prerađivačke proizvodnje.

Tehnološki problemi u ishrani stoke u BiH su sljedeći:

Livade i pašnjaci lošeg botaničkog sastava, velika zastupljenost korova; Prinos sa takvih površina je veoma mali; Kasno ubiranje zelene mase za spremanje sijena i silaže; Loš kvalitet kabaste hrane (visok sadržaj lignina i celuloze, nizak sadržaj proteina,

vitamina i mineralnih materija); Nepravilno spremanje i čuvanje hrane (kao posljedica napadnutosti plijesnima i

mikotoksinima); Tradicionalan način konzervisanja kabaste stočne hrane (spremanje sijena veoma

lošeg kvaliteta); Veoma mali broj poljoprivrednih gazdinstava sprema silažu i senažu; Izostaje planiranje proizvodnje stočne hrane prema potrebama stoke (poznavanje

dnevnih potreba, ljetni i zimski period ishrane); Mala veličina farmi sa 2 do 3 grla; Nedostatak ili nedostupnost mehanizacije za spremanje hrane; Neobrazovanost farmera, kao i veoma teško prihvatanje novih znanja; Loš rasni sastav stoke; Loši objekti i higijenski uslovi držanja stoke; Nepostojanje laboratorija za kontrolu kvaliteta (vitamini, mikotoksini, hormoni itd.); Nema dovoljno obučenog kadra koji bi vršio kontrolu kvaliteta hrane.

Prepreke razvoju poduzetništva Kako je navedeno i u uvodu, Banovići nemaju baš za čestu pojavu razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. Razlozi za to su:

Nepostojanje industrijsko-poslovne zone koja bi poduzetnicima omogućila dobijanje jeftinih lokacija za razvoj biznisa,

Nepostojanje obrtnog kapitala, Nedovoljna educiranost o mogućnostima i načinima dobijanja kreditnih sredstava, Neefikasna lokalna uprava koja svojim načinom rada destimulira svaki pokušaj

ulaganja u proizvodnju umjesto da stvara sve preduslove, skraćuje postupke i smanjuje visinu potrebnih sredstava za pokretanje novih biznisa,

Nepostojanje udruženja poduzetnika kao glavnog partnera za usmjeravanje razvoja Općine,

Nepostajanje specijalizovane službe koja bi se bavila isključivo ovim pitanjima,


Nepostojanje dovoljno poticaja iz budžeta.

Zemljište i infrastruktura

Lokalna uprava nije efikasna u upravljanju imovinom, zemljištem i infrastrukturom, Nepostojanje odgovarajućeg prostornog, urbanističkog i regulacionog plana i

neusklađenost stare sa trenutnom situacijom na terenu i potrebama, Nedostatak poslovnih prostora, objekata za proizvodne pogone, uređenog

industrijskog zemljišta, Nepostojanje regulacionim planom identificirane industrijske zone i nepostojanje

raspoloživog industrijskog zemljišta sa odgovarajućom infrastrukturom. Ovo nadalje rezultira nekontroliranom gradnjom koja ugrožava postojeće poljoprivredno zemljište. Jedan od razloga koji su doveli do nekontrolirane gradnje su i složene, skupe i dugotrajne procedure za dobijanje dozvola za gradnju, kao i nerad inspekcija,

Ako je pretpostavka da je poljoprivreda jedna od glavnih privrednih grana u kojima treba tražiti šansu onda je hitno potrebno ograničiti gradnju na jasno definirane industrijske zone.

Administracija

Općinska uprava je birokratizirana, neprofesionalna i neefikasna, Općina nije uspjela stvoriti minimalno potreban ambijent za razvoj privatnog sektora

(npr. infrastruktura), Korupcija – nelegalna gradnja je povezana sa korupcijom unutar administracije. Općina je mnogo izgubila izmještanjem suda sa područja Općine, te su poduzetnici

prisiljeni trošiti puno vremena na rješavanje problema koji su povezani sa radom suda.

Rad na crno

Procjene su da u BiH na crno radi između 15 i 20% osoba prijavljenih u zavodima za

zapošljavanje.46

Primjenimo li tu procjenu na općinu Banoviće dobijamo slijedeće podatke:

Međutim, ovaj problem je eksternog oblika i često je opravdan jer se rad na crno najčešće

pojavljuje u djelatnostima sa niskom stopom profita47 gdje vlasnici nisu u stanju da prijave

radnike zbog visokih doprinosa na platu.

Zbog toga je veoma važno da Vlada FBiH što prije uvidi važnost izmjene odgovarajućih

zakona i propisa vezanu za ovu tematiku.

Drugi faktor koji utječe na visoku stopu rada na crno u profitabilnim preduzećima48 jest loš

rad zaduženih inspektora koji veoma rijetko izlaze na teren i vrše provjere.

Obrazovanje

Učenici koji danas završavaju školu nisu adekvatno pripremljeni da bi se mogli baviti djelatnostima za koje su školovani,

46

Miralem Šarić iz Agencije za zapošljavanje BiH 47

Ugostiteljstvo, trgovina, obrti 48

Građevinarstvo


Nepostojanje organizacija i institucija za prekvalifikaciju radne snage prisiljava privatni sektor da upošljava nekvalificiranu radnu snagu i troši značajna sredstva za njihovu obuku,

Potrebno je osmisliti programe stimulisanja da svi mladi završavaju srednju školu i da se što više njih upisuje na visokoškolske ustanove i da što prije dostignemo trend zapadnoevropskih zemalja,49

Školstvo nije usklađeno sa potrebama privatnog sektora već sa kvalifikacionom strukturom profesora.

Eksterni faktori

Loše zakonodavstvo koje destimulira svaku poslovnu ambiciju, Loše upravljanje državnim resursima, Loše provedena privatizacija, Visoki doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, Veliki broj radnika učestvuje u radu na crno, Komplikovana i skupa procedura registracije preduzeća, Nepostojanje dovoljnog broja razvojnih fondova.

b) Prepreke razvoju turizma

Iako Banovići nemaju baš mnogo atraktivnih lokacija za stavljanje u turističku ponudu

moguće je ostvariti značajan napredak, pogotovo razvijanjem javno-privatnih partnerstava.

Razlozi za nerazvijenu turističku ponudu su:

Nepostojanje uređenih kupališta-bazena, iako na području Općine postoje atraktivne lokacije50,

Nepostojanje uređenih sportskih terena koji bi se koristili za pripreme sportskih ekipa i za sportsko-rekreativni turizam, iako općina posjeduje atraktivnu lokaciju na Zlači pogodnu za ovu vrstu turizma,

Nepostojanje uređenih staza na obroncima planine Konjuh i jeftinih smještajnih kapaciteta, čime bi se omogućio razvoj rekreativnog planinarstva i planinskog turizma,

Nepostojanje uređenih izletišta, iako na području općine postoji veliki broj atraktivnih lokacija51, čime bi se pored ekonomskog interesa ostvario i interes zaštite čovjekove okoline, jer dosadašnjim nasumičnim izletništvom dolazi do skupljanja u najljepšim dijelovima Banovića, velikih količina smeća kao i nasumične sječe šuma za paljenje logorskih vatri i sl.,

Neiskorištenost kapaciteta za lovno-ribolovni turizam, Nepostojanje eko I ferijalnog turizma, Nepostojanje hotela u Banovićima.

49

U Finskoj oko 70% maturanata upisuje visokoškolske ustanove 50

Jezera Breštica i Ramići, kupalište Mačkovac 51

Jezera Breštica i Ramići, kupalište Mačkovac, Mujića potok, Zeleboj, Zobik, Zlača itd.


ZAKLJUČCI

Rješavanjem svih ovih negativnosti52 smatramo da kao prvenstveni uslov ekonomskog

razvoja možemo smanjiti nezaposlenost do 2013. godine na 25%. Danas ona iznosi oko 50%.

Općina Banovići je temeljni primjer općine koja prelaskom iz ekonomije socijalizma u

ekonomiju kapitalizma ne pokazuje nijedan korak u napredovanju kroz novopostavljene

postulate razvoja.

Prelazak u novi oblik ekonomije postavlja pred nas potpuno nove ciljeve, a prije svega

potrebu promjene sistema vrijednosti kako kod običnih građana tako i kod onih koji

posjeduju kapital kojim je moguće stvoriti novu vrijednost i nova radna mjesta.

Činjenica je da obični građani gledaju na RMU “Banovići”, kao i u prošlosti, kao na

proizvodnog giganta i preduzeće od društvenog interesa. Međutim, mnogo se toga

promijenilo što pokazuje i činjenica da je 1991. godine u njemu bilo zaposleno oko 4500

radnika, a danas oko 2700 radnika. RMU “Banovići” je potpuno izgubio funkciju glavnog

pokretača razvoja općine.

Ako obratimo pažnju na osobe sa kapitalom, oni koriste trenutnu situaciju u državi u kojoj

love u mutnom, pa: ili se bave trgovinom gdje koristeći nezrelost države stvaraju visok obim

sive ekonomije, ili se bave mešetarenjem na berzi. Na berzi leži posebno velika opasnost, jer

ulagači vrše brzo ulaganje i još brže izvlačenje dobiti iz kupovine dionica kupujući atraktivne

dionice i prodajući ih odmah nakon što se njihova vrijednost uveća za 20-30%. Na osnovu

ovog mešetarenja ulagači brzo oplođuju svoj kapital, a da pri tome država ne ostvaruje

direktnu korist kroz poreze53, a ni građani ne dobijaju mogućnost novog zapošljavanja.

52

Kao i podrškom insitucija FBiH u smanjenju rada na crno 53

Država mora hitno uvesti porez na kapitalnu dobit kako bi spriječila mešetarenje i usmjerila kapital u razvoj



Operativni cilj 1. – Razvoj poljoprivrede

Razvijena i organizirana poljoprivredna proizvodnja. Po ovom pitanju Općina je dužna

poduzeti niz mjera jer ovaj segment razvoja omogućava visoke mogućnosti zapošljavanja,

prije svega zbog dosadašnje neorganizirane poljoprivredne proizvodnje koja se vršila

prvenstveno za vlastite potrebe.

Prema postojećim analizama, a s obzirom na kvalitetu zemljišta, Banovići su pogodni za

razvoj proizvodnje:

povrća,

voćarstva,

ljekovitog bilja,

te za uzgoj stoke.


1. Izradit ćemo poljoprivrednu kartu Općine i utvrditi stvarno stanje površine poljoprivrednog zemljišta,

2. Napravit ćemo studije izvodljivosti za najmanje površine zemljišta koje su profitabilne za proizvodnju određene vrste kulture sa naglaskom na proizvodnji organske hrane,

3. Ostvarit ćemo kontakte sa bankama i mikrokreditnim organizacijama i na taj način omogućiti poljoprivrednicima da dobiju kredite sa povoljnim kamatama i otplatom rata nakon prodaje proizvedenog,

4. U skladu sa analizama isplativosti vršit ćemo regresiranje kamata, 5. Formirat ćemo zemljoradničku zadrugu, 6. Vršit ćemo stalnu edukaciju poljoprivrednih proizvođača, 7. Stupit ćemo u kontakt sa prerađivačima poljoprivrednih proizvoda i omogućiti

našim poljoprivrednicima da imaju plasman svojih proizvoda, 8. Koristit ćemo se predpristupne i pristupne fondove EU, 9. Vršit ćemo udruživanje zemljišta više fizičkih lica kako bi se omogućila isplativa

proizvodnja, 10. U okviru zadruge formirat ćemo sjemenaru kako bi se obezbijedila neovisnost

poljoprivrednih proizvođača, 11. Preko Vlade FBiH tražit ćemo izmjene odgovarajućih zakona kako bi mali

poljoprivredni proizvođači mogli prijaviti sebe kao zaposlenika (uplata doprinosa za PIO i zdravstvo na kraju godine; lični izbor koliko će uplatiti godišnje, a u skladu sa zakonom i s obzirom na ostvareni prihod),

12. Napravit ćemo Program ruralnog razvoja koji se može finansirati iz fondova FBiH i evropskih fondova,

13. Educirat ćemo poljoprivrednike za certificiranje za proizvodnju organske hrane,


Za ovo ćemo izdvojiti najmanje 3% sredstava iz budžeta što bi u ovom trenutku iznosilo oko

258.000,00 KM. Smatramo da je na ovaj način moguće zaposliti oko 1000 osoba do kraja

2016. godine.

Operativni cilj 2. – Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Razvijeno malo i srednje poduzetništvo.

U Banovićima je potrebno putem JU „Agencija za razvoj“ stvoriti do 2013. godine sve

tehničke pretpostavke od propisa preko servisne infrastrukture do edukacije koje će

omogućiti značajniji razvoj ovog segmenta.

Ovaj cilj je komplementarno povezan operativnim ciljevima 2. i 3. Iz strateškog cilja 1. i nije

ga potrebno previše obrazlagati.


1. Do maja 2013. godine formirat ćemo u punom kapacitetu JU „Agencija za razvoj općine Banovići“ čiji će zadaci biti da:

promovira poduzetništvo,

pruža informacije novim poduzetnicima,

vrši konsultanske usluge (od formiranja preduzeća do korištenja zakonskih pogodnosti, dobijanja subvencija, apliciranja za sredstva u (pred)pristupnim fondovima EU I sl.),

pruža pomoć u izradi biznis planova i apliciranju kreditnim linijama,

organizuje edukacije za poduzetnike,

vrši istraživanja tržišta,

upravlja sredstvima za subvencioniranje malih poduzetnika (minimalno 2% sredstava iz budžeta ili sadašnjih oko 172.000,00 KM),

2. Do kraja 2013. godine JU „Agencija za razvoj općine Banovići“ treba da:

osnuje poslovni inkubator za mlade poduzetnike, žene…

započne izgradnju industrijsko-poslovne zone,

uprosti način dobijanja dozvola koje izdaje općina, a vezani su za sve oblike poslovnih aktivnosti i da skrati vrijeme za dobijanje dozvola na 7 dana,

uspostavi kontakt sa dijasporom sa ciljem da joj se prezentiraju potencijali kojima raspolaže općina kako bi mobilisali sredstva kojima oni raspolažu u službi razvoja,

pozove strane i domaće ulagače na ulaganje u Banoviće uz kvalitetnu prezentaciju potencijala kojima raspolaže naša općina,

obezbijedi prva sredstva iz predpristupnih fondova EU,54 3. Općina Banovići treba da ukine sve:

administrativne takse vezane za formiranje novih preduzeća,

općinske naknade u prve tri godine rada firme, 4. Iskoristit ćemo potencijale koje pruža RMU „BanovićI“ d.d. Banovići za razvoj malog i

srednjeg poduzetništva, 5. Radit ćemo na Programima razvoja poduzetništva za:

54

Ili iz pristupnih ako BiH u međuvremenu potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU


demobilisane borce,

invalide,

žene,

starije nezaposlene osobe kao pokretače posla ili zaposlenike. Ove programe ćemo pokrenuti kako bismo

pripadnicima ovih grupacija građana omogućili zaposlenje i podizanje kvalitete života.

Operativni cilj 3. – Razvoj turizma

Razvoj turizma kao moguće perspektive razvoja Općine. Izraditi Turističku kartu Općine i

napraviti studije izvodljivosti do kraja 2013. godine za one segmente turizma za koje se

procijeni da će najviše doprinijeti zapošljavanju i razvoju Općine.

Banovići imaju velike mogućnosti za razvoj turističke ponude prije svega:

kongresnog,

sportsko-rekreativnog,

izletničko-planinskog,

lovnog,

ribolovnog,

ferijalnog i

banjskog turizma na Konjuhu.


1. Izradit ćemo Strategiju razvoja turizma, 2. Izradit ćemo Plan izgradnje sportskih objekata na Zlači u saradnji sa RMU „Banovići“

d.d. Banovići jer su to prostori koji su rudniku dodijeljeni na korištenje, 3. Izgradit ćemo velik broja smještajnih objekata poput planinarskog objekta na Zobiku,

smještajnog kapaciteta 4 do 8 kreveta, 4. Uredit ćemo izletišta na Mačkovcu, Mujića potoku i sl., 5. Uredit ćemo Jezero Breštica koje treba postati gradsko kupalište, 6. Vršit ćemo obogaćivanje lovnog fonda i upravljat ćemo njime, 7. Vršit ćemo obogaćivanje ribolovnog fonda i upravljat ćemo njime, 8. Uredit ćemo prostore za rekreaciju na Vidovoj glavi – staze za trčanje, bicikliste i sl., 9. Tražit ćemo privatne investitore za izgradnju hotelskih kapaciteta u Banovićima uz sve

moguće olakšice koje im općina može pružiti.

Upravljanje svime navedenim će preuzeti općina odnosno JP Turizam.


Operativni cilj 4. – Upravljanje javnim objektima i

površinama

Formirati JP „Upravljanje javnim objektima i površinama“.

Zbog evidentnog problema funkcionisanja gradske i “buvlje” pijace i nekontrolisanog

ubiranja sredstava potrebno je formirati Javno preduzeće kako bi se stavilo pod kontrolu

ubiranje sredstava placarine i naplata javnih parkinga, a samim tim bi se otvorila i nova radna

mjesta (5 do 10 radnih mjesta).

To preduzeće bi upravljalo:

Parkinzima,

Pijacama,

objektima na Grab potoku,

objektima na Ježevcu,

poslovnim prostorima u gradu,

sportskim terenima i objektima i sl. Ovakvim načinom gazdovanja bi se ostvarila dodatna sredstva za izgradnju i uređenje parkinga i pijačnih prostora čiji je manjak evidentan. Formiranjem ovog javnog preduzeća zaštitili bismo postojeće objekte i površine kojima je

vlasnik Općina.


1. Donijet ćemo Odluku o upravljanju javnim dobrima i poslovnim objektima u općinskom vlasništvu i na osnovu te odluke pristupiti formiranju JP,

2. Javno preduzeće će napraviti Bazu podataka općinske imovine (objekti, površine, stanovi i sl.) i upravljati njome.

Operativni cilj 5. – Razvoj drvoprerađivačkih i poljoprivredno-

prerađivačkih kapaciteta

Razvijeni drvoprerađivački kapaciteti. S obzirom da općina Banovići raspolaže značajnim

šumskim bogastvom, a da pri tome na području Općine ne postoji nijedan značajniji

drvoprerađivački kapacitet potrebno je pronaći način za pokretanje značajnije

drvoprerađivačke proizvodnje kao i za povećanje utjecaja u d.d. “Šume” TK jer činjenica je da

se naše šumsko bogatstvo trenutno eksploatira za potrebe drugih, a da naša općina nema

nikakve koristi od toga. Poljoprivredno-prerađivački kapaciteti su važni jer ništa nismo


postigli ako razvijemo poljoprivrednu proizvodnju, a naši poljoprivrednici nemaju kome

prodati svoje proizvode.

Banovići moraju hitno ostvariti značajnije investicije u ova dva segmenta.


1. Radit ćemo na razvijanju postojećih malih drvoprerađivačkih kapaciteta u privatnom vlasništvu,

2. Radit ćemo na pronalasku i dovođenju velikih firmi u Banoviće i na otvaranje njihovih pogona, kako za drvopreradu tako i za preradu poljoprivrednih proizvoda,

3. Vršit ćemo pritisak na više nivoe vlasti da donesu odgovarajuće odluke uz pomoć kojih bi općine počele da ostvaruju prihod od svakog posječenog drveta na njihovom području.


V ZAŠTO GLASATI ZA SDP BiH


ZAŠTO GLASATI ZA SDP BiH

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine je partija koja zastupa interese onih koji su

danas: obespravljeni (radnici, nezaposleni, penzioneri) i onih koji nisu u mogućnosti da se

izbore za svoja prava (bolesni, maloljetni i sl.).

Principi na kojima ostvarujemo svoj rad su:

1. Solidarnost – što znači da oni koji su u boljem položaju pomažu onima koji su u lošijem

2. Pravda – što označava pogled na organizovano društvo u kojem svi imaju jednaka prava i mogućnosti

3. Jednakost – da se napravi društvo u kojem svi ljudi imaju jednake šanse za napredovanje i ostvarivanje ambicija

4. Sloboda – društvo oslobođeno represije i straha. SDP BiH i njegovi kadrovi će biti stručni, transparentni, moralni i nekorumpirani u svom radu.

Pored ovih principa sve navedeno u lokalnim politikama pokazuje da iskreno želimo: 1. Vraćanje Banovića na mjesto koje im tradicionalno pripada po razvijenosti i

zaposlenosti, 2. Banoviće u kojima su općinski službenici u službi građana i koji efikasno,

profesionalno i predano rade svoj posao, 3. Banoviće u kojima će mladi imati perspektivu. Banoviće u kojima mladi ostaju, a ne

odlaze. 4. Banoviće koji koriste sve svoje vodne resurse i u kojima će redukcija vode biti prošlost

bez obzira na ekstremne meteoreološke uslove, 5. Banoviće koji imaju razvijenu mrežu zdravstvene zaštite koja je blizu, koja je efikasna i

dostupna svakom građaninu, 6. Banoviće koji će postati općina obrazovanih ljudi – strašna je činjenica da samo na

birou za zapošljavanje u Banovićima imamo 1468 osoba sa samo završenom ili čak nezavršenom osnovnom školom,

7. Banoviće čiji će javni organi poticati poduzetništvo i upravljati javnom imovinom u interesu građana,

8. Banoviće koji će upotpunosti biti toplificirani i koji će biti bez smoga i zagađenosti po eko standardima.

Pored svega što se izdešavalo u protekle dvije godine općinska organizacija SDP BiH Banovići

jest alternativa današnjem sistemu vlasti zasnovanom na korupciji, stranačkom ili

rodbinskom zapošljavanju, stranačkom ili rodbinskom dobijanju unosnih poslova.

Sistem njihovog vladanja uspostavljen je na velikom broju nezaposlenih, jer u toj situaciji

mogu prijetiti, zastrašivati, ucjenjivati ljude i njihove porodice, kako zaposlene tako i

nezaposlene.

Mi želimo općinu koja je upravo suprotna tome, općinu u kojoj ne rade samo oni koji ne

mogu ili koji ne žele da rade, općinu u kojoj se konkursi i prijemi radnika raspisuju i vrše po

zakonu. Općinu u kojoj ljudi slobodno izražavaju svoje ideje i kad su u suprotnosti sa našim

stavovima.


Zbog svega ovog:

1. Svaki od 5200 nezaposlenih, ako želi da radi i zarađuje, glasat će za SDP BiH, 2. Svaki radnik rudnika koji želi da opušteno dolazi na posao, izvršava svoje radne

zadatke i zato bude pošteno plaćen glasat će za SDP BiH, 3. Svaki radnik u preduzećima koji tavore i služe za bogaćenje njihovih gazda glasati će

za SDP BiH jer ćemo im staviti na raspolaganje pravne funkcije općine u borbi za ostvarivanje njihovih prava,

4. Svaki roditelj koji želi da mu dijete stječe isti nivo znanja kao i njegovi privilegirani vršnjaci i bude pošteno ocjenjivano u odnosu na njegove privilegirane vršnjake glasat će za SDP BiH,

5. Svaki student koji nije dovoljno bogat i koji želi da mu općina pomogne stipendijom glasat će za SDP BiH.

6. Penzioneri koji žele da njihova djeca i unuci mogu slobodno da žive, rade, školuju se i formiraju svoje porodice DOSTOJNE ČOVJEKA glasat će za SDP BiH!

U suprotnome niko nema pravo da se žali na svoju lošu i zlu sudbinu jer svojim glasom za

SDA svaki glasač ostavlja sebe u poziciji kao i do sada, i u poziciju u kojoj ne želi da bude.

U rudnik se može zaposliti 70 do 100 radnika godišnje i 80% od onih koji čekaju zaposlenje u

njemu čekat će ga – neuspješno – do svoje 65. godine.

Zato treba glasati za SDP BiH!

plan za razvoj i prosperitet banovića

Documents