platon - gozba ili o ljubavi
DESCRIPTION
EsejTRANSCRIPT
![Page 1: Platon - Gozba Ili o Ljubavi](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082316/55cf92ce550346f57b99a86a/html5/thumbnails/1.jpg)
PLATON- GOZBA ILI O LJUBAVI
U ovom eseju osvrnut ću se na različita tumačenja ljubavi i ljepote, te dobrote i mudrosti u
Platonovom djelu „Gozba“. Djelo je dobilo ime po gozbi koju je Agaton priredio za svoje
prijatelje. Oni se sastaju, i uz piće i razgovor iznose različita objašnjenja boga Erosa. Pokušat
ću protumačiti shvaćanje svakog pojedinog od njih.
Nedugo nakon što su se svi sastali na gozbi Fedar primjećuje kako je sramotno da
pjesnici opjevavaju svakakve stvari a nitko još nije proslavio boga Erosa, pa su stoga odlučili
da redom svatko kaže nešto u njegovu slavu. Započinje Fedar i kaže da je Eros velik i među
najstarijim bogovima jer nema njegovih roditelja niti ih tko spominje. Kaže da je on uzročnik
najvećih dobara i da ljubav treba voditi ljude kroz život te da je bitna i za državu i za
pojedince. Po njemu, najbolja vojska bila bi sastavljena od ljubavnika i ljubimaca jer se tada
nijedan ljubavnik ne bi htio osramotiti pred svojim ljubimcem pa bi se jedni s drugima
nadmetali i tako stvorili snažnu vojsku. Ljubavnici su hrabri jer su zbog ljubavi spremni i
umrijeti, a to se ne odnosi samo na muškarce nego i na žene. Kaže da bogovi takve cijene i
vraćaju iz Hada. Dakle po Fedru ljubav potiče čast, hrabrost i junaštvo. Nakon njega o Erosu
govori Pausanija. Kaže da nije samo jedan Eros i da treba ustvrditi kojeg od njih treba slaviti.
Kaže da postoje i dvije Afrodite, jedna nebeska i uzvišena, a druga zemaljska i požudna pa
stoga postoje i njihov pratilac zemaljski, obični Eros koji je simbol slijepe zaljubljenosti i
nebeski koji je simbol prave i uzvišene ljubavi. Obični Eros je svjetovna ljubav koja više ljubi
tijelo nego dušu, njegov cilj je zadovoljiti požudu i on ljubi i žene i muškarce. Veliča nebeski
Eros koji iznosi ono najbolje u čovjeku i kao primjer navodi ljubav između starijih i mlađih
muškaraca. Ako je takva ljubav pod utjecajem nebeskog Erosa ona dovodi do čvrstih
prijateljstava i omogućuje da mladi ljudi, dječaci, postanu moralni i pametniji što zapravo
koristi cijelom društvu. No ljubav vođena običnim Erosom, odnosno požudom, dovodi do
loših odnosa. Dobar je ljubavnik koji lijepo čini dobrom čovjeku na lijep način, a loš onaj koji
više cijeni tijelo nego dušu, jer on zapravo ni nije ljubavnik jer je njegova ljubav bazirana na
tijelu, tako da kada nestane tijela nestane i ljubavi. Ljubavnik koji da svoju ljubav plemenitom
biću ostaje ljubavnik cijeli život jer se vezao nečim postojanim. Loše je za ljubimce dati se
brzo uloviti ili osvojiti bogatstvom i položajem u državi, ljubimac se treba htjeti svidjeti
ljubavniku jer je njegova služba radi vrline. Eriksimah se želi nadovezati na Pausaniju te kaže
da se Eros ne odnosi samo na lijepe ljude s lijepim dušama, nego i na životinje, bilje i sve što
postoji jer je on velik i ima moć nad svime što se događa u ljudskom i božanskom životu.
Pošto se Eriksimah bavi ljekarstvom, koristi se njime za objašnjenje Erosa. Objašnjava da u
![Page 2: Platon - Gozba Ili o Ljubavi](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082316/55cf92ce550346f57b99a86a/html5/thumbnails/2.jpg)
tijelu postoje dva stanja, zdravo i bolesno. Treba se posvetiti onome što tijelo čini zdravim, a
opirati se onome što tijelo može dovesti u bolest. Dobar je onaj ljekar koji je u stanju
zamijeniti lošu ljubav u tijelu dobrom, te tako prekinuti ono što je u sukobu unutar tijela. Isto
važi i u astronomiji, gimnastici, obrađivanju zemlje, glazbi i svim drugim vještinama, stoga je
nužno djelovati pod utjecajem Erosa jer to donosi harmoniju i blaženstvo. Oba Erosa nalaze
se i u godišnjim dobima, toplo-hladno, suho-mokro, ali svugdje treba biti harmonija jer
suprotnosti stvaraju goleme štete. Četvrti po redu govori Aristofan i prigovara ljudskoj prirodi
i njezinoj sudbini. Kaže da su u početku bila tri ljudska roda, muški, ženski i muško-ženski
(androgeni). Androgeni su bili cjelovita bića okruglog oblika s četiri ruke i noge i dva lica
okrenuta jedno od drugog. Bili su vrlo snažni i prkosni i napali su bogove, pa su bogovi da bi
im umanjili snagu odlučili ih rasjeći na pola. Svaka polovica čezne da nađe onu drugu i tada
je nastala ljubav. Svatko traži svoju polovicu i želi ostvariti cjelinu a upravo ta čežnja za
cjelinom je ljubav. Ako se približimo bogu naći ćemo i svoju cjelinu. Ako to postignemo
ljudski rod će opet biti sretan i postići ćemo cilj Erosa. Agaton iznosi pohvale Erosu, kaže da
je najljepši, najbolji i najblaženiji među svim bogovima, nastanjuje se u nježnim stvarima i
dobrim dušama. Nikada se ne služi silom i ne trpi ju, razborit je jer savladava nasladu i
požudu i hrabar jer je hrabriji od najhrabrijega. Milosrdan je i brižan za dobre te mu svi kliču i
hvale ga. Na red dolazi Sokrat te postavlja pitanje je li Eros ljubav prema nečemu ili prema
ničemu. Kaže da Eros želi zadržati ono što već ima, kao što zdrav čovjek želi da i dalje bude
zdrav, stoga je Eros najprije ljubav prema nečemu, a onda ljubav prema onome što je
potrebno. Prepričava ono što je čuo od Diotime. Sokrat je tvrdio Diotima kako je Eros lijep i
dobar bog no ona je rekla da nije ružan jer žudi za lijepim, niti je zao jer žudi za dobrim, on je
u sredini između lijepog i ružnog, zlog i dobrog. Kaže da za Sokrata Eros nije bog, jer on tvrdi
da su bogovi lijepi i dobri, a Eros to nije već za tim žudi. Po njoj, Eros je stvorenje između
smrtnog i besmrtnog, on objašnjava bogovima ono što dolazi od ljudi i ljudima ono što dolazi
od bogova te tako ispunjava prostor između jednih i drugih. Svi oblici ljubavi su u konačnici
ljubav prema dobru i sreći jer ljudi vole samo dobro i to tako da ono bude zauvijek njihovo
što znači da ljubav teži i besmrtnosti. Eros vodi čovjek putem spoznaje, a taj put kreće od
ljubavi prema lijepim tijelima, zatim prema ljepoti duše koja je iznad ljepote tijela, slijedi
ljubav prema mudrosti iz koje se dolazi do saznanja istinske suštine ljepote. Onaj koji
dosegne taj stupanj ljubavi dolazi do prave filozofske ljubavi, postaje bogu mio i besmrtan.
Dolazi Alkibijad i hvali Sokrata te priča o njegovim iznimnim vojničkim vještinama i snazi te
kaže da ne može svatko razumjeti o čemu Sokrat priča jer je upravo on savršen primjer te,
prethodno spomenute, filozofske ljubavi.
![Page 3: Platon - Gozba Ili o Ljubavi](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082316/55cf92ce550346f57b99a86a/html5/thumbnails/3.jpg)
Iz svega navedenoga zaključujem da Platon želi poručiti da shvaćanje ljubavi, ljepote,
dobroga i mudrosti ovisi o svakom pojedincu, te do tog shvaćanja trebamo doći neprestanim
radom na razvoju samoga sebe i svoje filozofske ljubavi.
Natalija Antolović