plod duhaadventisti.info/pouke/mladi1_2010.pdfjem ljude po njihovim rodovima, oni ocjenjuju mene po...

Pouke iz Biblije (izdanje za mlade)siječanj, veljača, ožujak 2010.

Plod Duha

ZNACI VREMENAZagreb 2010.

2 | Pouke iz Biblije | siječanj, veljača i ožujak 2010.

1. “Po njihovim rodovima…”

2. Plod je Duha ljubav

3. Plod je Duha radost

4. Plod je Duha mir

5. Plod je Duha strpljivost

6. Plod je Duha ljubaznost

7. Plod je Duha dobrota

8. Plod je Duha vjernost

9. Plod je Duha krotkost

10. Plod je Duha samokontrola

11. Plod je Duha pravednost

12. Plod je Duha istina

13. Plod Duha: srž kršćanskog karaktera

SADRŽAJ

Plod Duha | 3

Pouka 1

26. prosinca 2009. – 2. siječnja 2010.

“Po njihovim rodovima...”

“Dakle: prepoznat ćete ih po njihovim rodovima.” (Matej 7,20)


Subota 26. prosinca

Koje rodove pokazuješ?UVODPsalam 34,8; Matej 7,16

Banane su jedna od najomiljenijih vrsta voća u cijelom svijetu. Međutim, ko-liko nas bi moglo prepoznati stablo banane na tropskoj plantaži? Nekome tko živi u tropskim predjelima to ne bi bio nikakav problem. Međutim, koliko bi onih koji žive u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Francu-skoj ili Kanadi moglo razlikovati stablo divlje od stabla pitome banane?To ne bi bilo teško utvrditi ako biste na stablu vidjeli plodove. Stablo se prepo-znaje po plodu koji nosi. Stablo banane ne pokušava dokazati svoj identitet time što rađa banane. Ono jednostavno ne može roditi drugi rod osim banana.Isus je u Mateju 7,16 rekao: “Prepoznat ćete ih po njihovim rodovima.” Jeste li se ikada zapitali koliko se brzo možete prilagoditi u društvu nepoznatih oso-ba? Vi ih procjenjujete na temelju njihovog ponašanja – na temelju ploda koji pokazuju u nekih prvih pola sata druženja. Stablo u pravilu rađa jednu vrstu roda. Međutim, kad bi se grana s drveta ja-buke vrste “granny smith” nacijepila na drvo jabuke “zlatni delišes”, to bi drvo moglo roditi dvije različite vrste jabuka. Na drvetu bi još uvijek rađale jabuke i bilo bi poznato kao drvo jabuke zbog njegovog ploda. S druge strane, netko tko po prvi put vidi drvo jabuke koje rađa dvije različite vrste, teško bi prije berbe mogao zaključiti da je na to drvo nacijepljena grana druge vrste. Isto tako, teško je razlikovati stablo koje rađa gorke i slatke naran-če. Ali čim se pojavi plod i čim ga okusimo, lako je uočiti razliku. Psalam 34,9 kaže: “Kušajte i vidite kako dobar je Jahve!” Drvo koje rađa sla-dak rod, može rađati samo tu vrstu slatkog roda. Slično tome, mi se možemo pouzdati u Isusa jer On može činiti samo dobro. Ali ljudima, budući da su ogrezli u zlo i “jeli plod prijevare” (Hoš 10,13), ne može se vjerovati. Prema tome, bilo bi mudro provjeriti kakav rod neka osoba donosi prije nego što joj se povjerimo.Svi smo mi prepoznatljivi po svojem rodu. To znači da kao što ja ocjenju-jem ljude po njihovim rodovima, oni ocjenjuju mene po mojima. Dok ovog tromjesečja proučavate o plodu Duha, zapitajte se: Kakav plod drugi vide u meni?

Adedotun Makinde, Reading, Velika Britanija

Svi smo mi prepoznatljivi po svojem rodu.

Plod Duha | 5

Nedjelja 27. prosinca

Vaš duhovni plod izvana i iznutraLOGOSLuka 13,6-9; Ivan 11,1-4; 12,28; 15,1-16; 2. Timoteju 3,1-5

Obećanja: Život u nadi i vjeri (Postanak 15,14-16)Rod je “sjeme i njegova ljuska”, rezultat, dobrobit, proizvod, prinos, prednost, ljetina, posljedica, ishod, “ostvarenje nade.”1 Isus je uzeo ovaj simbol iz stvar-nog života da razumijemo kako trebamo rasti kao kršćani, kako se trebamo preobraziti i postati slični Njemu. Plod koji donosimo rezultat je vremena koje provodim s Njim u molitvi, proučavanju Biblije, bogoslužju itd.Plod označuje određeno drvo, trs ili grm. Kažemo: jabuka, kruška ili borovni-ca. Plod održava i produžuje vrstu i pridonosi održanju života ljudi i životinja. Isto tako, kada ljudi vide nas, oni bi po našem plodu trebali znati da smo kršćani.

Pročitajte i razmislite (Ivan 15,1-6)Koje druge značajne primjere možete poistovjetiti s plodom? Po čemu biste raspoznali plodonosnog kršćanina od neplodnog? Zašto je važno je li plod Duha koji raste u nama vidljiv i drugima ili nije? Kako biste ilustrirali misli u Ivanu 15,1-16 rječnikom koji nije povezan s ratarstvom?

Neplodno drvo (Luka 13,6-9)U usporedbi o neplodnom drvetu, Isus nas upozorava da ne budemo dvolični. On kaže da bismo trebali živjeti onako kako propovijedamo. Ta usporedba također ponavlja upozorenje koje nam je dano u Otkrivenju 3,14-22. Rađati duhovni plod znači biti ono što tvrdimo da jesmo. Krist je trs, a vjernici mladice – a ne plod. Pa ipak, to što ih povezuje s rađa-njem ploda (Iv 15,1-10) ukazuje na neizgovorenu činjenicu – na svrhu rasta mladica. Neplodne mladice ili grane smanjuju cjelokupni prinos stabla neke voćke. Stoga se one obrezuju kako bi napravile mjesta zdravijim granama. Me-đutim, ratar svakako mora biti zainteresiran za plod. On čak podupire grane prepune plodova kako bi im olakšao težinu ploda. Premda je naglasak na gra-nama koje nose plod, prikazuje li taj plod u ovoj usporedbi konačno ispunje-nje svrhe mladice ili je on tek sredstvo za ostvarenje neke njezine više svrhe?

Plod se donosi zajedničkim djelovanjem (Ivan 15,1-6)Ponovno pročitajte Ivan 15,1-16 i razmislite o tome kako grane postaju nosite-lji ploda. Odakle dolazi plod – iz drveta ili grane – i zašto? Kad bi grana mogla donositi plod sama, zašto bi joj trebalo stablo i korijenje? Što nas to uči o ulozi crkve u pomaganju svojim vjernicima da donose plod?


Povezivanje (Ivan 15,1-16)Koje značenje možete izvući iz usporedbe u kojoj Isus sebe opisuje kao trs, a nas kao mladice? Dok čitate sljedeće retke, pokušajte pronaći druge načine na koje se očituje donošenje ploda: a) Matej 28,19.20; b) Rimljanima 15,25-27; 2. Korinćanima 8,1.2 i 9,12; c) Galaćanima 5,16.22.23; 2. Petrova 1,5-8; d) Hebrejima 13,15. Kako nerazumijevanje potrebe da donosimo plod utječe na našu slobodu u Kristu? Danas mnogi kršćani stavljaju veliki naglasak na neograničenu slo-bodu. Ali to je neodgovorna sloboda, sloboda bez odgovornosti za vlastite postupke. U Luki 13,6-9 Isus otkriva duboku i snažnu ljubav koju vlasnik i vinogradar osjećaju prema neplodnoj smokvi. Pa ipak, obojica se slažu da se ono mora posjeći ako ostane neplodno.Kao pojedinci, kada smo tek počeli tražiti Krista, vrlo vjerojatno smo to činili iz potpuno različitih pobuda. Međutim, što smo Mu bliži, naša je zajednička pobuda da postanemo poput Njega. To je bit duhovnog rasta. Od svakog se kršćanina očekuje da donosi duhovni plod. To pokazuje da je kod njega u tijeku stalni duhovni rast. Postoji pozitivna veza između rasta u Kristu i rada za Njega. “Iako je istina da nam naše brojne aktivnosti neće same po sebi osi-gurati spasenje, također je istina da će nas vjera koja nas sjedinjuje s Kristom pokrenuti na aktivnost.” 2

Osvrt (Ivan 11,1-4; 12,28)Mi uvijek utječemo na nekoga, čak i kada toga nismo svjesni. Obično je pri-lično teško prepoznati vlastite mogućnosti. Pa ipak, poput suhih ili neaktivnih sjemenki, naš je život pun mogućnosti tako da, kada pravilno živimo, mo-žemo unaprijediti i ubrzati Božje djelo. Zapamtite, mladice nikada ne mogu preživjeti bez trsa, ali trs uvijek može dati nove mladice. “Biti u Kristu znači stalno primati Njegovog Duha, znači živjeti u potpunoj predanosti Njegovoj službi. Provodnici koji povezuju čovjeka i Boga moraju biti stalno otvoreni. Kao što loza stalno crpi sok sa životodavnog trsa, tako se i mi trebamo čvrsto držati Isusa i vjerom primiti od Njega silu i savršenstvo Njegovog karaktera.”3

Ezekiel Okofo-Boansi, Reading, Berkshire, Velika Britanija

Poput osušene ili neaktivne sjemenke, naš život krije neslućene mogućnosti.

1 Collins Shorter Dictionary and Th esaurus, s.v. “Fruit”.2 Naše visoko zvanje, str. 123.3 Isusov život, str. 561.

Plod Duha | 7

Ponedjeljak 28. prosinca

Iskorači i budi plodanSVJEDOČANSTVOEzekiel 36,26.27; Ivan 3,1-21; 2. Korinćanima 5,17

Kako se ljudi mogu ponovno roditi kada su stari? Isus je Nikodemu otkrio činjenicu da tjelesan čovjek može primiti duhovne vječne vrijednosti samo pomoću Božjeg Duha. Ponovno pročitajte Ivan 3,5.6.“Srce je po prirodi zlo. 'Tko će čisto izvuć iz nečista? Nitko.' (Job 14,4) Nika-kav ljudski izum ne može pronaći lijek za grešnu dušu. 'Zato je težnja tijela neprijateljstvo prema Bogu, jer se ne pokorava Božjemu zakonu niti to može.' 'Jer iz srca dolaze zle misli, ubojstva, preljubi, bludnost, krađe, lažna svjedo-čanstva, psovke.' (Rim 8,7; Mt 15,19) Izvor srca mora biti očišćen da bi potok postao čist. Onaj tko pokušava doći na Nebo svojim vlastitim djelima, drža-njem Zakona, pokušava nemoguće. Nema sigurnosti za onoga koji posjeduje samo legalističku vjeru, obličje pobožnosti. Kršćanski život nije preinačivanje ili poboljšavanje staroga, već promjena naravi. To znači umiranje svojem 'ja' i grijehu i potpuno novi život. Ova se promjena može provesti samo uspješnim djelovanjem Svetoga Duha.”1

“Vjeran će kršćanin donijeti mnogo roda. On je radnik. On neće ljenčariti, već će se obući u punu bojnu opremu kako bi se borio u Gospodnjim bitkama. On će prilagoditi svoj ukus, apetit, strasti, motive i želje velikom moralnom mjerilu pravednosti. To djelo mora započeti u srcu. Srce mora biti čisto, u pot-punosti pokoreno Kristovoj volji; u protivnom će neka strast, navika ili mana postati razorna sila. Bog neće prihvatiti ništa drugo osim cijelog srca.”2

“Kada bi svi koji tvrde da su Kristovi sljedbenici upotrijebili vrijeme između propovijedi za razgovore o istini, razmišljanje o kršćanskoj nadi, preispitivanje svojeg srca i upućivali iskrene molitve Bogu moleći Ga za blagoslov, bio bi obavljeno puno veće djelo od onoga što smo dosada vidjeli. Nevjernici koji lažno optužuju one koji vjeruju u istinu, bili bi osvjedočeni zbog njihovog 'do-brog vladanja u Kristu'. Plod koji donosimo jesu naše riječi i postupci: 'Dakle: prepoznat ćete ih po njihovim rodovima.'”3

Eric Pilmoor, Binfi eld, Berkshire, Velika Britanija

“Plod koji donosimo jesu naše riječi i postupci.”

1 Isusov život, str. 126.2 Fundamentals of Christian Education, str. 118,119.3 Testimonies for the Church, sv. 2, str. 598.


Utorak 29. prosinca

Što pokazuje vaša zdjela s voćem? DOKAZILuka 13,6-9; Ivan 15,1-10

Zdjela s voćem obično se stavlja na istaknuto mjesto u domu kako bi privukla pozornost na banane, kivi, mango, jabuke, grožđe i drugo voće. Ako zdjela sadrži samo nekoliko plodova voća ili je prazna, i to će se vidjeti.Ima nešto zajedničko u naobrazbi mladih ljudi u gotovo svim zemljama – objavljivanje rezultata ispita. Na primjer, u Engleskoj i Walesu svake godine krajem kolovoza objavljuju se rezultati 16-godišnjaka na standardiziranim is-pitima na državnoj razini.1 Tijekom rujna objavljuje se i rang-lista škola prema broju njihovih učenika koji su uspješno položili pet ili više predmeta. Javnost tada može vidjeti kako je radila pojedina škola i gdje njihova djeca mogu pri-miti najbolju naobrazbu.Dok u mnogim školama više od 80% učenika uspješno položi više od 5 pred-meta s ocjenama “dobar” do “odličan”2, ima škola u kojima manje od 30% učenika ostvari takav uspjeh. Pa ipak, i u tim školama sa slabim uspjehom, često jedan ili dva učenika uspješno polože i 10 ili više predmeta s ocjenama “dobar” do “odličan”. U njihovom slučaju, zdjela s voćem njihovih škola daje jadnu sliku, no njihova osobna zdjela s voćem priča drugačiju priču. U Ivanu 15,1-10, naglasak je stavljen na pojedinca, na “svaku mladicu”.U Kristovim očima, učenici koji nisu marljivo učili ili koji su tratili svoje vri-jeme, trebaju dobiti priliku za popravak. U Luki 13,6-9 neplodnu smokvu tre-balo je posjeći jer je zauzimala mjesto. Ali vinogradar je rekao: “Gospodaru, dopusti mi da je okopam oko korijenja i pognojim još jednu godinu. Pa ako tada ne bude rodila, možemo je posjeći.” (parafrazirao autor)Bog od nas očekuje da učinimo sve što možemo kako bismo pomogli jedan drugome donositi plod. Ali svatko od nas mora se potruditi da obogati sadržaj svoje zdjele s voćem. Nebesko će kraljevstvo biti naseljeno ljudima koji donose rod. Individualne stope donošenja ploda će varirati. Neki će donositi 30%, neki 60%, a neki 100% ploda (vidi Mt 13,8). Pa ipak, svi će djelovati jedinstve-no jer će uz pomoć Svetoga Duha svaka pojedinačna zdjela s plodom prikazati maksimum onoga što njezin donositelj može učiniti.

ZA RAZMIŠLJANJEPonovno pročitajte Luku 13,7.8. Na koliki rok bi druga prilika trebala biti pro-dužena?

Albert A. C. Waite, Riseley, Berkshire, Velika Britanija

Svatko od nas mora se potruditi da obogati sadržaj svoje zdjele s voćem.1 Po postupku slično državnim ispitima u Hrvatskoj, op. prev.2 Engleski A* do C (A*=izvrstan)

Plod Duha | 9

Srijeda 30. prosinca

Živjeti poput IsusaPRIMJENAIvan 15,1-10; Galaćanima 2,20

Ako živimo u Isusu, drugi će to uočiti, a mi ćemo imati želju govoriti o Nje-govoj ljubavi, dobroti i milosti. Ako prebivamo u Njemu, možemo Ga tražiti sve što je dobro za nas i On će nam to dati. Nažalost, ako ne živimo u Njemu, nećemo donositi dobar plod i na kraju ćemo biti “odsječeni”.Kako možemo spriječiti da ne budemo “odsječeni”? U Ivanu 15 Isus nam daje tri ozbiljne smjernice koje će nas, ako ih usvojimo, držati čvrsto povezanima s Njime.“Živite u meni.” (Slušajte Ga.) U Ivanu 10 Isus naglašava da bi Njegove ovce trebale slušati Njegov glas i slijediti Ga. On nas također podsjeća da zna tko Ga slijedi (14. redak). Nadalje, On nas uvjerava da u Njemu uživamo vječnu zaštitu – nitko nas ne može uzeti od Njega. Stoga se od nas očekuje da budemo poslušni Njegovoj Riječi. “Dopustite da prebivam u vama.” (Pozovite Ga u svoj život.) Kada pozovemo Isusa u svoj život, On će prebivati u nama. Ponovno pročitajte Galaćanima 2,20. Pozvati Isusa u svoj život znači da želimo živjeti po Njegovoj volji. Tada će drugi vidjeti razliku u načinu na koji živimo. Kada se predamo Njegovoj vo-lji, život neće nužno uvijek biti lakši, ali ako budemo imali povjerenje u Njega, možemo biti sigurni da će nas On voditi kroz sve oluje. “Vršite moje zapovijedi.” (Ostanite u zajednici s Njim.) Moramo biti poslušni Božjoj riječi kako bi se Isusove kvalitete očitovale u našem životu. Nije do-voljno samo vjerovati u Njega. Pročitajte Ivan 14,15. Kada držimo Isusove zapovijedi, naše će navike – plod u našim zdjelama – pokazati da pripadamo Njemu.Kako možemo živjeti poput Isusa? Odlučite Ga slijediti i prihvatite pomoć koju On nudi.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Osim gore spomenutih načina, kako još možemo održati živu vezu s Isu-

som?2. Vide li ljudi plod Duha koji se očituje u vašem životu?3. Je li držanje zapovijedi važno? Što vi mislite i zašto?

Annet Johnson, Bracknell, Berkshire, Velika Britanija

Naše navike – plod u našim zdjelama – pokazat će da pripadamo Njemu.


Četvrtak 31. prosinca

IzvorRAZUMIJEVANJEIvan 15,1-10

Jednom sam iz Engleske otputovao u zapadnu Afriku, gdje sam posjetio bota-nički vrt Aburi u Gani. Tamo sam stao ispod drveta čiji su veliki zeleni plodovi grejpfruta visjeli s grana iznad mene, a pokraj njih su bili plodovi za koje sam mislio da su omanji narančasti plodovi grejpfruta. Pitao sam našeg vodiča za-što su ti plodovi grejpfruta drugačiji po boji i veličini. Odgovorio je: “Oh, pa to su naranče!” To je bilo prvi put da sam vidio stablo neke voćke kako nosi dvije vrste voća. Pitao sam kako je to moguće. Rekli su mi da se to može postići cijepljenjem dvije različite sorte voća na jednu podlogu.Krist rabi sliku drveta koje donosi rod kako bi nas ohrabrio da prebivamo u Njemu. Pročitajte Ivan 15,5. Poput naranče i grejpfruta, mi ne možemo dono-siti plod ako nismo “nacijepljeni” na Kristovu podlogu. Iako je drvo koje sam vidio nosilo dvije različite sorte voća, svi su plodovi primali hranu iz iste podloge. Slično tome, “hrana” koja pomaže da rastu ra-zličite vrste ploda Duha, dolazi iz jednog Izvora – sile Svetoga Duha. Tijekom rasta drveta, grane koje ne donose plod odsijecaju se kako bi se na drvo mogle nacijepiti nove grane. Pročitajte Rimljanima 11,1-4.Sposobnost drveta da donosi plod ovisi o zdravlju njegovog korijenja, okru-ženju, vremenu dozrijevanja te uzgojnim metodama vrtlara.* Grane (vi i ja) ne mogu utjecati na ove čimbenike, ali može vrtlar (Bog). Donošenje dobrog roda uključuje predaju Bogu. Mi trebamo ostati u Kristu, veličajući time Boga i postajući učenicima osnaženima Njegovom silom. Pročitajte Pavlovu izjavu u Filipljanima 4,13. Ovaj nas redak upućuje na Izvor naše duhovne hrane. Plod koji donosimo svjedoči o našoj potpunoj predanosti Kristu i sili Svetoga Duha da promijeni naš život.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako netko može postati “nacijepljen” na Krista?2. Na koje načine vaš život pokazuje da donosite plod?

Ebba Gift y Amakye, Berkshire, Velika Britanija

Krist rabi sliku drveta koje donosi plod kako bi nas ohrabrio da prebivamo u Njemu.

* Esteban Herrera and Darell Sullivan, Why Fruit Trees Fail to Bear, Guide H-308 (Las Cru-ces, N. Mex.: College of Agriculture and Home Economics, New Mexico State University, 1994.).

Plod Duha | 11

Petak 1. siječnja

Koja si ti vrsta grane?ISTRAŽIVANJEMatej 7,20; Ivan 15,1-16

ZAKLJUČITEKrist u Ivanu 15,5 kaže da je On trs, a Njegovi sljedbenici mladice. Ostanu li povezani s Njim, moći će roditi dobar rod. U Mateju 7,20 stoji: “Prepoznat ćete ih po njihovim rodovima.” Pravi Kristovi sljedbenici (oni koji ostanu po-vezani s Njim) bit će poznati svima oko sebe po svojem ponašanju, riječima i dobrim djelima. Oni neće trebati vikati naokolo: “Ja sam Kristov sljedbenik! Pogledaj me!” Njihova povezanost s Trsom bit će očita svakome tko dođe u doticaj s njima u uobičajenim, dnevnim aktivnostima.

RAZMOTRITE• Napravite poster ili sliku zdjele s voćem. Na svaki komad voća u zdjeli

napišite osobinu koju posjedujete, a po kojoj će drugi prepoznati vašu po-vezanost s Isusom.

• Proanalizirajte svoje jake i slabe strane kada se radi o vašem “plodu”. Usre-dotočite se na slaba mjesta i razradite plan kako biste ih mogli ojačati.

• Ispričajte Ivan 15,1-16 svojim riječima za potrebe dječje subotnje škole. Osmislite kratku aktivnost ili napravite neki predmet koji bi djeca mogla ponijeti kući kako bi utvrdila pouku.

• Skladajte kratku pjesmu na riječi iz Mateja 7,20 ili Ivana 15,1-16 koja će vam pomoći da ih zapamtite. Naučite svoj subotnjoškolski razred ili sku-pinu djece pjevati tu pjesmu.

• Intervjuirajte nekolicinu prijatelja o ljudima čiji su “rodovi” blagoslovili njihov život. Razmislite kako biste vi mogli primijeniti te rodove u svojem životu.

• Promatrajte kako različite vrste drveća, biljaka ili grmlja donose svoj plod. Zapazite koje vrste drveća donose dobar, a koje loš plod.

POVEŽITETh e Sanctifi ed Life, poglavlje 10, “Christian Character”.

Cheryl Des Jarlais, Ronan, Montana, SAD


Pouka 2

2.–9. siječnja

Plod je Duha ljubav

“Sad ostaje vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali je najveća među njima ljubav.” (1. Korinćanima 13,13)

Plod Duha | 13

Subota 2. siječnja

Bog je ljubavUVOD1. Ivanova 4,8.16

Grad Gilgil u dolini Rift u Keniji bio je dom britanskih kolonijalista. Smješten se sjeverno od Nairobija i ima oko 19.000 stanovnika. U gospodarstvu Gilgila prevladavaju poduzeća srednje veličine, a najznačajnija je djelatnost iskopava-nje dijatomita, “pepeljastog, nemetalnog minerala sastavljenog od fosilizira-nih vapnenačkih ostataka mikroskopski malenih jednostaničnih vodenih bi-ljaka zvanih dijatomi.”1 Poljoprivreda malo pridonosi lokalnom gospodarstvu, s obzirom na to da je najveći dio zemlje u ovom dijelu Kenije suh i neplodan.Nadalje, Gilgil je poznat po sljedećoj tragičnoj priči: “Alice de Janzé (1899.–1941.), poznata i kao Alice de Traff ord, bila je američka nasljednica koja je provela više godina u Keniji kao članica društva kolonijalista ‘Sretna dolina’. Bila je povezana s brojnim skandalima, uključujući pokušaj ubojstva njezinog ljubavnika 1927. godine, kao i ubojstvo Josslyna Haya u Keniji 1941. godine. Njezin buran život bio je obilježen promiskuitetom, zlouporabom droga i vi-šestrukim pokušajima samoubojstva. Umrla je 1941. godine od samoranjava-nja puškom.”2 Ironično, slova i njihov redoslijed u imenu Gilgil mogu se na engleskom protu-mačiti kao kratica: Bog je ljubav, Bog je ljubav (eng. God Is Love, God Is Love, prim. prev.). Ovog tjedna proučavamo o ljubavi kao plodu Svetoga Duha koji trebamo razviti dok rastemo u Kristu. Iz naše pouke vidjet ćemo da je ta ljubav najvažnija za naš kršćanski karakter dok se borimo protiv grijeha. Ovotjedna pouka pokazuje nam da je ljubav bitan element ploda Svetoga Duha. Ako je Sveti Duh dio Trojstva (Iv 4,24), onda je Bog ljubav. Kako biste naučili dono-siti plod ljubavi, pročitajte članke ovotjedne pouke.

Bob Collins, Nairobi, Kenija

Slova i njihov redoslijed u imenu Gilgil mogu se na engleskom protumačiti kao kratica za Božju ljubav.

1 IMA-Europe, “What Is Diatomite?” Wikipedia, http://www.ima-eu.org/fi leadmin/downlo-ads/minerals/Diatomitefactsheet.pdf (skinuto 12. studenoga 2008.)

2 IMA-Europe, “Alice de Janzé”, Wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Alice_de_Janze (ski-nuto 12. studenoga 2008.)


Nedjelja 3. siječnja

Plod DuhaDOKAZIGalaćanima 5,13

Sveti Duh, treća Osoba Božanstva, naš je Učitelj, Instruktor i Utješitelj. Bog zahtijeva da mi kao Njegova djeca živimo časno, bez grijeha - takvim Mu ži-votom odajemo slavu. Kako bi nam pomogao živjeti takvim životom, On nam daje Svetoga Duha.Sveti Duh omogućuje vjerniku da razvije mnoge vrline. Jedna od njih je bo-žanska ljubav. Tamo gdje je prisutna ta vrsta ljubavi, prisutan je i mir, spokoj i radost. Kada ljubav ne bi bila dio ploda Duha, ne bi postojali ni drugi dijelovi ploda jer ih božanska ljubav sve ujedinjuje. Pavao je propovijedao Evanđelje tijekom svoje službe Galaćanima i svim si-lama im je nastojao objasniti plod Duha. Galacija je bila rimska pokrajina u Aziji, naseljena nežidovima koji nisu znali bi li slijedili Krista ili ne. Mnogi su vjerovali da je najvažnije pridržavati se Mojsijevog zakona ako žele biti dobri kršćani. Međutim, Pavao je odbacio takve tvrdnje i uvjerio ih da samo vjera popraćena dobrim djelima, čini nekoga pravim kršćaninom.U današnjem smo društvu svjedoci brojnih slučajeva kada je nedostatak bo-žanske ljubavi prouzročio strašna razaranja. Sjetite se, na primjer, Ruande sre-dinom 1990-ih, Iraka u ranim 1990-ima i ponovno na početku 21. stoljeća, pa čak i moje domovine Kenije 2008. godine. Nedostatak božanske ljubavi vodi u mržnju, razaranje i smrt – svemu u čemu Sotona uživa. Pavao nas u Galaćanima 5,15 upozorava da se zbog nedostatka božanske lju-bavi možemo ponašati kao zvijeri, a posljedice nabraja u Galaćanima 5,19-21. Međutim, u redcima 22-24 on ističe osobine Duha koje su potpuno suprotne osobinama koje razvija grijeh. Sjetimo se da se Pavao nije obraćao samo Galaćanima. On je postavljao čvrst temelj za generacije pravih kršćana koje tek trebaju doći. Stoga smo i mi odgo-vorni za pokazivanje božanske ljubavi. Takva je ljubav prvi korak u razvijanju karaktera nalik na Kristov.

ZA RAZMIŠLJANJENa koje načine vi prenosite božansku ljubav u svojoj školi, crkvi, društvu i državi?

George Otieno, Mbita Point, Kenija

Pavao nas upozorava da se zbog nedostatka božanske ljubavi možemo pona-šati kao zvijeri.

Plod Duha | 15

Ponedjeljak 4. siječnja

Lica ljubaviLOGOSPonovljeni zakon 6,5; Matej 5,43-48; 7,12; 22,35-40; Luka 10,25-37; 1 Korinćanima 13,4-8

Kad u naše vrijeme izgovorimo riječ «ljubav», ona ima vrlo široko značenje. Mi volimo određenu vrstu hrane. Volimo određene sportove, određenu boju ili omiljeni komad odjeće. Međutim, Biblija potpuno drugačije defi nira lju-bav.

Ljubav prema Stvoritelju (Ponovljeni zakon 6,5)Tijekom svoje zemaljske službe, Krist se često susretao s farizejima koji su uvijek gledali kako bi Ga uhvatili u zamku. Jednoga su Ga dana upitali koja je najveća zapovijed. Umjesto da s njima raspravlja, uputio ih je na Zakon koji je njihovim precima predao Mojsije. Ponovno pročitajte Ponovljeni zakon 6,5. To je farizejima preko Mojsija govorio Kristov glas. Farizeji se nisu obazirali na Božji glas koji je govorio preko Njegovih poslanika, što je prouzročilo da sve više mrze Krista. Ljubav prema našem Stvoritelju mora obuzeti naše srce i um, inače ćemo postati poput farizeja koji su se smatrali učiteljima Zakona, a nisu priznali najveći od svih zakona.Što je potrebno da bismo voljeli Boga svim svojim srcem i umom? “Ljudima je zabranjeno da bilo kome ili čemu drugom daju prvo mjesto u svojoj službi. Ako cijenimo i volimo bilo što drugo što na neki način vodi umanjivanju naše ljubavi prema Bogu ili ide nauštrb službi koju Mu dugujemo, od toga stvara-mo sebi drugog boga.”1

Naša bi ljubav prema Bogu trebala biti u skladu s načelima danim u Deka-logu. Pročitajte kako 1. Korinćanima 13,4-8 opisuje tu ljubav. Farizeji ništa od toga nisu uzeli u obzir. Ljudi su i dan-danas zaokupljeni svojim osobnim tumačenjima ljubavi. Zanemaruju pravu ljubav prema svojem Stvoritelju, što uključuje držanje Njegovih zapovijedi. Pročitajte Ivan 14,15.

Ljubav prema bližnjem (Matej 22,39; Luka 10,25-37)Deset zapovijedi su u potpunom međusobnom skladu. One naglašavaju važ-nost odnosa između ljudi i Boga, kao i odnosa ljudi međusobno. Zapovijedi nas pozivaju da volimo Boga i ljude oko sebe. Pročitajte Levitski zakonik 19,18. Iste ove riječi Isus je izgovorio i farizejima kada je objavio najveću zapovijed – ljubav prema Bogu i ljubav prema ljudima. Ljudski suživot podrazumijeva međuovisnost. Ne možemo uspjeti jedan bez drugoga. Da bismo napredovali, nama je potrebna Božja ljubav i potpora prijatelja i obitelji. Priča o dobrom Samarijancu (Lk 10,25-37) postavlja važno pitanje: Tko je moj bližnji? Krist je ispričao ovu usporedbu kako bi nam objasnio da trebamo pomoći ljudima u potrebi, neovisno o tome što ti ljudi ne pripadaju našoj obitelji, školi, crkvi ili gradu.


Ljubav prema našim neprijateljima (Matej 5,43-48; 7,12)Da bismo postigli savršenstvo koje je utjelovljeno u našem nebeskom Ocu, trebamo usvojiti Njegov način gledanja. U podnožju križa nalazi se početak puta za svakoga. Tamo svi imaju jednaku priliku. Pročitajte Matej 7,12. Ovaj nas Zakon poziva da razvijemo božansku ljubav koja se “ne raduje nepravdi, a raduje se istini.” (1 Kor 13,6)Kada pokažemo ljubav prema onima koji nas mrze, tada prelazimo granice sebične ljubavi i približavamo se Božjoj ljubavi. “U priči o milostivom Sa-marijancu Isus je prikazao sebe i svoju misiju. Sotona je prevario, izmučio, osiromašio i upropastio čovjeka i donio mu smrt, ali se Spasitelj sažalio na naše bespomoćno stanje. On je napustio svoju slavu da bi nas došao izbaviti. Zatekao nas je na samrti i preuzeo naš slučaj. Iscijelio je naše rane. Pokrio nas je haljinom svoje pravednosti. Odveo nas je u sigurno utočište i pobrinuo se za sve naše troškove. On je umro da bi nas spasio. Ukazujući na vlastiti primjer, rekao je svojim sljedbenicima: ‘Ovo vam zapovijedam: ljubite jedan drugoga.’ ‘Kao što sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga.’ (Ivan 15,17; 13,34)”2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Od tri aspekta ljubavi o kojima se gore raspravlja, koji dosad niste doživje-

li?2. Koga smatrate svojim neprijateljem? Kako toj osobi možete pokazati bo-

žansku ljubav?3. Što umanjuje vašu ljubav prema Bogu? Kako to možete promijeniti?4. Kada ste zadnji put postupili poput milostivog Samarijanca? Što vas je na-

gnalo da tako postupite? Ispričajte svoje iskustvo u svojem subotnjoškol-skom razredu.

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Da bismo napredovali, nama je potrebna Božja ljubav i potpora prijatelja i obitelji.

1 Patrijarsi i proroci, str. 300.2 Isusov život, str. 412.

Plod Duha | 17

Utorak 5. siječnja

Ljubav u istini i na djeluSVJEDOČANSTVO1. Ivanova 3,18

“Čovjekova sudbina bit će određena njegovom poslušnošću prema cjeloku-pnom Zakonu. Vrhunska ljubav prema Bogu i nepristrana ljubav prema čo-vjeku načela su koja treba ostvariti u životu.”1

Takva ljubav zahtijeva da prepoznamo veličanstvo našeg Stvoritelja i hodimo u skladu s Njegovim božanskim zakonima. Nepristrana ljubav podrazumijeva nesebičnu službu našoj braći i sestrama u Kristu, kao i našim neprijateljima. Krist je to slikovito prikazao u usporedbi.“Putujući iz Jeruzalema u Jerihon, putnik je morao proći kroz jedan dio Judej-ske pustinje. Put je vodio niz divlju, stjenovitu uvalu kojom su harali razbojni-ci i koja je često bila poprište nasilja. Na ovom mjestu putnik je bio napadnut, oteto mu je sve što je bilo vrijedno, pa je ranjen i pretučen ostavljen polumrtav kraj puta. Dok je tako ležao, tim je putem naišao svećenik, ali je samo pogle-dao prema ranjeniku. Tada se pojavio levit. Radoznao da vidi što se dogodilo, zastao je i pogledao patnika. Uvidio je što bi trebalo učiniti, ali to nije bila ugodna dužnost. Bilo bi mu draže da nije prolazio tim putem pa ne bi vidio ranjenog čovjeka. Uvjeravao je sebe da ga se taj slučaj ne tiče.”2 Najvažniji aspekt u ovoj usporedbi je nedostatak obzira prema paćeniku, što su ga pokazali levit i svećenik. “Oba su čovjeka bila u svetoj službi smatrajući sebe tumačima svetih spisa. Pripadali su onom sloju posebno izabranom da budu Božji predstavnici pred narodom. Morali su ‘biti blagi prema onima koji iz neznanja griješe’ (Heb 5,2) da bi mogli voditi ljude u razumijevanju Božje velike ljubavi prema ljudskom rodu.”3

U naše vrijeme mi smo pozvani provoditi u djelo onakvu vrstu ljubavi kakvu zahtijeva Božji Duh. Levit i svećenik čuli su Isusa kako uči o ljubavi, ali to naučavanje nisu provodili u djelo. Tako i mi često pogrešno tumačimo riječ «ljubav». Međutim, “Božja ljubav u srcu jedini je izvor ljubavi prema našem bližnjem… ‘Ljubljeni, ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama i Njego-va ljubav je u nama savršena.’”4

Esther Aoko, Kendu Bay, Kenija

“Uvjeravao je sebe da ga se taj slučaj ne tiče.”

1 Isusov život, str. 409.2 Isto, str. 410.3 Isto, str. 410.4 Isto, str. 413.


Srijeda 6. siječnja

Što ljubav ima s tim?PRIMJENA1. Ivanova 4,18

Dobro se sjećam onog dana kada nam je netko dojavio da je naša majka, koja je bila na putu, umrla. Ova neočekivana vijest bila je gorka pilula koju je tre-balo progutati; pitali smo se kako ćemo živjeti bez nje. Nekoliko sati kasnije saznali smo da je dojava bila pogrešna – radilo se o nekome drugome. Među-tim, bilo nam je teško izbrisati osjećaje i misli koje su se tijekom tog nesret-nog nesporazuma razvile u našim umovima. Otišli smo u savjetovalište kako bismo se mogli vratiti u normalno stanje uma. A sve to zbog ljubavi koju smo osjećali prema svojoj majci!Ali što je s božanskom ljubavlju, plodom Duha? Kao kršćani trebali bismo znati što tvori tu ljubav. Nabrojit ćemo neka područja na kojima ćemo rasti kako počnemo razumijevati i doživljavati taj plod Duha.Djela (1. Ivanova 3,18). Božanska ljubav preobražava naše svjetovno ponaša-nje u način života ispunjen nepresušnom nadom, vjerom i strpljenjem (1 Kor 13,7.8). Božanska će nas ljubav nadahnuti da volimo čak i svoje neprijatelje kao što je i Isus volio svoje. Ona će nas nagoniti da činimo dobra djela ljudima u potrebi.Riječi (Efežanima 4,29). Riječi mogu uništiti i izgraditi. Kada rastemo u bo-žanskoj ljubavi, naše će riječi hrabriti druge i uzdizati ih k Bogu.Odnosi (2. Korinćanima 5,17). Pavao je pisao Korinćanima da donošenje du-hovnog ploda povlači za sobom promjenu bića i načina života; staro pona-šanje nestaje, a pojavljuje se novo (2 Kor 5,17). Prema tome, ljubav kao plod Duha poboljšava naše odnose i razvija zdrave odnose s ljudima.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na kojim vam je životnim područjima potrebno više božanske ljubavi?2. Kako nam prava ljubav može pomoći u svakidašnjim aktivnostima, kao

što su veze sa suprotnim spolom, studiranje i kućni proračun?

Joash Oketch, Nairobi, Kenija

Kada rastemo u božanskoj ljubavi, naše riječi će hrabriti druge.

Plod Duha | 19

Četvrtak 7. siječnja

Ljubav bez granicaRAZUMIJEVANJE1. Timoteju 1,5

Bog nije promijenio Deset zapovijedi. One su ostale nepromijenjene od vre-mena kada ih je dao Izraelcima. Ostale su nepromijenjene nasuprot silama zla. U 1. Timoteju 1,5 (DK) Pavao piše kako je “namjera zapovijesti ljubav od čista srca i dobre savjesti i vjere nelicemjerne”. Ovdje se riječ «zapovijed» odnosi na nalog koji je Pavao dao Timoteju u 3. retku. Međutim, možemo reći da je cilj Deset zapovijedi ljubav – ljubav prema Bogu (prve četiri zapovijedi) i ljubav prema drugima (zadnjih šest zapovijedi). Te zapovijedi utječu na nas na osobnoj razini, pozivajući svakog od nas da pokazuje ljubav iz čistoga srca, dobre savjesti i iskrene vjere. Većina nas zna kako je uvijek lakše ljubiti one koji su nam bliski. To mogu biti članovi naše obitelji, rodbina i prijatelji. Me-đutim, većina ljudi također zna kako je širenje kruga božanske ljubavi na naše neprijatelje prilično teško.Biblija uči da ako doista želimo svjedočiti za Krista, nećemo “vraćati zlo za zlo, ni uvredu za uvredu, već, naprotiv, blagoslivljati, jer smo pozvani da baštini-mo blagoslov” (1 Pt 3,9). Voljeti svojeg neprijatelja zahtjeva puno žrtve, ali uz Božju pomoć mi to možemo postići. Mi želimo ići Kristovim stopama koji je u tome bio naš Preteča.“Razmišljanje o Božjoj ljubavi objavljenoj u Njegovom sinu pokrenut će srce i kao ništa drugo uzdići duševne sile. Krist je došao kako bi obnovio Božji lik u čovjeku; i onaj tko odvraća ljude od Krista, odvraća ih od izvora pravog razvitka.”*Glavni naš cilj kao kršćana jest vjera u Krista s iskrenim srcem kako bismo bili izvršitelji Riječi, a ne samo slušatelji (Jk 1,22). Jedini način da volimo Boga jest poslušnost Njegovoj Riječi. Proširiti tu ljubav na našu obitelj, prijatelje, susje-de, pa čak i naše neprijatelje možemo samo na način koji je potanko opisan u Pismu. Neka nam Bog svima pomogne.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Možete li voljeti svoje neprijatelje a da im ne oprostite? Obrazložite svoj

odgovor.2. Kada biste se trebali odlučiti između Boga, sebe, obitelji, prijatelja, susjeda

ili neprijatelja, koga biste prvo voljeli i zašto?

Flora Kurema, Kakamega, Kenija

Zapovijedi utječu na nas na osobnoj razini.

* Isusov život, str. 394.


Petak 8. siječnja

Sve što trebate jest ljubavISTRAŽIVANJERimljanima 13,10

ZAKLJUČITE“All you need is love” riječi su dobro poznate pjesme Beatlesa; i to je istina, jer ljubav je sve što trebate. Međutim, često nam je prilično teško prihvatiti tu istinu, jer nam je jasno da ljubav nije urođena našoj grešnoj ljudskoj nara-vi. Apostol Pavao je pisao da je “ljubav ispunjeni Zakon” (Rim 13,10). Stoga, kada volite, vi ispunjavate Zakon. Mi izražavamo svoju ljubav prema Bogu kada pokazujemo ljubav prema svojim bližnjima, neprijateljima, prijateljima i svojoj obitelji.

RAZMOTRITE• Naučite napamet 1. Korinćanima 13,4-8.• Molite 1. Korinćanima 13,4-8 tijekom sedam dana i bilježite promjene

koje zapažate u svojem odnosu s drugima.• Pročitajte neki od 100 ljubavnih soneta Pabla Nerude i napišite nekoliko

rečenica o njegovoj defi niciji ljubavi.• Barem mjesec dana volontirajte na klinici za oboljele od AIDS-a.• Strane doseljenike u svojem mjestu podučavajte hrvatski. Pomoć u vezi s

priručnicima potražite u svojoj mjesnoj knjižnici.

POVEŽITEPeter Scazzero, Emotionally Healthy Spirituality: Unleash the Power of Authen tic Life in Christ (Nashville, Tenn.: Th omas Nelson, 2006.)Mother Teresa, No Greater Love (Novato, Calif.: New World Library, 2002.)Dick Tibbits, Forgive to Live i Forgive to Live Workbook (Orlando, Fla.: Flori-da Hospital Publishing, 2009.)

Sergio Torres, Miami, Florida, SAD

Plod Duha | 21

Pouka 3

9.–16. siječnja

Plod je Duha radost

“Ovo vam rekoh, da radost moja bude u vama te da radost vaša bude potpu-na.” (Ivan 15,11)


Subota 9. siječnja

Izvor radosti: usporedbaUVODGalaćanima 5,22

Dva su prijatelja svaki dan teško radila od jutra do večeri. Iako su uglavnom bili umorni do kosti, uspijevali su zaraditi dovoljno da mogu zadržati krov nad glavom i osigurati kruh i varivo. Iako je život bio izazov, uživali su dok je sunce bacalo svoje zrake preko poljana. Obojica su uživala u kiši i suncu koje je hranilo zemlju. Ptičji pjev ispunjavao je njihove uši, a svako godišnje doba donosilo je jedinstvene blagoslove. U proljeće bi počelo cvjetati cvijeće, a trava i drveće postupno su zelenjeli. Ljeti bi se njihov pogled zaustavljao na različitom voću i povrću koje je počelo dozrijevati. U jesen je nastupala žetva i utihnula kako je sezona rasta jenjavala. Iako ih je zima hladila, donosila im je osjećaj odmora i obnove. Poput tišine prije zore, zima je činila dolazak pro-ljeća još čudesnijim. Jedne večeri, dok su se vraćali s posla, ispod nekog grma našli su vreću s bla-gom. Obavijestivši vlasti, čekali su prema zakonu dva mjeseca da se javi vla-snik blaga, a potom još jedan, za svaki slučaj. Kada se nitko nije javio, vlasti su predale blago dvojici prijatelja. Oni su slavili Boga i priredili slavlje za cijelu zajednicu. Ne treba ni spomenuti da su prestali raditi. Život je bio lijep!S vremenom više nije bilo ništa novo i neobično što su mogli zadovoljavati sve potrebe svojih obitelji. Svakidašnji život vratio se u svoj kolosijek, premda drugačiji nego prije. Još uvijek su dočekivali svako godišnje doba sa svojim posebnostima. Davali su desetinu i hvalili Boga u crkvi. Međutim, zvuk pre-brojavanja novca postao je njihova svakodnevica. Prebrojavanje im nije bilo neki težak posao, naravno. Samo… zadovoljstvo je iščezlo i prešlo u rutinu. Međutim, sreća je opet procvala kada su drugima počeli davati poklone izne-nađenja. Bilo je zabavno ostaviti vreću punu namirnica na pragu neke udovice ili platiti hipoteku za nekoga komu je prijetila ovrha. No, primijetili su kako raste broj slučajeva koji su tražili “dodatnu pomoć”. Postupno je sreća opet iščezla.Jednog tjedna propovijed u crkvi bila je na temu Galaćanima 5,22: “Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krot-kost, uzdržljivost.” Odjednom se njihovo razumijevanje stvari promijenilo. Shvatili su da se radost koja je izvirala iz dubine njihove duše ne može zaradi-ti ili postići njihovim trudom. Stvarnu radost donosila je nazočnost Svetoga Duha u njihovom životu kao dokaz Kristove preobražavajuće ljubavi.Dok proučavate ovotjednu pouku, zapitajte se kako prava radost može promi-jeniti vaš život.

Norma Sahlin, Springboro, Ohio, SAD

Zvuk prebrojavanja novaca postao je njihova svakodnevica.

Plod Duha | 23


Naš Bog voli slavljaLOGOSPsalam 139; Luka 15,4-24; Ivan 15,10.11; Hebrejima 11,16

Luka 15 sadrži tri poznate usporedbe: o izgubljenoj ovci, o izgubljenom nov-čiću i o dva izgubljena sina. Mi se možemo poistovjetiti sa sva tri motiva jer smo se prije ili poslije svi osjećali izgubljenima. U ovom poglavlju Isus opisuje ljude kao izgubljene, a ne kao grešnike. Naglasak je na izgubljenosti, a ne na postupcima. On gleda na osobu, a ne na čin.

Promotrimo izblizaPo čemu je svaki protagonist drugačiji? Izgubljena ovca je zalutala. U potrazi za boljom travom, izgubila je trag stada. Možda se poskliznula i zaplela u trno-vitom grmu. Kada je zatražila pomoć, iznenadila se kada je shvatila da je sama. Kad je danje svjetlo iščeznulo, počele su izlaziti divlje zvijeri. U drugoj usporedbi novčić je izgubljen, ali ne svojom krivnjom. On nije pobjegao u kut niti se sakrio ispod košare ili nekog drugog predmeta u kući. Osoba koja ga je trebala čuvati nepažljivo je postupala prema njemu ili ga je slučajno izgubila. Bez obzira na to zbog čega, njegova čuvarica je podbacila.Treća usporedba pripovijeda o dva izgubljena sina – jedan se namjerno su-protstavio svojoj kulturi i obitelji potraživši svoju neovisnost u dalekoj zemlji, a drugi je zastranio u svojem stavu kod kuće.Sve tri usporedbe govore o odvojenosti – od pastira i utješitelja, od čuvara i od oca. One također progovaraju o usamljenosti – pastira s 99 ovaca, kućanice s 9 novčića i oca koji je čekao i gledao da njegovi sinovi izglade odnose.Tema koja se ovdje provlači jesu postupci. U svakoj se usporedbi traga za iz-gubljenima. Pastir i kućanica aktivno traže izgubljeno, dok otac željno gleda i čeka povratak svojeg sina. Njima je stalo do izgubljenih i osjećaju duboku prazninu koja ne može biti ispunjena dok izgubljeno ne bude nađeno.

Svršetak pričeSve usporedbe završavaju slavljem. Luka 15 opisuje sliku radosti. “Nije lako zamisliti Boga kao veselog, pa je i naša teologija kruta, neprirodna i mlaka. Ali slika koju nam Isus opisuje u sve tri usporedbe prikazuje Boga koji voli slavlja! Isus priređuje slavlja za grešnike i odbačene. Bog je taj koji pokreće slavlja. U ovom je tekstu više prostora posvećeno radosti, radovanju i slavlju nego bilo kojem od ostala tri motiva [izgubljenost, traženje i nalaženje]. Kako bi i moglo biti drugačije pokraj takve neumorne ljubavi? Nije li drugi aspekt ploda Duha, radost, rezultat ljubavi?”1 Zašto Bog toliko vremena proslavlja povratak izgubljenih? “Pastir, kućanica i otac koji iščekuje najviše pate. Kada smo mi izgubljeni, najviše pati Bog, ali se isto tako i najviše raduje kada se izgubljeni nađu… Bog voli slavlja!”2


Koliko smo puta pročitali Luku 15 ne primijetivši ovu misao? Usudit ću se reći da većina napisanog o Luki 15, ako ne i gotovo sve napisano, odražava samo-ljubivi pogled ljudskog roda na svijet. Svega je nekolicina autora razmišljala o tome kako se Bog osjeća kada Njegovi sinovi i kćeri lutaju u divljini neke dale-ke zemlje, vrlo udaljene od Edenskog vrta, čija je prehrana svedena na hranu koju i svinje odbijaju jesti. Bog nam je osigurao obilje. Mi izabiremo otpatke. Kako li Njegovo srce mora patiti! On nam nudi dar radosti, a mi tvrdoglavo poput dvogodišnjaka ustrajavamo po svome!C. S. Lewis (1898.–1963.) opisao je svoj put od ateizma do kršćanstva. On se sjeća snažnog ali kratkotrajnog osjećaja radosti kada mu je kao dječaku njegov brat pokazao repliku vrta u limenci. Bilo je i drugih trenutaka kada je iskusio čežnju za nečim što nije mogao imenovati. Gledajući unatrag, bio je uvjeren da je Bog rabio te “strelice radosti [koje su] bile ispucavane u mene još od djetinjstva” kako bi prodrle kroz njegovu zaokupljenost samim sobom te ga nadahnule da pogleda iza prolaznog i vidi izvor vječne radosti – Boga. Do njegovog obraćenja došlo je nakon više godina. Unatoč pomiješanim osje-ćajima, u njemu je prevladavala radost. “U određenom smislu središnja priča mojeg života govori o nezadovoljenoj čežnji koja je sama po sebi poželjnija od bilo kojeg zadovoljstva. Ja je zovem Radost i valja je jasno razlučiti od Sreće i Zadovoljstva.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako postajemo dostojni primanja ploda Svetoga Duha? 2. Ako je Bog organizirao proslavu, zašto mi stalno gunđamo oko detalja,

poput onih tko je sve pozvan i jesu li oni toga dostojni?3. Kako su “strelice radosti” u vašem životu usmjerene na Boga, Izvor rado-

sti?

Monte Sahlin, Springboro, Ohio, SAD

Zašto Bog toliko vremena proslavlja povratak izgubljenih?

1 Caleb Rosado, What Is God Like?, str. 46.2 Isto, str. 57.3 C. S. Lewis, Surprised by Joy, str. 214–219.

Plod Duha | 25


“Radost otkrivena u našem životu”SVJEDOČANSTVOGalaćanima 5,22.23

“On je mladica Pravog Trsa i nosi bogate grozdove Bogu na slavu. Koje su značajke donesenog ploda? Plod Duha je ‘ljubav’, a ne mržnja; ‘radost’, a ne nezadovoljstvo i tugovanje; ‘mir’, a ne razdražljivost, tjeskoba i kušnje. To je ‘strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdržljivost’ [Galaćanima 5,22.23].”1 “U svojem poniženju i boli Krist se radovao što će Njegovi učenici biti pro-slavljeni s Njim. Oni su plod Njegove samopožrtvovnosti. Njegova nagrada i Njegova radost u vječnosti bit će Njegov karakter i duh stvoren u njima. Ova radost koju dijele s Njim kao plod svojeg rada i žrtve, vidi se u srcu i životu drugih.”2

“Plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krot-kost, uzdržljivost. Ove osobine bit će vidljive u svakom kamenu koji se ugra-đuje u Božji hram. Sve kamenje nije iste veličine ili oblika, ali svaki kamen ima svoje mjesto u hramu.”3

“Rad s nesebičnim srcem, oplemenjen dioništvom u Kristovim patnjama i pokazivanjem Njegove sućuti, pridonosi proširivanju plime Njegove radosti i davanju časti i slave Njegovom uzvišenom imenu.”4

“‘Ovo vam rekoh, da radost moja bude u vama te da radost vaša bude potpu-na!’ Je li moguće radovati se poslušnosti Kristu? To je jedina prava radost koju svaka duša može doživjeti. Možete ugodno provesti vrijeme, smijati se i šaliti; ali će vaša radost biti samo ludo zadovoljenje uma koji nije usklađen s Božjim Duhom.”5

ZA RAZMIŠLJANJE1. Pročitali smo da sve kamenje nije iste veličine ili oblika, ali svaki kamen

ima svoje mjesto u hramu. Po čemu je ova misao slična duhovim darovima opisanima u Rimljanima 12,6? Po čemu se razlikuje?

2. Kako znate da ste ispunjeni Kristovom radošću te da vaša radost ne proi-zlazi iz pukog zadovoljstva zbog druženja s drugim kršćanima?

Santhosh S. Jackson, Laurel, Maryland, SAD

Je li moguće radovati se poslušnosti Kristu?

1 Gospel Workers, str. 287.2 Isusov život, str. 516.3 Refl ecting Christ, str. 273.4 Testimonies for the Church, sv. 6, str. 306.5 Th e Advent Review and Sabbath Herald, 3. rujna 1895.


Utorak 12. siječnja

“Radost otkupljenih”SVJEDOČANSTVOIzaija 35,1.2.10

Često naslovljeno s “Radost otkupljenih”, 35. poglavlje Izaije počinje riječima: “Neka se uzraduje pustinja, zemlja sasušena, neka kliče stepa, nek ljiljan pro-cvjeta. Nek bujno cvatom cvate, da, neka od veselja kliče i nek se raduje.” Gideon je vrhao pšenicu na tijesku kada mu je prišao anđeo (Suci 6,11). Pšeni-ca se obično vršila na uzvisini s tvrdim tlom, ali budući da su Midjanci napa-dali to područje, Gideon je svoj posao radio kriomice. Pogledajte Rutu 2 gdje se opisuje kako se inače vršilo žito. Žeteoci su namjerno ostavljali klasje po njivi kako bi siromašni ljudi mogli prikupiti nešto hrane.Danas većinu naših prehrambenih namirnica proizvode velika poduzeća pa nismo u doticaju s procesom proizvodnje hrane. Znamo kako to otprilike ide, ali većina nas ne uzgaja svoju vlastitu hranu niti se boji gladi.U biblijska vremena za hranu se moralo dobrano oznojiti u teškom fi zičkom poslu – bez obzira na to radilo se o lovu ili radu u polju. Ljudi su veći dio dana radili u nastojanju da pribave dovoljno hrane za preživljavanje. Stada su se tijekom godišnjih doba premještala u području između judejskih obronaka na sjeveru i pustinje ispod Mrtvog mora, gdje su vrebale divlje zvijeri i vladali okrutni klimatski uvjeti. Preživljavati je značilo boriti se iz dana u dan.Međutim, u Izaiji 35,3.4, snaga se obnavlja klonulim rukama. Preplašena srca su ohrabrena riječima: “Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da nas spasi.” U 6. retku čitamo o razlozima za radost: “Jer će u pustinji provreti voda i u stepi potoci.” Do kraja poglavlja nesavršeni životi bivaju preobraženi: “Doći će u Sion kličuć od radosti, s veseljem vječnim na čelima.” (r. 10)Radost, očito, ima svoj dublji izvor. Ona ne može biti namještena niti se može obuzdati, jer je Bog taj koji nas kruni radošću.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako će kruna radosti promijeniti vaš život?2. Je li teško prihvatiti Božju duboku i trajnu radost? Obrazložite svoj odgo-

vor.

Melissa Sahlin, Mason, Ohio, SAD

Radost ima svoj dublji izvor. Ona ne može biti namještena niti se može obuz-dati.

Plod Duha | 27


Doživjeti radostPRIMJENAIvan 14,14-17; 17,13; Djela 2,1-4.46; 1. Ivanova 1,3.4

Radost je sastavnica ploda Svetoga Duha. Ona je dokaz da u nama prebiva Sveti Duh. Kako možemo biti ispunjeni radošću?1. Ivanova 1,3.4 daje nam dobro polazište. “Što smo vidjeli i čuli, to navješću-jemo i vama, da i vi imate s nama zajedništvo. A naše je zajedništvo s Ocem i Sinom njegovim Isusom Kristom. Mi vam ovo pišemo da naša radost bude potpuna.”Kako, dakle, naša radost može biti potpuna?Prvo, priznajmo da bez Isusa nemamo ništa (Ivan 6,63). On vam daje vječni život zato što je platio kaznu za vaše grijehe. Što god vi radili, nikada ne može-te postići ili ispuniti sve zahtjeve. Ništa. Apsolutno ništa.Drugo, zamolite u Njegovo ime (Ivan 14,14). Ostavite svoje «ja» iza sebe. Ovo nam se čini protuprirodno zato što je naša kultura izgrađena na osobnim po-stignućima. Ali sami ne možete obaviti ovaj zadatak koliko god se trudili.Treće, pokoravajte se Njegovim zapovijedima (Ivan 14,15). To znači da tre-bate proučavati, proučavati, proučavati. Dnevno proučavajte nastavni plan i program, poznatiji kao Biblija, a osobito se usredotočujte na Isusov život. Kao rezultat, On će zamoliti Boga Oca da vam dâ Svetoga Duha, Savjetnika koji će vas uvesti u svu istinu (Iv 14,16.17). Dobit ćete osobnog učitelja predmeta čiji je naziv Sveznadar o životu. Usput rečeno, Isus nam govori sve ove stvari kako bismo mogli biti ispunjeni Njegovom radošću. Četvrto, proučavajte s drugim kršćanima (Hebrejima 10,25). Želite li realizi-rati grupni projekt o uspostavljanju prijateljstva s Bogom (Dj 2,1-4.46; Rim 5,10), trebate se redovito sastajati. To je ozbiljan posao u kojem nema mjesta za beznačajne prepirke ili nadmudrivanje. Svi za jednoga, jedan za sve – na-prijed, ekipo!

ZA RAZMIŠLJANJE1. Usporedite kakvo ponašanje od vas očekuje svijet, a kakvo Bog. Koje su

sličnosti? Koje su razlike?2. Kako se ponašate u situaciji kada neki članovi vaše male skupine ili subot-

njoškolskog razreda ne pokazuju kršćanske osobine ili drugačije tumače dijelove Biblije?

3. Kako možete njegovati bolji timski duh u crkvi?

Gianluca Bruno, Mason, Ohio, SAD

Dobit ćete osobnog učitelja predmeta čiji je naziv Sveznadar o životu.



Za tebe nema radosti!RAZUMIJEVANJEIvan 15,11.16

Fakultetima i višim školama upravljaju krute strukture. Svaki nastavni plan i program sadrži uvjete, zadatke, udžbenike, način ocjenjivanja itd. Takva struktura je sveobuhvatna i uključuje svaku aktivnost i profesora i studenta. Cilj je svladavanje određenih znanja koja se mjere različitim oblicima vredno-vanja. Stoga ne iznenađuje što su studenti zabrinuti za svoj uspjeh – ne samo u akademskom okruženju, već i izvan njega. Njihovi osjećaji su kao na klac-kalici. Ako dobiju dobru ocjenu, sretni su. Ako kasne s pripremom za ispit, paničare. I tako se to ponavlja iz semestra u semestar.Jedna epizoda serije «Seinfeld» prikazuje omiljenu zalogajnicu koja nudi juhu “za ponijeti”. Red kupaca koji čekaju proteže se sve do vrata, ali svi ne izlaze van s posudama za juhu. Oni koji se približavaju pultu, primjećuju kako ku-har-vlasnik tjera neke ljude van odbijajući ih uslužiti i prodati im juhu. Jušni nacist, kako ga zovu, urla: “Za tebe nema juhe!” te iz samo njemu znanog razloga odbija poslužiti kupca. Život je pun slučajnih događaja, trenutaka ispunjenih tjeskobom. Oni nam, često bez ikakvog upozorenja, ugrabe sreću. Sjetite se napada na Mumbai, fi -nancijsko središte Indije; bombardiranja londonske podzemne željeznice i 11. rujna u Sjedinjenim Američkim Državama. Zamislite elementarne katastrofe golemih razmjera poput uragana, potresa i razornih plimnih valova (tsunami-ja). A tek slom tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita koji je prouzročio kobni krah banaka, investicijskih kuća i tržišta vrijednosnicama, donijevši mnogima gubitak posla! Destabilizacija je potresla cijeli svijet utječući na ve-like i male zemlje. Za vas nema radosti! Ali čekajte! Pročitajte radosnu vijest u Ivanu 15,11.16.To je uistinu radosna vijest. Za razliku od negativnih poruka ovog svijeta, Bog nam obećava da će nam dati svoju radost. Svemogući, sveznajući Bog baca si-gurnosnu mrežu oko nas. Makar se sve rušilo oko nas, mi se možemo osloniti na Onoga koji nas razumije i podupire. Radost nije slučajna.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Prisjetite se trenutaka kada ste se osjećali kao da vam netko viče: “Za tebe

nema radosti!” Kako ste se osjećali?2. Koja je razlika u načinu života kada ga preobrazi Duh?

Stephanie Sahlin Jackson, Laurel, Maryland, SAD

Život je pun slučajnih događaja, trenutaka ispunjenih tjeskobom.

Plod Duha | 29

Petak 15. siječnja

Dar koji iznenađuje darivateljaISTRAŽIVANJELuka 15,4-24; Ivan 15,10-16

ZAKLJUČITERadost nije nešto što možemo proizvesti snagom svoje volje. Isus je u uspo-redbama o izgubljenoj ovci, novčiću i sinovima objasnio da se Bog raduje kada Mu se izgubljena duša vraća. Uzvraćena ljubav stvara radost. Isus je u Ivanu 15 objasnio da ljubav potječe od Boga. Mi volimo Njega jer je On prvo volio nas. Isto tako, živimo li u Njegovoj ljubavi, to nas preobražava da možemo ne-sebično voljeti druge. Kada volimo druge, to nam donosi neprolaznu radost. Poput starijeg brata, možemo se pridružiti Božjem slavlju samo kada uživamo u društvu Njegove djece.

RAZMOTRITE• Sjetite se kada ste zadnji put osjetili istinsku radost. Kakav je to osjećaj bio

i što ga je potaknulo? Zapišite to u svoj dnevnik. Vraća li sjećanje na to osjećaj radosti?

• Na koje načine možete ovaj tjedan prenijeti radost drugima? Napravite popis. Izaberite jednu točku s tog popisa i realizirajte je. Kako ste se nakon toga osjećali?

• Radite nešto što volite. Zatim taj talent podijelite s nekim ovaj tjedan.• Zamolite nekoga tko radi nešto bolje od vas da podijeli svoj talent s vama.

Dajte toj osobi do znanja da je cijenite.• Uživajte u Božjoj prirodi. Odgovorite na Njegovo stvaralaštvo svojim - napi-

šite pjesmu, skladajte melodiju ili pjesmu, naslikajte sliku ili fotografi rajte.• Pronađite fotografi ju u svojem albumu ili u časopisu, koja po vašem mi-

šljenju utjelovljuje radost. Ili pronađite pjesmu koja u vama budi osjećaj radosti. Ponesite tu fotografi ju ili pjesmu u svoj subotnjoškolski razred i pokažite je drugima.

POVEŽITEEllen G. White, “Th at Your Joy Might Be Full”, Th e Signs of the Times, 11. kolovoza 1909. Carolyn Arends, “Surprised By Joy ” s albuma Th is Much I Understand. Brennan Manning, “A Touch of Folly”, u Th e Ragamuffi n Gospel: Embracing the Unconditional Love of God (Portland, Ore.: Multnomah, 2005.)Henri Nou wen, Turn My Mourning Into Dancing: Finding Hope in Hard Ti-mes (Nashville, Tenn.: Th omas Nelson, 2004.)

Jennifer Morgan, Newfoundland, Kanada

Pouka 4


16.–23. siječnja

Plod je Duha mir

“Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svi-jet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plaši vaše srce!” (Ivan 14,27)

Plod Duha | 31

Subota 16. siječnja

Što Isus podrazumijeva pod “svojim mirom”UVODIvan 14,27

Uz Južnoafrikanku Ellen Tipnar veže se potresna životna priča. Brojne tra-gedije koje su je zadesile teško je i nabrojiti. Kao vrlo mlada, izgubila je vid kada se podvrgnula pregledu zbog lagane boli u očima. Namjesto kapi za oči, medicinska sestra joj je ukapala kiselinu. Nekoliko dana poslije, zbog nepod-nošljivih bolova odrezali su joj jednu nogu. Nakon nekog vremena oboljela je od gube. Dok je živjela u centru za oboljele od gube, sin joj je umro od dječje paralize. Odmah potom njezin voljeni suprug umro je od raka.Kada je otpuštena iz centra, bila je izobličena do neprepoznatljivosti. Do dobi od 55 godina već je prošla 56 velikih operacija. Kakav je to bio strašno obe-shrabrujući život! Pa ipak, unatoč svemu, nitko je nikada nije vidio tužnu. Nikada nije propustila priliku da drugima govori o Božjoj ljubavi i svemu do-brom što je učinio za nju.Biblija govori o nevinom čovjeku zvanom Isus. “Prezren bješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bješe, odvrgnut.” (Iz 53,3) Pročitajte i Izaiju 53,7. Samo su najgori kriminalci umirali na način na koji je Isus umro. On je mogao zamoliti Oca da Mu pošalje tisuće anđela kao zaštitu, i znao je da bi oni došli (Mt 26,53) i u sekundi uništili Nje-gove neprijatelje. Umjesto toga, pokorio se Božjoj volji i tako nam pokazao – a ne samo pričao – gdje se nalazi izvor pravog mira.Taj isti Isus je rekao: “Ostavljam vam mir; mir, i to svoj, dajem vam. Ja vam ga ne dajem kakav svijet daje. Neka se ne uznemiruje i ne plaši vaše srce!” (Ivan 14,27) Budemo li slijedili Njegov primjer kada dođu kušnje, nećemo reći: “Za-što ja?”, već: “Iskušaj me”.Dok ovog tjedna proučavate mir kao plod Duha, razmišljajte o tome kako mir može promijeniti vaš život.

Divya V. Selvaraj, Pune, Indija

Pa ipak, unatoč svemu, nitko je nikada nije vidio tužnu.



Pomirenje i mirDOKAZIRimljanima 5,1-11

Po dovršetku stvaranja, Bog je vidio da je sve bilo “veoma dobro” (Post 1,31). Svuda je vladao apsolutni mir. Čovječanstvo je bilo u stalnoj zajednici s Bo-gom. Ali mir nije potrajao. Kada je zmija napala, mir su zamijenili neprijatelj-stvo i otuđenost (Iz 59,2).Bog mira, kojega mi obožavamo, nije bio zatečen niti nepripremljen. Imao je plan još od osnivanja zemlje (Ef 1,3.4; 1 Pt 1,17-20; Otk 13,8). Njegov naj-važniji zadatak bio je da nas pomiri sa sobom. Tako “je Krist, dok smo još bili grešnici, umro za nas” (Rim 5,8). Svojom smrću na križu Isus nas nije samo otkupio, već i pomirio s Bogom.Bog nas je pomirio sa sobom. Stoga je logično da On od nas očekuje da se pomirimo jedan s drugim. Ne možemo biti pomireni samo s Bogom i uvijek donositi plod mira ako smo u neprijateljstvu s drugim ljudima. Pročitajte Ivan 4,11.20.21. Ovdje nalazimo veliku Božju zapovijed. Hebrejima 12,14 jasno i izravno tumači taj pojam: “Težite za mirom sa svima i za posvećenjem, bez kojega nitko neće vidjeti Gospodina” (Šarić). Kada smo pomireni s Bogom i ljudima, tada se u našem životu očituje plod mira.Isus je otkrio još jednu osobinu mira koja upotpunjuje opis ovog ploda. Pro-čitajte Ivan 14,27. Mir je od Boga. Bog je mir. Mir je dar koji nam daje Bog. Mir se pojavljuje u našem životu samo kada smo u Božjoj nazočnosti i svetosti (Mt 11,28).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Zašto Bog uvijek ustrajava na ljudskoj strani kao uvjetu za duhovne odnose?2. Koliko je trajan Božji mir? Koliko je učinkovit?

Lamm B. Fanwar, Pune, Indija

Njegov najvažniji zadatak bio je da nas pomiri sa sobom.

Plod Duha | 33


Mir koji štiti i preobražavaLOGOSPsalam 34,12-16; Matej 8,23-27; 11,28.29; Marko 4,35-41; Ivan 14,27; Rimlja-nima 5,1-11; 12,9−21; Kološanima 3,13-15; Hebrejima 12,14

Naš Gospodin je “Knez mironosni” (Iz 9,6) i Njegova nazočnost u našem ži-votu stvara stanje duhovnog spokoja. Mnogo puta ta nam nazočnost pomaže u teškim trenucima, a to je i glavna tema naše pouke za ovaj tjedan.

Mir dolazi nakon oluje (Matej 8,23-27; Marko 4,35-41)Neki doživljaji u našem životu izazivaju strah u našem umu. Uzmite, primjerice, ono što se dogodilo Isusovim učenicima dok su prelazili Galilejsko jezero. Kada su njihov čamac prekrili valovi, uplašili su se da će se utopiti. Vidjevši razarajuću moć prirode, zavapili su k Isusu koji je stvorio sve što postoji (Kol 1,16). “Njihova vika budi Isusa. Dok bljesak munje osvjetljuje Isusa, oni vide nebe-ski mir na Njegovu licu. U Njegovu pogledu čitaju Njegovu ljubav koja za-boravlja sebe; i oni, okrećući svoja srca k Njemu, uzvikuju: ‘Učitelju, učitelju, izgibosmo!’”1 Isus je bio miran, kao i obično, i zapovjedio je moru da se umiri. Gospodin koji je pozvao svoje učenike da s Njim uđu u čamac, pozvao je i nas da budemo s Njim; a On na sebe preuzima odgovornost da nas sigurno pre-veze na drugu obalu. Stoga ne gubite vjeru kao što su to učinili učenici, jer On može smiriti svaku oluju na koju ćemo naići (Ps 107,29). Spoznaja da će nas On sigurno voditi na mjesto odmora ulijeva nam mir (Ps 107,30).

Odmor za preopterećene (Matej 11,28.29)Isus proširuje poziv na sve nas da dođemo k Njemu kako bismo se odmorili. U Mateju 11,28.29 Krist ne govori o tjelesnom naporu, već o odmoru duše i uma.2 Taj je poziv bio posebno važan Njegovim slušateljima, jer se izraelska religija pretvorila u začarani krug uzaludnih napora u pridržavanju farizejskih pravila i uredbi kako bi djelima postigli spasenje.3

Grijeh je naš najteži teret, a jedino jaram koji nam Krist nudi može olakšati taj teret. Pod “mojim jarmom” Krist misli na Njegov način života kojemu se trebamo podvrgnuti. Taj način života sažet je u Božjem zakonu.4 Kada zahva-ljujući Svetome Duhu koji u nama prebiva držimo Božji zakon, pronaći ćemo odmor svojoj duši i osjetiti rasterećenje od onoga što nas tišti.

Mir s Bogom po Isusu (Rimljanima 5,1-11)Pavao počinje Rimljanima 5 riječima da smo “opravdani vjerom u miru s Bo-gom po našem Gospodinu Isusu Kristu” (Rim 5,1). Kada imamo takav mir, ništa ne stoji između nas i našeg odnosa s Bogom. Mi počivamo u Božjoj mi-losti, kojoj imamo pristup po vjeri u Krista. To ne znači da će naši problemi ili nevolje nestati. To znači da, iako ćemo doživjeti teškoće, možemo naći mir u činjenici da Isus ostaje uz nas. Dok smo još bili grešnici, Krist je umro za nas.


Kakva je to ljubav! Kada prihvatimo tu ljubav, mi smo opravdani Njegovom krvlju i spašeni od vječne smrti. Mi smo pomireni s Bogom. Tada se sa sigur-nošću možemo radovati jer imamo mir s Njim po Isusu Kristu (Rim 5,9-11).

Mir s drugima (Hebrejima 12,14; Rimljanima 12,9-21; Psalam 34,12-16)Mir koji imamo s Bogom po Isusu Kristu odražava se u našem odnosu s dru-gima. Stoga nam Pavao savjetuje da “težimo za mirom sa svima” (Heb 12,14 - Šarić). Kada razvijamo mir pod vodstvom Svetoga Duha, naša će ljubav biti lišena dvoličnosti; davat ćemo prednost jedan drugome, spremno ćemo služiti Gospodinu te priskakati u pomoć potrebitima (Rim 12,9-13). Kada se pomirimo s Bogom, kao da odjednom imamo više kušnji i u svo-joj ljudskoj slabosti skloni smo proklinjati one koji nam stvaraju probleme. Međutim, Pavao nam savjetuje da blagoslivljamo one koji nas progone (Rim 12,14). Također se trebamo radovati s onima koji se raduju i plakati s onima koji plaču (r. 15). Trebamo nastojati činiti dobra djela (r. 17) i, što je još važ-nije, živjeti u miru sa svim ljudima koji iskreno traže mir (Rim 12,14-18.21; Ps 34,15).

Kristov mir (Kološanima 3,13-15; Ivan 14,27)Kristov mir nije statična vrlina. To je djelotvorna sila koja nam pomaže da živimo u spokoju usred najtežih životnih okolnosti. Kada prihvatimo Kristov mir, On postaje kapetan našeg života koji će nas usmjeravati k sigurnim ne-beskim obalama.5

ZA RAZMIŠLJANJE1. Ispričajte drugima burno iskustvo koje ste prebrodili uz pomoć Kristovog

mira.2. Koje napore poduzimate kako biste imali mir s Bogom i ljudima oko

sebe?

Joy Kuttappan, Pune, Indija

Kristov mir nije statična vrlina. To je djelotvorna sila.

1 Isusov život, str. 268.2 Th e SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 389.3 Isto.4 Isto.5 Isto, sv. 7, str. 213.

Plod Duha | 35


Od krhotina do savršenog miraSVJEDOČANSTVOMatej 11,28.29

Bili mi svjesni toga ili ne, cijeli svijet je umoran i opterećen. Najteži teret koji nosimo jest teret grijeha. Kada bismo sami morali nositi taj teret, on bi nas slomio. Međutim, postoji Veliki Knez koji je spreman uzeti teret s naših umor-nih ramena.“Isus je naš prijatelj; cijelo Nebo zainteresirano je za našu dobrobit. … Božja volja nije da Njegov narod bude pritisnut brigama. … On ne obećava da će svoj narod izdvojiti iz svijeta punog grijeha i zla, već nas upućuje na utočište koje nikad nije iznevjerilo. Sve umorne i brigom opterećene On poziva. … U Bogu možemo naći mir i spokoj i sve svoje brige možemo prepustiti Njemu, jer se On brine za nas.”1 “On daje mir i odmor svima koji dolaze k Njemu traži-ti kruh života.”2 “Srce koje je u skladu s Bogom ispunjeno je nebeskim mirom i širi njegov blagoslovljeni utjecaj na sve oko sebe. Duh mira spuštat će se kao rosa na srca umorna i izmučena od svjetovnih sukoba.”3

“Oni koji drže Krista za riječ i predaju svoju dušu Njegovoj zaštiti, svoj život Njegovom vodstvu, naći će mir i spokoj. Ništa na svijetu ne može ih ožalostiti kad ih Isus obraduje svojom prisutnošću. U savršenom pomirenju nalazi se savršen odmor. Gospodin kaže: ‘Tko se tebe drži, čuvaš ga jednako u miru, jer se u tebe uzda.’ (Iz 26,3 – DK) Naš život može izgledati zamršeno, ali ako se povjerimo mudrom Velikom Graditelju, On će izgraditi život i karakter koji će biti Njemu na slavu.”4

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kakav je kršćanin koji donosi plod? Zašto često donosimo plod koji nije

svet?2. Usporedite simbole križa i jarma. Zašto ne možemo slijediti Krista ako ne

ponesemo Njegov jaram i križ?

Esther Synthia Murali, Chennai, Indija

“Isus je naš prijatelj; cijelo Nebo zainteresirano je za našu dobrobit.”

1 Patrijarsi i proroci, str. 287,288.2 Put Kristu, str. 47.3 Misli s gore blagoslova, str. 44.4 Isusov život, str. 265.



Miran kršćanski životPRIMJENAMatej 11,28.29; Hebrejima 12,14; Jakov 2,14-26

Nije lako imati mir u životu vlastitim snagama. Međutim, utječući se Izvoru mira, vjernik može postići savršeni mir. Sljedeći koraci mogu vam u tome pomoći:Pokažite vjeru. Da bismo se mogli suočiti sa životnim problemima, potreb-na nam je dinamična vjera. Kada je Isus pozvao svoje učenike da prijeđu na drugu stranu Galilejskog jezera, oni su se vjerom zaputili tamo. Ali kada ih je kušao gnjev prirode, nisu imali vjere. Međutim, Isus im je priskočio u po-moć prekorivši ih: “Malovjerni … zašto se toliko strašite?” (Mt 8,26) Ovo nas pitanje uči da ne trebamo izgubiti vjeru u teškim okolnostima. Umjesto toga trebamo pokazati vjeru. Pročitajte Jakov 2,14-26. Ovdje učimo da je vjera bez djela mrtva (r. 26). Stoga, da biste imali miran život, u svakom trenutku života pokažite vjeru.Vjerujte Nositelju tereta. Kada bi vam netko ponudio pomoć dok sami vučete tešku prtljagu, kako biste se osjećali sretno i olakšano! Isto je i u našem kr-šćanskom životu. Mi nosimo tešku prtljagu – teret grijeha. Međutim, Isus želi ponijeti sav naš teret (Mt 11,28.29). Njegov jaram odnosi se na Njegov način života.* A On je živio tako da je svoju volju pokorio volji svojeg Oca.Gradite mir. Izgradnja mira koji primamo od Isusa cjeloživotni je proces. Zato nas apostol Pavao poziva da “imamo mir sa svakime i svetost bez koje nitko neće vidjeti Gospodina” (Heb 12,14). Da bismo imali mir u životu, trebamo graditi mir sa svojim bližnjima i to svojim riječima i djelima.

Stenoy Stephenson, Pune, Indija

Kada bi vam netko ponudio pomoć dok sami vučete tešku prtljagu, kako biste se osjećali sretno i olakšano!

* Th e SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 389.

Plod Duha | 37


Bez Krista nema mira RAZUMIJEVANJEKološanima 3,13-15

Bez Krista nema mira u svijetu. Ljudi se brinu, čekaju, strepe i čeznu za stva-rima koje žele. Oni žele. Oni trebaju. Oni zahtijevaju. Bez Božjih smjernica u njima se ukorijenjuju lažne potrebe i nade koje nisu u skladu s Božjom voljom. A onda, kada njihove sebične molitve ostanu neuslišane, žale Mu se i sumnjaju u Njega. Posljedica je nedostatak mira. Kako bi riješili taj problem, ljudi često uz pomoć alkohola, droge, seksa ili drugih ovisnosti pokušavaju stvoriti lažni mir. Ponekad niječu svoje grijehe i odbacuju opomene Svetoga Duha. U srcu više ne osjećaju Božju ruku koja im želi pomoći i bivaju prepušteni svojim željama.Pravi mir može se naći samo u izvršavanju Božje volje. Pravi mir je Božji dar i može se naći samo u Kristu. Kada Bog živi u vama, uvijek ćete imati pravi mir. Uz ovakvog divnog Prijatelja koji uvijek misli na nas, uvijek se brine za nas, više se nikada ne trebamo brinuti. Biblija kaže da je Bog “izvor mira” (Heb 13,20). Njega ništa ne može uznemiriti. Nikakve zemaljske oluje ne mogu na-rušiti svetu mirnoću Njegove nazočnosti. On je uvijek spokojan. On vidi kraj od samog početka. Možete li zamisliti prestrašenog Boga? To je nemoguće! Ne postoji problem za koji On nema rješenje. Gospodinu “ništa nije nemoguće” (Jr 32,17). Božji Sin nazvan je “Knezom mironosnim” (Iz 9,6). “I mir će Božji, koji nadilazi svaki razum, čuvati srca vaša i misli vaše u Kristu Isusu.” (Fil 4,7) Takav je mir jedan od bogatih darova Njegove ljubavi. Svi ga možemo dobiti ako ga tražimo i gradimo.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Bog je uvijek spokojan. On vidi kraj od samog početka. Međutim, na mje-

stima u svijetu gdje su kršćani progonjeni, nema mira. Mislite li da mir kao plod Duha može pobijediti i na takvim mjestima? Obrazložite svoj odgovor.

2. Što biste vi, kao pojedinci, mogli poduzeti kada nema mira u obitelji?

Benji Stephen, Pune, Indija

Možete li zamisliti prestrašenog Boga?


Petak 22. siječnja

Mir koji nadilazi razumijevanjeISTRAŽIVANJEFilipljanima 4,7

ZAKLJUČITEDok nas svijet potiče da stalno tražimo nova uzbuđenja, Isus nas poziva da se odvojimo od svijeta i uživamo u Njegovom miru. Mir, poput ostalih aspekata ploda Duha, moguć je samo kada nas vodi Sveti Duh. Mir ne ovisi o okru-ženju ili okolnostima u kojima se nalazimo, već o našoj spremnosti da Bogu prepustimo upravljanje svakim dijelom našeg života.

RAZMOTRITE• Nacrtajte simbol koji najbolje prikazuje ideju mira.• Fotografi rajte prizore koji prikazuju mir.• Istražite učinke stresa – nedostatka mira – na tijelo.• Pronađite u Kršćanskim himnama pjesme koje govore o radosti i miru.

Izaberite jednu pjesmu čija je tema mir. Otpjevajte ili ponovite riječi pje-sme.

• Ispričajte prijatelju ili kolegi na poslu kako vam je Bog dao mir u ovim nemirnim vremenima.

• Prisjetite se životne situacije u kojoj niste osjećali mir. Razmislite o tome zašto niste bili smireni. Zatim se prisjetite kada ste osjećali potpuni mir. Što možete učiniti da živite mirnijim životom tijekom sljedećeg tjedna?

• Provedite najmanje 30 minuta u prirodi. Odredite što u Božjoj drugoj knjizi umanjuje stres i povećava osjećaj mira i blagostanja.

POVEŽITEPut Kristu, str. 49. Luis Palau, “A Priceless Gift Th at Costs Us Nothing”, u High Defi nition Life (Grand Rapids, Mich.: Revell, 2006.)A. W. Tozer, “Let’s Cultivate Simplicity and Solitude”, u Th e Best of A. W. Tozer (Camp Hill, Penn.: Christian Publications, 1981.)

Renee Coff ee, Gobles, Michigan, SAD

Plod Duha | 39

Pouka 5

23.–30. siječnja

Plod je Duha strpljivost

“Jer vam je strpljivost od potrebe, da ispunivši volju Božju postignete obeća-nje.” (Hebrejima 10,36 - Šarić)



Strpljenja, molim!UVODIzlazak 34,6; Izaija 40,31; Habakuk 2,3; 1. Korinćanima 13,4; Hebrejima 12,1.2; Otkrivenje 14,12

“Želim to i to želim baš sada!” “Požuri. Ne mogu čekati cijeli dan.” Čak i malu djecu možemo čuti kako ponavljaju ove izraze. Takve riječi čujemo ili sami iz-govaramo iz dana u dan. Strpljenje kao da nije osobito omiljeno među našom generacijom, možda zato što smo odrasli uz instant pahuljice, mikrovalne pećnice, instant poruke i mobilne telefone. Ne znači da je brzi pristup stvari-ma nešto loše. Loše je ako nešto tražimo i želimo to sada i odmah, bez obzira dolazi li to od naših roditelja, učitelja ili čak od Boga. Bog ima sve odgovore i stoga bi nas On trebao uslišati stvarno brzo. Kao što je zatvorio usta lavovima u jami u koju je bio bačen Daniel, ili otišao u ognjenu peć s tri hebrejska mla-dića, i mi želimo jednako brze odgovore na svoje molitve. Ali razmislite. Zar doista trebamo odgovore na svoje molitve tako brzo, ili su malo prije navedeni brzi odgovori na molitve bili u skladu s okolnostima?Jesmo li zaboravili sljedeće riječi: “Al’ onima što se u Jahvu uzdaju, snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne sustaju, hode i ne more se” (Iz 40,31)? “Ovdje je strpljivost svetih …” (Otk 14,12 - Šarić). “Ljubav je strpljiva …” (1 Kor 13,4) “Čekaj, jer odista će doći …” (Hab 2,3) Bog je naučio Mojsija da se brine za ovce znajući da će mu trebati to 40-godišnje iskustvo kako bi se mogao uhvatiti u koštac s izazovima koje će pred njega postavljati Izraelci tijekom njihovog lutanja u pustinji. On je prošao ispred Mojsija i objavio da je “milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću” (Izl 34,6). Gospodin je često bio milostiv i dugo trpio izraelski narod tijekom njihovog putovanja u Kanaan. Bio je strpljiv i s Davidom u njegovim duhovnim “lu-tanjima”, tako da je na koncu ovaj izraelski kralj bio nazvan “čovjekom po [Božjem] srcu” (Dj 13,22).Krist nam je svojim primjerom pokazao da možemo biti poput Oca. Stoga, “ustrajno trčimo na utakmici koja nam je određena! Uprimo pogled na začet-nika i izvršitelja vjere, u Isusa” (Heb 12,1.2). Dok proučavate ovotjednu pou-ku, potražite odgovore na sljedeća pitanja:1. Zašto nama kao kršćanima često nedostaje strpljivost?2. Koju odluku trebamo donijeti kako bismo njegovali plod Duha?3. Hoće li Božje veliko strpljenje jednoga dana prestati?

Andre B. Henry, Durham, North Carolina, SAD

Loše je ako nešto tražimo i želimo to sada i odmah.

Plod Duha | 41


Strpljen-spašenLOGOSIzlazak 34,6; Marko 4,26-29; Luka 21,16-19; Rimljanima 5,3; 15,5; 2. Korinća-nima 6,3-10; Efežanima 4,1.2; Kološanima 1,9-11; Jakov 1,2-4

Kako spasiti svoju dušu (Luka 21,19) Govoreći o poteškoćama, kušnjama i nevoljama koje Njegovi učenici trebaju očekivati uoči Njegovog povratka na Zemlju, Isus je izjavio: “Predavat će vas čak i roditelji, braća, rođaci i prijatelji, i neke će od vas poubijati. Svi će vas mrziti zbog moga imena. Ali vam ni jedna vlas s glave neće propasti. Svojom ćete postojanošću spasiti duše svoje.” (Lk 21,16-19)Za kršćanina strpljivost nije samo vrlina koja je potrebna u međuljudskim odnosima; to je pitanje života i smrti. Vječna sigurnost pojedinca zajamčena je strpljivošću. Strpljivost se može defi nirati kao postojanost u nevolji ili muci bez prigovaranja. Ona se poistovjećuje i sa snošljivošću, blagošću i suzdržava-njem unatoč izazivanju. To je sposobnost mirnog čekanja rezultata.Ova nam defi nicija potanko objašnjava što znači biti strpljiv. Krist veliča ovu vrlinu kao ključnu za očuvanje kršćanskog iskustva. Podnositi nevolje i pre-preke i održati povjerenje u Božju vjernost zahtijeva strpljenje. Suzdržanost prema ugnjetačima, zlostavljačima i progoniteljima zahtijeva strpljenje, po-gotovo kada ste predmet zlostavljanja ili ugnjetavanja. Da biste mogli ostati mirni i zadovoljni kada vas zbog odanosti Božjoj riječi naizgled svi napuste, potrebna je strpljivost koja s pouzdanjem i optimizmom gleda u budućnost. Kada vam je nanesena teška nepravda ili vam je na prijevaru oduzeto nešto što vam po pravu pripada, treba strpljenja da svoju stvar predate u Božje ruke i vjerujete da će u svoje vrijeme On povratiti ono što je vaše. Pobožan kršćanski život zahtijeva strpljenje.

Pravo tlo (Rimljanima 5,3)Strpljivost može uroditi samo na pravom tlu. To tlo mora biti bogato određe-nim elementima: neugodnostima, neprilikama, mukama, nepravdom, nepo-štenjem, tlačenjem, proganjanjem i nevoljama. Ovi elementi moraju se upiti u tlo uz pomoć sredstva za rast strpljenja. Taj element je izdržljivost. Mi moramo naučiti biti izdržljivi, trpjeti, podnositi, čekati. Propovjednik iz 19. stoljeća, A. B. Simpson, rekao je: “Ljubljeni, jeste li kada pomislili da jednoga dana neće biti ničega što bi vas kušalo, nikoga da vas uzrujava? Na Nebu neće biti prilike da naučimo ili pokažemo duh strpljivosti, snošljivosti i podnošenja. Ako želite imati ove vrline, morate ih steći sada.”1

Ključ strpljenja (2. Korinćanima 6,3-10; Kološanima 1,9-11)Th omas à Kempis je izjavio: “Onaj tko je spreman pretrpjeti samo onoliko ko-liko mu odgovara, i za koga mu odgovara, ne zaslužuje ime paćenika. Istinski strpljiv čovjek ne traži [ništa] od onoga zbog kojeg pati, bez obzira na to radi li


se o njegovom nadređenom, jednakom njemu ili njemu podređenome. … On sve prihvaća kao da je došlo iz Božje ruke i smatra to dobitkom!”2

U svjetlu ove izjave, razmislite o riječima apostola Pavla u vezi sa strpljenjem koje upućuje vjernicima u Korintu i Kolosi u 2. Korinćanima 6,3-10 i Kološa-nima 1,9-11.

Probava završena (Jakov 1,2-4)Bog svim kršćanima daje priliku da postanu strpljivi. On osigurava odgovara-juće tlo (okolnosti) i odgovarajuće hranjive tvari (teškoće). Od nas očekuje da ih unesemo i preradimo kako bismo mogli rasti u strpljenju. Izdržljivost po-maže u probavi. Mi moramo naučiti čekati dok Bog ne zaključi da je Njegova namjera (teškoće u našem životu) ispunila svrhu. Isus je izjavio da strpljenjem spašavamo svoje duše. Bog nam je dao mnoga obećanja i sva su nam osigura-na u Kristu Isusu (2 Kor 1,20). Ta obećanja baštinimo strpljivom vjerom (Rim 8,24.25; 15,4; Heb 6,11.12; 10,36.37; 12,1-8; Otk 14,12).Samo oni koji u nadi i strpljenju čekaju na Boga, naći će sigurnost za svoje duše. “Ali tko ustraje do konca, bit će spašen.” (Mt 24,13) “Al’ onima što se u Jahvu uzdaju snaga se obnavlja, krila im rastu kao orlovima, trče i ne sustaju, hode i ne more se.” (Iz 40,31) “Trpljenjem svojim spašavajte duše svoje.” (Lk 21,19 - DK)

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako se odnosite prema teškim okolnostima i ljudima u svojem svakidaš-

njem životu?2. Jeste li u stanju biti strpljivi, ponizni učenici Isusa Krista?3. Koliko ste spremni korisno uporabiti sastojke i prilike koje vam je Bog dao

za njegovanje strpljenja koje će učvrstiti vašu vjeru i nadu u Boga? 4. Kako možete uzgojiti pravo tlo na kojem će strpljivost bujati?5. Kako netko može postati strpljiv?

Marc Chambers, Mandeville, Jamajka

Izdržljivost pomaže u probavi.

1 Sermon Illustrations, “Patience,” eSermons.com, http://www.sermonillustrations.com/a-z/p/patience.htm (skinuto 29. rujna 2008.).

2 Isto.

Plod Duha | 43


Kušnje izgrađuju strpljenjeSVJEDOČANSTVOFilipljanima 4,6.7; Jakov 1,2-4.12-16

Kušnje “dolaze na nas radi provjere naše vjere. Kušnja naše vjere izgrađuje strpljenje, a ne mrštenje i gunđanje. … Mi trebamo naučiti vrijedne pouke iz naših kušnji. … Kada govorimo obeshrabrujućim i sumornim riječima, Soto-na sluša s demonskom radošću jer mu spoznaja da nas je zarobio pričinjava zadovoljstvo. Sotona ne može čitati naše misli, ali može vidjeti naša djela, čuti naše riječi, a potom na temelju svojeg dugogodišnjeg poznavanja ljudskog roda oblikovati kušnje kako bi iskoristio slabe točke našeg karaktera.”1

“Neki od nas … prirodno su munjevito brzi u razmišljanju i djelovanju; ali neka nitko ne misli da ne može naučiti postati strpljiv. Strpljenje je biljka koja brzo raste kada je brižljivo njegovana. Upoznamo li postupno sami sebe, a po-tom uz Božju milost udružimo to s čvrstom odlučnošću, mi možemo postati pobjednici i savršeni u svim stvarima, nemajući nikakvih prohtjeva. Strpljenje ulijeva melem mira i ljubavi u svakidašnja životna iskustva.”2 Mojsije “je trebao naučiti biti strpljiv i obuzdavati svoje strasti. … On se mo-rao naučiti poslušnosti. Njegovo je srce moralo biti u potpunom skladu s Bo-gom prije nego što će Izraelu moći prenijeti spoznaju o Njegovoj volji. On se pripremao svojim osobnim iskustvom.Čovjek ne bi pristao na tako dug period muka i povučenosti. … Ali [njega] je beskrajna mudrost pozvala da četrdeset godina obavlja najniže poslove pa-stira. Navika da vodi brigu, da zaboravi na sebe odajući se potpuno i nježno svome stadu, trebala ga je pripremiti da postane suosjećajan, dobrodušan i strpljiv pastir Izraela. To iskustvo nije moglo biti zamijenjeno nikakvim obra-zovanjem ili kulturom primljenom od ljudi.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako mlađi i stariji mogu naučiti strpljivost jedni od drugih?2. Kako možemo biti sretni tijekom kušnje?

Patricia Haakmat, Mandeville, Jamajka

“Strpljenje je biljka koja brzo raste kada je brižljivo njegovana.”

1 Th at I May Know Him, str. 279.2 My Life Today , str. 97.3 Patrijarsi i proroci, str. 243.



Uzmite moj jaramDOKAZI Brojevi 12,3; Psalam 37; Matej 11,29; Hebrejima 10,36

Možete li zamisliti da doslovno nosite jaram oko svojeg vrata i to zajedno s nekim sporijim, višim ili nižim od vas? Isus je rekao: “Učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj dušama svojim.” (Mt 11,29) Ovim nas riječima podsjeća da je On primjer koji nam pokazuje što znači dugo tr-pjeti. Biblija nam daje puno primjera o tome kako Bog ima veliko strpljenje.Adam i Eva nisu poslušali Božju zapovijed da ne jedu sa zabranjenog stabla. Ako budu jeli s njega, umrijet će. Pa ipak, prošlo je 930 godina prije nego što je Adam umro. Šest tisuća godina nakon pada u grijeh, Krist nas još uvijek moli da se pokajemo i prihvatimo Njegovo spasenje.Noa je upozorio pretpotopni svijet na nadolazeći potop koji će uništiti zemlju. Ali ljudi su se rugali proroku. Napokon, nitko nikad još nije vidio kišu. Noa je 120 godina propovijedao, strpljivo ponavljajući upozorenje i usrdno moleći ljude da prihvate poziv koji im upućuje.Mojsije se naučio strpljenju dok je čuvao ovce. To ga je pripremilo da bude “suosjećajan, dobrodušan i strpljivi pastir Izraela.”1

David nas u Psalmu 37,7 poziva da vjerujemo u Boga i strpljivo Ga “čekamo”. To nas podsjeća da unatoč izazovima s kojima se susrećemo, može proći dosta vremena prije nego što nam dođe željeni odgovor (trebamo se naučiti strplji-vosti); ali će nam na kraju Bog dati ono što želimo. Ellen White nas podsjeća da trebamo biti strpljivi, jer Bog “ima pjesmu koju nas želi naučiti” kako bi-smo “je nakon toga mogli stalno pjevati.”2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na koje načine možete pokazati strpljenje kod kuće, u školi i na radnom

mjestu?2. Zašto nam je naoko lakše biti strpljiv s osobama koje nisu članovi naše

obitelji?3. Kako Krist pokazuje zabrinutost za naše spasenje i svoju spremnost da nas

trpi unatoč našoj nevjeri?4. Kako možemo oponašati ono što Bog čini za nas na području strpljenja?

Beverly I. Henry, Mandeville, Jamajka

Šest tisuća godina nakon pada u grijeh, Krist nas još uvijek moli da se pokaje-mo i prihvatimo Njegovo spasenje.

1 Patrijarsi i proroci, str. 243.2 Put u bolji život, str. 299.

Plod Duha | 45


Smjernice za strpljenjePRIMJENAPostanak 6,3; Izlazak 34,6; Marko 4,26-29; Rimljanima 15,5; Efežanima 4,1.2; Hebrejima 10,36; Jakov 1,2-4

U Galaćanima 5,22 strpljivost se nalazi između mira i ljubaznosti. Je li to puka slučajnost? Ili postoji prirodni tijek od jednog prema drugom? Da bismo bili strpljivi, moramo li biti u miru sa sobom i ljubazni prema drugima?Katkad se naše nestrpljenje ne očituje samo u ophođenju s drugima, već i sa samima sobom. Kako onda možemo postati strpljivi na ta dva područja?Molite se. Svoje zahtjeve uvijek iznesite Bogu. Pročitajte Psalam 62,8; Filiplja-nima 4,6; Jakov 1,6.7. Sjetite se molitava Daniela, Josipa, Estere, Rute i Ivana iz Otkrivenja.Čitajte i proučavajte Bibliju. Biblija svjedoči o Kristu i poučava nas kako mo-žemo dobiti vječni život (Iv 5,39). Matej 11,28.29 podsjeća nas da spokoj nala-zimo u Kristu. Dok čekamo na dolazak Gospodina kad će nas izbaviti od svih izazova koje imamo na ovom svijetu, sjetite se ulomaka poput Izaije 9,2-7.53, Psalma 22, Mateja 24 i 2. Solunjanima 1,3-2,22. Neka vas ovi redci tješe dok strpljivo čekate drugi Kristov dolazak. Čitajte i o strpljenju i patnji onih koji su naučili biti strpljivi u nevoljama.Razmišljajte o Kristovom životu. Razmišljajte o situacijama u kojima je On pokazao veliko strpljenje. Ponovno čitajte o životima ljudi koji su postigli ve-liku strpljivost.“U borbi duhovni život postaje jači. Nevolje koje strpljivo podnosimo, razvi-jaju čvrstinu karaktera i dragocjene duhovne vrline.”* Isus je rekao: “Neka se ne uznemiruje vaše srce! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte! U kući Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: Idem da vam pri-pravim mjesto! Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit ću se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.” (Iv 14,1-3) Podsjećam vas da promatranjem Krista možemo naučiti biti strpljivi – pro-učavajmo Njegov život, usvajajmo Njegove metode i sjetimo se kako je On pokazao veliku strpljivost prema nama, što je “dok smo još bili grešnici, umro za nas” (Rim 5,8).

Mark Henry, Phillipsburgh, New Jersey, SAD

“U borbi duhovni život postaje jači.”

* Kristove usporedbe, str. 33.



Gospodine, daj mi strpljenja!RAZUMIJEVANJEJob 38–42; Izaija 40,31; Rimljanima 8,28

Možda mislimo kako je strpljenje predviđeno samo za određene skupine ljudi – možda za siromašne jer su se navikli na svoje stanje i stoga znaju kako “čeka-ti na Gospodina”, ili za ljude koji boluju od smrtonosnih ili kroničnih bolesti. Razumijemo li uopće izazove s kojima se susreću ozbiljno bolesni ljudi i oni koji ih vole?Čuo sam ljude kako u šali kažu: “Strpljenje je vrlina, ali previše strpljenja nije zdravo.” Pitam se jesu li neki od onih koji tako razmišljaju nezadovoljni sami-ma sobom. Ili pak možemo zajedno s Jobom reći: “Pa da me i ubije, opet ću se uzdati u njega” (Job 13,15 - Šarić)? Vjerujemo li uistinu da se “sve okreće na dobro onima koji su pozvani po odluci” (Rim 8,28 - Šarić) i da se Bogu može vjerovati da će učiniti ono što je ispravno (Job 38-42)?Zašto sumnjamo u Boga kada dobri ljudi pate, kada roditelji zlostavljaju svoju djecu, kada se automobil pun mladih smrska i svi putnici poginu? Bi li odgo-vor jednostavno mogao biti da živimo na svijetu pod prokletstvom grijeha? Pa ipak, u trenutku kada pitamo “Zašto?” čini se da je potreban dublji, potpuniji odgovor.Ne znamo uvijek zašto se moramo suočiti s velikim problemima i izazovima u životu. Ne razumijemo zašto razorni plimni valovi (tsunamiji), uragani i tajfuni uništavaju gradove i države razdvajajući obitelji i ostavljajući ih bez doma. Međutim, mi možemo živjeti sa sigurnošću da Bog neprestano bdije i brine se za nas kao pojedince. Možemo čitati Bibliju koja sadrži toliko mnogo primjera i pouka kako bismo bolje shvatili Božju sućut.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako možemo taktično savjetovati ljudima u teškim okolnostima da budu

strpljivi?2. Vjerujete li da je strpljene vrlina? Obrazložite svoj odgovor.3. Vjerujete li da se Bog brine za milijune ljudi koji pate na ovom svijetu?

Zašto tako vjerujete?

Carl Henry, Biloxi, Mississippi, SAD

Zašto postavljamo pitanja Bogu kada … se automobil pun mladih smrska i svi putnici poginu?

Plod Duha | 47

Petak 29. siječnja

“Daj mi strpljenja”ISTRAŽIVANJEOtkrivenje 14,12

ZAKLJUČITEPrečesto naše molitve sadrže misao: “Gospodine, daj mi strpljenja i to od-mah.” Kako biti strpljiv u raznim okolnostima, uči se cijeli život. Baš kada po-mislimo da smo u tome uspjeli, bum – plane bijes, osjećaji su nam povrijeđeni, obuzme nas nezadovoljstvo i navali depresija. “Opet sam to učinio. Opet sam na počeku. Nikada neću uspjeti.” Ali mi stalno zaboravljamo koliko je Bog strpljiv! Njegov kvocijent strpljenja nije od ovoga svijeta. On nam želi pomoći. Samo zatražiti pomoć – ne samo jednom, dvaput ili čak triput, već svaki put kada nam Sotona uputi neki izazov. Kada podlegnete nestrpljenju, zatražite od Isusa da vas ponovno podigne i pomogne vam da nastavite pokušavati.

RAZMOTRITENapravite popis okolnosti koje najviše stavljaju vaše strpljenje na kušnju. Za-molite Isusa da vam pomogne pronaći bolje rješenje za suočavanje s ljutnjom, nezadovoljstvom ili bilo kojim drugim osjećajem koji te okolnosti izazivaju.Uprizorite sa svojim prijateljem različite situacije u kojima vaše strpljenje naj-više dolazi u kušnju. Zatim porazgovarajte o tome kako ih možete riješiti.Potražite biblijske ljude koji su pokušali popraviti stvari na svoj način umjesto da su strpljivo čekali na Gospodina. Odgovorite na sljedeća pitanja: Kako je Gospodin odgovorio? Na koji se način njihov odnos s Njim promijenio?Napravite kolaž “suprotnosti”. Na jednoj strani prikažite ljude koji ne pokazu-ju strpljenje, a na drugoj one koji ga pokazuju. Odgovorite na pitanje: “Bih li se ja ponio išta bolje od nestrpljivih ljudi?”Naučite pjesmu hvale koju ćete pjevati naglas (ovisno o okolnostima) svaki put kada osjetite da vam nestaje strpljenja.Promatrajte kućice za ptice i ptičja gnijezda. Kako se ponašaju ptice u tim kućicama i gnijezdima? Kakve su kada grade gnijezdo? A kakve su kada je gni-jezdo puno mladih ptića? Kako to možete usporediti sa svojim strpljenjem?

POVEŽITEIzreke 14,29; 16,32; 19,11; 25,15.Charles Swindoll, Encouragement for Life (Nashville, Tenn.: Th omas Nelson, 2006.).

Barbara Manspeaker, Luray, Virginia, SAD


Pouka 6

30. siječnja – 6. veljače

Plod je Duha ljubaznost

“Obucite se, dakle, budući da ste izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdačnost, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost.” (Kološanima 3,12)

Plod Duha | 49


Ljubaznost: u dobru i zluUVODIzreke 15,1-5; Kološanima 3,12-14

Mnoge su priče ispričane o tome kako su djela ljubaznosti spasila ljude. Jednu takvu doživio sam osobno. Dok sam studirao na Spicer Collegeu, jedno sam ljeto prodavao knjige u poljoprivrednom dijelu Norveške. Dok sam išao sam od vrata do vrata u dolini Hallingdal kako bih predstavio svoje knjige, sreo sam Amunda Granlija, vlasnika nekog polja, koji je još iz daljine vikao: “Ja ne vjerujem u Boga. Nei Takk.” Nei Takk znači: “Ne, hvala”. Ove riječi mogu biti i znak neprijateljstva, pogotovo prema nekome tko prodaje od vrata do vrata ili, još gore, ako ste tamnoputi poput mene. Stao sam kod ograde, pogledao ga i nevino zamolio na lošem norveškom: “Budite, molim vas, ljubazni i odvojite koji trenutak da vam ispričam što me dovelo čak iz Kenije do vaših vrata.”Mnogo ljudi u Norveškoj ne vjeruje u Boga. Stoga je moj odgovor na njihovo nevjerstvo bio presudan. Izreke 15,1 kažu: “Blag odgovor utišava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.” Mudri čovjek u 4. retku nastavlja i kaže: “Blaga je besjeda drvo života.” Svaka riječ ili djelo utječe na život primatelja na bolje ili na gore.Gospodin Granli mi je poslije rekao kako me je pustio u svoju kuću zbog mojeg ljubaznog odgovora. Razmijenili smo neka životna iskustva. Gospodin Granli je kupio nekoliko knjiga i naučio me svirati gitaru.Prednost je pružiti ljudima radost dobrim djelima i ljubaznim riječima. Lju-baznost povezuje obitelji s Bogom. Ona čak može donijeti i mir. Božji ljudi trebaju donositi mir pomoću ljubaznosti. Pavao nam u Kološanima 3,12 kaže da se obučemo u ljubaznost, kao što ujutro nakon ustajanja oblačimo odjeću. Svatko tko je pozvan u vječno spasenje, pozvan je i na ljubaznost. Dok pro-učavate ovotjednu pouku, razmišljajte na koja vas to djela ljubaznosti Krist poziva. Ali nemojte ostati samo na razmišljanju – učinite i korak više, budite ljubazni.

ZA RAZMIŠLJANJEJeste li vi iskusili snagu ljubaznih riječi? Kako su djelovale kada ste ih izgovo-rili, a kako kada su vam bile upućene?

Charles Nyaranga, Nairobi, Kenija

“Budite, molim vas, ljubazni i odvojite koji trenutak da vam ispričam što me dovelo čak iz Kenije do vaših vrata.”



Ljubav na svim jezicimaDokazi1. Ivanova 3,17-19

Oni koji više primjećuju ljepotu ruža od njihovog trnja, najvjerojatnije će ci-jeniti visine do kojih ljubaznost može uzdići ljudski rod. Naslov današnjeg odsjeka odnosi se zapravo na ponašanje, a ne na jezik. Prema mnogim rječni-cima, ljubaznost je pokazivanje prijateljskog raspoloženja, darežljivosti i oba-zrivosti. Ljubazna djela govore glasnije od ljubaznih riječi.U Galaćanima 5,22 stoji da je ljubaznost plod Duha. Znači li to da samo kršća-ni mogu praktično pokazivati ovu vrlinu?Jedan od mogućih odgovora jest da nas je Bog stvorio na svoju sliku (Post 1,26) i da ćemo unatoč grijehu, ako Sveti Duh prebiva u nama, postati ljuba-zniji, dobroćudniji ljudi.S druge strane, netko može reći da Bog može uporabiti bilo koga kako bi za-dovoljio potrebe svojih ljudi. Pismo nam pokazuje da se On koristio ne samo ljudima koji nisu ispovijedali vjeru u Njega, nego čak i životinjama kako bi se pobrinuo i zaštitio svoje. Pročitajte 1. o kraljevima 17,1-6 i Jošua 2,1-22.1. Ivanova 3,17-19 jasno kaže kako Bog od nas očekuje da manje pričamo, a više djelujemo. “Kada ljubimo u djelu i istini, potvrđujemo stvarnost svojeg obraćenja. Tako nam naši vlastiti rodovi služe kao pokazatelj vjerodostojnosti naše vjere, baš kao što životi drugih ljudi svjedoče o vjerodostojnosti njihove vjere (Mt 7,16-20).”1 “Lijepe riječi nikada neće nadomjestiti dobra djela, niti će ikakve propovijedi o kršćanskoj ljubavi nadomjestiti ljubazno djelovanje prema čovjeku u potre-bi – koje uključuje i samopožrtvovnost – zato što je u takvom činu na djelu načelo križa.”2

ZA RAZMIŠLJANJERazmišljajte o Filipljanima 4,13. Kako vam ovaj redak daje nadu da možete biti ljubazni?

Caleb Muasya, Nairobi, Kenija

“Niti će ikakve propovijedi o kršćanskoj ljubavi nadomjestiti ljubazno djelova-nje prema čovjeku u potrebi.”

1 Th e SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 656.2 William Barclay, Th e Letters of John and Jude, rev. izd., str. 84.

Plod Duha | 51

Ponedjeljak 1. veljače

Ljubaznost: slabost ili vrlina?LOGOS2. Samuelova 9,1-13; Izreke 15,1-5; 25,11-15; Matej 5,43-48; Luka 6,35.38; Efežanima 4,32; Kološanima 3,12-14

Jedna se žena stalno žalila svojem mužu na njihove prve susjede. Kroz staklo svojeg prozora često bi ugledala prljavo rublje kako visi na trijemu nakon što bi ga susjeda oprala. Jednog lijepog jutra ova uznemirena žena pogledala je preko puta i bila iznenađena kada je vidjela kako na trijemu visi čisto rublje. “Dođi ovamo! Pogledaj!” pozvala je svojeg supruga. “Valjda su konačno nau-čili prati rublje. Tko ih je mogao naučiti?”Muž se nasmiješio i šapnuo ženi: “Jutros sam rano ustao i oprao naše prozore.”

Plemenita osobina (Kološanima 3,12-14)U današnje vrijeme mnogi ljubaznost smatraju slabošću. Međutim, Biblija nas uči da nije tako. Ljubaznost je plemenita osobina. To je ljubav na djelu, jer ljubav ne može dugo postojati a da se ne izrazi. Stoga slobodno možemo za-ključiti da je ljubaznost praktična ljubav.Grčka riječ za “ljubaznost” je chtrēstotēs, a prevodi se kao “dobrota”, “blagost” i “izvrsnost” (vidi Rim 3,12; Gal 5,22; Ef 2,7). “Ova riječ izražava ljubav na djelu (1 Kor 13,4). Ona opisuje blagošću, ljubaznošću i dobronamjernošću prožeto promišljanje o potrebama svojih bližnjih u riječi i na djelu.”1

Prije otprilike dvije godine u Keniji smo se suočili s gotovo najtežim trenuci-ma u povijesti naše zemlje. Iako u Keniji postoji više od 40 različitih plemena i dijalekata, ova je zemlja dugo bila oaza mira u Africi. Međutim, krajem pro-sinca 2007. godine narod je izabrao nove političke vođe. Rezultati izbora po-svađali su strane i mnogi su se okrenuli protiv svojih susjeda. Na početku nove godine susjedi su ubijali susjede i iz obijesti uništavali imovinu jedni drugima. Strah i panika proširili su se poput razornog plimnog vala. U jednom je području crkvena zgrada pružila zaklon brojnim ljudima koji su tražili sigurnost nakon što su mnoga druga mjesta, koja su navodno bila sigurna, izgorjela. Međutim, i ova je crkva bila zapaljena. Jednu ženu, koja je sa svojim djetetom uspjela izići iz goruće crkvene zgrade, dočekala je svjetina koja je isjekla mačetama i nju i dijete, bacivši ih potom natrag u vatru. Umjesto da nađu mir i Božju ljubav koju je ova zgrada predstavljala, ljudi u njoj umrli su okrutnom smrću. U Kološanima 3,12 Pavao je napisao: “Obucite se, dakle, budući da ste izabra-nici Božji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdačnost, dobrotu, poniznost, krot-kost i strpljivost.” Ovdje apostol naglašava potrebu za dobrovoljnim činom kojim kršćani postaju slični Kristu i Njegovom karakteru. Time što nas naziva “izabranicima Božjim”, želi reći da smo mi pripadnici nebeskog kraljevstva. Svi koji su prihvatili Krista, bez obzira na razlike prema etničkoj pripadnosti, religiji, rasi i socijalnom statusu, Božji su izabranici. Pavao nas poziva da se


“obučemo u … dobrotu”. U grčkom izvorniku ovdje se nalazi riječ splagchna, koja znači “unutarnji dijelovi” ili “središte osjećaja”.2 Naš život treba biti kristo-centričan. Naš karakter mora svjedočiti o Onome koji nas je pozvao.

Mjerilo Božjeg kraljevstva (2. Samuelova 9,1-13; Ivan 13,1-30) U 2. Samuelovoj 9,1-13 nalazimo izvještaj koji nam pokazuje što znači biti ljubazan. Kralj Šaul želio je Davidovu smrt. Pa ipak, nakon Šaulove smrti, a zbog Šaulovog sina Jonatana, David pita je li ostao još tko iz Šaulove obitelji prema kome bi mogao pokazati naklonost. Dobio je potvrdan odgovor – ostao je Jonatanov hromi sin Meribaal. Pročitajte ovu dirljivu priču ako to već niste učinili. Također bismo se trebali sjetiti Isusovog ljubaznog postupanja prema Judi, učeniku koji Ga je izdao. Krist je znao što će Juda učiniti. Pa ipak, perući Ju-dine noge, Isus je ljubazno obavio zadatak za koji je bio zadužen samo rob neizraelskog podrijetla. Kada ovaj ponižavajući čin nije uvjerio Judu u Isusovu ljubav, ništa ga nije moglo uvjeriti. Možda je on Isusovo ponašanje te noći tu-mačio kao znak slabosti – to ne pristaje nekome tko za sebe tvrdi da je njegov Kralj.Vrlo često ljudi danas gledaju na ljubazna djela kao znak slabosti. Međutim, mi trebamo zapamtiti da se ljubazna djela koja činimo kao rezultat naše veze s Kristom bilježe u nebeskim knjigama. Nemojmo se nikada upustiti u analizu troškova i koristi i na osnovi toga odlučivati bismo li trebali učiniti ovo ili ono ljubazno djelo. Bez obzira na cijenu, nikada ne bismo smjeli gledati na to kakve ćemo mi koristi imati od svojeg dobročinstva, već kakvu korist mogu imati drugi. Kao kršćani, trebali bismo se pobrinuti da naše riječi i djela odražavaju ka-rakter našeg Spasitelja. Svakodnevno učeći od Njega, upoznat ćemo Njegov karakter i postati svjesni što očekuje od nas. Ljubazno postupanje jedno je od Njegovih očekivanja. Nemojmo nikada zaboraviti da su ljubav i istina temelj Njegovog kraljevstva. Iskrena ljubaznost mjerilo je tog temelja. Ona je prak-tični aspekt naše vjere.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Činite li djela ljubaznosti zato što od njih očekujete neku korist? Što bi bilo

da je Krist razmišljao o svojim dobrim djelima na ovaj način?2. Nebo čuva zapise o našim dobrim djelima. Kada biste i vi pravili takav

popis, bi li se on podudarao s onim gore? Ako ne, kako možete obrazložiti tu razliku?

Caroline Mwelu, Nairobi, Kenija

Naš život treba biti kristocentričan. Naš karakter mora svjedočiti o Onome koji nas je pozvao.

1 Th e SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 212.2 Isto.

Plod Duha | 53

Utorak 2. veljače

“Ljubaznost na vašim usnama”SVJEDOČANSTVOIzreke 31,26; Matej 5,43-45

Jednom sam naišao na vozilo javnog prijevoza koje se nije moglo pokrenuti. Putnici nisu bili voljni napustiti vozilo i gurati ga kako bi ga vozač mogao pokrenuti. Stoga je mene i još neke pješake zamolio za pomoć, što smo mi rado učinili.Djela ljubaznosti trebala bi biti sastavni dio naše svakodnevice. To je moguće samo ako Sveti Duh prebiva u nama. Kada smo ispunjeni Njegovom nazoč-nošću, nećemo čekati da nas drugi zamole za pomoć. Umjesto toga, pokazat ćemo ljubaznost u svakoj prilici koja se ukaže a da nas nitko na to ne potiče.Ellen G. White je pisala: “Vaš utjecaj dopire do duše – ne možete dodirnuti žicu a da ona ne zatitra. … Vaša je dužnost da budete kršćani u najvišem smi-slu te riječi – da budete ‘poput Krista’. Upravo te nevidljive veze koje vas pri-vlače drugim umovima s kojima ste dovedeni u doticaj mogu, ako ste u stalnoj vezi s Bogom, učiniti da nekome budete miris na život. Ako ste, pak, sebični, oholi, posvjetovljenog uma, kakvo god iskustvo i znanje imali, ako nemate zakon ljubavi na svojim usnama, slatki miris ljubavi koja izvire iz vašeg srca, ništa ne možete učiniti na pravi način.”*Ne bismo trebali birati kome ćemo pokazati ljubaznost. U Mateju 5,43-45 pro-čitajte što Isus kaže o izbirljivosti.Mi bismo trebali biti ljubazni i prema ljudima kojima nismo obvezni pomoći. U 2. Samuelovoj 9,1-13 čitamo o Davidu koji je želio biti ljubazan prema pre-ostalim članovima Šaulove obitelji, premda je Šaul želio Davidovu smrt. Isus je ispričao priču o čovjeku kojeg su napali razbojnici i ostavili na putu. Svećenik i levit, navodno Božji ljudi, ostavili su ga da leži izranjen kraj puta, dok ga je Samarijanac, pripadnik omraženog naroda, odveo u gostionicu, platio za nje-ga boravak i bio spreman doplatiti po potrebi (Lk 10,30-37).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koliko puta ste skrenuli sa svojeg puta kako biste učinili djelo ljubaznosti

nekome kome to niste morali?2. Na koji način vi prakticirate ljubaznost koja je opisana u Bibliji?

Maganjo Kimani, Nairobi, Kenija

Ne bismo trebali birati kome ćemo pokazati ljubaznost.

* My Life Today , str. 178.


Srijeda 3. veljače

Izraz iskrenostiPRIMJENAEfežanima 4,32

Kao plod Duha, ljubaznost se mora vidjeti kod svakog kršćanina. Ljubaznost će se vidjeti u njegovom govoru i ponašanju i, kao i svi drugi aspekti ploda Duha, ne može samostalno postojati.Tijekom postizbornog nasilja 2007.-2008. godine u Keniji, mnogi stanovni-ci su poginuli. Najgore pogođena područja bila su ona u kojima je uporišta imala Narančasta demokratska stranka Kenije. Kibera, kao jedno od uporišta, doživjela je nasilje u najgorem obliku. U jednom od naselja nalazio se velik broj Kikuya – pripadnika kenijskog naroda koji govori jezik bantu. Kada je kasno jedne večeri izbilo nasilje, većina Kikuya našla se u stupici i nisu mogli pobjeći. Gnjevna svjetina provalila je u njihove kuće kako bi uništila njihove živote i imovinu. Većina Kikuya sakrila se kod svojih susjeda, koji su i sami bili neprijatelji Kikuya. Cijelu je noć razbješnjela rulja išla od vrata do vrata u potrazi za Kikuyama. Ali je ljubaznost njihovih neprijateljskih susjeda spasila Kikuye! Kako oprostiti ljudima koji nas žele povrijediti ili, još gore, ubiti?Bez ljubaznosti nemoguće je oprostiti. Oni čiji su članovi obitelji ubijeni u Ke-niji ne mogu svojom snagom oprostiti njihovim krvnicima. Ljubaznost je plod Svetoga Duha. Njima je stoga potrebna pomoć Svetoga Duha kako bi ispunili Isusovu zapovijed iz Mateja 5,43-48.Pomoću Svetoga Duha možemo lijepo govoriti o onima koji nas ne vole, što nam može pomoći da im oprostimo. Obratiti se ljubazno nekome tko je gnje-van, može mu pomoći da se smiri. Pročitajte Izreke 15,1; 25,11. Uvijek kada govorimo, naše riječi trebale bi hrabriti druge. Bog nam je obećao da će nas, ako budemo ljubazni prema onima koji nisu ljubazni prema nama, kao i prema potrebitima, nagraditi. Pročitajte Matej 10,40-42.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Sjetite se nekoga komu trebate oprostiti. Na temelju današnje pouke, uz

molitvu napravite plan kako ćete to učiniti.2. Razmislite o događajima koji su se dogodili u vašoj zemlji. Koja su djela

ljubaznosti bila pokazana tijekom tih događaja?

Viola Ayoo Odipo, Nairobi, Kenija

Cijelu je noć razbješnjela rulja išla od vrata do vrata u potrazi za Kikuyama.

Plod Duha | 55

Četvrtak 4. veljače

Popis za provjeru ljubaviRAZUMIJEVANJEEfežanima 4,32; Kološanima 3,12-14

“Ljubaznost je ljubav koja hoda dodatni kilometar čak i za one koji to nisu za-služili. To je još jedna dinamična strana ljubavi. Ne postoji pasivna ljubaznost. To je taj dio ljubavi koji je uvijek angažiran u činjenju dobra. Ljubaznost je ljubav na djelu. Bog uvijek pokazuje svoju neiscrpnu ljubaznost prema svojoj djeci. Ljubaznost je uvijek spremna ići dodatni kilometar. To je stoga što ona potječe od ploda Duha. Ljudi koji imaju duhovnu snagu, prirodno su ljubazni. Nitko ne može voljeti i ne biti ljubazan niti itko može biti ljubazan, a ne voljeti. Budući da je ljubaznost ljubav na djelu, ona je isto tako bezuvjetna. Ljubav pokazuje ljubaznost u svim životnim okolnostima, bile one prijateljske ili ne-prijateljske. Ljubaznost je termometar kojim se mjeri ljubav.”*Ako smo ljubazni, činit ćemo drugima dobro ne razmišljajući o nagradi ili priznanju. Teško je biti ljubazan prema onima koji nam čine zlo, koji nam - i o nama - govore ružne riječi. Ali kada Sveti Duh u nama njeguje ljubaznost, primijetit ćemo kako nam je sve lakše biti ljubaznima čak i prema onima koji se prema nama loše ophode. Za kršćanina ljubaznost ne poznaje granice. Bit ćemo ljubazni prema vjernicima i nevjernicima, prema svojim neprijateljima jednako kao i prema prijateljima.Ovo me podsjeća na priču o menadžeru koji nije podnosio jednog od svojih radnika zato što je bio kršćanin. Menadžer je premjestio tog radnika na lošije radno mjesto, netočno navodeći da taj radnik nije kvalifi ciran za posao, da često izostaje s posla te da nije nazočio važnim sastancima.Jednoga je dana menadžerova supruga trebala posjetiti svoju rodbinu u njoj nepoznatom gradu. Jedina osoba koja je dobro poznavala taj grad bila je upra-vo taj radnik kojega menadžer nije volio. Čuvši da menadžerova žena treba ići u taj grad, radnik je pitao menadžera može li im biti od pomoći. Menadžeru je bilu neugodno kad mu je ovaj radnik ponudio svoju pomoć iako je nepraved-no postupio prema njemu. Posramljen, prihvatio je radnikovu pomoć.Što je natjeralo radnika da se ljubazno ponaša prema svojem menadžeru? Be-zuvjetna ljubav. On je znao da je Spasitelj, dok je živio na Zemlji, bio ljubazan prema svima – čak i prema onima koji nisu bili ljubazni prema Njemu.

Susan Nzyoki, Eldoret, Kenija

“Ljubaznost je termometar kojim se mjeri ljubav.”

* George Brown, Th e Fruit of the Spirit , str. 60–64.


Petak 5. veljače

Stvarati ljubazniji svijetISTRAŽIVANJEZaharija 7,9; Galaćanima 6,10

ZAKLJUČITEGledate li bilo koje vijesti ili čitate dnevne novine, bit će vam očito da na plane-tu Zemlji nedostaje ljubaznosti. Ljubaznost kakvu je Krist pokazao uključuje prijateljsko raspoloženje, velikodušnost i obzirnost u govoru kao i u ophođe-nju. To je praktični aspekt kršćanstva i stoga bi trebao obuhvaćati sva područja življenja. Mi trebamo biti ljubazni ne samo prema ljudima koji su nam dragi, već i prema onima koji su nam odbojni, ne očekujući ništa zauzvrat. Zamislite kakav bi svijet bio kada bi više ljudi, pa i kršćana, bilo istinski ljubazno. Što bismo tada čitali u novinama?

RAZMOTRITE• Napravite plakat na kojem ćete defi nirati ljubaznost prema gornjem od-

lomku.• Pronađite koliko se redaka povezanih s ljubaznošću nalazi u biblijskoj

konkordanciji. Potražite pod pojmovima ljubaznost, ljubazan i ljubazno. Pročitajte nekoliko redaka navedenih ispod svake riječi, analizirajući kon-tekst svakog pojedinog retka. Što vas oni uče o ovom plodu Duha?

• Istražite kakve učinke ljubaznost ima na tjelesno i mentalno zdravlje neke osobe.

• Otpjevajte pjesmu “U ljubavi Gospodnjoj” (broj 437 u Kršćanskim himna-ma). Razmislite kako nam ljubav pomaže da budemo ljubazni.

• Sa svojim prijateljima osnujte skupinu “Smiješi se”. Ideje o tome kako po-četi možete pogledati na HelpOthers.org na http://www.helpothers.org/story.php?sid=10369.

• Učinite jedno djelo ljubaznosti svakoga dana tijekom jednog tjedna, čak i kada se radi o nekoj sitnici, poput podizanja nekog predmeta koji je neko-mu pao na pod. Vodite dnevnik svojih djela ljubaznosti i zabilježite reak-cije osoba koje su u to bile uključene i kako ste se osjećali.

• Pročitajte knjigu Random Acts of Kindness by Animals autorice Stephanie Laland.

POVEŽITETestimonies for the Church, sv. 3, str. 539,540.Allan Luks, Th e Healing Power of Doing Good: Th e Health and Spiritual Ben-efi ts of Helping OthersPay It Forward Foundation na http://www.payitforwardfoundation.org/edu-cators/index.html.

Leslie Oosterbaan, Silver Spring, Maryland, SAD

Plod Duha | 57

Pouka 7

6.–13. veljače

Plod je Duha dobrota

“Jer smo njegov posao, sazdani u Kristu Isusu za djela dobra, koja Bog napri-jed pripravi da u njima hodimo.” (Efežanima 2,10 - Šarić)


Subota 6. veljače

Znaju li to drugi?UVODTitu 2,11-13

Osam je sati ujutro. Pojela sam svoju zobenu kašu. Moje cipele su manje-više ulaštene i imam svoju Bibliju. Pokrećem auto i ostali ulaze u njega. Subota je, a mi smo na putu za crkvu. Prije nego što sam ušla u auto, zapazila sam kako nas susjed gleda mješavinom znatiželje i iznenađenja. Pitam se što li misli o nama? Tko smo mi za njega? Mi ne stvaramo nikakve probleme. I upravo sam mu prošlog tjedna vratila paket koji je ostavio na parkiralištu našeg stambe-nog kompleksa.Ali pitanje ide i dalje od toga. Shvaća li on da mi idemo u crkvu? Zna li on da smo mi kršćani? Naravno da zna, kažem si. Ali ako zna da smo kršćani, po čemu on to zna? Po tomu što nosimo Bibliju kada subotom ujutro napuštamo kuću? Po našim postupcima? Po tomu što sam pristojna ili dobra osoba? Što čini neku osobu “dobrom”? Jer on je vrlo dobar susjed, možda i najbolji u susjedstvu; ali, koliko znam, uopće ne pohađa crkvu. Dok odlazimo, mašem mu rukom u pozdrav pitajući se: Zna li on da ja doista želim imati poseban odnos s Bogom?Očito postoji uska veza između dobrote i vanjskog ponašanja. Međutim, tre-bali bismo se zapitati shvaćamo li to na ispravan način. O čemu ovisi dobro-ta? Koji je njezin izvor? Koji motiv stoji iza dobrote? Je li naš stav zasnovan na svjetovnim shvaćanjima? Ili je bliži Isusovom shvaćanju dobrote? Ovo je posebno važno, jer je Isusova dobrota uvijek pokazivala Njegovu usku vezu s Ocem.Da zaključimo: trebali bismo se pitati nalazi li se naša “dobrota” u našim dje-lima, našoj vjeri ili našoj zajednici s Bogom. “Samo propovijedanje istine i širenje literature ne čini nas svjedocima za Boga. Imajmo na umu da je život nalik na Kristov najjači dokaz koji se može iznijeti u korist kršćanstva, i da neispravan karakter kršćanina nanosi svijetu više štete nego karakter nekog svjetovnog čovjeka.”* Dok ovoga tjedna proučavate o dobroti, pitajte se što vas potiče da donosite ovaj plod Duha.

Patty Lopez, Arlington, Teksas, SAD

O čemu ovisi dobrota? Koji je njezin izvor?

* Testimonies for the Church, sv. 9, str. 21.

Plod Duha | 59

Nedjelja 7. veljače

Pobijediti neprijateljaLOGOSPsalam 51,10.11; Ivan 14,9; Rimljanima 3,12-20; 7,7-12; Titu 2,14; Hebrejima 1,2.3

Problemi sa srcem (Psalam 51,10.11)Kada je prorok Natan “otkrio” Davidov preljub s Bat-Šebom, David je učinio nešto što bi danas bilo prilično neobično za bilo kojeg vladara uhvaćenog u sličnim okol-nostima. Priznao je svoj grijeh. Pretpostavljam da je to izgledalo otprilike kao kada bi u današnje vrijeme izišao pred kamere i javno priznao cijelu prljavu aferu.Kada je David bio suočen sa svojim grijehom, priznao je svoje djelo ne po-kušavajući ga opravdati pogreškom ili krivom procjenom. Nije se prijavio u neku kliniku kako bi se odviknuo od tvari koja mu je zamaglila prosuđivanje. U tome se jasno vidi djelovanje Svetoga Duha. Kada rod Božje otkupiteljske ljubavi počne nicati u nama, jasno vidimo kakvi smo i tada se možemo bez straha ispovijedati. Nadalje, tada smo sposobni priznati da smo sagriješili ne samo protiv drugih, već i protiv samoga Boga.U Davidovom priznanju nalazimo dokaz da je on to shvatio: “Tebi, samom tebi, ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred tobom.” (Ps 51,6). On nije priznao da je sagriješio protiv Bat-Šebe koju je zaveo i koja je s njim ostala trudna, ili protiv njezinog muža Urije, za koga je uredio da pogine u bitci. On je povikao k Bogu i zatražio Njegov oprost.Kada je David zatražio novo srce, uporabio je hebrejsku riječ bara, koja znači “stvoriti” (Ps 51,12). To je ista riječ koja je uporabljena prilikom opisa stvara-nja u Postanku 1. Stoga David traži od Boga da stvori nešto sasvim novo iz ničega, baš kao što je Bog stvorio svijet. Ne želi da Bog samo presvuče njegovo pokvareno srce. Želi novo srce koje će slijediti Boga.Kada se suočimo sa stvarnošću svojega grešnog srca, ne trebamo bježati i sa-kriti se od stida. Slobodno možemo priznati svoje grijehe bez jadikovanja: “Što će Bog učiniti sa mnom?” Slobodno možemo dopustiti Svetome Duhu da nas preobrazi kako bi u nama stvorio novo srce nalik na Kristovo.

Vidjeti Oca, vidjeti sebe (Ivan 14,9)Jednom prilikom učenik Filip molio je Isusa da njemu i ostalim učenicima pokaže Oca. Pročitajte Isusov odgovor u Ivanu 14,9. Ovu je činjenicu poslije naglasio pisac Poslanice Hebrejima, koji je opisao Isusa kao Održavatelja sve-ga stvorenoga i vjerni odraz Boga. Pročitajte Hebrejima 1,1-3.Trebamo shvatiti da Sveti Duh mora raditi u nama kako bismo upoznali Isusa, a time i Oca. Duh igra nezamjenjivu ulogu u otkrivanju Božjeg puta, a time i Božjeg karaktera (Iv 16,5-15).

Svi smo u nevolji (Rimljanima 3,12-20; 7,7-12)Kada bismo prihvatili činjenicu da smo svi grešnici, bilo bi nam lakše razviti duh većeg milosrđa jednih prema drugima. Većina kršćana spremno priznaje


da su grešnici. Problem je što prečesto na druge gledamo s velikim gađenjem i prijezirom, misleći da je njihov grijeh gori od našega (Mt 7,1-6).Mi nalazimo isprike i umišljamo si da ono u što smo se upleli ne može biti ni blizu tako strašno kao kod drugih ljudi. Međutim, Pismo kategorično niječe ovu zabludu (Rim 3,12). Mi prirodno reagiramo na ovaj način kada se suoča-vamo s vlastitim grijesima. Adam i Eva brzo su prebacili krivnju na drugoga kada ih je Bog suočio s njihovim grijehom. Otada svi ljudi čine isto to. Ali Duh može prekinuti ovaj začarani krug i dati nam puninu života koju nam je Isus obećao. Razmišljajte o plodu dobrote i razmislite koliko bi vaš život bio bolji kada bi Božja dobrota preobrazila vaše srce. Nemojte skrenuti s puta kao što neki čine kada pomisle da su toliko loši da Bog s njima ništa ne može učiniti. Kada prihvatimo da smo spašeni Božjom milošću u Kristu koja djeluje u nama pre-ko Svetoga Duha, možemo početi doživljavati Kristov mir obećan u Mateju 11,29.30.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Na koje načine još uvijek od Boga skrivate jedan dio sebe?2. Kako bi se vaš život promijenio kada biste i taj dio predali Njemu?3. Kako biste se ophodili prema drugima kada biste Mu predali taj dio?

Paul Kevin Wells, Grand Prairie, Teksas, SAD

Nije se prijavio u neku kliniku kako bi se odviknuo od tvari koja mu je zama-glila prosuđivanje.

Plod Duha | 61


Dobrota nije “Dobri naš Oče nebeski…”SVJEDOČANSTVOIvan 14,9

“Božja slava je Njegov karakter. Dok se Mojsije na brdu usrdno zauzimao pred Bogom za izraelski narod, zamolio je: ‘Pokaži mi svoju slavu.’ Bog mu je odgo-vorio: ‘Dopustit ću da ispred tebe prođe sav moj sjaj … i pred tobom ću izustiti svoje ime Jahve. Bit ću milostiv kome hoću da milostiv budem; smilovat ću se komu hoću da se smilujem.’ Tada se otkrila Božja slava – Njegov karakter: ‘Jahve prođe ispred njega te se javi: Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću, iskazuje milost tisućama, podnosi opačinu, grijeh i prijestup …’ (Izl 33,18.19; 34,6.7)”1

“Krist želi da Njegovi sljedbenici u svojem životu otkriju isti takav karakter. U svojoj posredničkoj molitvi za svoje učenike izjavio je: ‘Ja sam im predao slavu [karakter] koju si ti meni dao, da budu jedno kao što smo mi jedno – ja u njima, a ti u meni – da postanu potpuno jedno, da svijet upozna da si me ti poslao i da si njih ljubio kao što si mene ljubio.’ (Iv 17,22.23)”2

“Crkva je vrlo dragocjena u Božjim očima. On je cijeni ne zbog vanjskog doj-ma koji ostavlja, već zbog iskrene pobožnosti kojom se razlikuje od svijeta. On je ocjenjuje prema napretku vjernika u poznavanju Krista, prema njihovom napredovanju u duhovnom iskustvu. (…)Krist želi iz svojeg vinograda primiti rod svetosti i nesebičnosti. On želi vidjeti na djelu načela ljubavi i dobrote. I najljepša umjetnička djela blijede kad se usporede s ljepotom temperamenta i karaktera koja se treba otkriti u Kristo-vim predstavnicima. Upravo ozračje milosti kojom je okružena duša vjernika i Sveti Duh koji djeluje na njegov um i srce, pridonose da on postane miris života na život i omogućuje Bogu da blagoslovi njegov rad.”3

“U usporedbi o milostivom Samarijancu Krist je prikazao narav prave vjere. Pokazao je da se ona ne sastoji od sustava, vjerskih simbola ili obreda, već u vr-šenju djela ljubavi, u donošenju najvećeg dobra drugima, u pravoj dobroti.”4

Carlos A. Quintana, Arlington, Teksas, SAD

“U priči o milostivom Samarijancu Krist je prikazao narav prave vjere.”

1 God’s Amazing Grace, str. 322.2 Isto.3 Isusove usporedbe, str. 201.4 Isusov život, str. 408.


Utorak 9. veljače

Činiti ono što je pravo zato što je pravoDOKAZIEfežanima 2,19-22

“Čovjek koji pokušava držati Božje zapovijedi zato što osjeća da mu je to duž-nost – zato što se to od njega zahtijeva – nikad neće upoznati radost poslušno-sti. On i nije poslušan! … Istinska poslušnost je posljedica načela koje djeluje iznutra. Ona proistječe iz ljubavi prema pravednosti, iz ljubavi prema Božjem zakonu. Srž svake pravednosti je odanost našem Otkupitelju. To će nas navesti da činimo ono što je pravo zato što je pravo – zato što na taj način ugađamo Bogu.”*Pravo poštovanje ne može se zapovjediti. Ono se mora zaslužiti. Tako se i na pravu poslušnost ne može prisiliti. Da bismo činili ono što je dobro, moramo prije svega doći do spoznaje da je ono što činimo dobro i da je to u našem u najboljem interesu. A da bismo uopće došli do te spoznaje, moramo razviti njezinog ključnog prethodnika – povjerenje.Svaki roditelj malog djeteta suočava se s ključnim zadatkom – naučiti dijete da pere zube i naučiti ga zašto je pranje zubi potrebno. Ne razvije li dijete dobru oralnu higijenu još u ranoj dobi, poslije je to teško nadoknaditi. U idealnom će slučaju ono jednoga dana samo shvatiti da je pranje zubi jednostavno po-trebno.Zapitajte se zašto perete zube svakoga dana. Siguran sam da odgovor nije: “Roditelji su me natjerali.” Napori vaših roditelja da vas nauče prati zube nisu imali za cilj ograničiti vašu slobodu, već vam osigurati da i u zrelijoj dobi vaš osmijeh pokazuje vaše zube, a ne zubalo.Razvijanje dobrog karaktera potpuno je isti posao. Vaš nebeski Otac marljivo vas nastoji naučiti što biste trebali a što ne, ne zato da vas ograniči ili kontroli-ra, već da vas zaštiti i preobrazi u nešto veličanstveno – u osobu koja odsjajuje Njegov karakter i Njegovu ljepotu. Kada vjerujete da je to Njegov jedini motiv, ta se preobrazba može dogoditi.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje druge praktične primjere činjenja onoga što je dobro zato što je do-

bro možete navesti?2. Kako možete iskoristiti te primjere da proširite poruku o Kristovoj ljubavi?

Timothy A. Whitley, Houston, Teksas, SAD

Napori vaših roditelja da vas nauče prati zube nisu imali za cilj ograničiti vašu slobodu.

* Isusove usporedbe, str. 58.

Plod Duha | 63

Srijeda 10. veljače

Prestanite pokušavati biti dobriPRIMJENAFilipljanima 2,13

Ne postoji ljudski recept koji nam može pomoći da budemo dobri. Dobrota jednostavno nije dio naše grešne ljudske naravi (Jr 13,23; Rim 3,10-12; 7,18-25). Mnogi vjerski sustavi zasnovani su na ljudskim pokušajima da budu do-bri. Ovo je privlačno, ali i vrlo opasno, jer ne traži od nas da vlast nad svojim životom prepustimo nekoj višoj sili. Međutim, razvijanje ploda dobrote djelo je Božjeg Svetog Duha u nama (Ez 11,19.20). Tajna je u predaji Svetome Duhu. Ta predaja zahtijeva vjeru. Kada imate vjeru u Boga, On može razvijati svoj karakter u vama. Tada će se u vašem srcu početi razvijati dobrota. Evo nekih aktivnosti koje će vam pomoći da predate svoj život Bogu:Priznajte svoju potrebu. Svijet nas uči da se u postizanju uspjeha moramo osloniti na sebe. Međutim, kao kršćani mi trebamo priznati da naša grešna narav upravlja nama više nego što mislimo. Ne možemo se osloniti na sebe kako bismo se predali Bogu. Rješenje je ovisnost o Njemu. Neka vam prizna-vanje vaše potrebe za Njim postane nešto najvažnije (1 Iv 3,4-7).Održavajte vezu. Način na koji će Sveti Duh znati sudjelujete li u preobrazbi jest primjenjujete li formulu moli-proučavaj-slušaj-prenosi-slavi. To je također sredstvo koje On rabi kako bi nam pomogao njegovati našu vjeru (Iv 15,4). Budite iskreni prema Bogu. Biti preobražen u Njegovu sliku može biti podjed-nako uznemiravajuće kao i uzbudljivo. Katkad nas On vodi u smjeru kojim mi jednostavno ne želimo ići. Budite iskreni prema Njemu. Recite Mu kako se tada osjećate. Na kraju krajeva, On je vaš najbolji prijatelj (Ps 77; 88,6.9).Predajte Mu sve. Predajte Mu svoje planove, ideje, projekte i snove. Kada postanete glina u Njegovim rukama, čeka vas divna avantura (Ef 3,20.21; Jr 29,11).

ZA RAZMIŠLJANJE1. Ako Bogu trebamo predati vlast nad svojim životom kako bi preobrazio

našu narav, koju ulogu igra naša slobodna volja?2. Bog nam je svima dao slobodnu volju. Kakav bi onda trebao biti naš stav

prema onima koji o dobroti ne misle kao mi?3. Da li zakoni koji nešto zabranjuju, poput eutanazije ili pobačaja, idu protiv

Božjeg dara slobodne volje? Zašto?

Patricia Flores Sauza, Del Iztapalapa, Meksiko

Kada postanete glina u Njegovim rukama, čeka vas divna avantura.



Dvojaka misijaRAZUMIJEVANJEPsalam 14,3; Rimljanima 3,12

Mnogi ljudi na ovom svijetu ne žele imati ništa s religijom. Oni čak sumnja-ju u učinkovitost različitih religija i njihovih sljedbenika. Četvrta od Deset zapovijedi etičkih ateista glasi: “Stoga NE zaboravi grozote počinjene u ime Božje.”1 Oni temelje ovu zapovijed na užasnim djelima počinjenima tijekom inkvizicije i križarskih ratova. Pitaju: “Kako Bog ljubavi može dopustiti takve grozote?”To me podsjeća na Psalam 14,3 (Šarić): “Ali su svi zastranili, svi se pokvarili; nema ga koji je činio dobro, nema ni jednoga!” Zar smo potpuno podbacili u predstavljanju Božjeg pravog karaktera i Njegove naravi?Trebamo zapamtiti najmanje dvije činjenice:1. “Kršćanin koji voli i koji je blag i ljubazan, najjači je dokaz u prilog

Evanđelju.”2 Neće naša retorika ili teologija privući druge k Bogu, već naš život. Prava vjera pomaže nam da budemo slični Kristu. Prava vjera je ona koju je Isus živio i poučavao, vjera u kojoj je dobrota daleko važnija od dobrog vladanja, vjera u kojoj smo mi Kristovi predstavnici i otvorene poslanice koje svjedoče o Njegovoj milosti i ljubavi.

2. Četvrta zapovijed ateista na neki je način ispravna. Mi ne bismo smjeli zaboraviti grozote počinjene u Božje ime. Trebamo ih zapamtiti kako se više nikada ne bi ponovile. Takvo nasilje oduzima vjerodostojnost našem vjerovanju kao i Isusovoj misiji i radu, ostavštini Onoga “koji je dao sebe za nas kako bi nas iskupio od sve pokvarenosti i očistio za sebe ljude koji su njegovi, željni da čine ono što je dobro” (Tit 2,14).

Misija dobrote je dvojaka. Dobrota pozitivno utječe na svijet koji je očajnički treba, dok u isto vrijeme objavljuje pravu narav našega Boga koji je iznad svega ljubav. Kada Sveti Duh prebiva u našem srcu, bit ćemo preobraženi u istinski dobre ljude. Psalmist je to tako lijepo rekao: “Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svoga Svetog Duha ne uzmi od mene!” (Ps 51,12.13)Nije li došlo vrijeme da uzdrmamo svijet svojom dobrotom?

Miguel A. Lopez, Arlington, Teksas, SAD

Dobrota je daleko važnija od dobrog vladanja.

1 Ethical Atheist, “Th e Ten Commandments”, http://www.ethicalatheist.com/docs/ten_com-mandments.html (skinuto u prosincu 2008.).

2 Put u bolji život, str. 297.

Plod Duha | 65

Petak 12. veljače

Košare pune duhovnih rodovaISTRAŽIVANJE2. Petrova 1,2-11

ZAKLJUČITEDobrota se ne defi nira samo kao uzorno vladanje. Uzorno vladanje možemo objasniti na puno načina. Netko se može uzorno vladati iz čisto sebičnih motiva. Neki se uzorno vladaju kako bi dobili nasljedstvo ili zadivili roditelje svoje sim-patije. Drugi su pak možda dobri zbog toga što im je lakše da se tako ponašaju nego da slijede sirovije nagone. Kada se te okolnosti uklone, pokaže se nečiji pravi karakter, obično s iznenađujućim i razočaravajućim rezultatima. Istinska dobrota, međutim, izvire iz promijenjenog srca, iz srca koje je Bog preobrazio. To je promjena do koje dolazi kada osoba iskusi Božju neusporedivu ljubav.

RAZMOTRITE• Molite se da Bog u vama razvije vrline navedene u 2. Petrovoj 1. Molite se po-

sebno za jednu određenu vrlinu svaki dan tijekom jednog tjedna, dok ne obu-hvatite sve vrline. Zamolite Boga da budete kao košara puna duhovnih rodova.

• Odvojite subotnje popodne za šetnju u prirodi. Za vrijeme šetnje zapišite načine na koje Bog izražava svoju ljubav prema našem svijetu preko stva-ranja. Razmislite kako možete pokazati te božanske osobine i pobrinuti se za kutić Božjeg svijeta u kojem živite.

• Poslušajte ili otpjevajte pjesmu Kelly Willard “Willing Heart”. Razmišljajte o tome na koji način mogu biti uklonjene prepreke Božjem djelovanju u vašem životu i kako bi se vaše kameno srce moglo preobraziti u srce iz kojeg se izlijeva dobrota.

• Intervjuirajte crkvenog ili građanskog vođu poznatog po svojoj dobroti i ustanovite što motivira tu osobu da čini dobra djela.

• Pošaljite anonimne ohrabrujuće poruke ljudima čija su vas djela ljubazno-sti nadahnula da budete ljubazni.

• Razmislite o utjecaju dobrih djela koja ste učinili drugoj osobi. Usporedite njezino ponašanje/raspoloženje/stav prije i nakon učinjenih djela.

• Nacrtajte košaru punu plodova najmanje sedam različitih vrsta voća. Po-razgovarajte s prijateljem koji plodovi najbolje opisuju vrline navedene u 2. Petrovoj 1.

POVEŽITEPut Kristu, poglavlje 9. Billy Graham, Th e Holy Spirit, poglavlja 14–17 (Nashville, Tenn.: Th omas Nelson, 2000.).René Pache, Th e Person and Work of the Holy Spirit, poglavlje 9 (Chicago, Moody, 1979.).

Dan Solís, College Place, Washington, SAD


Pouka 8

13.–20. veljače

Plod je Duha vjernost

“Neka nam ne dodija činiti dobro, jer ćemo u svoje vrijeme žeti ako sad ne malakšemo.” (Galaćanima 6,9)

Plod Duha | 67

Subota 13. veljače

Vjera i vjernost na kušnji UVODIzlazak 14,14

Prizor se zbiva u taboru u pustinji blizu Pi Hahirota, između Migdola i Crve-nog mora. Izraelci bježe iz egipatskog ropstva, a njihovi gospodari su gnjevni. Faraon je tvrdoglav pa šalje vojsku cijelog kraljevstva u potjeru za odbjeglim robovima.Izraelci, svjesni opasnosti koja je iza njih, počinju kriviti Mojsija za njihovu tešku situaciju – Crveno more je ispred njih, a faraonova vojska iza njih. Moj-sije mora progutati uvrede vlastitog naroda; ali on se obraća Bogu na kojeg se oslanja još od događaja s gorućim grmom (Izl 3; 4). U dubini duše Mojsije zna da Jahve vlada i ovom situacijom.Vjera Izraelaca je isparila. Oni nisu u stanju poraziti svoje strašne neprijate-lje. Međutim, iako Mojsija muči njihova uznemirenost, uvjerava ih da će sve biti dobro. O ovom doživljaju čitamo da je “Mojsije bio vrlo uznemiren što je njegov narod imao tako malo povjerenja u Boga iako su već toliko puta bili očevici Njegove sile. Kako su mogli za postojeću opasnost i teškoće u kojima su se našli optuživati njega kad on čini samo ono što mu je Bog zapovjedio?”1 Vjernost je odlika koja ljude čini privrženima svojim obećanjima i zadacima. Kao kršćani, mi smo ušli u zajednicu s Kristom i zavjetovali se da ćemo po-stupati prema Njegovim riječima. Iako živimo u materijalnom svijetu, svijetu koji je okrenut sam sebi, naša nepokolebljiva i nepromjenjiva vjernost ovisi o tome koliko vjerujemo Kristu.Ovaj ćemo tjedan učiti o vjernosti kao plodu Svetoga Duha. Učit ćemo što vje-ra jest, a što nije. Dok svakodnevno proučavate ovu pouku, sjetite se da bismo mi trebali “vjerom dohvatiti Kristovu ruku i potpuno Mu vjerovati u tami kao i na svjetlu. … Kršćanski život mora biti život neprestane, žive vjere. Čvrsto povjerenje, čvrsto oslanjanje na Krista, donijet će mir i sigurnost duši.”2

Alice Adhiambo, Homa Bay, Kenija

U dubini duše Mojsije zna da Jahve vlada i ovom situacijom.

1 Patrijarsi i proroci, str. 278.2 Th e Sanctifi ed Life, str. 90.



Vjera + djela = vjernostDOKAZIJakov 2,18

Biblija uspoređuje vjeru bez djela s tijelom bez duha (daha). Tijelo bez duha je, naravno, mrtvo (Jk 2,26.). Ta djela ili aktivnosti rezultat su vjere neke osobe. Ona su dokaz nečije vjere. Na primjer, kada se molimo bez vjere, naši zahtje-vi neće donijeti rezultate. Međutim, kada vjerujemo da će Bog odgovoriti na naše molitve, On će nas čuti i odgovoriti na način koji je najbolji za nas.“Dok se grešnikove iskrene, ponizne molitve uzdižu k Božjem prijestolju, Krist miješa s njima postignuća svojeg vlastitog života savršene poslušnosti. Naše molitve pomoću ovog tamjana tada postaju mirisnima.”1 U Bibliji se nalaze brojni primjeri ljudi koji su pokazali vjernost unatoč svemu i izišli kao pobjednici. Jedna takva osoba je Henok koji je “hodio s Bogom” (Post 5,24). Njegova su ga mala djela vjere osposobila za to. “Henok je hodio s Bogom ne u nekom zanosu ili mašti, već u stvarnim dužnostima svakidašnjeg života. … U obitelji i kontaktima s ostalim ljudima, kao suprug i otac, kao prijatelj i građanin, uvijek je bio čvrst, nepokolebljiv sluga Božji.”2

Čak i demoni vjeruju (Jk 2,19). Stoga naša djela pokazuju je li naša vjera istin-ska. Prije nego što će pobijediti Baala na gori Karmelu (1 Kr 18), Ilija je morao naučiti u potpunosti ovisiti o Bogu. Svojim je djelima trebao pokazati kakva je njegova vjera. A poput Ilije, i svi drugi prvaci vjere u Bibliji morali su pokazati tu vrlinu vjere u svojem životu kako bi nadvladali trenutke kušnje.“Idite u vjeri putem koji nam je On pokazao. Naići će kušnje, ali vi samo na-stavite. To će krijepiti vašu vjeru i osposobljavati vas za službu. Zapisi svete povijesti nisu dani samo zato da bismo ih čitali i divili im se, već da u nama potaknu onu istu vjeru koja je nekada živjela u slugama Božjim. Gospodin će isto tako snažno raditi i danas gdje god postoje vjerna srca spremna da posta-nu oruđa Njegove sile.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako vam djelotvorna vjera pomaže da svjedočite za Krista?2. Na koje načine možete poboljšati svoju vjeru kao pojedinci?

Beatrice Akinyi, Ndhiwa, Kenija

Naša djela pokazuju je li naša vjera istinska.

1 Sons and Daughters of God, str. 22.2 Patrijarsi i proroci, str. 62.3 Proroci i kraljevi, str. 119.

Plod Duha | 69


Ulje vjereLOGOSMatej 25,1-13; Luka 16,10; 1. Solunjanima 5,23.24; 2. Timoteju 3,1-5; Hebre-jima 11

U Mateju 25,1-13 Krist iznosi usporedbu o deset djevica kako bi opisao vjeru Božjih ljudi u vrijeme Kristovog povratka. Za drugi Kristov dolazak bit će spremni oni koji su se vjerno pripremili.

Odanost – vjernost bez kolebanja (Matej 25,1-13) Kada uđemo u zajednicu s Kristom, trebali bismo to učiniti s osjećajem oda-nosti i pouzdanja. Te dvije karakteristike neće nam samo pomoći da rastemo u Njemu, već i da imamo dobre odnose s našom obitelji, prijateljima i kolegama na poslu. Ako nismo odani našem nebeskom Ocu i našem Spasitelju, nećemo Ga moći ni obožavati onako kako bismo trebali. Umjesto toga, bit ćemo poput farizeja i književnika koji nisu pokazali potpunu odanost Bogu za kojeg su tvrdili da Mu služe (Mt 15,1-20).

Postojanost – odsutnost kolebljivosti (Luka 16,10; 1. Solunjanima 5,23.24)

Kako je rana Crkva rasla, vjernici su ponekad prodavali nešto od svoje imo-vine, a novac bi podijelili s članovima koji su imali malo ili ništa (Dj 4,32-37). Takvo je ponašanje pokazivalo veliku vjeru u Božje djelo i odražavalo karakter pravih vjernika. S druge strane, karakter Ananije i njegove žene Safi re (Dj 5,1-11) jasno pokazuje kakav je rod Sotona htio usaditi u srca ljudi od samog po-četka svijeta. Često se suočavamo s izborom da li govoriti ili djelovati istinito ili se okrenuti od potreba onih oko nas.Krist želi da pokažemo postojanu vjeru bez kolebljivosti, upravo onakvu vjer-nost kakvo On pokazuje prema nama u sreći i nesreći. Ako nismo vjerni, ne možemo se smatrati dostojnima blagoslova koji su obećani svetima. Vjera čisti naše srce, nadomješta zlo ljubavlju nalik na Kristovu, koja je također dio zdjele ispunjene plodom Svetoga Duha.“Kao Davatelj svih blagoslova, Bog polaže pravo na određeni dio svega što imamo. … Ali ako Mu uskraćujemo ono što je Njegovo, kako možemo zahti-jevati Njegove blagoslove? Ako smo nevjerni upravitelji zemaljskih dobara, kako možemo očekivati od Njega da nam povjeri nebeska dobra? Možda se upravo ovdje krije tajna neuslišanih molitava.”*

Odvažnost – nepokolebljiva odlučnost (Hebrejima 11)U Starom se zavjetu vjera smatrala odgovorom na Božje otkrivenje u ljudskoj povijesti i događajima (Post 15,6; 2 Ljet 20,20; Hab 2,4). Zbog toga su patri-jarsi i proroci imali živu nadu u Boga. Oni su se nepokolebljivo oslanjali na Njegovu volju.


U Novom zavjetu vjera se još uvijek temeljila na Bogu Ocu preko Krista, Nje-govog Sina (Mt 9,22.29; Iv 8,20; Dj 3,16). Čak je i vjera učenika bila rezultat nepokolebljive odlučnosti da traže ono čemu “se nadamo, dokaz za one stvar-nosti kojih ne vidimo” (Heb 11,1).Svima koji u Gospodinu traže spasenje, poručujem: vjera prihvaća dar Božje milosti (Ef 2,8). A upravo vjerom bolje shvaćamo Njegov karakter i postajemo poput Njega. Kao u vrijeme proroka i apostola koji su iskoračili vjerom, i naše je vrijeme obilježeno moralnim i duhovnim propadanjem pa smo i mi pozva-ni da pokažemo vjeru u svojoj borbi s grijehom.

Vjernost – uvjet za spasenje (Ivan 5,24) Muškarci i žene svih životnih dobi kažu da su spašeni. Međutim, prije nego što to kažemo, moramo sami sebe ispitati na temelju Pisma. Hoćemo li položiti is-pit? Slušajući Kristove riječi, primamo sigurnost da tko god vjeruje u Njegove riječi, kao i u Boga Oca, “već je prešao iz smrti u život” (Iv 5,24). Kako se drugi Kristov dolazak bliži, naša se vjera mora dokazati dobrim djeli-ma. Spasenje je samo teorija dok god se ne primijeni u praksi i to djelima koja su postojana, predana i vrijedna povjerenja. To je Pavao objavio Rimljanima: “A sve što ne biva po vjeri, grijeh je.” (Rim 14,23 - Šarić) A u Hebrejima 11,6 stoji: “A bez vjere nemoguće mu je ugoditi, jer onaj koji želi pristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrađuje one koje ga traže.” Istinske vjere nema bez djela vjere; a gdje nema vjere, tamo nema odanosti, sigurnosti ni odlučnosti, već osuda.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako možemo izbjeći nevjernost?2. Koji su uvjeti za vjernost?3. Kako možemo na vjeran način svjedočiti onima koji nisu naše vjere?

Saline Khavetsa, Nairobi, Kenija

Spasenje je samo teorija dok god se ne primijeni u praksi i to djelima koja su postojana, predana i vrijedna povjerenja.

* Isusove usporedbe, str. 92.

Plod Duha | 71

Utorak 16. veljače

Nepokolebljiva vjeraSVJEDOČANSTVOJakov 5,17

“Bog je mogao uporabiti Iliju u ovoj teškoj krizi u povijesti Izraela zbog toga što je bio čovjek jake vjere. …Takva je vjera danas potrebna svijetu – vjera koja će se držati obećanja Riječi Božje i koja neće posustati dok Nebo ne usliša molitvu. Takva nas vjera čvrsto povezuje s Nebom i daje nam snage da se borimo sa silama tame. … I mi da-nas moramo vjerom ostvarivati najviše Božje ciljeve. ‘Ako možeš vjerovati, sve je moguće onome koji vjeruje.’ (Mk 9,23)Vjera je bitni element molitve. … Svoje molbe trebamo iznositi pred Oca s upornom Jakovljevom i Ilijinom vjerom i nepopustljivom ustrajnošću, i tražiti sve što nam je obećao. Slava Njegovog prijestolja je jamstvo da će se Njegova riječ ispuniti.”1

Gornje riječi koje je zapisala Ellen White govore nam o tome koliko je vjera važna. One nam pokazuju da ne možemo samo proučavati o vjeri. Mi mora-mo biti vjerni. Kako bi naša vjera djelovala i postigla rezultate, naš se život mora temeljiti na djelima vjernosti. Takva djela pokazuju našu vjeru. Ona su cement koji našu vjeru i ponašanje drži zajedno. Ako smo vjerni Kristu u ma-lim stvarima, On će učvrstiti našu vjeru kao u onog židovskog uglednika.“Plemić je imao određeni stupanj vjere jer je došao zatražiti najdragocjeniji od svih blagoslova. Ali Isus je za njega imao veći dar. Želio je ne samo iscijeliti di-jete, već službenika i njegov dom učiniti dionicima blagoslova spasenja. … Ne trebamo vjerovati zato što vidimo ili osjećamo da nas Bog čuje. Mi se moramo uzdati u Njegova obećanja. Kada Mu pristupimo u vjeri, svaka molba ulazi u Božje srce. Kada tražimo Njegov blagoslov, trebamo vjerovati da ga primamo. ... Tada trebamo prihvatiti svoje dužnosti, uvjereni da ćemo blagoslov primiti kad nam bude najpotrebniji.”2

ZA RAZMIŠLJANJEDefi nirajte vjeru i vjernost svojim riječima.

Jackline Achieng, Nairobi, Kenija

“Vjera je bitni element molitve.”

1 Proroci i kraljevi, str. 107–108.2 Isusov život, str. 147,149.



Vjera u puniniPRIMJENARimljanima 10,4

Vjera je potrebna za uspostavljanje neraskidive, čvrste veze s Bogom i s dru-gima. Da bismo iskusili vjeru koja proizvodi dobra djela, moramo vjerovati u Boga u dobrim i lošim vremenima. Poput pravog Prijatelja, On želi biti uz nas i u tuzi i veselju. Kako postići takvu vjeru?Slušajte Božju riječ. Biblija je najbolji Vodič kojeg možemo imati. Ako ne slu-šamo Božju riječ, ne možemo iskusiti vjeru u svojem životu.Priznajte Svetoga Duha. Sveti Duh je kao treća Osoba Božanstva nazočan u našem životu. Ako On nije dobrodošao, ne možemo primiti pomoć u svojem svakidašnjem radu. Djelo Svetoga Duha jest da nam pomogne pretočiti vjeru u djela.Ustrajte u istini. Sam Krist je Istina (Iv 14,6). Da bismo razvili vjeru, trebamo Ga prihvatiti kao našeg osobnog Otkupitelja i dopustiti Mu da nas preobrazi svojom istinom. Kada se to dogodi, naša će vjera obilovati djelima vjere.Zahvaljujte Bogu za sve u svojem životu. Blagoslovljeno je srce koje je naučilo zahvaljivati riječju i djelima. Ne možemo u isto vrijeme biti i vjerni i nezahval-ni. Naš nebeski Otac želi da budemo zahvalni za sve što čini za nas.Vjerujte u Krista. Vjera u našeg Spasitelja i vjernost u našem životu usko su povezane. Jedno ne može postojati bez drugoga. Vjera u Krista proizvest će život vjere. A kad učimo živjeti vjerom, naša vjera u Krista će rasti.Slijedeći gornje smjernice, moći ćemo doživjeti vjeru u njezinoj punini, i te nas misli trebaju voditi u životu, osobito u trenucima kušnje.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Osim onoga o čemu smo već raspravljali u današnjoj pouci, kako još mo-

žete biti vjerni?2. Što je rod vjere?

Rose Oguttu, Dagoretti, Nairobi, Kenija

Srce koje je naviklo zahvaljivati riječju i djelima, blagoslovljeno je srce.

Plod Duha | 73


Život ispunjen vjeromRAZUMIJEVANJEHebrejima 11,23-29

Kao srednjoškolac, potpisivao sam svoja pisma riječima: Vaš odani… . Te su riječi bile uobičajen završetak mojih pisama i ništa više. Međutim, kako se moje znanje širilo, počeo sam sve više spoznavati što znači biti vjeran ili odan. Jedna od biblijskih priča koja me najviše uči o vjernosti jest ona o Mojsiju.Levit po rođenju, Mojsijev je život od samog početka bio obilježen vjerom i vjernošću. Bio je rođen u vrijeme kada je na snazi bio faraonov proglas o po-kolju muške novorođenčadi hebrejskih robova. Tijekom tog vremena, hebrej-skim je ženama zasigurno bilo vrlo teško; ali vjera u Boga ojačala je njihova srca i “ne pobojaše se zapovijedi kraljeve” (Heb 11,23 - Šarić). Tako je Mojsije preživio kako bi izveo Božji narod iz ropstva.Vjerom svojih roditelja, Mojsije se rodio – i preživio! Vjerom ga je posvojila faraonova kći. Vjerom je, kada je odrastao, odbio nazvati se sinom faraonove kćeri. Vjerom je odlučio patiti s Božjim narodom umjesto da uživa u kratko-trajnim zadovoljstvima zla. Vjerom je smatrao sramotu podnesenu radi Krista vrednijom od sveg egipatskog blaga. Vjerom je pokušao ono što još nitko prije njega nije i polako ali sigurno izveo izraelski narod u slobodu.Zahvaljujući vjeri i vjernosti, Mojsije je svladao zastrašujuće prepreke. Kako je s nama? Mojsijev život u biti se ne razlikuje se značajno od našeg. Mi se u svojem životu borimo protiv zla na nekoliko područja: u obitelji, dok se ško-lujemo, dok zarađujemo, na poslu itd. Pa čak se i u crkvi katkad borimo sa So-tonom. Nama je potrebna Mojsijeva vjera i vjernost kako bismo mogli prijeći naše Crveno more i nastaviti put prema obećanoj nebeskoj zemlji.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Je li Mojsijeva vjera moguća u naše vrijeme? Ako jest, kako možemo razvi-

ti takvu vjeru? 2. Zašto su neki ljudi koji tvrde da su kršćani nevjerni? Što možete učiniti da

se to ne dogodi i vama?3. Kakav biste stav zauzeli prema nevjernom učitelju, kolegi na poslu ili pa-

storu?

Samson Oguttu, Dagoretti, Nairobi, Kenija

Mojsijev život u biti se ne razlikuje značajno od našeg.


Petak 19. veljače

Koliko je velika moja vjernost?ISTRAŽIVANJEJakov 2,18

ZAKLJUČITEVjernost je dar Svetoga Duha. Međutim, to nije dar o kojem kršćani mogu samo tvrditi da ga imaju. Oni moraju pokazati vjeru svojim postupcima. Kao što smo u prvoj pouci proučavali, “prepoznat ćete ih po njihovim rodovima” (Mt 7,16). Pravi kršćani pokazuju svoju vjeru svojim životom. Lako je biti vjeran kada stvari idu dobro. Lako je imati povjerenje u Gospodina kada nam sve polazi za rukom. Naša se vjera pokazuje tek kada se naizgled sve počne raspadati.

RAZMOTRITE• Zapišite u svoj dnevnik trenutke u životu kada ste sumnjali u Gospodina

i kako vam je On priskočio u pomoć. Usredotočite se na svoje osjećaje i reakcije tijekom svih faza tih iskustava.

• Pripremite pouku za dječju subotnju školu u kojoj ćete objasniti pojam vjer-nosti. Osmislite praktičnu aktivnost koja uči o povjerenju ili vjeri u nekoga (na primjer igra «pad s povjerenjem»* ili hodanje s povezom preko očiju).

• Skladajte pjesmu s motivom vjernosti ili uglazbite jedan od ovotjednih biblijskih redaka. Naučite tu pjesmu članove svojeg subotnjoškolskog ra-zreda ili skupinu djece.

• Porazgovarajte s bliskim prijateljem o situacijama u kojima vaša vjera sla-bi. Razmijenite ideje o tome kako održati vjeru kada sumnjate u Gospod-nji plan.

• Nacrtajte sliku koja prikazuje kako ste pokazali vjeru u Gospodina u teš-kim trenucima. To može biti crtež, slika, kolaž ili fotografi ja.

• Pokušajte logično objasniti neko životno iskustvo, a zatim analizirajte način na koji je Gospodin izveo stvar suprotno logici. Provedite neko vrijeme razmišljajući o svojim reakcijama na taj događaj i ulozi vaše vjere u njemu.

• Pročitajte Knjigu o Jobu. Zabilježite mjesta kada je Jobova vjernost mogla oslabjeti, ali nije. Zabilježite slučajeve kada ste vi bili kušani. Usporedite svoja iskustva i reakcije s Jobovima.

POVEŽITEPut Kristu, poglavlje 6, “Vjera i prihvaćanje”.Max Lucado, Facing Your Giants (Nashville, Tenn.: WORD Publishing Group, 2006.).

Allison Zollman, Fort Oglethorpe, Georgia, SAD

* Jedan igrač stoji u krugu prijatelja i pada unatrag, s povjerenjem da će ga netko dočekati da ne padne na zemlju. Više o tome vidi na http://en.wikipedia.org/wiki/Trust_fall (Prim. prev.)

Plod Duha | 75

Pouka 9

20.–27. veljače

Plod je Duha krotkost

“Blago krotkima, jer će baštiniti zemlju!” (Matej 5,5)


Subota 20. veljače

Što oni misle?UVODLuka 6,43-45

Jedne subote nakon bogoslužja, skupina adventista naišla je na putu kući na policijsku kontrolu u Port-au-Princeu na Haitiju. Kada su se ti adventisti pri-bližili policajcima, jedan policajac je rekao da nema potrebe provjeravati ovu skupinu jer nose pristojnu odjeću i imaju Biblije u rukama. Ovi su adventisti sa zahvalnošću nastavili svojim putem. Kada sam se jednog poslijepodneva vraćala s posla, neka je žena otvorila vra-ta automobila dok je stajala pred semaforom. Nije joj bilo dobro i počela je povraćati. Budući da sam bila blizu, dotrčala sam joj u pomoć. Dok sam se približavala, čula sam kako ljudi govore da je trudna i da nije dovoljno jela tijekom dana. Bila sam iznenađena vidjevši koliko su suputnici u automobilu zahvalni za moju malu pomoć. Tek sam poslije shvatila da sam na sebi imala medicinsku kutu.Kada razmišljam o tih nekoliko sekundi ispred semafora kad je bilo upaljeno crveno svjetlo, da je netko drugi stao kako bi pomogao ovoj ženi, možda bi očekivao hvalu i priznanje. Međutim, meni je dovoljna zahvalnost bila pogled koji mi je uputila osoba kojoj sam pružila pomoć.Što drugi pomisle kada vas vide? Što prepoznaju? Prepoznaju li vas kao osobu koja donosi kršćanski plod ili kao nerodno drvo? Čak i običan čin službe, za koji znate da ćete dobiti malo ili nimalo hvale, pomaže svijetu da u vama vidi plod krotkosti i razlikuje vas od ostalih ljudi. Isus je rekao: “Svako se stablo prepoznaje po svome rodu” (Lk 6,44). Kakav vi rod donosite?Ovotjedna pouka pomoći će nam da bolje razumijemo krotkost i kako je mo-žemo njegovati.

Francia Bissereth, Hyattsville, Maryland, SAD

Tek sam poslije shvatila da sam na sebi imala medicinsku kutu.

Plod Duha | 77


Zauzdana moćLOGOSPostanak 50,15-20; Matej 5,5; 11,29; Rimljanima 12,3; Galaćanima 6,1; Filipljanima 2,1-3

Razumjeti krotkost (Matej 5,5; 11,29)Kada čuje riječ «krotak», većina ljudi odmah u glavi vide kuhani makaron. Jedan moj prijatelj u šali zna reći: “Krotki će naslijediti zemlju… ako se ostali s time slože.” Međutim, grčka riječ za krotkost – praus – označava nešto po-sve drugo. Prvo značenje opisuje ravnotežu između emocionalnih krajnosti. Drugim riječima, «krotkost» bi značila ravnotežu između previše i nedovoljno ljutnje. Kada nam Biblija kaže: “Ako se ljutite, ne griješite!” (Ef 4,26), time ukazuje na činjenicu da postoji pravedan i opravdan oblik ljutnje. Kao kršćani, s pravom se možemo ljutiti na nepravdu u svijetu, no bilo bi pogrešno vruće glave reagirati na osobne uvrede. Prvo značenje «krotkosti» označava, dakle, vladanje svojim osjećajima.Drugo i dublje značenje riječi «krotkost» opisuje kretanje konja ili vola koji se prepušta i prihvaća vlast svojega gospodara. Ovdje se radi o moćnoj životinji koja bi mogla smrviti svojeg vlasnika, ali se umjesto toga pokorava vodstvu, dresuri i volji svojega gospodara. Kada Biblija navodi krotkost kao pokazatelj života ispunjenog Duhom, time pokazuje da kršćanin ima snagu, ali tu snagu podvrgava Božjoj volji.

Ljudska nesklonost prema krotkosti (1. Korinćanima 2,14)Grešna narav podiže svoju ružnu glavu u obliku samovolje. Tjelesna narav ne želi biti ukroćena niti se ikome pokoriti. U Edenskom je vrtu Eva, slušajući zmijin glas, posumnjala u Boga i provela svoju vlastitu volju. Time je odbacila duh krotkosti. Ona se nije pokorila Bogu. Većina nas složila bi se da kao ljudi imamo problema s pokoravanjem. Podrijetlo grijeha pokazuje nam da je Bog čovječanstvu darovao dar krotkosti kako bi ostalo pod Njegovim vodstvom.

Isus kaže: “Budite poput mene” (Matej 11,29)Isus, naš savršeni Uzor, došao je na svijet kako bi nam pokazao put spasenja. Njegov život bio je život potpune predaje i vjere u svojeg nebeskog Oca. Biblija nam kaže da se Isus često molio po cijele noći kako bi primio snagu za vršenje svoje zadaće. Stoga nas poziva da razmislimo o Njegovom jarmu. U Njegovo vrijeme jaram nije bio predmet koji ste mogli kupiti u jeruzalemskom super-marketu, gdje bi jarmovi visjeli na nekom stalku. Umjesto toga, jaram je stolar pravio po mjeri kako bi ga prilagodio životinjama koje su vukle težak teret. Jaram sam po sebi nije teret, već pomagalo koje olakšava nošenje tereta. Stoga Isus u biti govori: “Kad već nosite svoj teret, uzmite moj jaram koji će vam u tome pomoći. I, usput rečeno, moj jaram je lak.” Isus je to izrazio i ovako: “U ovom svijetu ćete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet!”


Isus ne samo da zagovara krotkost, On je utjelovljuje. Spašavajući čovječan-stvo, Njegov je život bio primjer krotke predaje – što je jedini mogući način na koji možemo uspostaviti ispravan odnos s Bogom i iskusiti istinsku radost i sreću bez kraja. Isus je lako mogao uporabiti svoju moć kako bi nadvladao svoje neprijatelje. Međutim, On je tu moć pokorio Božjoj volji. Zavaravamo se ako mislimo da možemo biti istinski sretni izvan domašaja Božje volje. Prava sreća može se naći samo u predaji.“U bezgrešnom stanju čovjek je održavao radosnu vezu s [Bogom]. ... Ali na-kon učinjenog grijeha, svetost mu više nije pričinjavala radost. … Neprepo-rođeno srce i sada se nalazi u takvom stanju. … Kad bi mu i bilo dopušteno doći na Nebo, to mu ne bi činilo nikakvu radost. Duh nesebične ljubavi, koji vlada tamo … ne bi našao odjeka u njegovoj duši. Njegove misli, zanimanja i pobude – sve što pokreće njega, bilo bi strano bezgrešnim nebeskim stanov-nicima.”*Isus nam je primjer takve predaje i poziva nas da Ga slijedimo u krotkosti.

Obećanje krotkima (Postanak 1,28; Psalam 37,11; Matej 5,5; Galaćanima 5,22.23)

Ako ste se ikada zapitali zašto su krotki nasljednici zemlje, niste jedini. U Po-stanku čitamo kako je našim prvim roditeljima Bog zapovjedio da napune ze-mlju i brinu se za nju. Grijeh je sve to promijenio. Međutim, u Starom zavjetu nalazimo obećanje i poziv čovječanstvu da ponovno pokori svoju volju Bogu: “Zemlju će posjedovati krotki, obilje mira oni će uživat.” (Ps 37,11) Isusov život na Zemlji pokazao nam je što je prava krotkost. U Galaćanima je ob-novljeno obećanje da će krotki baštiniti zemlju, tako da sada preko Duha i mi možemo primiti taj rod.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Što vas sprečava da živite krotkim životom?2. Što za krotke kršćane znači da će baštiniti zemlju? Ostvaruje li se to obeća-

nje i sada, ili se odnosi samo na budućnost? Obrazložite svoj odgovor.

Kendall Turcios, Houston, Teksas, SAD

Isus ne samo da zagovara krotkost, On je utjelovljuje.

* Put Kristu, str. 14,15.

Plod Duha | 79


Krotkost: “nepobitan dokaz”SVJEDOČANSTVOIvan 3,1-21; 15,1-6

“Trajna prisutnost krotkosti nepobitan je dokaz da smo mladice Pravog trsa i da donosimo mnogo roda. Ona je dokaz da vjerom gledamo Kralja u Njegovoj ljepoti i postajemo slični Njemu. Gdje postoji krotkost, prirodne sklonosti su pod kontrolom Svetoga Duha. Krotkost nije kukavičluk. Takav je duh Krist pokazivao dok je podnosio rane, uvrede i zlostavljanje. Biti krotak ne zna-či odreći se svojih prava. Biti krotak znači sačuvati samokontrolu kada nas namjerno izazivaju i ne prepustiti se ljutnji ili duhu odmazde. Krotkost neće dopustiti strastima da zavladaju nama.Kada su svećenici i farizeji optužili Krista, on je sačuvao samokontrolu, ali je odlučno zauzeo stav nasuprot njihovim neistinitim optužbama. Rekao im je: ‘Tko će mi od vas dokazati neki grijeh?’ ‘Ako sam krivo rekao, dokaži da je krivo! Ako li sam pravo rekao, zašto me udaraš?’ On je znao da je Njegov stav ispravan. Kada su Pavla i Silu isprebijali i bacili u zatvor bez suđenja ili presude, oni se nisu odrekli svojeg prava da se prema njima postupa kao pre-ma poštenim građanima. Kada je nastao veliki potres i uzdrmali se temelji zatvora, i nakon što su se otvorila vrata, okovi spali sa svakog utamničenika a suci poslali poruku zatvorenicima da mogu otići u miru, Pavao je uputio pri-govor i rekao: ‘Pošto su nas, rimske građane … bez istrage javno išibali i bacili u tamnicu, zar sada da nas tajno otpuste? Nipošto! Već neka sami dođu i neka nas izvedu. … Ovi … dođoše pa im se ispričaše. Nato ih izvedoše i zamoliše da ostave grad.’ Pavao i Sila svojim su postupkom uzveličali Božje ime, a po-sramili vlasti. Božja čast bila je obranjena.”*

ZA RAZMIŠLJANJEMožda se upravo suočavate sa situacijom koja zahtijeva krotkost kakvu je Krist pokazao tijekom svojeg života na Zemlji. Kako biste mogli reagirati da Božja čast bude obranjena i vi se ne odreknete svojih prava, a opet uz pomoć Svetoga Duha zadržite samokontrolu?

Lauren Halstrom, Saginaw, Michigan, SAD

“Krotkost nije kukavičluk.”

* Ellen G. White, Signs of the Times, 22. kolovoza 1895.


Utorak 23. veljače

Krotkost ili slabostDOKAZIMatej 5,5

Krotkost nije znak slabosti. Slabić ne može baštiniti zemlju. Na prvi pogled, biblijski krotki ljudi bili su podložni vlastodršcima i njihove lake mete. Me-đutim, izgled često vara. Krotkost je ukorijenjena u odanosti samom Bogu i u poslušnosti Njemu kao našem Sucu i Kralju.1 Zbog svoje poslušnosti, kršćani podnose neprijateljstvo i nevolje. Krotki ljudi će imati brige, ali će o tomu razgovarati s Bogom i pronaći utjehu i snagu u Njegovoj riječi. Vodit će ih proučavanje Biblije i molitva. Takvi pojedinci će baštiniti zemlju.Prema jednoj od defi nicija, «krotak» znači “zauzdan ili ujarmljen”. Ona ozna-čava pojam snage pod kontrolom. “Kada je konj pripitomljen, uvježban je tako da jahač može sjesti na njegova leđa ili da može vući plug. Pravilan naziv za ovaj proces jest da je životinja ‘ukroćena’ ili slomljena. Ona se pokorava jaha-ču ili jarmu. Životinja sada pokazuje snagu pod kontrolom.”2 Abraham je bio krotak. Da se oslanjao na svoju snagu, ne bi ni pomislio žrtvovati svojeg sina niti bi ostavio svoj dom i krenuo u nepoznato. Job je u nevolji možda imao pitanja i dvojbe, no zbog svoje je krotkosti mogao reći: “Blagoslovljeno ime Jahvino!” (Job 1,21) Da se oslanjao samo na svoju snagu, on bi prokleo Boga i umro na licu mjesta (Job 2,9). Krotkost je navela Ivana Krstitelja da kaže: “On mora rasti, a ja se umanjivati.” (Iv 3,30) Nije li to prava krotkost? Božja snaga je savršena i On će nas osnažiti ako Mu to dopustimo.Petar se obratio kršćanima ovim riječima: “Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kra-ljevsko svećenstvo, sveti puk, narod određen za Božju svojinu, da razglasite slavna djela onoga koji vas je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo.” (1 Pt 2,9) Ljudi poput Abrahama i Petra znali su da su članovi kraljevske obitelji i bili su u stanju radovati se zbog svojeg povlaštenog položaja. Prije su bili u tami, ali kada su se u krotkosti pokorili Božjoj volji, došli su u Božju svjetlost i čeznuli za obećanim kraljevstvom.Stoga, moj prijatelju, budi krotak.

Samuel Pegus, Adelphi, Maryland, SAD

Božja snaga je savršena i On će nas osnažiti ako Mu to dopustimo.

1 God’s Word to Women, “What Is Meekness?” http://www.godswordtowomen.org/Lesson 52.htm (skinuto 4. prosinca 2008.)

2 “What Is Meekness?” http://healtheland.wordpress.com/2007/11/15/what-is-meekness (ski-nuto 4. prosinca 2008.)

Plod Duha | 81


Jedan samoglasnik čini veliku razlikuPRIMJENAFilipljanima 2,3-5; 1. Petrova 3,4

Postoji španjolska izreka koja kaže: “Manso pero no menso” (Krotak, ali ne i budala). Na španjolskom jeziku jedan samoglasnik čini ključnu razliku izme-đu riječi manso i menso. Pa ipak između njih postoji velika. Za mnoge je kr-šćane Isusov dar da budu “krotka i ponizna srca” (Mt 11,29) jedan od najtežih darova koji trebaju prihvatiti i pokazati svojim primjerom. Možda razlog tome nije nevoljkost, već nerazumijevanje pojma krotkosti.Merriam-Websterov rječnik defi nira krotkost kao “nedostatak duha i hrabro-sti: podređen” i “nejak”. Ove defi nicije su negativne. Prema njima se doima da krotki ljudi služe kao tihi otirači po kojima gaze snažni i sposobni. I, ako ćemo iskreno, nitko od nas ne bi se svjesno i dobrovoljno javio za posao otirača.Pa ipak, u 1. Petrovoj 3. Isus kaže da Bog iznimno cijeni krotkost. Stoga je moramo steći. Isusov nam primjer pokazuje da se krotkost ne otkriva samo u poslovima koje obavljamo, već i u načinu na koji ih obavljamo. Naš stav određuje jesmo li krotki ili smo budale. Ako smo krotki, možemo odgovoriti oštro, ali ipak nećemo. To se može postići samo ako slijedimo Isusov primjer krotkosti. Evo nekih načina na koje to možemo postići:Potpuno se predati Bogu (Ivan 5,30). Iako je Isus bio ravnopravna Osoba Bo-žanstva, potpuno se predao Ocu i Svetome Duhu. Kada se suočimo s teškim okolnostima, naša veza s Bogom igra ključnu ulogu u tome kako ćemo se u njima ponašati.Staviti druge ispred sebe (Filipljanima 2,5-7). Radi nas Isus je žrtvovao sve što je bio. Kada vidimo drugoga kako prolazi kroz životne nedaće i možemo mu pomoći, onda to moramo učiniti, čak ako nas dovodi u neugodan položaj.Ponizno hoditi s Bogom (Mihej 6,8). Kada slijedimo uvjete navedene u Mihe-ju 6,8, mi donosimo promjene u život drugih ljudi.Bog želi da budemo strpljivi i ponizni, a ipak uvijek spremni boriti se u dobroj borbi vjere. Prema svjetovnim mjerilima, možemo ispasti budale. Ali Božji Duh koji živi u nama donosi prevagu i čini ključnu razliku.

Gladys S. Kelley, Laurel, Maryland, SAD

Božji Duh koji živi u nama donosi prevagu i čini ključnu razliku.



Pravi mir nalazi se u našoj poniznostiRAZUMIJEVANJEMatej 11,29.30

Često oklijevamo poslušati savjet drugih ljudi. A kad bismo i bili spremni to učiniti, prvo bismo htjeli znati nešto o njihovom iskustvu, prošlosti, onome u što vjeruju i tako dalje. Jer, na kraju krajeva, znaju li oni o čemu pričaju? Jesu li prošli kroz ono kroz što vi sada prolazite? Hoće li vas doista razumjeti?Nama je teško jednostavno povjerovati i slijediti, odbaciti svoje cjeloživotno iskustvo i dopustiti da nas netko drugi vodi u krizi ili nevolji. Zamislite kada bi osoba koja vam daje savjet još rekla: “Čini što ti kažem i ponesi moj teret.” To je malo previše, zar ne? To od vas zahtijeva da se ponizite i iskreno vjerujete da je osoba koja vam daje savjet pouzdana i, što je najvažnije, da joj je stalo do vaše dobrobiti.Isus Krist – naš Spasitelj, Učitelj, Prijatelj i Gospodin – kaže nam u Mateju 11,29: “Uzmite jaram moj na se i učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ćete naći pokoj svojim dušama.” U 30. retku Isus ide dalje i kaže nam da je Njegov teret lak. Pretpostavljam da Isus to dodaje zato što zna naše srce. On zna da će naša prva reakcija biti: “Da uzmem tvoj jaram? Ni u snu! To što nosim na svojim leđima sasvim mi je dosta, i previše!”Isus zna naš “teret” i zna da to nije ništa u usporedbi s Njegovim “teretom” kao Stvoritelja i Skrbnika. On također zna da naš teret postaje lakši kada uzmemo Njegov jaram. Od Njega možemo naučiti naći odmor za svoje duše tako što ćemo biti nježni i ponizni, namjesto samopravedni i kritičari drugih.Pravi mir ne nalazi se u stjecanju imovine, novca ili osobne moći. Dokaz za to možemo vidjeti u životu prosječne holivudske slavne osobe. Svijet nam može uzeti materijalne stvari jednako brzo kao što nam ih daje. Naša gramzljiva narav je samouništavajuća i vodi samo u još veću bol i probleme. Ali Isus nam daje primjer i pokazuje da Božje kraljevstvo možemo baštiniti tek kada se ponizimo.Isus je naš Primjer kako trebamo živjeti. Mir koji nam On daje je dar. Ne možemo ga zaraditi dobrim djelima ili podebljim bankovnim računom. Samo se trebamo poniziti, slaviti Ga i njegovati plod krotkosti po uzoru na našega Gospodina i Spasitelja, Kralja i Prijatelja. Samo ćemo tada naći trajan mir i vječni život.

Andrew Gregory Stoner, Frederick, Maryland, SAD

Pravi mir ne nalazi se u stjecanju imovine, novca ili osobne moći.

Plod Duha | 83

Petak 26. veljače

Krotkost – snažna riječISTRAŽIVANJEFilipljanima 2,5-8

ZAKLJUČITEKrotkost znači puno toga. To znači biti blag i ljubazan. Biti krotak ne zna-či pobijediti u svađi. Biti krotak znači imati manje obramben stav. To znači misliti prvo na druge i služiti onima oko sebe. Biti krotak znači odustati od toga da moram biti u pravu. Biti krotak znači biti svjestan istine da su svi ljudi vrijedni, i tako postupati. Biti krotak znači biti sličan Kristu. Nije ni čudo što je krotkost snažna riječ.

RAZMOTRITE• Molite “Blago onima koji su krotkoga srca” cijeli tjedan i razmislite o tome

kako krotkost može promijeniti vaš život nabolje.• Mjesec dana pohađajte drugu mjesnu crkvu i sprijateljite se s najmanje

troje ljudi.• Tjedan dana nemojte trubiti u sirenu dok vozite. Zapišite promjene koje kod

sebe uočavate u odnosu na druge vozače i u svojim vozačkim navikama.• Tijekom dva mjeseca, svakog tjedna provedite određeno vrijeme sa skupi-

nom ljudi ili s osobom s posebnim potrebama. Stupite s njima u kontakt preko službene organizacije koja traži suradnike. Što ste naučili o krotkosti i kako ona može promijeniti vaš život? To će iskustvo postati sastavni dio vašeg života.

• Svladajte svoju potrebu da uvijek budete u pravu u obiteljskim raspravama. • Tijekom jednoga tjedna vježbajte disciplinu tišine deset minuta dnevno.

Što vam Bog u tim trenucima govori?• Zauzmite se za prava potrebitih i siromašnih u svojoj društvenoj zajednici.

POVEŽITEMisli s gore blagoslova, str. 29–35.Welfare Ministry, str. 81–86.

Sergio Torres, Miami, Florida, SAD


Pouka 10

27. veljače–6. ožujka

Plod je Duha samokontrola

“Naprotiv, ja bijem svoje tijelo i vučem ga kao roba, da sâm ne budem odbačen pošto sam drugima propovijedao.” (1. Korinćanima 9,27)

Plod Duha | 85

Subota 27. veljače

Kristova vlast je vlast nad sobomUVODIzreke 25,28; Galaćanima 5,18.24.25

Izreke 25,28 govore nam o obuzdavanju temperamenta. Zidovi su se podizali kako bi štitili grad od razbojnika. Grad koji nije bio zaštićen bio je izložen napadima. Slično tome, osoba bez samokontrole izlaže se raznim oblicima zla. Samokontrola je moć vladanja sobom i ponašanje sukladno Božjoj volji i Njemu na slavu.

Kušnja, gost moj ljubljeniKoji me drži u svojim rukama dok sam u potraziZa svrhom ovog mog teretaŠto mi na ramenima smeta.Nezadovoljno je to moje “ja” jer ne odolijevamOnomu što zadovoljava moje pohotno biće. Uporno odbijamMisliti o posljedicama svog postojanja. Ja postojimUnutar ovog slabog tijelaKoje me odvelo rijekama grijeha Umotanog u tjelesne želje. Ali sada o otporu sanjam,Za taj san živim.Dok mislima kroz vrijeme putujem, učim lekciju:Moj me um vukao prema izgradnji nečeg vrijednog –SAMOKONTROLI.

Samokontrola se ne stječe samo potiskivanjem požude, već i njezinim obuzda-vanjem. To je očitovanje djela Svetoga Duha u nama. Nedostatak samokontro-le odgovoran je za mnoge današnje probleme. Nedostatak ljubavi prema Bogu i Njegovoj Riječi rezultiraju nedostatkom samokontrole (2 Tim 3,1-4).Kako možemo steći samokontrolu? “Da bismo se mogli razborito ponašati, moramo slijediti Krista kamo nas On vodi.”* Mi učimo vladati sobom dok se predajemo Gospodinu. Biti pod Kristovom vlašću znači svijest da smo Nje-govi. Neka vaša molitva ovoga tjedna bude: “Utvrdi stope moje na stazama svojim da ne zalaze koraci moji.” (Ps 17,5 - DK)

Edinor Lindiwe Donda, Pretorija, Južnoafrička Republika

«Mi učimo vladati sobom dok se predajemo Gospodinu.»

* Sons and Daughters of God, str. 154.



Samokontrola ili samouništenjeDOKAZIFilipljanima 4,8

Sporne su pojedinosti o smrti Aleksandra Velikog. Jedan zapis kaže da se u vrijeme dok je bio obuzet planovima kako poboljšati navodnjavanje Eufrata i dospjeti na obale Perzijskog zaljeva, ozbiljno razbolio prilikom svečanosti u povodu Nearkovog odlaska u Arabiju. Na toj je svečanosti održana i komemo-racija u povodu Heraklove smrti. Tom prigodom Aleksandar je napunio veliki vrč vinom i ispio ga naiskap. Osjetio je veliku mučninu i bol. Međutim, nitko mu nije mogao pomoći i bilo je očito da će umrijeti. Njegovi prijatelji su ga upitali: “Kome ćeš ostaviti kraljevstvo?” On je odgovorio: “Najjačemu.” To su bile njegove posljednje riječi.Prije nego što je umro, Aleksandar je dao svoj prsten Prediki. Taj prsten bio je simbol kraljevskog dostojanstva. U suton 10. ili 11. lipnja 323. g. pr. Kr., nakon 10-dnevne groznice, Aleksandar je umro u Nabukodonozorovoj palači.1 Zvali su ga Veliki, ali on nije bio najveći i u samokontroli. Pokorio je svijet, ali nije mogao i svoju požudu. Ako je ovaj zapis točan, onda je on doslovno propio svoj život.Prema znanstvenim istraživanjima i duhovnom vjerovanju, trajno blagostanje ovisi više o nečijoj sposobnosti da vlada svojim bićem nego o vanjskim doga-đajima i okolnostima. To nipošto nije neko novo gledište, već spoznaja koje se može naći u mnogim kulturama i religijama. “Jednostavna istina da kontrola svijesti određuje kvalitetu života poznata je otkad postoje ljudski zapisi.”2 Kon-trola unutarnjih nagona određuje ishod vanjskih doživljaja.U prvom dijelu 11. poglavlja 2. Samuelove, David namjerno promatra Bat-Še-bu kako se kupa i naređuje da je dovedu k njemu. Kao posljedica nedostatka njegove samokontrole, Bat-Šeba ostaje trudna i David namješta ubojstvo nje-zinog muža kako bi se mogao njome oženiti. To ubojstvo pokazuje daljnji ne-dostatak samokontrole. Suprotno njemu, Josip je pokazao samokontrolu kada mu se ponudila Potifarova žena. Iako je zbog njezine laži Josip dospio u zatvor, konačni ishod njegovog odbijanja bio je spašavanje naroda od gladi i smrti.

Sipiwe Nelani, Cape Town, Južnoafrička Republika

“Kontrola svijesti određuje kvalitetu života.”

1 “Alexander the Great”, http://w3.usf.edu/~hellenic/FrameMakedonia.htm (skinuto 12. pro-sinca 2008.).

2 Mihaly Csíkszentmihályi, Flow: Th e Psychology of Optimal Experience, str. 20.

Plod Duha | 87

Ponedjeljak 1. ožujka

Vladanje samim sobomLOGOS

Suci 13–16; 1 Korinćanima 9,24-27; Filipljanima 4,8; Kološanima 3,1-10; He-brejima 12,1.2; 1. Ivanova 2,15.16

Značenje suzdržljivosti (Psalam 101,3; 1. Korinćanima 9,24-27; Galaćanima 5,23; Filipljanima 3,8.9)

Suzdržljivost, umjerenost ili samokontrola je vještina vladanja svim našim postupcima, mislima, osjećajima, navikama, apetitom, željama i strastima. To znači umiranje sebi i dopuštanje Kristu da preuzme vlast nad svakim aspektom našeg života. Zapazite da ovaj plod opisuje naš odnos prema sebi samima.

Kada steći samokontrolu? (Postanak 37–39; Suci 13-16; Daniel 1; Luka 2,52)

“Karakter djece i mladih vrlo je osjetljiv. Upravo u to doba treba steći navi-ku vladanja sobom. … Navike stečene u prvim godinama života odlučit će, više negoli svi prirodni darovi, hoće li čovjek pobijediti ili biti poražen u bitci života.”1 To je dokazano u životu Isusa, Daniela i njegovih prijatelja i Josipa. Mnogi vam savjetuju da trebate uživati u životu dok ste mladi. A onda, kada ostarite, možete početi živjeti pošteno. To, međutim, ne ide tako. Sjetite se života Samsona, Nerona i Aleksandra Velikog. Bog uči nas da Ga moramo tražiti dok smo još mladi (Prop 11,9.10; 12,1). “Mladi koji radost i sreću nalaze u čitanju Riječi Božje i u molitvi, neprekidno se osvježavaju na Izvoru života. Oni će postići ideal moralnog savršenstva i širinu misli koju drugi ne mogu dokučiti.”2

Um i naš govor (Izreke 4,25.26; Kološanima 3,2.3; 1. Ivanova 2,15.16)“Um je središte tijela. Svi naši postupci … imaju svoj izvor u umu. Um uprav-lja cijelim čovjekom. Um je taj koji štuje Boga i sjedinjuje nas s nebeskim bićima.”3 Ono što govorimo i činimo, dolazi iz uma. Reakcije na podražaje u našem okruženju u pravilu se stvaraju u umu. Ako je naš um usmjeren prema svijetu, postupat ćemo i razmišljati kao svijet. Apostol Petar poziva nas da vladamo svojim umom (1 Pt 1,13). Želimo li razmišljati na određeni način, moramo se usredotočiti na stvari koje su s tim povezane (Izr 4,25.26), jer se gledanjem mijenjamo. Moramo usmjeriti svoj um prema onome što je gore, pohraniti naše blago na Nebu i ne voljeti svijet. Moramo se usredotočiti na Krista (Iz 26,4) i razmišljati na način na koji On razmišlja jer je On naš savr-šeni Primjer. Kada jednom ovladamo svojim umom, bit će nam lakše vladati i govorom. Božja riječ poziva nas da začinimo svoj govor ljubaznošću kako bi drugi bili privučeni Kristu (Kol 4,6; Rim 15,18). Molite se Bogu da bdije nad vašim usnama (Ps 141,3). I zapamtite da naše riječi izražavaju ono o čemu mislimo.


Apetit (Hebrejima 12,1; 1. Korinćanima 6,19.20; 10,31)Naše tijelo je Božji hram. Stoga ne smijemo unositi hranu ili piće koje će ga oskvrnuti. U Hebrejima 12,1 potiče nas se da prikažemo svoja tijela kao žive žrtve Bogu.Ono što jedemo, utječe na naš način razmišljanja. “Nijedan kršćanin neće u sebe unijeti hranu ili piće koje će zamagliti njegova osjetila ili djelovati na živ-čani sustav tako da ga ošteti ili onesposobi. Božji hram se ne smije oskvrnuti. Sposobnosti uma i tijela trebaju biti očuvane kako bi mogle biti uporabljene Bogu na slavu.”4 Sve što činimo trebalo bi biti na slavu Bogu.

Rod (Matej 19,26; Ivan 15,5.16; Galaćanima 5,22-25; Filipljanima 4,13) Na trsu mladice donose rod. Rod i mladice ovise o trsu kako bi uopće mo-gli preživjeti. Krist je rekao da je On Trs, a mi mladice. Ako mi kao mladice ostanemo povezani s Njim, donijet ćemo mnogo roda. Stoga, bez Njega ne možemo donositi plod Duha. Bez Njega ne možemo vladati sobom. Plod Sve-toga Duha može rasti u nama samo u onoj mjeri u kojoj ovisimo o Kristu (Mt 19,26; Fil 4,13).Mladica ne donosi rod radi zadovoljavanja vlastitih potreba, već kako bi služila drugima. Slično tome, mi donosimo plod Svetoga Duha kako bismo drugima mogli biti na blagoslov i voditi ih Kristu. Mi “moramo nadvladati želje tijela i izbjegavati ono što je loše, dok činimo dobro drugima.”5 “Jer ni jedan od nas ne živi samomu sebi, i ni jedan ne umire samomu sebi.” (Rim 14,7 - Šarić)

ZA RAZMIŠLJANJE1. Ograničavate li kada umjerenost samo na pitanja koja se tiču zdravlja?

Kako to možete promijeniti?2. Razmislite o svojim navikama. Koje vaše navike pokazuju da vladate so-

bom? Kako možete razviti bolje navike?

Khwezi Yanga Toni, Cape Town, Južnoafrička Republika

Božja nas riječ poziva da svoj govor začinimo ljubaznošću.

1 Poruka mladima, str. 78.2 Isto, str. 269.3 Mind, Character, and Personality, sv. 1, str. 72.4 Temperance, str. 18.5 Roberto Badenas, “Temperance”, Adventist Review, 26. listopada 1995., str. 19.

Plod Duha | 89

Utorak 2. ožujka

Određivanje budućnostiSVJEDOČANSTVO1. Korinćanima 9,27

“Što učiniti kako bi se zaustavila plima bolesti i kriminala koja vodi našu vrstu u uništenje i smrt? Ugađanje apetitu i strastima jedan je od velikih uzroka zla, tako da prvi i glavni posao reforme mora biti poučavanje i primjena pouka o umjerenosti i samokontroli. Kako bi donio trajnu promjenu društva, odgoj širokih masa mora početi u ranoj dobi. Navike oblikovane u djetinjstvu i mla-dosti, stečeni ukusi i samokontrola, načela usađena još od kolijevke, sve će to gotovo sigurno odrediti budućnost muškarca ili žene. Kriminal i pokvarenost kao posljedica nedostatka samokontrole i slabog morala mogu se spriječiti pravilnim osposobljavanjem mladih. Dobro tjelesno zdravlje mladih jedno je od najznačajnijih pomagala pri usa-vršavanju čistog i plemenitog karaktera jer ih osnažuje u vladanju apetitom i suzdržavanju od samouništavajućeg pretjerivanja. A s druge strane, upravo je navika samokontrole nužna za održavanje zdravlja.”1

“Zidovi samokontrole i samoograničavanja ne smiju se ni u kojem slučaju oslabiti i srušiti. … Oni koji ne pobijede u malim stvarima, neće imati mo-ralne snage oduprijeti se ni u većim kušnjama. Svi koji žele da poštenje bude načelo po kojem će se ravnati u svakidašnjim životnim poslovima, moraju bdjeti kako ne bi žudjeli za ‘srebrom, zlatom ili ruhom’. Dok god su zadovoljni odgovarajućom hranom i odjećom, lako će sačuvati srce i ruke da se ne uprlja-ju pohlepom i nepoštenjem.”2

“Bez sumnje ćete se susresti sa stvarima koje će uznemiriti vaš duh i ozbiljno vas kušati; ali neka vaša snaga vladanja sobom bude u Isusovoj snazi.”3

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koje praktične korake možemo poduzeti kako bismo očuvali prilaze na-

šem umu?2. Koliku štetu je nedostatak samokontrole prouzročio u našem društvu?

Khaka Gomba, Pretorija, Južnoafrička Republika

Oni koji ne pobijede u malim stvarima, neće imati moralne snage oduprijeti se ni u većim kušnjama.

1 Advent Review and Sabbath Herald, 13. prosinca 1881.2 Testimonies for the Church, sv. 4, str. 574.3 Isto, str. 501.


Srijeda 3. ožujka

Kada nitko ne gledaPRIMJENASuci 13–16; 1. Korinćanima 9,24-27; Filipljanima 4,8; Kološanima 3,1-10; He-brejima 12,1.2; 1. Ivanova 1,15.16

Sam/a si u spavaćoj sobi svojih roditelja. Što vidiš na noćnom ormariću? No-vac! Samo što te ne doziva… Uzimaš ga i brzo nestaješ ili odolijevaš kušnji?Odolijevanje kušnji može biti borba, pogotovo kada nema nikoga u blizini. Sam Isus je priznao da je, iako će s vremena na vrijeme naša duša biti spre-mna učiniti ono što je ispravno, naša tjelesna narav poput vjetra koji nas gura natrag (Mk 14,38). U trenutku kušnje, kada mislimo da nas nitko ne gleda, Bog nas vidi. On želi da učimo vladati sobom i obuzdavati svoj temperament čak i kad nas drugi namjerno izazivaju (Rim 12,19-21). On želi da postanemo umjereni u svojoj prehrani i da svoje misli podredimo onome što je sveto i Njemu prihvatljivo. Bog nam je ostavio trag kojim trebamo ići dok razvijamo samokontrolu. Taj trag je jasno označen znakovima. Evo nekoliko njih:Vežite se (1. Solunjanima 5,17). Tako osiguravamo da naše srce bude pričvr-šćeno za Božje prijestolje milosti. To postižemo ustrajnim moljenjem i povje-renjem u Svemogućeg, čija ruka nije prekratka da bi nas spasila. Budemo li u stalnoj zajednici s Njime, Njegove će riječi ostati čvrsto u našim srcima. Tada nas Sveti Duh može osloboditi.Provedite vrijeme u razmišljanju (Filipljanima 4,8). Ako svoj um ispunimo čistim mislima, bit ćemo spremni kad naiđe kušnja. Dok sjemenke dobrih misli klijaju i ukorjenjuju se u našem umu, moći ćemo se oduprijeti svakom napadu koji ugrožava našu samokontrolu. Odupiranje zlu će tada postati stvar načela.Naučite činiti dobro (Izaija 1,17). Pomaganje drugima jedan je od najsigurni-jih izlaza u slučaju nužde, odnosno kada se borimo s kušnjom. Kada se suo-čite s kušnjom, ostanite uz Boga, okrenite se za puni krug i učinite ono što je dobro. Djela ljubaznosti postavit će se kao brana pred kušnjom i usmjeriti vaš pogled na Božju snagu umjesto na vašu slabost.Trči, prijatelju, trči (Jakov 4,7). Bježanje od kušnji nije znak slabosti. To je znak vladanja sobom. Bog kaže da moramo izbjegavati đavla jer bitka nije naša, već Njegova. Kada trčimo, mi priznajemo Njegovu spasonosnu milost i sposob-nost da nas spasi. Trčite i dopustite Mu da se pobrine za vaše strahove.

Nkosazana Uviwe Maxhela, Cape Town, Južnoafrička Republika

Bog nam je ostavio trag kojim trebamo ići dok razvijamo samokontrolu.

Plod Duha | 91

Četvrtak 4. ožujka

Pozor: snaga samokontrole je oslabjela!RAZUMIJEVANJEPsalam 101,3

Mnogi kršćani nisu svjesni opasnosti koja im prijeti od različitih medija. Te-levizija, radio, časopisi i mnoge internetske stranice osmišljeni su tako da za-vladaju našim umom a da mi toga uopće nismo svjesni. “Nijedan podatak koji uđe u vašu podsvijest, ne nailazi na otpor. Taj podsvjesni podatak pohranjen je u vašem umu i s odgodom će potaknuti reakciju koja može utjecati na vaše ponašanje.”1 Takve nam se poruke upućuju u obliku tiskanih riječi, slika ili glasova takvom brzinom da ih nismo ni svjesni. Spoznaja o podacima progra-miranima da utječu na nas na razini podsvijesti, daje dodatno značenje našem današnjem ulomku. Psalmist kao da je u potpunosti razumio da podsvijest može upiti mnoge dojmove kojih mi uopće nismo svjesni.Mediji traže načine kako da nam prikažu stvarnost. Velika većina medija gri-jeh prikazuje na uzbudljive načine. Oni koji rade u različitim medijima kao da se posebno trude kako bi unazadili naše umne i duhovne sposobnosti. U opasnosti smo da vrijednosti grešnog svijeta postupno oblikuju naš način raz-mišljanja, a onda s vremenom i naš način života. Tu se, dakle, odigrava bitka za samokontrolu. Mediji mogu umrtviti i naše zanimanje i sposobnost da raz-mišljamo o Božjoj riječi. Evo što pisac i strastveni čitatelj Nicholas Carr priča o svojem iskustvu: “Internet kao da sjecka moju sposobnost koncentracije i razmišljanja. Moj um je sada naviknut da preuzima podatke na način na koji ih internet nudi: kao brzo kolajuću bujicu čestica.”2

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako vi osobno možete izbjeći prijevaru medija?2. Razmislite o onomu što čitate i gledate, o glazbi koju slušate i uporabi in-

terneta. Kako ovi čimbenici utječu na vašu sposobnost da proučavate Bi-bliju i primjenjujete njezine istine u svojem životu? Što biste trebali promi-jeniti kako biste učinkovitije proučavali Božju riječ i primjenjivali njezina učenja?

3. Zašto Biblija od nas traži da se suzdržimo od svakog oblika zla (1. Solunja-nima 5,22)?

Xhantilomzi Perseverance Mlamleli, East London, Južnoafrička Republika

Mediji traže načine kako da nam prikažu stvarnost.

1 Steven Jacobson, Mind Control in the United States, str. 7.2 Nicholas Carr, “Is Google Making Us Stupid?”, Th e Atlantic, srpanj/kolovoz 2008.,

http://www.theatlantic.com/doc/200807/google (skinuto 12. prosinca 2008.).


Petak 5. ožujka

Zdrav izborISTRAŽIVANJEGalaćanima 5,16-25; Kološanima 3,1-10

ZAKLJUČITESamokontrola je uobičajena pojava kod osobe koja živi umjerenim načinom života. To je lako ako odmalena razvija zdrave navike. Međutim, Božjom mi-lošću svi mi možemo u bilo koje vrijeme početi razvijati tu dobru naviku. Umjerenost nije ono što ne činite. To su sve one dobre stvari koje odlučite činiti. Hranimo li svoje tijelo zdravom hranom, um zdravim proučavanjem, uši i oči Božjim blagoslovima, a slobodno vrijeme ispunjavamo velikodušnim djelima, naš će život donositi plod Svetoga Duha.

RAZMOTRITE• Pronađite novi recept sa zdravim namirnicama i po njemu pripremite

obrok i poslužite ga za subotnji ručak.• Napravite popis stvari koje ste učinili u svoje slobodno vrijeme tijekom

proteklog tjedna. Ocijenite svaku aktivnost po tome koliko je bila zdrava. Napravite popis pozitivnih alternativa. Oživotvorite pozitivne alternative.

• Pronađite prijatelja koji će vam pomoći razvijati neku dobru naviku. Pri-mjerice, zajedno počnite trčati; razmijenite savjete o prehrani, glazbi, knji-gama, kako doprijeti do drugih ljudi, kako kontrolirati gnjev ili se boriti protiv ovisnosti. Obvežite se međusobno da ćete prakticirati tu novu navi-ku tijekom sljedećih 40 dana.

• Zamolite bliskog prijatelja/prijateljicu da navede jednu stvar koju vi re-dovno činite a kojom vrijeđate i sebe i druge. Porazgovarajte o tome na koji način možete promijeniti takvo ponašanje i smislite plan kako ćete to učiniti.

• Pročitajte životopis osobe koja je uspješno pobijedila svoje loše navike.

POVEŽITEPut u bolji život. (Na engleskom je raspoloživo i izvrsno skraćeno izdanje za mlade, Heal the World, Begin With Yourself, uredio Gary Swanson, 1997.).Dr. Ben Carson i Cecil Murphey, Darovite ruke (Hagerstown, Md.: Review and Herald®, 1990.).Rick Warren, Th e Purpose Driven Life: What On Earth Am I Here For? (Grand Rapids, Mich.: Zondervan, 2002.).

Jennifer Morgan, Newfoundland, Kanada

Plod Duha | 93

Pouka 11

6.-13. ožujka

Plod je Duha pravednost

“Blago žednima i gladnima pravednosti, jer će se nasititi.” (Matej 5,6)


Subota 6. ožujka

Lijepi iznutraUVODMatej 23,25-28

U mnogim dijelovima svijeta naglasak se stavlja na samousavršavanje i vanjski izgled. Velik dio te želje za mladošću i ljepotom potiče reklamna industrija, čija poruka očito glasi: “Ako izgledaš dobro, osjećat ćeš se dobro i postići ćeš više u životu.” Sukladno tomu, mnogi ljudi ulažu značajne napore i sredstva u držanje dijeta, kozmetičku kirurgiju, članstvo u fi tness centrima i širokom spektru tehnika samopomoći kako bi uvijek izgledali mladoliko.U listopadu 2008. godine dobrovoljno sam se prijavila na dvotjedno misijsko putovanje na drugom kontinentu. Putovali smo do sveučilišta Aore Adventist Academy na Vanuatuu, gdje smo pomagali u obnavljanju i održavanju nekoli-ko zgrada na kampusu. Pomoć u obnovi vanjskog dijela tih zgrada i vraćanje njihovog prijašnjeg sjaja bilo je nevjerojatno iskustvo. Međutim, naša skupina je smatrala da mi sami imamo više koristi od onih kojima smo pomagali. Na-ravno, bilo je vruće, namučili smo se dok smo ostrugali plijesan i staru boju s vanjskih dijelova zgrada prije nego što ćemo ih ponovno oličiti. Pa ipak, nije nas obogatilo to, već blago koje smo otkrili unutar tih zgrada – duhovno iskrene i ljubazne studente na sveučilištu Aore.U Mateju 23,27 Isus uspoređuje književnike i farizeje s “okrečenim grobovima što se izvana pričinjaju lijepi, a unutra su puni mrtvačkih kostiju i svakog tru-leža”. Drugim riječima, građevine su bile sjajno održavane izvana, ali je unu-trašnjost bila mrtva i u raspadu. Naša pravednost uključuje vanjski i unutarnji život.Pravednost kao plod Duha ne možemo razviti samo vlastitim snagama, sred-stvima i zalaganjem. U najboljem slučaju, naši najbolji napori mogu se us-porediti samo s iskustvima onih koje je Isus tako oštro kritizirao. Tako ćemo postići samo izvanjsko obličje pravednosti.Pravednost je plod Duha koji je lijep i izvana i iznutra. Isus je začetnik te pra-vednosti i tek kada uz pomoć Svetoga Duha budemo njegovali i razvijali Kri-stovu pravednost, naš će život postati blago za našeg Boga – lijepo izvana i iznutra.

Katelyn Reed, Melbourne, Australija

Pravednost uključuje vanjski i unutarnji život.

Plod Duha | 95

Nedjelja 7. ožujka

Pravedan razlogLOGOSMatej 23,25-28; Rimljanima 3,28; 8,1-4; 10,1-3; Galaćanima 3,6; 1. Ivanova 2,3-6; 5,1-3

Primiti vječni život (Marko 10,17-22)Jedno od najvažnijih pitanja koje netko može postaviti glasi: “Što moram činiti da baštinim život vječni?” (Mk 10,17) Bogati je mladi knez, koji je to pitanje postavio Isusu, mislio da već zna odgovor. On je mislio da je njegov brižljivo sastavljen popis dobrih djela koja je već učinio dovoljan za spasenje. A mi či-tamo da je otišao žalostan kada je Isus dodao još jednu stvar tome popisu – da se mora odreći sve svoje imovine.Ali ako se ta priča ne čita ispravno, ona će samo produbiti zagonetku kako mo-žemo baštiniti vječni život. Logično, mi moramo shvatiti da bi bogatom mla-dom knezu još uvijek nedostajalo pravednosti čak i da se odrekao svega što je imao. On bi tada bio na pravom putu upoznavanja Isusa – nadomak onoga oko čega se teolozi svađaju i ograđuju, na putu upoznavanja srži spasenja.Isus je proveo dobre tri godine i nešto više sa svojim učenicima. Ali jesu li Ga oni doista poznavali kada su Ga vojnici silom odveli iz Vrta? Da, oni su Ga pri-znali kao Velikog Učitelja. Jednom prilikom, nakon što je Isus preplašio mno-ge svoje sljedbenike pričom o svojem mučeništvu, Petar je izrazio mišljenje da je Isus Krist, Sin živoga Boga. Koliko je on razumio ono što je izjavio, vidimo u Isusovom komentaru da to nije došlo od čovjeka, već od Boga. Poslije je Pe-tar pribjegao nedopuštenoj uporabi sile kako bi spasio Isusa i onda pobjegao s mjesta Njegovog uhićenja te lažno svjedočio o svojoj vjeri. On je poznavao Isusa dovoljno dobro da bi mu se srce slomilo zbog gubitka prijatelja; ali sve do Pedesetnice on nije istinski poznavao Isusa.

Što poslušnost ima s tim? (1. Ivanova 2,3)“Ako vršimo njegove zapovijedi, po tom znamo da ga poznajemo.” (1. Ivanova 2,3) Velik dio kršćanskog života nije lako uvidjeti. Kao i u slučaju bogatog mladog kneza, kada netko tvrdi da je dobar ili savršen, to obično samo na-glašava njegov nedostatak – ako ništa drugo, otkriva ponos, što je, na kraju krajeva, Luciferov izvorni grijeh. No, znak poznavanja Isusa jest držanje Nje-govih zapovijedi.Ponekad mislim da smo već previše puta objasnili dinamiku poslušnosti, savr-šenosti i pravednosti. Zakonitost našeg spasenja je jasna. Pali smo zbog Ada-movog grijeha i u našoj je naravi da to ponavljamo. Životom poslušnosti do samoga križa, bogočovjek Isus Krist otkupio nas je od posljedica grijeha i to je našem Stvoritelju dalo moralno pravo pred svojim stvorenjima da nas povrati iz stanja neposlušnosti. Mi nismo imali ništa s tim. To je dar našeg Spasitelja koji mi nismo zaslužili. Do zabune dolazi oko pitanja kako se mi na praktičan način izbavljamo iz tog stanja.


U 1. Ivanovoj 5,1 čitamo da “tko god vjeruje da je Isus Krist, rođen je od Boga”. Ovdje je vjerovanje više od pukog intelektualnog pristanka. U 6. retku Ivan spominje vodu i krv. Ovdje se govori o Duhu. To je, naravno, ponovljeni Isu-sov savjet Nikodemu da se mora roditi vodom i Duhom kako bi bio spašen. U 1. Ivanovoj apostol nas podsjeća da voda znači umiranje starom životu. Me-đutim, za Isusa je to bila “krv” – Njegova stvarna smrt – koja ima praktičnu vrijednost za našu preobrazbu. A sve to osnažuje Sveti Duh.Pobjednički ton nalazimo u Ivanovim riječima kada kaže: “Jer sve što je od Boga rođeno pobjeđuje svijet”. “A ovo je sredstvo pobjede koje pobjeđuje svi-jet: naša vjera.” (r. 4)Jakov nam u svojoj poslanici kaže da je vjera bez djela mrtva (Jk 2,17). Ivan nam je pokazao da je vjera dinamika vjerovanja i čin koji dokazuje Božju pra-vednost u našem životu. Bez te dinamike mi nismo spašeni. Bez nje mi poka-zujemo da nikada nismo “vidjeli” Isusa. Bez nje ne možemo početi oponašati našega Gospodina i opravdati povjerenje koje je nam je On ukazao.To možemo reći i na drugačiji način: naša pravednost ne sastoji se u tome koliko smo dobri. Svi smo mi slabi suci svojih vlastitih djela. Mi trebamo če-znuti za tim da imamo Kristov um. To je prilično zahtjevan cilj. Hvala Bogu što imamo silu Svetoga Duha da nadahne i oblikuje ne samo naša djela, već i stanje našeg uma.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Možemo li reći “spašen sam” u sadašnjem vremenu? Kako to još možemo

izraziti?2. Jesmo li spašeni zato što smo poslušni? Ili smo poslušni zato što smo spa-

šeni? Možemo li biti spašeni bez poslušnosti? Obrazložite svoje odgovore.3. Ivan puno polaže na emocionalnu vezu uspostavljenu Isusovim životom i

smrću. Na koji način je to ključno?4. Ako mi imamo obvezu prema Bogu, u čemu ispunjavamo Njegova očeki-

vanja?

Lincoln Steed, Hagerstown, Maryland, SAD

Naša pravednost ne sastoji se u tome koliko smo dobri.

Plod Duha | 97


Ljubav je aktivna SVJEDOČANSTVO1. Ivanova 4,16

“Pravednost je svetost, sličnost Bogu, a ‘Bog je ljubav’ (1 Iv 4,16). To je uskla-đenost s Božjim zakonom, ‘jer su sve zapovijedi tvoje pravedne’ (Ps 119,172), a ljubav je ‘izvršenje Zakona’ (Rim 13,10). Pravednost je ljubav, a ljubav je svjetlo i život Božji. Božja pravednost je utjelovljena u Kristu. Primajući Njega, dobivamo pravednost.Pravednost se ne stječe mučnim naporima ni zamornim radom, darovima ili žr-tvom; ona se besplatno daje svakoj duši koja je gladna i žedna pravednosti.”1

Pravednost je više od puke odsutnosti grijeha u našem životu. Pravednost je Božja ljubav, a to je Njegov karakter i Zakon. Budući da je ljubav aktivna, pravednost je predaja Bogu i dopuštanje Njegovoj ljubavi i dobroti da živi u nama. To je sigurnost da će prilike, mudrost, talenti, sredstva i snaga da prak-tično volimo doći od Boga. To je poslušnost Duhu kada nas potiče i sredstvo preko kojeg Bog može zadovoljiti naše potrebe.Isus voli praktično. On je pomogao svojim umornim prijateljima da ulove ribu i izliječio cijela sela. On se sprijateljio s izopćenicima iz društva i pokazao sućut prema ženi uhvaćenoj u preljubu. On je umro smrću koju smo mi zaslu-žili kako bi nas mogao opravdati svojom pravednošću. A sada On miješa svoju pravednost s našim molitvama i prikazuje ih svojem Ocu.Međutim, On u svojoj ljubavi nije uvijek previše tolerantan niti je uvijek bla-gog glasa. Isus je istjerao mjenjače novca iz kuće svojeg Oca kada nisu pošto-vali Boga i govorio je istinu u ljubavi kada je to bilo teško slušati. Prava ljubav postavlja granice i štiti ljude da ne prelaze te granice kako ne bi povrijedili sami sebe. Ljubav kaže “NE” kada to nije popularno. Ljubav može biti nerazu-mljiva, teška i naporna. Voljeti na ovaj način zahtijeva vjeru, koja je također plod Duha!Isus je naš Primjer i Zamjena za pravednost. Razmišljajmo o Njegovom ži-votu i “kada upoznamo savršenstvo Spasiteljevog karaktera, zaželjet ćemo da se potpuno preobrazimo i obnovimo po ugledu na Njegovu neporočnost. Što više doznajemo o Bogu, to će uzvišeniji biti naš ideal karaktera i usrdnija naša čežnja da odražavamo Božji lik.”2

Kate Hollingsworth, Coldstream, Victoria, Australija

Isus voli praktično.

1 Misli s gore blagoslova, str. 34.2 Isto, str. 35.


Utorak 9. ožujka

Više od vanjštineDOKAZI Matej 23,25-27; Rimljanima 3,28

U Kristovo vrijeme, “slovo i duh legalizma – pravednost vlastitim djelima koja se u novozavjetno vrijeme poistovjećivala sa židovskom religijom, vjerno su odražavali farizejski duh i njihova učenja.” Oni su “zanemarivali činjenicu da je stanje srca važnije od vanjskih djela”.* Oni su vjerovali da će držanjem ne-brojenih zakona koje su sami stvorili postići pravednost te da će si tako osigu-rati mjesto na Nebu.Isus je govorio ljudima što trebaju činiti. Čuvši da saduceji nisu mogli prevariti Isusa svojim pitanjima, farizeji su to odlučili pokušati sami. Isus je odgovorio i na njihova pitanja, a onda ih silno pobio riječima: “Licemjeri jedni, koji čistite vanjštinu čaše i zdjele, dok su unutra pune otimačine i pohlepe.” (Mt 23,25) U Mateju 23 Isus pokazuje ovim crkvenim vođama da je njima važnije da izgle-daju pravedni, iskreni i bogobojazni nego da doista vrše ova djela.Govoreći o ovom predmetu, Rimljanima 3,28 ide korak dalje i kaže da spase-nje dolazi po vjeri u Boga, a ne držanjem Zakona. Također pročitajte Rimlja-nima 3,29.30.U našim crkvama i školama, a ponekad i u našim domovima, odvija se sličan sukob. Još uvijek ima onih koji vjeruju da je ono što čine važnije od onoga što vjeruju i da, ako se izvana ponašaju kao kršćani, iznutra mogu biti kakvi god žele.Međutim, tekstovi koje smo danas pročitali jasno govore da trebamo biti “či-sti” iznutra i da nas nikakva djela, pokazivanje poniznosti i davanje darova, ili pak ponašanje na način na koji mislimo da bi se kršćani trebali ponašati, neće odvesti na Nebo. Nama je potrebna samo vjera i prihvaćanje dara spasenja. Pročitajte Rimljanima 5,16.18.

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Kako biste nevjerniku objasnili Rimljanima 3,28?2. Činiti dobra djela je važno, ali što možemo učiniti da svoju vjeru ne pre-

tvorimo u spasenje djelima?

Larissa Gredig, Warburton, Victoria, Australija

Još uvijek ima onih koji vjeruju da je ono što čine važnije od onoga što vje-ruju.

* Seventh-day Adventist Bible Dictionary , vidi riječ “Pharisees”.

Plod Duha | 99

Srijeda 10. ožujka

Učiniti to na ispravan načinPRIMJENARimljanima 10,3

Kad god bi novi električni uređaj ili neki drugi aparat stigao u našu kuću, moja majka bi bila uznemirena jer smo ih moj otac, braća i ja uvijek pokušavali sastaviti bez čitanja uputa za rukovanje. Ponekad bismo ih uspjeli sastaviti na ispravan način. Tako je to u našoj ljudskoj naravi. I kad je riječ o pravednosti, ljudi imaju svoju povijest pokušaja i pogrešaka. Mnoštvo crkava i denomina-cija na svijetu svjedoči u prilog tome. Mi ostavljamo Božje upute za rukovanje u kutiji i onda se pitamo zašto naš život i crkva ne izgledaju onako kako bi trebali. Kako bismo mi trebali njegovati plod pravednosti? Evo nekoliko ideja iz Božje riječi:Počnite sa sobom. Kada razmišljamo o tome kako učiniti nešto na ispravan način, lako je uzeti nekoga drugoga kao primjer. Ali kao što nagoviješta Matej 23,26, ovdje se uopće ne radi o tome da nešto moramo učiniti na ispravan način izvana, a kamoli o ispravljanju drugih.Prestanite pokušavati. Ovo nije poziv da odustanete, već prepustite stvar Bogu. Mi ne možemo postati pravedni svojom vlastitom snagom. Moramo prepustiti Boga da to učini za nas (Rim 3,28).Budite spremni žrtvovati. Ovdje se ne radi o dobivanju, već o davanju. 1. Iva-nova 2,6 poziva na život po uzoru na Krista, koji se žrtvovao za druge.Ne ustručavajte se zatražiti pomoć. Kada doživimo neuspjeh, ne trebamo se prepustiti očaju. Zatražite pomoć. Potražite odgovore u Bibliji, od Svetoga Duha i ljudi kojima možete vjerovati. Naravno da je za to potrebna poniznost, ali poniznost je možda baš odgovor koji tražite.Unatoč tome što je oženjen više od 25 godina, moj otac još uvijek instalira nove uređaje bez čitanja uputa. A što se tiče moje majke, mislim da je odustala od pokušaja da ga promijeni. Kada napokon shvatimo dvojnost pravednosti – uračunatu i danu – postaje očito zašto su naši vlastiti napori, poput pokušaja mojeg oca, uvijek osuđeni na propast. Plan već postoji. Mi se samo moramo prepustiti vodstvu.

ZA RAZMIŠLJANJE1. U kojim područjima života ne dopuštate Bogu da preuzme kontrolu?2. Zašto uvijek smatramo da znamo najbolje?

Braden Blyde, Adelaide, Južna Australija

Ovdje se ne radi o dobivanju, već o davanju.



Božje kreativno računovodstvoRAZUMIJEVANJERimljanima 6,23

Kreativno računovodstvo vodi brigu o tome da se sredstva raspodjeljuju pre-ma potrebama, čime se razlike niveliraju i dobiva se ujednačeni proračun. Jeste li znali da se Bog koristi kreativnim računovodstvom? Međutim, u Nje-govoj slučaju, On je sredstvima dodao vrijednost.Račun u pitanju uključuje našu pravednost. Kada je grijeh došao na svijet, čovječanstvo je zaslužilo smrt (Rim 6,23). Grijeh je izbacio iz jednadžbe Božju pravdu pa je došlo do manjka. Problem je u tome što osobina Božjeg karaktera i kraljevstva nije samo pravda, već i ljubav. Budući da je Božja ljubav došla u sukob s Njegovom pravednošću, nešto je moralo popustiti. U svojoj milosti i ljubavi On je zavapio: “Kako da te dadem? ... Srce mi je uznemireno.” (Hoš 11,8) Božja ljubav nije se mogla pomiriti s gubitkom čovječanstva. Stoga, da bi mogao riješiti problem grijeha, pribjegao je kreativnom računovodstvu. Isus – utjelovljeni Bog – živio je savršenim životom i umro umjesto nas. Ovim činom On je platio cijenu grijeha, a to je vječna smrt.“Kristova milost i Zakon neodvojivi su. U Isusu su se srele milost i istina, pravednost i mir su se poljubili.”* “Milosni dar Božji jest život vječni u Kristu Isusu, Gospodinu našemu.” (Rim 6,23) Taj dar je namijenjen svakome tko pri-hvati Isusovu smrt za svoje grijehe.Svi mi imamo priliku prihvatiti prirodnu pravdu ili božansku pravdu. U pri-rodnoj pravdi kazna za grijeh se plaća našom vječnom smrću. Božanska prav-da uspjela je Isusovom žrtvom izjednačiti račun. Cijena grijeha bila je i bit će uračunata. Međutim, postoji ograničavajući čimbenik. Ograničenje nije u Bogu (s obzirom na to da je cijena već plaćena), već u čovječanstvu. Učinjeno je sve kako bi se svatko mogao spasiti. Ali nam Bog, da bi doista bio pravedan, dopušta da prihvatimo ili odbacimo Njegov dar.Za našu pravednost je već plaćeno, ali će to biti ovjereno tek kada se raču-ni konačno provjere i potvrde. Naša je pravednost u potpunosti nedovoljna. Samo kada živimo u Isusu i prihvatimo Njegovu pravednost, možemo postati ispravni. Božje kreativno računovodstvo bit će tema za cijelu vječnost.

Desiré Nikolich, Sydney, Australija

Budući da je Božja ljubav došla u sukob s Njegovom pravednošću, nešto je moralo popustiti.

* Selected Messages, knjiga 1, str. 349.

Plod Duha | 101

Petak 12. ožujka

Krist – naša pravednostISTRAŽIVANJERimljanima 3,21-23

ZAKLJUČITEPravednost ne dolazi od poslušnosti Zakonu, već od pokornosti Bogu. Dok je Isus živio na Zemlji, predao je svoj život Bogu i slijedio upute svojeg Oca. Ako želimo živjeti životom pravednosti, i mi moramo učiniti isto. Svakog jutra imamo izbor. Možemo sjediti na prijestolju svojeg srca ili odstupiti i dopusti-ti Isusu da bude naš Gospodar. “Svakog jutra posvećujte se Bogu za taj dan. Iznesite Mu sve svoje planove da Njegova providnost pokaže treba li ih ostva-riti ili odbaciti. I tako ćete, iz dana u dan, svoj život predavati u Božje ruke; tako će se vaš život oblikovati i postajati sve sličniji Kristovu.”*

RAZMOTRITE• Napravite mali plakat na kojem će pisati riječi “Krist je moja pravednost”

ili neka slična izreka ili redak. Objesite ga na mjesto gdje ga svakoga dana možete vidjeti.

• Razdijelite papir na dva stupca. Iznad jednog napišite “Pravednost je:” a iznad drugog “Pravednost nije:” Ponovite ovotjednu pouku. Zatim upišite riječi ili izraze u prvi ili drugi stupac.

• Napišite što znači “poznavati” Isusa.• Otpjevajte ili recitirajte riječi pjesme “U meni neka živi Bog”, broj 255 u

Kršćanskim himnama. Pokušajte napisati četvrtu strofu.• Zamolite nekoliko ljudi da defi niraju što znači biti pravedan, a onda iz

njihovih odgovora sintetizirajte defi niciju.• Razmislite o tome što biste ovoga tjedna mogli učiniti a što bi vam dalo

jasniju sliku Isusa i Njegove pravednosti.

POVEŽITEJoseph Stowell, Simply Jesus and You, str. 23–29.Ellet J. Waggoner, “Th e Lord Our Righteousness”, Christ and His Righteou-sness, str. 58–69.Warren W. Wiersbe, Be Right, str. 112–122.

Renee Coff ee, Gobles, Michigan, SAD

* Put Kristu, str. 73.


Pouka 12

13.–20. ožujka

Plod je Duha istina

“Tražit ćete me i naći me jer ćete me tražiti svim srcem svojim.” (Jeremija 29,13)

Plod Duha | 103

Subota 13. ožujka

Da li učiniti ono što je pravo?UVOD2. Ljetopisa 25,1.2

Dok se William vlakom vozio kući s posla, kroz prozor je promatrao kako te-lefonski stupovi brzo promiču i nestaju iz njegovog vidokruga. Pitao se: “Gdje su nestale moje godine? Osjećam se kao da su prošle tako brzo kao što promi-ču ovi telefonski stupovi. Što će biti sa mnom?”“Čarobnjak William.” Nekad su ga tako svi zvali. Ne tako davno on je diplo-mirao kao jedan od najboljih u svojoj klasi s magisterijem iz ekonomije na Harvardu. Odmah je dobio odlično plaćen posao. Taj nadimak je dobio Na Wall Streetu – dječak genij, fi nancijski čarobnjak. William je živio američki san – imao je odličan posao, krasan dom i divnu ženu. Ali onda su banke po-čele propadati. Njegov posao i poduzeće su bankrotirali. Izgubio je sav novac i skupu kuću koji su on i njegova žena zavoljeli.Ove misli su prolazile Williamovom glavom dok je silazio s vlaka i hodao osta-tak puta prema kući koju će uskoro morati napustiti. Zavapio je: “Oh, Bože! Molim Te, pomozi mi. Bio sam vjeran kršćanin i uvijek si me blagoslivljao i više nego što mi je trebalo. Nisam Ti se neko vrijeme molio, ali Ti znaš moje srce.” Ono što je počelo kao tipični dan u Williamovoj svakidašnjici, postalo je njegova najgora noćna mora. Dok je hodao kroz poznati šumarak, opazio je blindirano vozilo koje se zabilo u brežuljak. Nigdje nije bilo putnika; očito su otišli po pomoć. Na nekoliko koraka od Williama nalazile su se dvije vreće, a na svakoj su bile otisnute ove riječi: 1 milijun dolara.William je razmišljao: Je li to odgovor na moje molitve? Nitko nikada neće saznati da sam ja uzeo te torbe. Mogao bih otplatiti kredit za kuću i izvući se iz dugova. Stajao je tamo neko vrijeme koje mu se činilo kao vječnost, razmi-šljajući što da učini.“Halo, je li to 911? Želim prijaviti nesreću. Pričekat ću ovdje dok ne dođe po-licija.” Kad je William zaklopio svoj mobilni telefon, na um mu je došao redak iz Pisma, koji je ponovio naglas. “I on je učinio ono što je bilo pravo u očima Jahvinim, ali ne iskrenog srca.” (2 Ljet 25,2) Iako je bio bolno kušan da zadrži novac, znao je da kao kršćanin treba učiniti što je pravo. Hoće li će ovoga tjedna plod istine rasti u vašem životu kao što je rastao u Williamovom onoga dana kada su propale banke?

Daniel Smith, Orlando, Florida, SAD

Je li to odgovor na moje molitve? Nitko nikada neće saznati da sam ja uzeo te torbe.


Nedjelja 14. ožujka

Njegujte vjeru kako biste mogli pokazivati rodDOKAZIIvan 8,31.32; Ivan 14,6.16.17; 17,17

Isus je rekao da je On put, istina i život (Iv 14,6). On je također molio Oca da nam pošalje Svetoga Duha, Utješitelja, Duha istine (r 17). Budući da fi zički ne možemo vidjeti Krista ili razgovarati s Njim kao Njegovi učenici, Sveti Duh prebiva u nama i vodi nas u istinu koju je Krist otkrivao dok je bio na Zemlji. Povijest nas je naučila da je poznavanje istine dobro. Međutim, mi moramo primijeniti istinu u svojem životu. Kako to možemo učiniti? U Ivanu 17,17 stoji: “Tvoja je riječ istina.” “Božja riječ je ‘istina’. Pismo nam otkriva karakter Boga i Isusa Krista. Mi postajemo nova bića kada istine iz Božje riječi postanu dijelom našeg života.”*Budući da je Božja riječ istina, a u Njegovoj se Riječi nalazi Deset zapovije-di, možemo zaključiti da se istina otkriva držanjem Zakona. Isus kaže: “Pre-poznat ćete ih po njihovim rodovima.” (Mt 7,16) Rodovi čine karakter neke osobe. Oni su ono što ta osoba čini. Stoga preobrazba našeg karaktera kada živimo po Božjim zakonima pokazuje plod Duha. Taj plod se vidi kada vršimo Božju riječ/zakon. Kristov nas primjer uči kako bismo trebali držati Zakon. Nemojmo biti poput farizeja koji su znali istinu, ali su je pogrešno primijenili. Mi trebamo moliti Svetoga Duha da razumijemo Božju riječ i ispravno je pri-mijenimo u svojem svakidašnjem životu.Ako ustrajemo u Božjoj riječi i budemo držali Njegove zapovijedi, bit ćemo Njegovi učenici, upoznat ćemo istinu i bit ćemo oslobođeni (Iv 8,31.32). Mi moramo primijeniti istinu vršeći Božji zakon. Tada ćemo uživati potpunu du-hovnu slobodu i istinsku sreću što smo u miru s Bogom i s drugima. Posluš-nost Njegovoj riječi oslobađa nas krivnje, osude i boli zato što Isus nadomje-šta prazninu svojim plodom (karakterom) koji se sastoji od ljubavi, radosti, mira, strpljivosti, blagosti, dobrote, vjernosti, krotkosti i samokontrole (Gal 5,22.23). Ovaj plod je Božji dar koji On želi svakome dati. Mi trebamo svakod-nevno razmišljati o Njegovoj riječi, biti poslušni onome što nam otkriva Sveti Duh dok proučavamo te drugima prenijeti istinu koju smo saznali.

ZA RAZMIŠLJANJENa koje praktične načine možemo pokazati istinu onima koji ne znaju za Isusa?

Kimberly A. Hudgens, Orlando, Florida, SAD

Rodovi čine karakter neke osobe. Oni su ono što ta osoba čini.


Plod Duha | 105


Možeš li to podnijeti?LOGOS2. Ljetopisa 25,2; Psalam 51,17; Jeremija 29,13; Ivan 7,16.17; 14,6; 17,3; Hebrejima 5,14

Religija može biti zastrašujuća. Sve religije tvrde da imaju istinu. Mnogi ljudi su zbunjeni i odlučili su ići za bilo kojom istinom koja im se čini ispravnom pa je zbog toga došlo do porasta i popularnosti spiritizma i okultnog. Znanje, običaji i životna iskustva igraju glavnu ulogu u onome za što smatramo da je istina. Koju istinu imamo mi kao kršćani i kako bismo se trebali odnositi prema njoj?

Krist je istina (Ivan 14,6)Najbolji način da spoznamo istinu jest po našem Gospodinu i Spasitelju Isusu Kristu. Toma je to otkrio kada je upitao Isusa kamo ide (Iv 14,5). Isusov od-govor otkrio je nekoliko stvari o Njemu samom. Kako bi Toma saznao kamo ide njegov Gospodar, morao je znati da je Isus put, istina i život (Iv 14,6). Ocu možemo pristupiti jedino po Njegovom Sinu.

Pravi dokaz (Ivan 7,16.17; 2. Ljetopisa 25,2)U cijeloj Bibliji Bog potvrđuje svoje riječi djelima. On je nepristran i pravedan i ne želi da Mu vjerujemo ako ne donesemo odluke utemeljene na spoznaji. Sva čuda koja su učinili Bog i Isus pokazuju da su oni istina. Isus je pokazao tu karakteristiku na Zemlji. Kada je otišao u hram kako bi naučavao tijekom blagdana u Jeruzalemu, ljudi su se pitali odakle Njemu to znanje (Iv 7,14.15). On im je rekao da bi trebali živjeti onako kako ih On uči pa će tada otkriti je li doktrina koju je On naučavao istinita ili lažna (Iv 7,16.17).Zamislite kako bi bilo kada bismo svi mi kršćani živjeli prema Kristovim rije-čima. Tada bi mnogi ljudi bili blagoslovljeni našim životom, a istina bi bila uti-snuta i zapečaćena u njihovim umovima. Čak unatoč tome što imamo istinu kakva je u Bogu, ponekad nas uspava naša duhovna rutina i tradicija. Moguće je poznavati Božju istinu i činiti Njegovu volju nerado. Pročitajte 2. Ljetopisa 25,2. Ovaj redak govori o Judinom kralju Amasji, koji je ispunjavao zakon, ali to nije činio svim srcem. Ako mi želimo, Sveti Duh će omekšati naše željezno srce.

Razmjena (Psalam 51,17; Jeremija 29,13)Kako bi naučili nešto novo, moramo se zauzvrat nečega odreći. Želimo li postati inženjer mehanike, moramo se odreći slobodnog vremena i po-svetiti se studiraju matematike i drugih znanstvenih disciplina. Također trebamo uložiti novac ako želimo studirati na nekom fakultetu. Čega se moramo odreći kako bismo upoznali Krista? Pročitajte Psalam 51,18.19 i Jeremiju 29,13.


Poput bebe (Hebrejima 5,14)Bebe se rađaju bez zubi. Izbor hrane koju mogu jesti polako se širi kako one rastu – prvo mogu uzimati samo tekućinu pa meku hranu, a kada izbiju zubi, tvrdu hranu. U trenutku kada primimo spoznaju o istini, mi smo poput beba. Treba vremena i duhovne zrelosti kako bismo naučili sve što nas Krist želi naučiti. Ponekad moramo čekati da nam narastu duhovni zubi kako bismo mogli jesti tvrdu hranu Božje istine. Kako sazrijevamo, tako postajemo spo-sobni razaznati istinu i razlikovati dobro od zla (Heb 5,14). Pavao nas poziva da propovijedamo istinu ljudima oko nas tako da ih ne bombardiramo duhov-nim stvarima koje oni još uvijek ne mogu shvatiti.

Vječni život (Luka 4,18; Ivan 17,3)Kad je naš Spasitelj došao na Zemlju kako bi postao čovjek, On je posvetio svoj život ispunjenju svoje zadaće – liječenju bolesnih i ljudima slomljena srca te propovijedanju Evanđelja (Lk 4,18). Ali prije svega On je došao da svoj život dade za svakoga kako bismo svi mi mogli vječno živjeti s Njim. Isus je otkrio istinu o vječnom životu kada je pogledao u nebo i izgovorio sljedeće riječi: “A ovo je vječni život: spoznati tebe, jedino pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista.” (Iv 17,3) Vječni život sastoji se u poznavanju istine o Ocu po Njegovom Sinu Isusu Kristu, koji je Put.

ZA RAZMIŠLJANJE1. Kako se vaš život promijenio nakon što ste otkrili istinu kakva je u Kri-

stu?2. Koje je druge stvari Isus rekao ili učinio kako bi pokazao da poznaje isti-

nu?

Jason Gibson, Orlando, Florida, SAD

Ponekad moramo čekati da nam narastu duhovni zubi kako bismo mogli jesti tvrdu hranu Božje istine.

Plod Duha | 107

Utorak 16. ožujka

“Istina koja mijenja”SVJEDOČANSTVOIvan 16,13.14; 1. Korinćanima 2,10.11

Kada dopustimo Svetome Duhu da nas vodi, istina će nam biti otkrivena. Ovo smo iskustvo u svojem životu doživjeli ja i moja žena.Dok sam odrastao u adventističkom domu, proučavanje Biblije i poznavanje crkvenih doktrina bilo je obvezatno. Ovi su zahtjevi bili postavljani više iz obveze nego iz želje koja je proizlazila iz srca. Posljedica je bila da sam otišao iz crkve kada sam odrastao. Međutim, u dobi od 25 godina, prihvatio sam Krista kao mojega Gospodina i Spasitelja. Nedugo nakon toga, netko mi je kupio Bibliju na CD-ima. Rijetko sam propustio koji dan a da ih ne poslušam. Tek nakon slušanja Božje riječi sa željom koja je dolazila iz srca, dogodila se preobrazba u mojem životu.Moja je žena odrasla u katoličkom domu. Kad joj je bilo dvadeset godina, okolnosti su je natjerale da potraži Gospodina izvan granica te denominacije. Tako je počela čitati Bibliju. Osjećajući da u njezinoj crkvi nešto nedostaje, po-čela je odlaziti u Pentekostalnu crkvu. Nakon tri godine odlaženja u tu crkvu, još uvijek je osjećala kako nešto nedostaje. Tako se počela moliti Bogu da joj pomogne u potrazi. Nedugo nakon toga čula je adventističku vijest. Tri mje-seca je proučavala sama uz pomoć Svetoga Duha. Istina za kojom je čeznula napokon joj se otkrila.Nijedno od nas dvoje nije imalo službene sate proučavanja Biblije. Mi smo se oslonili na Svetoga Duha da nas vodi u sve istine.“Bog želi da se Njegov narod već u ovom životu stalno sve više upoznaje s isti-nama Njegove Riječi. Postoji samo jedan način da se stekne to znanje. Božju riječ možemo razumjeti jedino kad nas prosvijetli isti Duh preko kojega je Riječ bila dana. ‘Tako nitko ne zna Božjih tajna, osim Božjega Duha … jer Duh sve ispituje, čak i dubine Božje.” (1 Kor 2,10.11) Spasitelj je svojim sljed-benicima obećao: ‘A kada dođe on, Duh istine, uvest će vas u svu istinu … jer će uzeti od onog što je moje i to objaviti vama.’ (Iv 16,13.14)”*

ZA RAZMIŠLJANJE1. Koju vam je veliku istinu o vama samima otkrio Duh?2. Postoji li nešto što trebate promijeniti? Kako to možete učiniti?

Neville and Keisher Peter, Orlando, Florida, SAD

Nijedno od nas dvoje nije imalo službene sate proučavanja Biblije. Mi smo se oslonili na Svetoga Duha da nas vodi u sve istine.

* Put Kristu, str. 117.


Srijeda 17. ožujka

Krist u nama, vjerni i istinitiPRIMJENAPsalam 15,1.2; 119,11; 3. Ivanova 4; Otkrivenje 19,11; 22,6.7

Da bismo bili slični Kristu, moramo tražiti istinu, slušati je i vjerovati u nje-zinu moć. Biblija je istina. Stoljećima je Riječ dokazivala neistinitost mnogih njezinih kritičara, dok su se proročka Pisma ispunila i ispunjavaju se čak i u naše vrijeme.U Ivanu 1 stoji kako je u početku Riječ bila u Boga i Riječ je bila Bog, i “Riječ tijelom postala i nastanila se među nama” (Iv 1,14). Božji Sveti Duh je zasjenio djevicu i dao snagu riječi proroku Izaiji (vidi Iz 7,14 i Mt 1,18-23). Tako je Isus, čija je majka bila od ljudskog tijela i čiji je Otac Bog, pokazivao karakteristike Riječi svojega Oca. Ivan naziva Isusa Vjernim i Istinitim. Mnogi kršćani su to otkrili u svojem osobnom iskustvu. I Biblija ima iste karakteristike. Poput Božje riječi, Biblije, Isus je vjeran i istinit (Otk 3,14; 19,11; 21,5; 22,6).Budući da smo Božja djeca, i mi bismo trebali biti vjerni i istiniti (1 Iv 3,1-3.18.19). Evo načina na koje možemo pokazati karakteristike našega Oca i slaviti Ga u duhu i istini.Priznajte. Jakov 5,16 kaže nam da trebamo priznavati svoje grijehe jedan dru-gome i moliti se jedan za drugoga. Dobro je imati prijatelje od povjerenja s kojima to možemo činiti. Međutim, postoje neki ljudi kojima ne možemo vje-rovati i neki grijesi za koje bi bilo mudro da ih priznamo samo Bogu. On nam je uvijek spreman oprostiti, očistiti nas od grijeha i pomoći nam da više ne griješimo. Pročitajte Psalam 32,5 i 1. Ivanovu 1,9.Prihvatite Božji oprost. On je vjeran i pravedan da nam oprosti naše grijehe, a Sveti Duh ima moć da nas očisti od svake nepravednosti (1 Iv 1,9).Govorite istinu. Kada god smo u kušnji da izgovorimo laž (bez obzira koliko malu), sjetimo se tko je naš Otac i tada odlučimo reći istinu. Bog će učiniti ostalo ako Mu vjerujemo. Pročitajte Kološanima 3,8.9 i Otkrivenje 22,14.15.

ZA RAZMIŠLJANJEKrist je tražio Očevu istinu u Starom zavjetu. On je vjerovao i pokoravao se toj istini svakog trenutka svakoga dana. Kako i mi možemo učiniti to isto?

Stacey-Ann Montañez, Orlando, Florida, SAD

Kada god smo u kušnji da izgovorimo laž… sjetimo se tko je naš Otac.

Plod Duha | 109


Jesi li tajni kršćanin?RAZUMIJEVANJEIvan 17,3

Jeste li se ikada zatekli da izgovarate takozvanu “bijelu laž”? Možda ste poku-šavali ostaviti dobar dojam ili izbjeći kaznu. A što je s onim dragim prijateljem ili rođakom koji stalno izmišlja laži kako bi sačuvao svoj lažni sjaj? Kako je razočaravajuće i bolno kada svakodnevno razotkrivamo laž za laži. To je bolno zato što laž ima moć da upropasti odnose. To je razočaravajuće zato što otkri-va duhovno stanje te osobe.Dok razmišljam o riječi “istina”, shvaćam kako od poznavanja istine nema ko-risti ako se ta istina osobno ne primijeni. U Edenskom vrtu Bog je prvom paru rekao istinu o kušanju zabranjenog ploda. Međutim, oni su odlučili vjerovati Sotoninim lažima, a posljedice su nam poznate – bol, uništenje i smrt koji će postojati do kraja vremena.U svojoj mudrosti i ljubavi prema nama, Bog je smislio način kako da prenosi istinu s naraštaja na naraštaj. Kao kršćani koji se pripremaju za vječnost, pri-mjenjivanje istine u našem svakidašnjem životu jednako je važno kao i pozna-vanje istine. Da bismo to mogli činiti, moramo imati Isusa u svojem srcu. On će nam dati sposobnost da se ponašamo u skladu s istinom koju poznajemo. “Upoznat ćete istinu, a istina će vas osloboditi.” (Iv 8,32) “Tko god se ne želi predati Bogu … nije svoj gospodar. … Nije mu dopušteno da sagleda ljepotu istine, jer je njegov um pod vlašću Sotone.”* Koliko je onda važno da usposta-vimo i održavamo osobnu vezu s Bogom koja uključuje potpunu, svakodnev-nu predanost Njemu. Tada će naš hod, govor, način odijevanja i svaka stanica našeg bića odsjajivati Krista.Isus je svojim učenicima rekao: “Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja u njemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne možete ništa učiniti.” (Iv 15,5) Kada od Boga budemo dobivali hranu neprestano i neometano, požet ćemo puni urod istine.

ZA RAZMIŠLJANJE 1. Kako možete nekome pomoći da svoju pozornost usmjeri na upoznavanje

Boga?2. Na koji način može naš materijalno izobilan način života prouzročiti du-

hovno siromaštvo?

Kathleen Nelson, Altamonte Springs, Florida, SAD

Nema koristi od poznavanja istine ako se ta istina osobno ne primijeni.



Petak 19. ožujka

“Istina ima dva značenja”ISTRAŽIVANJEIzreke 11,3

ZAKLJUČITEBez obzira na to kako defi niramo istinu, sve se svodi na jedno – nepostojanje laži. Mi se suočavamo s istinom svakoga dana u životu kad se pitamo: Da li da ja-vim na posao da sam bolestan kako bih mogao otići na veliku rasprodaju u trgo-vačkom centru? Da li da kažem svojem profesoru da kasnim zato što sam zapeo u prometnoj gužvi, premda sam zapravo zaspao? Da li da kažem osiguravajućem društvu da je nepoznati vozač udario svojim vozilom u stražnji dio mojeg auto-mobila i zatim pobjegao, premda sam zapravo naletio na kantu za smeće?Kao što ne postoje veliki ili mali grijesi, tako ne postoje “bijele laži”, “male laži” ili “samo sam malo pretjerao”. Grijeh je grijeh. Poštenje je poštenje. To se isto odnosi i na Božju riječ. Cjelokupna Božja riječ je istina. Mi ne možemo birati u što ćemo vjerovati. Kršćani se moraju poznati po svojem poštenju – po živo-tu u skladu s istinom i istinitim predstavljanjem Isusa u svojem svakidašnjem životu.

RAZMOTRITE• Usporedite pravi cvijet s umjetnim cvijetom. Po čemu se razlikuje pravi

cvijet i koje su njegove prednosti u odnosu na umjetni cvijet? Usporedite to s poštenim i nepoštenim ljudima. Kojeg biste htjeli za prijatelja? Zašto?

• Zajedno sa svojim prijateljima izmislite igru u kojoj ćete naizmjence pri-čati priče u kojima se izmjenjuje istina i mašta. Neka slušatelji pokušaju zaključiti što je istina promatrajući vaš govor tijela, izraze lice i ton glasa. Što ste naučili?

• Pošaljite e-mail ili poruku nekim svojim prijateljima s ovim pitanjima: Što po tvojem mišljenju znači “poštenje”? Kako se to odnosi na tebe? Zašto bi želio da tvoj najbolji prijatelj bude pošten?

• Osvrnite se na prošli tjedan i postavite si sljedeća pitanja: Jesam li uvijek bio u potpunosti pošten? Zašto jesam? Zašto nisam? Zašto vam je u tome potrebna Isusova pomoć?

• Pretražite na internetu riječ “poštenje”. Koliko ste rezultata pronašli? Što ste naučili iz onog što ste pročitali?

• Pogledajte DVD s nekom biblijskom pričom; zatim je pročitajte u nekoj knjizi, a onda u Bibliji. Što je bliže biblijskoj istini – knjiga ili DVD?

POVEŽITEMind, Character, and Personality, sv. 2, str. 437,438. Henry and Richard Blackaby, Spiritual Leadership, str. 104–107.

Barbara Manspeaker, Luray, Virginia, SAD

Plod Duha | 111

Pouka 13

20.–27. ožujka

Plod Duha: srž kršćanskog karaktera

“Njima je Bog htio saopćiti kako je bogata slava ove Tajna među poganima koja glasi: Krist, nada slave, jest među vama.” (Kološanima 1,27)


Subota 20. ožujka

Četrdeset pet sekundi može odrediti vašu sudbinuUVODMatej 7,18-20; Efežanima 6,6

Dramatičnom pobjedom koja je uslijedila nakon niza poraza u državnim fi nali-ma, trener Cleveland Stroud i momčad Rockdale County High School’s Bulldo-gs okrunili su uspješnu prvenstvenu košarkašku sezonu u Georgiji 1987. godine. Pa ipak nema zapisa o njihovom trofeju, zato što su službenici škole izvijestili vlasti da je neregistrirani igrač igrao za njihovu momčad 45 sekundi na prvoj utakmici u sezoni. “Mi u tom trenutku nismo znali da je neregistriran”, ispričao je Stroud. “Neki ljudi su rekli da smo trebali šutjeti o tome, da je to bilo samo 45 sekundi i da njegovo igranje nije bilo presudno. Ali trebate učiniti ono što je po-šteno i postupiti po pravilima. Rekao sam svojoj momčadi da ljudi zaboravljaju rezultate košarkaških utakmica, ali nikada ne zaboravljaju kakav ste čovjek.”1

Mnogi od nas glume ljubaznost kako bi sakrili svoje pravo lice, ali naš karak-ter otkriva se onime što radimo kada mislimo da nas nitko ne gleda. Glavni razlog što ljudi ne vjeruju u Boga jest što Ga mnogi kršćani priznaju svojim usnama, ali Ga niječu životom.Nada, međutim, nije izgubljena. Ako Sveti Duh bude prebivao u nama, steći ćemo novi karakter (2 Kor 5,17) i bit ćemo nacijepljeni na Krista (Iv 15,5). Tijekom ovog tromjesečja proučavali smo srž kršćanskog karaktera: ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaznost, dobrotu, vjernost, krotkost, samokontrolu, pravednost i poštenje. Ove nebeske vrline, iako ne daju ploda svjesnim napo-rom s naše strane, sazrijevaju kada ne odustanemo od činjenja onoga što je pravo, bez obzira na to radi li se o vraćanju viška novca koji nam je zabunom uzvratila blagajnica ili o nepristajanju na činjenje zla.Svidjelo se to nama ili ne, mi smo u središtu pozornosti. Ljudi nas poznaju po našim duhovnim rodovima (Mt 7,20). “Kad se kršćani loše ponašaju, zlo postupaju ili se ne trude dovoljno da postanu bolji, čine kršćanstvo manje privlačnim za ostale ljude.”2

Posijete li naviku, požet ćete karakter; posijete li karakter, požet ćete sudbinu. Ljudi nikada ne zaboravljaju kakvi ste. Onda, što ćete učiniti? Imate samo ne-koliko sekundi da nešto učinite – točnije 45.

Kimberley Cadogan, St. Philip, Barbados

Svidjelo se to nama ili ne, mi smo u središtu pozornosti.

1 William Schmidt, “For Town and Team, Honor Is Its Own Reward”, New York Times, http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE4D8123FF936A15756C0A961948260 (skinuto 5. listopada 2008.).

2 C. S. Lewis, Kršćanstvo, str. 165.

Plod Duha | 113

Nedjelja 21. ožujka

Obnoviti Njegov karakter: plod DuhaLOGOSMatej 6,33; Ivan 15,8; Rimljanima 3,20-26; 14,17; 1. Timoteju 6,11; 1. Ivanova 2,15

Uništen karakterBaš kada je mladi par počeo uživati što su stvoreni na Božju sliku, skratili su si život kušajući zabranjeni plod. Kušajući plod spoznaje dobra i zla, Adam i Eva su izgubili Božji karakter. Neposlušnost ne samo da je okaljala njihov čisti karakter, već je uzrokovala da su izgubili svoj dom, samopoštovanje i želju da komuniciraju sa svojim Stvoriteljem. Međutim, Bog ih nije stavio izvan dosega svojeg oprosta. On ih je otišao potražiti želeći obnoviti u njima svoj karakter i želju za vječnom zajednicom s Njim.Duh neposlušnosti koji odbacuje Božju pravednost i udaljava nas od Njego-ve nazočnosti, mora se zamijeniti plodom Duha. To je jedina mogućnost da obnovimo Njegov karakter u sebi i slijedimo Njegovu volju. Isusova žrtva na križu sve to omogućuje.

Obnova (Rimljanima 5,19-21)Božji karakter u nama se obnavlja djelovanjem Svetoga Duha kojega dobiva-mo zahvaljujući Kristovoj žrtvi pomirenja. Svatko tko posjeduje Božji karakter novo je stvorenje koje vodi Sveti Duh (Iv 3,3-7). Mislima i djelima sada uprav-lja Duh. Promijenjena osoba nije samo druga osoba, već je mirna, radosna, ljubazna, strpljiva, vjerna, krotka, vlada sobom i istinoljubiva.“Dođite da vidite čovjeka koji mi reče sve što sam učinila! Da on nije Mesija?” (Iv 4,29). “Stara” žena je uvijek izbjegavala suseljane, ali im je hrabra “nova” žena prišla s viješću koja će im promijeniti život. To nije bilo karakteristično za “staru” ženu iz dva razloga. Ona nije voljela susrete sa seljanima – pogotovo s onima koji su znali za njezinu prošlost. A ona je imala vijest o Isusu čak i za one koji su je prezirali.Dakle, ona je postala nova osoba s novim ciljem u životu. Biblija ne kaže koli-ko je ljudi došlo vidjeti Isusa kao rezultat poziva te žene, ali je očito da je njezin prvi pokušaj evangeliziranja bio uspješan. Možda je Isus odbio jelo zato što je bio obradovan ovim uspjehom (Iv 4,30-34). On je bio sretan zbog njezine pro-mjene; radovao se dok je promatrao kako je nazočnost Svetoga Duha mijenja. “Žena Samarijanka, koja je razgovarala s Isusom kod Jakovljevog zdenca … nije gubila vrijeme u objavljivanju vijesti o Spasitelju. U usporedbi s Kristovim učenicima, ova se žena pokazala kao uspješnija misionarka.”1

Novo stvorenje (2. Korinćanima 5,17)Onaj tko odražava Krista, promijenjen je Svetim Duhom. Takva je osoba iza-brala pravednost, a ne ono što je od ovoga svijeta (1 Iv 2,15). Da bi netko posje-dovao karakter sličan Kristovom, mora biti potpuno predan Svetome Duhu.


Leptiri prolaze kroz četiri razvojne faze, a izgled leptira dobivaju tek u četvrtoj fazi. Odrasli leptir liježe jajašca. Jajašce se raspukne i iz njega se izlegne gu-sjenica. Gusjenica se umota u larvu ili kukuljicu i iz nje izlazi konačno leptir. Nije čudno što će gusjenica postati leptir. Međutim, bilo bi čudno kada bi se gusjenica ponašala poput leptira. I tako, jednog vedrog jutra, ovaj novi stvor odlijeće u sunčano nebo, u potpunosti nesvjestan znanstvenog procesa ili pro-mjena kroz koje je prolazio. Plod Duha je novi stvor (leptir), a ne proces. Slič-no tome, kada se silom Svetoga Duha dogodi čudo preobrazbe, mi postajemo slični Kristu sa željom da se vinemo u krasotu Njegove pravednosti. Na taj način možemo biti Njegovi svjedoci kod kuće, u školi i na poslu. Preobražena osoba uvijek je spremna svjedočiti o obnavljajućoj snazi Svetoga Duha i odati priznanje Božjoj milosti.

Jeste li spremni za promjenu? (Rimljanima 12,1.2)Dok je Pavao boravio u Korintu, njegov um i misli zaokupljao je Rim. On je žarko želio vidjeti kako Kristovo Evanđelje osvaja taj grad u koji su bile uprte oči gotovo cijeloga svijeta. Koliko se morao radovati u Korintu kada je vidio da su “korintski vjernici, nekad tako skloni da izgube iz vida svoj uzvišeni poziv u Kristu, izgradili jak kršćanski karakter. Njihove riječi i djela otkrili su preobražavajuću silu Božje milosti, i u tom središtu poganstva i praznovjerja oni su bili snaga za dobro.”2 Što otkrivaju vaše riječi i djela? Je li to snaga za dobro?

ZA RAZMIŠLJANJE1. Mogu li oni koji nisu doživjeli preobrazbu Svetim Duhom učinkovito svje-

dočiti za Boga? Zašto?2. Temeljem pouke za ovo tromjesečje, kako je moguće biti sličan Kristu? 3. Koje vas stvari sprečavaju da se potpuno predate sili Svetoga Duha?

George McCallum, St. Philip, Barbados

Očito je da je njezin prvi pokušaj evangeliziranja bio uspješan.

1 Put u bolji život, str. 53.2 Djela apostola, str. 275.

Plod Duha | 115


“Volite” svoje rodoveSVJEDOČANSTVO Matej 22,9

Ellen White ističe: “Gdje god postoji zajednica s Kristom, tamo je i ljubav. Koje god druge rodove mi donosili, ako nemamo ljubavi, oni ne donose ništa. Ljubav prema Bogu i našim bližnjima okosnica je naše vjere. Nitko ne može voljeti Krista i ne voljeti Njegovu djecu. Kada smo ujedinjeni u Kristu, imamo Kristov um. Čistoća i ljubav odražavaju se u karakteru, krotkost i istina uprav-ljaju životom. Čak se i izraz lica mijenja. Kada Krist prebiva u duši, vidi se preobražavajuća sila, a vanjština svjedoči o unutarnjem miru i radosti.”1

“Karakter se provjerava u malim djelima. Spontana djela svakodnevnog živo-ta, obavljena u duhu samoodricanja i voljna srca, Bog promatra sa zadovolj-stvom. Mi ne smijemo živjeti samo za sebe, već i za druge. Samo ako zabora-vimo na sebe i ako smo uvijek ljubazni i spremni da pomognemo drugima, naš život može biti blagoslovljen. Mali znakovi pažnje i uobičajene ljubaznosti mogu doprinijeti životnoj sreći.”2 U Galaćanima 5,22,23 Pavao govori o “plodu Duha” koji ćemo donositi ako budemo vođeni Duhom. Jednostavna analiza ovog teksta pokazuje da je kom-binacija tih plodova ljubav, srž Božjeg karaktera. Pročitajte 1. Ivanovu 4,7-19. U knjizi Odgoj nalazimo ovu snažnu izjavu: “Svijetu nisu toliko potrebni ljudi blistava uma koliko ljudi plemenita karaktera. … Izgradnja karaktera je naj-važnije djelo koje je ikada bilo povjereno ljudskim bićima.”3 “Naš Gospodin Isus Krist došao je na ovaj svijet kao neumorni sluga ljudskim potrebama.”4

ZA RAZMIŠLJANJEKako se Krist može roditi u vašem srcu?

Lisa Th orne, St. Philip, Barbados

“Mali znakovi pažnje i uobičajene ljubaznosti mogu doprinijeti životnoj sreći.”

1 Selected Messages, knjiga 1, str. 337.2 Patrijarsi i proroci, str. 145.3 Odgoj, str. 203.4 Put u bolji život, str. 7.


Utorak 23. ožujka

Nerodne voćkeDOKAZI Ivan 15,1-5

Jedna od najljepših stvari u tropskim predjelima je obilje voća. Svi mi znamo da puno voća ima tamo gdje ima puno stabala voća; postoji samo jedna stvar koja je ljepša od kupovanja svježeg voća na tržnici – ubiranje svježeg voća s drveća.Kako su bili blagoslovljeni naši praroditelji Adam i Eva u Edenskom vrtu, gdje je bilo obilje voća i stabala voća njima nadohvat ruke (Post 1,29; 2,16)! U tom Vrtu nije bilo nerodnog stabla. Božji ideal bio je da svako stablo donosi plod. Međutim, grijeh je donio neplodnost. U nekim kulturama ratar ili muž probije željeznim kolcem deblo nerodnog drveta i sljedeće sezone to drvo ponovno rodi. Kao kršćani mi se ne trebamo bojati da će nas probiti željezni kolac, jer smo otkupljeni od prokletstva grijeha i neplodnosti dragocjenom krvlju Isusa Krista. On je Pravi Trs (Iv 15,1-5).“Ako ne donosimo plod, sile tame će zaposjesti naš um, naše sklonosti i našu službu i bit ćemo od ovoga svijeta iako tvrdimo da smo Božja djeca. … Prebi-vanjem u Kristu mi možemo imati Njegovu slatkoću, Njegov miris, Njegovo svjetlo. Krist je Svjetlo svijeta. On svijetli u našim srcima. Njegovo svjetlo koje se nalazi u našem srcu odsjajuje s našeg lica. Gledajući Kristovu ljepotu i slavu, mi se mijenjamo u tu istu sliku.”*

ZA RAZMIŠLJANJENapravite popis onoga što zaokuplja vaš um, vaše sklonosti i vašu službu. Mo-žete li na temelju tog popisa reći jeste li skloni svijetu ili Bogu? Ako ste skloni svijetu, što možete učiniti kako biste se počeli približavati Bogu?

Greig Jordan, St. Philip, Barbados

Božji ideal je bio da svako stablo donosi plod.


Plod Duha | 117

Srijeda 24. ožujka

Pravi predmetPRIMJENAIvan 15,8; Filipljanima 1,6

Bez novca bi bilo gotovo nemoguće zadovoljiti naše osnovne potrebe. Na ne-sreću, novac ne raste na drveću; i zato budući da je količina novca ograniče-na, on je vrlo cijenjen. Slično tome, u svijetu ispunjenom jadom, nesrećom i ravnodušnošću, ljudi koji pokazuju plod Duha onoliko su cijenjeni koliko su rijetki.Pa ipak, kao sa svime što je vrijedno, uvijek će biti krivotvorina. Pojedinci kri-votvore original zbog osobnog dobitka. Kada nevini ljudi postanu žrtve kri-votvorina, rezultat može biti poguban. U kršćanskom svijetu, ljudi koji tvrde da su kršćani, a ne ponašaju se u skladu s kršćanskim načelima, mogu nanijeti veliku štetu. Postoje dvije tehnike otkrivanja krivotvorenog novca, a korisne su kako bi se utvrdilo jeste li vi kao kršćanin nekrivotvoreni proizvod:Prepoznavanje novca pod prstima. Papir na kojem se tiska pravi novac ima jedinstvenu strukturu, pa kada jednom naučite kako se ponaša pravi novac pod prstima, lako ćete prepoznati razliku između njega i krivotvorenog novca. Tako je i s pravim kršćanima. Oni su jedinstveni na način na koji ih je lako prepoznati, pogotovo kada su pomiješani s krivotvorinama – ljudima koji tvr-de da su kršćani, a ne donose plod Duha.Prepoznavanje identifi kacijskih oznaka pravog novca. Prave novčanice imaju ključne oznake koje ga razlikuju od krivotvorina. U te oznake spada vodeni žig, udubljenja, hologram i serijski broj. Graver dizajnira željeznu pločicu s oznakama koje je nemoguće imitirati. Kada je pločica završena, njezine je-dinstvene karakteristike prenose se na papir. Tako je završni proizvod uvijek replika originala.Slično tome, nekrivotvoreni kršćani pokazuju određene odlike – plod Duha. Graver kršćana je Krist. Njegov karakter je predložak, a mi Mu trebamo dopu-stiti da razvija plod u našem životu. Kada se plod pojavi, mi ćemo postati silni svjedoci svijetu kojem je očajnički potrebna Božja ljubav.

ZA RAZMIŠLJANJEKoje se opasnosti kriju kada krivotvorine šire Evanđelje?

Terry Williams, St. Philip, Barbados

Graver kršćana je Krist. Njegov karakter je naš predložak.



Plod Duha RAZUMIJEVANJEIvan 4,1-42; Galaćanima 5,22

Plod je Duha ljubav, radost, mir, strpljenje, ljubaznost, dobrota, vjernost, krot-kost i samokontrola.Ovaj popis naglašava stanje uma (ili srca) koji kršćani trebaju razviti. Isus je svojim primjerom pokazao sve aspekte ovog ploda. Stoga je On naš primjer, a Sveti Duh nam pomaže da slijedimo Njegov primjer. Na mnogo mjesta u Novom zavjetu vidimo Ga kako pokazuje ovaj plod dok razgovara s onima koje je došao spasiti – na primjer sa ženom Samarijankom, koju je Isus susreo pokraj zdenca dok je prolazio kroz tu zemlju. U to su vrijeme Židovi i Sama-rijanci bili neprijatelji. Osim toga, običaj je bio da muškarci ne razgovaraju sa ženama na javnim mjestima. Međutim, Isus se nije obazirao na ove uvriježene stavove. On joj je pokazao svoju ljubav, svoje suosjećanje, svoju dobrotu i svo-ju ljubaznost. Bio je strpljiv dok Mu je ona pričala svoju stranu priče. Možete li zamisliti mir koji je iskusila kada je shvatila da su joj grijesi oprošteni? A što je s radošću koju je pokazala kada je ostavila svoj vrč s vodom i požurila u selo kako bi svima ispričala o svojem susretu s Kristom? Cijeli taj doživljaj oživio je njezinu vjeru.“Ova je žena bila primljiva uma. Bila je spremna primiti najplemenitije otkri-venje jer se zanimala za svete spise, a Sveti je Duh je pripremio njezin um za primanje veće svjetlosti.”*Mi smo pozvani da oponašamo Isusa koji je pomagao svima koji su tražili Njegovu pomoć. Neka svatko s kim se susrećemo svakodnevno, pa čak i samo povremeno, vidi svjetlo koje u nama svijetli. Neka svijet iskusi Božju ljubav preko ploda Duha koji donosimo. Volimo jedan drugoga i zavjetujmo se da ćemo ubuduće dopustiti Svetome Duhu da donosi ovaj plod u našem životu. Neka Bog izvrši veliku promjenu u vašem životu da drugi mogu vidjeti Krista u vama, “nadu slave” (Kol 1,27).

ZA RAZMIŠLJANJEZapazite kako su se u ženi Samarijanki odmah pojavili rodovi. Što nam to govori o naravi rodova i radu Svetoga Duha u našem životu kada zaželimo biti preobraženi?

Alicia Haynes, St. Philip, Barbados

Cijeli taj doživljaj oživio je njezinu vjeru.


Plod Duha | 119

Petak 26. ožujka

Odsjajivati Krista u potpunostiISTRAŽIVANJE2. Samuelova 12,1-13; Djela 13,22; Otkrivenje 22,11

ZAKLJUČITEIsus je došao ne samo da umre za naše grijehe, već i da nam primjerom pokaže kako trebamo živjeti. Kao što smo ovoga tjedna proučavali, kada je naš karak-ter ispunjen plodom Duha, mi ćemo biti nalik na Krista. Nama je upućen po-ziv da iziđemo iz ovoga svijeta i odvojimo se. Mi moramo biti spremni stalno slijediti Krista. Sve manje od toga nije dovoljno i ostat ćemo gladni i žedni.

RAZMOTRITE• Na papiru za crtanje prikažite svoj duhovni život. Počnite od trenutka

kada ste se krstili do svojeg sadašnjeg duhovnog stanja. Označite uspone i padove. Obilježite cilj gdje biste htjeli biti, a gdje ste sada. Zatim zamolite Gospodina da postanete sličniji Njemu.

• Napravite popis ljudi kojima niste oprostili i molite Boga da vam dâ snagu da to učinite bez obzira na sve. Sjetite se da praštanje može biti stalan proces.

• Proanalizirajte neke odnose poznatih ljudi u Bibliji i napravite popis ka-rakteristika koje su odnos učvrstile ili oslabile. Koje karakteristike vidite u svojim odnosima? Koje dobre karakteristike trebate razviti? Koje trebate odbaciti? Molite se za pomoć Svetoga Duha da vam u tome pomogne.

• Ispričajte što je Krist učinio za vas nekome koga ne poznajete.• Razmišljajte o tekstu u Ivanu 3,16.17. Zatim, kako vas Sveti Duh bude na-

dahnjivao, zapišite svoje misli o Kristovoj smrti za vas i za druge – čak i za najprezreniju osobu za koju znate.

POVEŽITEMaranatha, poglavlja 32–60. W. D. Frazee, Another Ark to Build; Felix A. Lorenz, Th e Only Hope.

Alden Ho, Berrien Springs, Michigan, SAD


Pouke za sljedeće tromjesečje

Drugo tromjesečje 2010.

Zdravlje i ozdravljenje

Ako niste primili primjerak Pouka iz Biblije – izdanja za mlade za drugo tro-mjesečje 2010. godine, donosimo vam sažetak prvih dviju pouka:

Pouka 1: Slavite Boga od kojega dolaze svi blagoslovi!Logos: Matej 22,37.38; Rimljanima 12,1; Efežanima 2,8.9; 5,2; Kološanima 3,13; 2. Timoteju 1,9; 1. Ivanova 4,10. Ključni tekst: “Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja, i sve što je u meni, sveto ime njegovo!” (Psalam 103,1)Kako je teleskop Hubble postupno prodirao u dubine svemira, čuda stvaranja postajala su sve veličanstvenija. Ako je takav beskraj neshvatljiv našim ograni-čenim umovima, koliko više nam mora biti neshvatljiv njegov Stvoritelj, koji je sigurno složeniji od onoga što je stvorio? Ako ne možemo razumjeti svemir, kako možemo u potpunosti razumjeti Onoga koji ga je stvorio?

Pouka 2: Moć izboraLogos: Postanak 2,16.17; 3,1-13; Ponovljeni zakon 30,10-19; Psalam 119,11; Kološanima 3,2; Hebrejima 11,8-10 Ključni tekst: “Daniel je u srcu odlučio da se neće okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola.” (Daniel 1,8)Jackie i Carol (nisu njihova prava imena) bile su sestre s 2 godine razlike u starosti. One su zajedno odrasle u domu punom ljubavi. Kada su ušle u ado-lescentsko doba, Jackie se marljivo predala učenju. Dobro joj je išlo i nakon što je završila srednju školu, upisala se na studij ekonomije. Danas, u srednjim tridesetima, ona je na odgovornom položaju u investicijskoj tvrtki, udana je i živi lagodnim životom u vlastitoj kući. Carol je odlučila odlaziti na zabave i uživati. Napustila je srednju školu i po-čela eksperimentirati s duhanom, alkoholom i drugim drogama. Danas je sa-mohrana majka koja živi od socijalne pomoći, nalazi se na rehabilitaciji zbog ovisnosti o drogama i još je pomalo ljubomorna – iako i pomalo ponosna – na uspjeh svoje sestre.Obje djevojke imale su iste prilike, iste mogućnosti i istu slobodu izbora. Jac-kie je izabrala jedan put, Carol drugi. Sada svaka živi s posljedicama svojeg izbora.Odluke – svi ih mi donosimo i svi moramo živjeti s posljedicama svojih od-luka.

Plod Duha | 121

01 P Izreke 12,28 Staza pravednosti je æivot02 S Rimljanima 12,1 PosveÊujem cijeloga sebe

03 N Izreke 23,26 Dajem svoje srce04 P Jakov 1,6 Iπtite s vjerom05 U Marko 9,23 Sve je moguÊe06 S Izaija 26,4 Imajte vjeru u Boga07 » Ivan 17,21 Jedno s Bogom vjerom08 P Matej 14,31 Ne sumnjaj09 S Matej 9,21.22 Dodir vjere

10 N Filipljanima 4,19 Bog Êe ispuniti moje potrebe11 P Psalam 5,4 Moli se ujutro12 U Koloπanima 4,2 Molitvu nikad ne izostavljaj13 S Luka 21,36 Molite se uvijek14 » Ivan 14,13 MoÊ molitve15 P Jeremija 29,12,13 Pronai Boga u molitvi16 S Ivan 15,7 Primjeri æivota molitve

17 N Izaija 49,25 MajËine molitve18 P Rimljanima 11,33 Istraæujte Sveto pismo19 U Jeremija 33,3 Biblija je neusporediva20 S 1. Petrova 1,23 Biblija raa novi æivot21 » Psalam 73,24 Moj Savjetnik i VodiË22 P Jeremija 15,16 Hrana za moju duπu23 S Psalam 119,130 Moje svjetlo

24 N Job 22,22 Blago u mojem srcu25 P Psalam 95,6 Jutarnje i veËernje bogosluæje26 U Ponov. zakon 6,6.7 Marljivo ih pouËavajte27 S Jakov 4,10 Poklonite se pred Bogom28 » Jakov 5,16 Ispovijedajte grijehe jedan drugomu29 P Izaija 54,13 Oboæavaj Boga i budi u miru30 S 2. Timoteju 3,14.15 Rezultat vjere u obitelji

31 N Postanak 12,7.8 Abraham je podizao oltare

JUTARNJI STIHOVI — SIJE»ANJ 2010.

PosveÊen æivot


01 P Ivan 14,16.17 Boæji dar Duha02 U Efeæanima 4,7 Svakome je dan dar03 S Efeæanima 4,11-13 Za usavrπavanje svetih04 » Efeæanima 4,1-3 Za jedinstvo svetih05 P Amos 3,7 Boæji proroci otkrili su istinu06 S Otkrivenje 19,10 Duh proroπtva — dar za mene

07 N 2. Ljetopisa 20,20 Vjeruj i napreduj08 P Ivan 16,8.9 Dokazat Êe mi da sam greπan09 U Efeæanima 1,17.18 Prosvijetlit Êe moje razumijevanje10 S Ivan 14,26 Podsjetit Êe me na sve11 » 2. KorinÊanima 3,18 Preobraæava moj karakter12 P Djela 1,8 Obdaruje me snagom odozgo13 S Izaija 59,19 Zastava nasuprot neprijatelju

14 N Ivan 16,14 Proslavit Êe Krista u meni15 P GalaÊanima 5,22.23 Ljubav16 U Rimljanima 15,13 Radost i mir17 S Koloπanima 1,11 Strpljivost18 » 2. Samuelova 22,36 Blagost19 P Izreke 12,2 Dobrota20 S Habakuk 2,4 Vjera

21 N Psalam 25,9 Krotkost22 P Djela 1,5 ObeÊana Sila23 U Djela 3,19 Pripremanje za silu24 S Luka 24,49 »ekanje na silu25 » Djela 2,2-4 Primanje sile26 P Djela 4,33 SvjedoËenje u sili27 S Joel 3,1.2 Æelim tu silu

28 N Otkrivenje 18,1 Cijela Zemlja bit Êe rasvijetljena

JUTARNJI STIHOVI — VELJA»A 2010.

Æivot ispunjen Duhom

Plod Duha | 123

01 P Estera 4,14 Estera02 U 2. Timoteju 4,16.17 Pavao03 S Postanak 4,38-40 Josip04 » Djela 7,59.60 Stjepan, prvi muËenik05 P Daniel 3,17.18 Tri cijenjena Hebreja06 S 1. KorinÊanima 16,13 Mladeæ danas

07 N Izreke 16,32 Suvremeni junaci08 P 1. Ivanova 2,15.16 Ne ljubite svijet09 U Psalam 24,3.4 »istoÊa u ovom pokvarenom vijeku10 S Psalam 119,30.31 Izaberi put istine11 » Psalam 40,8.9 Kristovo dræanje naËela12 P Daniel 6,5 Daniel je æivio po naËelima13 S Postanak 39,9 Josip, Ëovjek naËela

14 N Ivan 14,27 NaËela ne treba ærtvovati radi mira15 P 1. KorinÊanima 9,27 Dræat Êu svoje tijelo u podloænosti16 U Psalam 119,35.36 Æivim po Boæjim pravilima17 S Ivan 13,35 Voljet Êu kao πto je Krist volio18 » Psalam 141,3 Postavit Êu straæu na vrata svojih usana19 P Propovjednik 10,17 Kontrolirat Êu se u prehrani20 S 1. Petrova 1,13 Bit Êu gospodar svoga uma

21 N 1. KorinÊanima 13,5 Bit Êu krπÊanin u domu22 P Izreke 4,23 »uvat Êu vrata svoga srca23 U Psalam 101,3 NeÊu stavljati pred oËi niπta pokvareno24 S Amos 5,14 Traæit Êu Boga da bih æivio25 » Izaija 30,21 Sluπat Êu glas s Neba26 P 1. Timoteju 4,13 Voljet Êu dobre knjige27 S Efeæanima 5,18.19 »uvat Êu pjesmu u svom srcu

28 N Psalam 50,23 Pjevat Êu Gospodinu29 P Malahija 3,2.3 Bog dopuπta kuπnje i bol da me oËisti30 U 1. Petrova 4,12.13 Bog ima namjeru sa svakom patnjom31 S 1. KorinÊanima 10,13 Bog daje snagu za podnoπenje kuπnje

JUTARNJI STIHOVI — OÆUJAK 2010.

Æivot pun izazova


VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.

03. Psalam 3.04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.08. Psalam 8.09. Psalam 9.

10. Psalam 10.11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 1415. Psalam 15.16. Psalam 16.

17. Psalam 17.18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.

24. Psalam 23,17-31.25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.29. Psalam 28.30. Psalam 29.

31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-28

07. Psalam 36.08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.12. Psalam 40.13. Psalam 41.

14. Psalam 42.15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.19. Psalam 46.20. Psalam 47.

21. Psalam 48.22. Psalam 49.23. Psalam 50.24. Psalam 51.25. Psalam 52.26. Psalam 53.27. Psalam 54.

28. Psalam 55.

OÆUJAK

01. Psalam 56.02. Psalam 57.03. Psalam 58.04. Psalam 59.05. Psalam 60.06. Psalam 61.

07. Psalam 62.08. Psalam 63.09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-19

14. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-1319. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.

21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-2823. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-16

28. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.

Plod Duha | 125

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-302. Postanak 4-7

03. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-2308. Postanak 24-2609. Postanak 27-30

10. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-4615. Postanak 47-5016. Izlazak 1-4

17. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-2022. Izlazak 21-2323. Izlazak 24-27

24. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-329. Lev. zakonik 4-630. Lev. zakonik 7-10

31. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 8-1102. Joπua 12-1403. Joπua 15-1704. Joπua 18-2005. Joπua 21-2406. Suci 1-4

07. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-2112. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-4

14. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1116. 1. Sam. 12-1417. 1. Sam. 15-1918. 1. Sam. 20-2219. 1. Sam. 23-2520. 1. Sam. 26-28

21. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-423. 2. Sam. 5-724. 2. Sam. 8-1125. 2. Sam. 12-1426. 2. Sam. 15-1727. 2. Sam. 18-21

28. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-2705. Brojevi 1-306. Brojevi 4-7

07. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-2312. Brojevi 24-2613. Brojevi 27-30

14. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-417. Ponov. zakon 5-718. Ponov. zakon 8-1019. Ponov. zakon 11-1320. Ponov. zakon 14-16

21. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-3126. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-4

28. Joπua 5-7


PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2010.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 1.1. 8.1. 15.1. 22.1. 29.1. 5.2. 12.2. 19.2. 26.2. 5.3. 12.3. 19.3. 26.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14

Plod Duha | 127

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2010.

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 1.1. 8.1. 15.1. 22.1. 29.1. 5.2. 12.2. 19.2. 26.2. 5.3. 12.3. 19.3. 26.3.

Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)


Pouke iz Biblije - Izdanje za mlade1. tromjesečje 2010. godine

Nakladnik“Znaci vremena”

Prilaz Gjure Deželića 77, Zagreb, Hrvatska

PreveleMaja i Mirta Đidara

LekturaMarijan Malašić

UrednikJosip Perišić

Odgovorni urednikSrećko Kuburić

Priprema za tisakKrešimir Godina

Zagreb, 2010

plod duhaadventisti.info/pouke/mladi1_2010.pdfjem ljude po njihovim rodovima, oni ocjenjuju mene po...

Documents