pneumatika i hidraulika predavanje 10-11-12

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA U BJELOVARU

Stručni studij mehatronike

PNEUMATIKA I HIDRAULIKA

Predavanje 10–11-12

Predavač: Neven Maleš, dipl. ing.

Voditelj Centra za nove tehnologije MehatronikaVoditelj Centra za nove tehnologije - [email protected]

GUBICI SNAGE U HIDRAULIČKOM SUSTAVUSUSTAVU

STRUKTURA HIDRAULIČKE SHEMESTRUKTURA HIDRAULIČKE SHEME

AKTUATORIIZVRŠNI ELEMENTI

UNOSSIGNALA

OBRADASIGNALA

HIDRAULIČKOUPRAVLJANJE

SNAGAKROZHIDRAULIČKISUSTAV

PRETVORBAOSIGURANJE ENERGIJE

PRETVORBA ENERGIJE

HIDRAULIKAHIDRAULIKA

IZVRŠNI ELEMENTI

HIDRAULIČKI CILINDRIHIDRAULIČKI CILINDRI

Simboli cilindara

Dvoradni cilindarDvoradni cilindar

Dvoradni cilindar s dvije klipnjačeDvoradni cilindar s dvije klipnjače

Diferencijalni cilindarDiferencijalni cilindar

Teleskopski cilindarp

Dvoradni cilindar s prigušenjem Dvoradni cilindar s prigušenjem u krajnjim položajima

POVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČEPOVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČEPOVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČEPOVRŠINE KLIPA I KLIPNJAČE

•• PRORAČUNPRORAČUN • KLIP•• PRORAČUN PRORAČUN • KLIP

•• PRORAČUNPRORAČUN•• PRORAČUN PRORAČUN

• KLIPNJAČA

IZBOR CILINDRA IZBOR CILINDRA

F = 16.000 [N] = 16 [kN][ ] [ ]p = 75 [bar]

J d d i ili dJednoradni cilindar• POVRAT KLIPA S OPRUGOMPOVRAT KLIPA S OPRUGOM

PRIMJENA JEDNORADNOG CILINDRA

T l k ki ili dTeleskopski cilindar

DVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM UDVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM U KRAJNJEM POLOŽAJU

DVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEMDVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM U KRAJNJEM POLOŽAJU

DVORADNI CILINDAR S PRIGUŠENJEM U KRAJNJEM POLOŽAJU

PRIGUŠENJEPRIGUŠENJE

PRINCIP RADA DVORADNOG CILINDRAPRINCIP RADA DVORADNOG CILINDRA

DVORADNI CILINDARDVORADNI CILINDAR

DVORADNI CILINDARDVORADNI CILINDAR

• PRIMJENA

AUTOMATSKI ODZRAČNI VENTILAUTOMATSKI ODZRAČNI VENTIL

AKTUATORIAKTUATORI

HIDRAULIČKI MOTORIHIDRAULIČKI MOTORI

HIDRAULIČKI MOTORIHIDRAULIČKI MOTORI

ZUPČASTIZUPČASTI

KRILNI

AKSIJALNI KLIPNI MOTORAKSIJALNI KLIPNI MOTOR

- Dva smjera vrtnje - Neparan broj klipova

RADIJALNI KLIPNI MOTORRADIJALNI KLIPNI MOTOR

HIDRAULIČKI MOTORHIDRAULIČKI MOTOR

PRIMJENA HIDRAULIČKIH MOTORA MOBILNA HIDRAULIKAMOTORA MOBILNA HIDRAULIKA

STRUKTURA HIDRAULIČKE SHEMESTRUKTURA HIDRAULIČKE SHEME

AKTUATORIIZVRŠNI ELEMENTI

UNOSSIGNALA

OBRADASIGNALA

HIDRAULIČKOUPRAVLJANJE

SNAGAKROZHIDRAULIČKISUSTAV

PRETVORBAOSIGURANJE ENERGIJE

PRETVORBA ENERGIJE


HIDRAULIČKI UPRAVLJAČKI ELEMENTI

VENTILIVENTILI

K k bi t il ž lj ij d ti Kako bi se ostvarile željene vrijednosti sile ili momenta, brzine ili broja okretaja te postigli željene uvjete okretaja, te postigli željene uvjete rada, u sustav se ugrađuju upravljački elementi koje nazivamo ventili. elementi koje nazivamo ventili. Ventilima upravljamo ili reguliramo tlak i protok u hidrauličkom sustavu.i protok u hidrauličkom sustavu.Svaki ventil je ujedno i otpornik.

PODJELA HDRAULIČKIH ČUPRAVLJAČKIH ELEMENAT

SNAGASNAGAP= p Q

Č Č

VENTILI S

PROTOČNI TLAČNINI

VENTILI BEZVENTILI S PREKLAPANJEM

RAZVODNICI

VENTILI BEZ PREKLAPANJA

VENTILI ZA OGRANIČENJE

TLAKA

PRIGUŠNI

ZAPORNI

RAZVODNICI PRIGUŠNI VENTILI

REGULATORI PROTOKA

NOMINALNE VELIČINENOMINALNE VELIČINENominalne vrijednosti ventila određene su Nominalne vrijednosti ventila određene su slijedećim karakteristikama:Nominalna veličina NWN i l i j [ ] Nominalni promjer u [mm] (4, 6, 10,16, 20, 22, 25, 30, 32, 40, 50, 52, 63, 82,100, 102)

Nominalni tlak NP (radni tlak) [bar]; VDMA 24312 Koraci tlaka su navedeni u (25, 40, 63, 100, 160, 200, 250, 315, 400, 500, 630)

Nominalni protok Qn Količina ulja [l/min] p Q j [ ]koja teče kroz ventil pri padu tlaka ∆p = 1 bar (viskoznost ulja 35mm2/s pri 40°C)

Najveći protok Qmax [l/min] Najveći protok Qmax [l/min] Najveća količina ulja koja može proteći kroz ventil, uz odgovarajuće padove tlaka.

RAZVODNICIRazvodnici su ventili koji propuštaju, zatvaraju i

RAZVODNICI

usmjeravaju tok radnog medija.

Tip razvodnika odnosno njegova funkcija određeni su:brojem priključaka- brojem priključaka

- brojem razvodnih položaja- načinom aktiviranja - veličinom priključaka

Konstrukcijska rješenjaKonstrukcijska rješenja- klipni- sa sjedištem

pločasti- pločasti

RAZVODNIK 2/2RAZVODNIK 2/2

PRINCIP RADA 3/2 RAZVODNIKAPRINCIP RADA 3/2 RAZVODNIKA


• S OTVORENIM OPTOKOM

PREKLAPANJE RAZVODNIKAPREKLAPANJE RAZVODNIKA

Pozitivno Negativno Nulto

Q Q Q

preklapanjeg

preklapanje preklapanje

x x x

POZITIVNO PREKLAPANJEPOZITIVNO PREKLAPANJE

NEGATIVNO PREKLAPANJENEGATIVNO PREKLAPANJE

AKTIVIRANJE RAZVODNIKAAKTIVIRANJE RAZVODNIKARučno aktiviranje razvodnika 4/3

Karakteristike razvodnika

PILOT VENTILPILOT VENTIL

PA BT

ELEKTRIČNO AKTIVIRANJE RAZVODNIKARAZVODNIKA

PROPORCIONALNI RAZVODNIK 4/3 BISTABIL4/3 BISTABIL

V tik l i j k tiVertikalno povezivanje komponenti

Razvodnici i ventli se spajaju okomito vijcima na zajedniko postolje.

Rezultat je smanjenje cijevi i vodova.

Vertikalna ugradnja 4/3 razvodnika i tlačne vage (sendvič ugradnja)

Standardni CETOP priključci tik l d j za vertikalnu ugradnju

NG06,Q=40-80l/minNG10,Q=60-120l/min,Q /NG16,Q=100-240l/minNG25,Q=160-500l/min

S bi iklj č l čSabirne priključne ploče

- Ulančavanje po visini

- Ulančavanje po dužini

Vertikalna d jugradnja

HIDRAULIČKI SUSTAV KOD VILIČARAKOD VILIČARA


ZAPORNI VENTILI

Z i tiliZaporni ventili

NEPOVRATNI VENTILNEPOVRATNI VENTIL

N t i tilNepovratni ventil

NEPOVRATNI VENTIL

PRIMJENA NEPOVRATNOG VENTILA U HIDRAULIČKIM SUSTAVIMA

Zaštita crpkea i gradnj Zaštita crpkeza izgradnjujednosmjernoPrigušnog ventila

Kada se isključi elektromotor teret ne može okrenuti crpku unazad.

DEBLOIKIRAJUĆI NEPOVRATNI VENTILVENTIL

DEBLOKIRAJUĆI NEPOVRATNI VENTILVENTIL

• AKTIVIRAN

PRINCIP RADA DEBLOKIRAJUĆEG NEPOVRATNOG VENTILA

D bl ki j ći t i tilDeblokirajući nepovratni ventil


• DVOSTRUKIX

X

Dvostruki deblokirajući nepovratni ventili

Točno pozicioniranje je moguće Točno pozicioniranje je moguće primjenom dvostrukih deblokirajućih ventila.Pozicioniranje nepovratnim ventilimanije moguće ako teret visi ili ako se koriste cilindri s dvostranom klipnjačom.


• AKTIVIRAN


TLAČNI VENTILI

TLAČNI VENTILITLAČNI VENTILI

UPRAVLJAČKE REGULACIJSKEUPRAVLJAČKE REGULACIJSKE

AP

P TT

SIGURNOSNI VENTILSIGURNOSNI VENTIL

PRINCIP RADA SIGURNOSNOG VENTILA

KARAKTERISTIKA UPRAVLJAČKOG ČTLAČNOG VENTILA

Sigurnosni ventil (ventil za ograničenje tlaka)-Sigurnosni ventil (ventil za ograničenje tlaka)-

Ventil za ograničenje tlaka (presjek)

INDIREKTNO UPRAVLJANI VENTIL ČZA OGRANIČENJE TLAKA

TP

A

T

A

P

A

Za protoke veće od 150 [l/min] koriste se indirektno upravljani ventili zaograničenje tlak. Takvi ventili osiguravaju manje pulzacije protoka i tlaka.

TLAČNI ISKLJUČNI VENTIL DALJINSKI UPRAVLJANDALJINSKI UPRAVLJAN

X UPRAVLJAČKI VODX – UPRAVLJAČKI VOD

P

P

T

X

X

T

TROGRANI REGULATOR TLAKA

Ako je u nekom dijelu hidrauličkog kruga potrebno održavati konstantnitlak, ugrađuje se regulator tlaka.

TROGRANI REGULATOR TLAKA

Način rada trogranog regulatora tlaka je isti kao kod dvogranog regulatora tlaka uz razliku što protok ide od P prema A.Rast tlaka iznad postavljene vrijednosti na izlazu (A) dovodi do Rast tlaka iznad postavljene vrijednosti na izlazu (A) dovodi do daljnjeg pomaka klipa. Ugrađena funkcija ograničenja tlaka otvara prolaz od A prema T.

PRINCIP RADA TROGRANOG REGULATORA TLAKAREGULATORA TLAKA

Shema spajanja trogranog regulatora tlaka

Dobro je postaviti trograni regulator tlaka s negativnim prekrivanjem

(T se otvara prije P).

Tako dolazi do smanjenja zagrijavanja ulja.g j j j

DVOGRANI REGULATOR TLAKADVOGRANI REGULATOR TLAKA

D i l t tl kDvograni regulator tlaka

Ventil se otvara u normalnom položaju. Izlazni tlak na otvoru (A) se prenosi na površinu klipa (1) kroz regulacijski vod (3) Nastala se prenosi na površinu klipa (1) kroz regulacijski vod (3). Nastala sila djeluje suprotno od postavljene sile opruge. Prijeđe li sila na klipu postavljenu vrijednost, ventil se zatvara sve dok se ne uspostavi ravnoteža sila. Glavni prolaz se sužava i javlja se pad tlaka Naraste li ponovo tlak Glavni prolaz se sužava i javlja se pad tlaka. Naraste li ponovo tlak na izlazu (A), klip potpuno zatvara protok. Na izlazu (A) prevladava tlak iz prvog upravljačkog kruga.

Kod kratkih hodova regulatori tlaka sa sjedištem se zatvaraju i Kod kratkih hodova regulatori tlaka sa sjedištem se zatvaraju i otvaraju vrlo brzo. Kao rezultat se može pojaviti osciliranje tlaka. To se sprječava prigušivanjem.

DVOGRANI REGULATOR TLAKADVOGRANI REGULATOR TLAKA

D i l t tl kDvograni regulator tlaka

Ako se dvograni regulator tlaka zatvori, stezanje obradaka stvara daljnji rast tlaka na izlazu (A). Taj rast tlaka iznad postavljene vrijednosti je nepoželjan. Moguće rješenje problema Moguće rješenje problema bila bi ugradnja ventila za ograničenje tlaka na izlazu.

Kod primjene dvogranog Kod primjene dvogranog regulatora tlaka s ventilom za ograničenje tlaka, granični tlak ventila za

ič j l k bi i ograničenje tlaka mora biti manji od tlaka regulatora tlaka.

Ventili za ograničenje tlaka koji sprječavaju rast tlaka

Dvograni regulator tlaka se u praksi rijetko primjenjuje. Nj blik d lj Njegov oblik ne dozvoljava smanjenje visoke postavljene razne tlaka na nisku razinu.nisku razinu.

Ovaj ventil za ograničenje tlaka može se postaviti na razne načine:

•postava tlaka ventila za ograničenje tlaka viša nego kod regulatora tlaka,•postava tlaka ventila za ograničenje tlaka jednaka kao kod regulatora tlaka,•postava tlaka ventila za ograničenje tlaka niža nego kod regulatora tlaka.

Ove postave dovode do različitih karakteristika regulatora tlaka.Druga mogućnost smanjenja rasta tlaka je primjena trogranog regulatora tlaka.

PRIKAZ PROMJENE TLAKA U HIDRAULIČKOM SUSTAVUHIDRAULIČKOM SUSTAVU


PROTOČNI VENTILI

PROTOČNI VENTILIPROTOČNI VENTILI

UPRAVLJAČKE REGULACIJSKE

Q = PROMJENJIV Q = KONSTANTAN

PRIGUŠNICE BLENDEPRIGUŠNICE BLENDE

PROTOČNI VENTILIPROTOČNI VENTILI

P i š i i bl dPrigušnice i blende- prigušnica - blendap g blenda

Prigušnice i blende su hidraulički otpornici. Njihov otpor ovisi o presjeku strujanja, njegovom obliku i viskoznosti tekućine.

č ćKada hidraulička tekućina prolazi kroz otpornik protoka, uslijed trenja i rasta brzine javlja se pad tlaka. Dio pada tlaka nastalog trenjem može se značajno smanjiti p omjenom oblika blende Da bi se blendom postigao željeni otpo promjenom oblika blende. Da bi se blendom postigao željeni otpor, potrebno je povećanjem brzine stvoriti turbulenciju (manji presjek nego kod prigušnice). Tako je otpor blende određen turbulencijom i neovisan je o viskoznosti Zbog toga se blende primjenjujuneovisan je o viskoznosti. Zbog toga se blende primjenjujutamo gdje je neophodna neovisnost temperaturi, odnosno viskoznosti, na primjer kod senzora protoka.

PRIGUŠNICAPRIGUŠNICA

U mnogim upravljačkim sustavima potrebno je veliko smanjenje tlaka. Tada se koriste prigušnice.

šPrigušnice i blende upravljaju protokom zajedno s ventilima za ograničenje tlaka. Pred tim ventilima raste tlak.


Zahtjevi koje moraju zadovoljiti podesive prigušnice su:- stvaranje otpora- nepromjenjiv otpor kod promjenjivih temperatura tlačne tekućine nepromjenjiv otpor kod promjenjivih temperatura tlačne tekućine,

tj. neovisnost o viskoznosti- osjetljivost udešavanja prigušnice je ovisna i o omjeru površine

presjeka blende i upravljačke površine

P i š i dij lj j t j jPrigušnica – dijeljenje strujanja

Kod prigušnica je protokp g j povisan o razlici tlakova namjestu prigušenja,.

ŠJEDNOSMJERNO PRIGUŠNI VENTIL

ČUGRADNJA PROTOČNIH VENTILA

DVOGRANI REGULATOR PROTOKA

DVOGRANI REGULATOR PROTOKADVOGRANI REGULATOR PROTOKA

Kod regulatora protoka, protok je neovisan o razlici tlakova, koji djeluju na ulazu iizlazu iz ventila. Ugrađuju se tamo gdje je pored različitih opterećenja potrošačapotrebno ostvariti konstantnu radnu brzinu.

Dvogradni regulator protoka koji napaja trošilo (u praznom hodu)

Dvogradni regulator protoka koji napaja trošilo (opterećen)

Dvogradni regulator protoka (alternativno rješenje)

D d i l t t kDvogradni regulator protoka

SINKRONIZACIJA RADA CILINDARA

- MEHANIČKA SINKRONIZACIJA

MEHANIČKI POVEZANE KLIPNJAČE

- HIDRAULIČKA SINKRONIZACIJA

KLIPNJAČE NISU POVEZANE

SINKRONIZACIJA RADA CILINDARA

MEHANIČKA

SINKRONIZACIJAHIDRAULIČKA

SINKRONIZACIJASINKRONIZACIJA

KRUTO SPOJENE

KLIPNJAČESERIJSKI SPOJ

SINKRONIZACIJA

KLIPNJAČE

ČHIDRAULIČKA SINKRONIZACIJA

5 % 1 % 1 %5 % 1 % 1 %

-djelitelj -protoka

Postoje i druga rješenja:

- s dvije iste crpke- sa servo ventilima…

TRZAJ KLIPA

-STIK SLIP EFEKT

Č ŠHIDRAULIČKI UKLJEŠTEN KLIP

protudržanje-protudržanje

DIFERENCIJALNO UPRAVLJANJE

Diferencijalno upravljanje ista brzina pri izlasku i povratku klipnjače cilindra.

DIFERENCIJALNI CILINDAR

Hid lički ibHidraulički priborSvi elementi bez kojih ne mogu raditi hidraulički Svi elementi bez kojih ne mogu raditi hidraulički sustavi, a nisu posebno grupirani u elementima nazivamo ih hidraulički pribor. To su:

cjevovodi i priključciarmature i priključci sastavni dijelovi cjevovoda armature i priključci sastavni dijelovi cjevovoda brtve i brtveni elementispremnici za akumuliranje hidrauličke energije p j g jfilteriuređaji za hlađenje i grijanje hidrauličke energije

CJEVOVODI

1 Kruti cjevovodi najčešće čelične cijevi šavne i bešavne1. Kruti cjevovodi – najčešće čelične cijevi, šavne i bešavne (hladno valjane) ovisno o tlaku koji vlada u cjevovodu - za čvrsto spajanje elemenata

2. Savitljivi cjevovodi – koriste se u slučajevima kada se radni element giba, ili je cjevovod potrebno često demontirati

Sve se cijevi moraju odabrati ili proračunati prema:

• radnom tlaku

• brzini strujanja

• minimalnom polumjeru savijanja

KRUTE CIJEVIKriteriji za izbor je materijal cijevi su: čvrstoća, hrapavost površine i

Najviše se koriste bešavne hladno valjanečelične cijevi (obavezno za visoke tlakove)

homogenost materijala.

čelične cijevi (obavezno za visoke tlakove)i šavne cijevi za niskotlačne cjevovode.

Protočni promjer cijevisrv

Qd 607,4=

d – m – protočni promjer cijevi

Q – m3/s - protok

vsr

Q m /s protok

vsr – m/s – srednja brzina strujanja

PRORAČUN DEBLJINE STIJENKE CIJEVIPRORAČUN DEBLJINE STIJENKE CIJEVI

D νσ

⋅⋅⋅

=dop

pDs200

s – mm – debljina stijenke

σdop - dopušteno naprezanje

D mm – vanjski promjer cijevi

dop p p j

materijala na tlak

p bar – tlak u cijevi

ν - faktor sigurnosti 2 - 4

SAVITLJIVE CJEVISAVITLJIVE CJEVINa svim onim mjestima gdje nije moguće ugraditi krute cijevi,j g j j g g jugrađuju se savitljive: spojevi s pokretnim dijelovima, prostornoteško spojiva mjesta, spojevi koji se skidaju i premještaju i sl.

M t ij l itlji ih ij i dl ž j t j j tljiMaterijal savitljivih cijevi podložan je starenju, osjetljiv navibracije i visoke temperature, veće brzine strujanja itd.

Unutrašnja cijev (1) je od umjetne gume, teflona, poliestera,perbunana ili neoprena. Tlak podnosi srednji tkani sloj od čelične žice i/ili poliestera.Tkani sloj (2) može biti u jednom ili više slojeva, ovisno o rasponu tlakova.G ji l j (3) j d t t š j li t l tič li t i Gornji sloj (3) je od gume otporne na trošenje, poliestera, elastičnog poliuretana i drugih materijala. Vodovi mogu biti dodatno zaštićeni od mehaničkih oštećenja vanjskim ili spiralnim ili pločastim materijalima

POSTAVLJANJE SAVITLJIVIH CIJEVI

Savitljivi vodovi primjenjuju se u slučajevima kada nije moguće ugraditi cjevovod (npr. na pokretnim dijelovima).

ČPRIKLJUČCIPriključcima se spajanju uređaji i cjevovodi.

e)

a) Priključak s prstenom koji se utiskuje u cijeva) Priključak s prstenom koji se utiskuje u cijev

b) Priključak sa steznim prstenom

c) Priključak za konusno formirani završetak cijevi

d) Priključak za završetak cijevi na koju je zavaren konusni diod) Priključak za završetak cijevi na koju je zavaren konusni dio

e) Spoj cijevi sa zavarenom prirubnicom

BRZORASTAVLJIVE SPOJNICE

B lji j i k i i j j iliBrzorastavljive spojnice koristimo za povremeno spajanje iliodvajanje hidrauličkih elemenata. Utikač i utičnica imajunepovratne ventile kojima se spriječava izlaz ulja nakon prekidaveze Često ih nazivamo i CU spojniceveze. Često ih nazivamo i CU spojnice.

BRTVEBRTVEBrtveni elementi u hidraulici sprečavaju prodor ulja u okolinu ilip j p junutar sustava.

Razlikuju se prema: - Stupnju brtvljenja koji valja ostvariti- Vrsti i statusu kretanjaVrsti i statusu kretanja- Tlaku u sustavu- Vrsti materijala

Brtve cilindra

DVORADNI CILINDAR

BRTVE NA CILINDRUBRTVE NA CILINDRU

BRTVE NA CILINDRU

BRTVE NA CILINDRUBRTVE NA CILINDRU

SPREMNICI

Spremnici su posude za držanje hidrauličke tekućine.

SPREMNICI

p p j

Pohranjuju dovoljnu količinu hidrauličke tekućine

Omogućuju hlađenje i grijanje hidrauličke tekućine (ugradnjom grijača)

Z i d ik k i t

Omogućuju nesmetano izdvajanje plinova

Za izradu spremnika se koriste

Al - limovi, čelični limovi

ili limovi od nehrđajućeg čelikaili limovi od nehrđajućeg čelika.

Volumen spremnika

psp QzV ⋅= Z – 3…8 - broj optoka u minuti

Qp – protok crpke (pumpe) u l/min

Filteri omogućavaju normalan rad sustava i povećavaju njegovu

FILTERI

Filteri omogućavaju normalan rad sustava i povećavaju njegovutrajnost. Zračnosti između kliznih elemenata su do 20 µm, a zaservosustave do 3 µm, pa je u skladu s time potrebno osigurati i finoćufiltriranja ulja.j j

Krute čestice u struji radne tekućine djelujuabrazivno, oštećujući fine klizne površine,sjedišta ventila, a u rasporima se zaglavljuju iutiskuju u plohe.

Posljedice:

- Jače istjecanje ulja zbog lošijeg brtvljenja

- Blokiranje rada kliznih dijelova

- Promjena karakteristika regulacije protoka

- Smanjenje trajnosti

KARAKTERISTIKE FILTERA

Finoćom filtriranja- Finoćom filtriranja

- Količinom izdvojenih čestica- Količinom protoka kroz filter

- Padom tlaka

ulazunan )(

izlazunanulazunan

x

xx

)(

)(=β

βx- omjer broja česticaodređene veličine x prijefiltriranja i broja čestica isteveličine nakon filtriranja

UGRADNJA FILTERAUGRADNJA FILTERA

TLAČNI FILTER POVRATNI FILTER

ČUGRADNJA FILTERA U HIDRAULIČKI SUSTAV

U đ ji hl đ j hid ličk ljUređaji za hlađenje hidrauličkog ulja

- zrakom hlađeni hladnjak ulja- vodom hlađeni hladnjak ulja

Uređaji za hlađenje odvode suvišnu toplinsku energiju i održavaju temperaturu hidrauličkog ulja u zadanim granicama Većina crpnih temperaturu hidrauličkog ulja u zadanim granicama. Većina crpnih agregata ima dimenzioniran spremnik da se u njemu hidrauličko ulje hladi prirodnim putem.

Č ČGRIJAČ HIDRAULIČKOG ULJAGrijače hidrauličkog ulja primjenjuju se pri niskim temperaturamaGrijače hidrauličkog ulja primjenjuju se pri niskim temperaturama kada viskoznost ulja počinje predstavljati problem. Hidrauličko ulje zagrijavamo prije puštanja sustava u rad. Grijači su opremljeni termostatskim ventilom i smješteni su u spremnik hidrauličkog uljatermostatskim ventilom i smješteni su u spremnik hidrauličkog ulja.Temperaturu je potrebno kontrolirati.

I to jeI to je, to, to!! Pjj ,,T

Hvala na pozornosti !Hvala na pozornosti !!!!!

pneumatika i hidraulika predavanje 10-11-12

Documents