pobijanje dužnikovih pravnih radnji prema zakonu o obveznim odnosima - mr. sc. hrvoje momcinovic

8/8/2019 Pobijanje dunikovih pravnih radnji prema Zakonu o obveznim odnosima - Mr. sc. Hrvoje Momcinovic

1/18

POBIJANJE DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJIPREMA ZAKONU O OBVEZNIM ODNOSIMA

Mr. sc. Hrvoje Mominovi* UDK 347.447.93Prethodno znanstveno priopenje

Prikazuje se pravni institut pobijanja dunikovih pravnih radnji reguliranodredbama l. 66. do 71. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05- u daljnjem tekstu: ZOO).

Rad poinje prikazom pojma pobijanja, uz openitu naznaku pretpostavkipobijanja. Nakon toga obraene su ope pretpostavke primjene tog instituta(dospjela trabina, insolventnost dunika, dunikova pravna radnja i oteenjevjerovnika) i paulijanske tube kao propisane posebne pretpostavke. Razmotrenoje i iskljuenje pobijanja.

Rad zavrava izlaganjem o sredstvima pobijanja, roku za podnoenje tubei uinku pobijanja.

Kljune rijei: pobijanje, dunikova pravna radnja, paulijanske tube, uinak

pobijanja

I. UVODNE NAPOMENE

Nerijetko se u ivotu dogaa da dunik, u razdoblju od sklapanja nekog

ugovora pa do dospjelosti svojih ugovornih obveza, smanjuje svoju imovinukojom odgovara za ispunjenje obveza. Smanjenjem imovine moe postati iplatno nesposoban i time ugroziti mogunost naplate vjerovnikove trabine.

U takvom sluaju vjerovnik moe, sukladno odredbama l. 66. do 71. ZOO,pobijati pravne radnje kojima je izravno ili neizravno oteen.

Rad o pobijanju dunikovih pravnih radnji izvan steaja zapoinjemo krat-kim prikazom pojma pobijanja, uz naznaku pretpostavki pobijanja.

* Mr. sc. Hrvoje Mominovi, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske u mirovini


2/18

Hrvoje Mominovi: Pobijanje dunikovih pravnih radnji prema Zakonu o obveznim odnosima522

Zatim emo obraditi ope pretpostavke pobijanja. U okviru ove teme po-sebno e se razmotriti: trabina dospjela za isplatu, insolventnost dunika,dunikova pravna radnja i postojanje oteenja vjerovnika.

Izlaganje o posebnim pretpostavkama pobijanja obuhvaa razmatranja oetiri vrste paulijanske tube: doloznoj, kulpoznoj, obiteljskoj i kvazipaulijan-skoj.

U poglavlju koje slijedi (Iskljuenje pobijanja) govorit emo o iznimkamaod mogunosti pobijanja, a u poglavlju pod naslovom: Sredstva pobijanja otubi za pobijanje, pasivno legitimiranim osobama, prigovoru pobijanja te omogunosti izbjegavanja pobijanja.

Na kraju e se obraditi uinak pobijanja i rok za podnoenje paulijanskih

tubi. Zakljuna razmatranja u najkraim crtama istiu temeljne odredniceinstituta pobijanja elaborirane u tekstu ovog rada.

II. POJAM POBIJANJA

Temeljne odredbe koje ureuju odnose vjerovnika i dunika sadrava ZOOu lanku 65., koji glasi: Na temelju obveze vjerovnik je ovlaten zahtijevati

od dunika njezino ispunjenje, a dunik je duan u cijelosti ispuniti je. Zaispunjenje obveze dunik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Iz tih odredaba proizlazi da je objekt vjerovnikovih trabina ukupna du-nikova imovina u stanju u kojem postoji u vrijeme dospjelosti trabina. Bezimovine dunik ne moe ispuniti obvezu, a vjerovnik se nema iz ega namiriti.Zbog toga postoji interes vjerovnika da se dunikova imovina ne uniti odnosnone umanji.

S druge strane postoji interes dunika da to slobodnije raspolae svojom

imovinom. U naem pravnom sustavu nema izriitog propisa koji bi u svrhuosiguranja vjerovnikovih trabina ograniavao dunikovu slobodu raspolaganjanjegovom imovinom, jer bi to bilo u suprotnosti s naelima prava raspolaganjavlastitom imovinom, naelom slobode ugovaranja i sl.

Meutim, nije rijedak sluaj da dunik u razdoblju od sklapanja ugovorado dospjelosti svojih obveza smanjuje vlastitu imovinu, tako da o dospijeuvjerovnikovih trabina doe u stanje prezaduenosti ili platene nesposobnosti,ime ugroava mogunost vjerovnikove naplate. Dunik npr. valjanim pravnim

poslom sklopljenim s treom osobom prenese cijelu svoju imovinu, ili njezindio, treemu.


3/18

Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 521-538 (2006) 523

Kako pravni poredak nije mogao izriito i izravno zabraniti duniku raspo-laganje imovinom, stvoren je institut vjerovnikova prava pobijanja dunikovihradnji, koji ureuju odrdbe l. 66. do 71. ZOO.

Pobijanje se (lat.actio Pauliana) moe definirati kao instrument obveznogprava koji prua vjerovniku iz obveznog odnosa - a radi namirenja njegovihtrabina - pravo pobijati valjana imovinskopravna raspolaganja insolventnogdunika, namirujui se iz nekih vrijednosti koje vie ne pripadaju dunikovojimovini, ve imovini njegovih pravnih sljednika na toj imovini.1

Pobijanje dunikovih pravnih radnji javlja se u dvije inaice: a) pobijanjeizvan steaja, ureeno odredbama ZOO-a, koje dolazi do primjene dok naddunikom nije otvoren steaj, kao i poslije eventualne obustave steajnog

postupka, te b) pobijanje u steaju koje je ureeno Steajnim zakonom (Nar.nov., br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03 i 187/04). Izvansteajno isteajno pobijanje imaju istu svrhu, zbog ega pruaju i slina rjeenja. Ipak,postoje i razlike: u izvansteajnom pobijanju svrha je namirenje samo jednogvjerovnika, a pobijanje u steaju ima cilj oglaavanje pravne radnje bez uinkaprema steajnoj masi i vraanje u steajnu masu sve imovinske koristi steenena osnovi pobijane radnje.

U nastavku rada prikazat emo pobijanje izvan steaja prema odredbama

ZOO-a.

III. PRETPOSTAVKE POBIJANJA

Kako bi se moglo pristupiti pobijanju pravnih radnji dunika poduzetih natetu vjerovnika, moraju se stei odreene pretpostavke.

Prema stajalitu iznesenom u pravnoj knjievnosti, moraju se kumulativnoispuniti etiri ope pretpostavke (propisane odredbama l. 66. ZOO) te jedna

od posebnih pretpostavki (one su propisane odredbama l. 67. ZOO). Poredtoga, sudionici u sporu moraju imati aktivnu odnosno pasivnu legitimaciju(propisanu odredbama l. 69. ZOO).2 Tako i sudska praksa (odluka Visokog

1 Gorenc, V., u Komentaru Zakona o obveznim odnosima (autori: esi, Z., Gorenc, V.,Kaer, H., Mominovi, H., Pavi, D., Perkui, A., Peuti, A., Slakoper, Z., Vidovi, A.i Vukmir, B.), RRiF-plus, Zagreb, 2005., str. 107.

2 Kaer, H., Pobijanje pravnih radnji dunika (actio Pauliana), Aktualnosti hrvatskog za-konodavstva i pravne prakse (Godinjak 10), Organizator, Zagreb, 2003., str. 452; Pav-lovi, M., Pobijanje dunikovih pravnih radnji izvan steaja, Hrvatska pravna revija, br.8/03, str. 30; Gorenc, op. cit., str. 108.


4/18


trgovakog suda Republike Hrvatske, P-3104/01 od 4. XI. 2003., Ing PSP04-1/str. 53).

IV. OPE PRETPOSTAVKE

1. Openito

Ope pretpostavke pobijanja utvrene su odredbama l. 66. ZOO, kojeglase:

(1) Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad

je nastala moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta natetu vjerovnika.(2) Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog njedunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine.(3) Pod pravnom radnjom razumijeva se i proputanje zbog kojega jedunik izgubio kakvo matrijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakvamaterijalna obveza.

Prema tim odredbama, ope pretpostavke pobijanja jesu: a) dospjelost vje-rovnikove trabine, b) insolventnost dunika, c) dunikova pravna radnja, ted) postojanje oteenja vjerovnika.

Kako je ve reeno,za uspjeno pobijanje moraju se te pretpostavke ispunitikumulativno.

2. Trabina dospjela za isplatu

Dospjelost trabine za isplatu znai da je nastupio rok za ispunjenje du-nikove obveze, to dalje znai da je dunik pao u zakanjenje. ZOO ne traida je trabina utvrena pravomonom sudskom odlukom3 niti trai ovrnostvjerovnikove trabine.4

3 Tako i sudska praksa (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-2322/92 od 29.XI. 1995, Izbor 2/96-51).

4 To je i stajalite sudske prakse (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-836/90od 13. VI. 1991., Izbor 93/77)To stajalite pretee i u pravnoj teoriji: Vedri, M.-Klari, P., Graansko pravo, Narodnenovine, Zagreb, 1998., str. 166; Radolovi, A., Pobijanje dunikovih pravnih radnji, In-


5/18


Glede vrste trabine za koju se moe pobijati dunikova radnja, smatramoda ZOO daje pravo pobijanja samo onom vjerovniku trabina kojeg je novana.Tako i sudska praksa (odluka upanijskog suda u Koprivnici, G-962/00 od

30. XI. 2000., Ing PSP 01-1/str. 80). To proizlazi iz tekstualne interpretacijeodredbe l. 66. ZOO: vjerovnikova trabina treba biti dospjela za isplatu(st. 1.), a to je sluaj kad se potrauje neki novani iznos, a ne nenovanoinjenje ili proputanje. To se potvruje i odredbom st. 2. l. 66., prema kojojse smatra da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog nje duniknema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine, pri emu poddovoljnim sredstvima treba razumjeti samo novana sredstva. To stajalite dasu predmet zatite kod pobijanja samo novane trabine vjerovnika zastupa i

dio teorije.5 Izraeno je i drukije stajalite: pobijanje se moe zahtijevati i zanenovanu trabinu.6

Nije bitno kad je vjerovnikova trabina nastala. Vjerovnik moe pobijatidunikovu pravnu radnju bez obzira na to je li njegova trabina nastala prijeili poslije te radnje. Tako i sudska praksa (odluka Vrhovnog suda RepublikeHrvatske, Rev-2506/82 od 10. V. 1983., PSP-23/93).

3. Insolventnost dunika

Insolventnost dunika znai da dunik nema dovoljno sredstava zaispunjenje vjerovnikove trabine (l. 66., st. 2. ZOO). To ne znai da nemauope imovine, nego da je bez sredstava koja omoguuju naplatu trabine.Vjerovnik mora dokazati insolventnost dunika u odnosu na konkretnu tra-binu vjerovnika, npr. dokazujui da se neuspjeno pokuao namiriti u ovrnompostupku, ili nenaplativost trabina iz prije voenih sporova od strane istog ili

drugih vjerovnika, ili sadraj izjave samog dunika itd.Ne zahtijeva se se da je dunik uope nesposoban za plaanje, jer je temelj

izvansteajnog pobijanja vezan za odreenu trabinu pojedinog vjerovnika, pa

formator, br. 4770 od 24. XI. 1999., str. 13; Gorenc, op. cit., str. 108; Kaer, op. cit.,str. 452; Pavlovi, op. cit., str. 31. Protivno: Vizner, B., Komentar Zakona o obveznim(obligacionim) odnosima, vlastita naklada, Zagreb, 1978., str. 1118, koji odredbu ZOO-a o dospjelosti trabine tumai u smislu zahtjeva za njezinom ovrnou.

5 Vizner, op. cit., str. 1119; Vedri-Klari, op. cit., str. 166.6 Gorenc, op. cit., str. 108; Pavlovi, op. cit., str. 31; Radolovi, op. cit., Informator, br.

4770 od 24. XI. 1999., str. 14.


6/18


je dostatno dokazati da je raun dunika kod vjerovnika imao negativan saldo(odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, P-3104/01 od 4. XI.2003., Ing PSP 04-1/str. 53).

4. Dunikova pravna radnja

Pod pravnom radnjom u svjetlu instituta pobijanja treba razumjeti svakipostupak dunika zbog kojeg se njegova imovina materijalno smanjuje u neijukorist, ali ne u vjerovnikovu korist - ili zbog kojeg dunik dolazi u nepovoljanpoloaj u nekom pravnom postupku, s tim da se izgledi njegovih vjerovnika

na namirenje umanjuju ili formalno pravno pogoravaju.7

Pod radnjom treba razumjeti ponajprije pravne poslove, jednostrane idvostrane, naplatne i besplatne. Pored ugovora, pravne radnje obuhvaaju irazliite druge radnje, pa i faktine radnje dunika kojima se trei okoristiona tetu dunikove imovine (npr. dunik uniti mjenicu po kojoj bi mu treaosoba trebala platiti neku svotu).

Pod pravnom radnjom razumije se i proputanje zbog kojega je dunik iz-gubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna

obveza (l. 66., st. 3. ZOO). Dunik je npr. propustio: istaknuti prigovor zastare,prijaviti trabinu u steajnom postupku, protestirati mjenicu i sl. Ovamo spa-daju i razliita procesnopravna proputanja, npr. podnoenje prigovora protivplatnog naloga, podnoenje albe protiv presude i sl.

5. Postojanje oteenja vjerovnika

teta nanesena vjerovniku pravnom radnjom dunika i vjerovnikovo nami-renje temeljni je smisao instituta pobijanja.8 Zato je potrebno dokazati ne samoda je vjerovniku nanesena teta nego i da je zbog dunikove pravne radnje unjegovoj imovini dolo do takve negativne promjene koja je onemoguila nami-renje vjerovnikove trabine. To je i stajalite sudske prakse (odluka upanijskogsuda u Koprivnici, G-560/99 od 2. III. 2000., Ing PSP 00-1/str. 55).

Ponekad e biti teko dokazati izravnu vezu izmeu dunikove pravne rad-nje i posljedice (dunik nema dovoljno sredstava), to prije ako se u kratkom

7 Gorenc, op. cit., str. 109.8 Gorenc, supra; Kaer, op. cit., str. 456.


7/18


razdoblju dogodi vie radnji, pa ni zbog jedne pojedinano nije nastupila takvaposljedica, nego samo zbog vie njih zajedno. Tada treba uzeti da je namirenjevjerovnika onemogueno i pobijanom pravnom radnjom i da e njezinim po-

bijanjem vjerovnik doi u povoljniji materijalnopravni ili formalnopravni (unekom postupku) poloaj u svrhu namirenja svoje trabine.9

V. POSEBNE PRETPOSTAVKE POBIJANJA

1. Openito

Posebne pretpostavke pobijanja utvrene su odredbama l. 67. ZOO, kojeglase:

(1) Naplatno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganjadunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojimvjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnjapoduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato.(2) Ako je trea osoba dunikov brani drug, ili srodnik u ravnoj liniji, ili upobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatrase da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetuvjerovniku, osim ako dokae suprotno.(3) Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatrase da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku,i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ilimoglo biti poznato.(4) Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem.

Kako je ve reeno, za uspjeno ostvarenje instituta pobijanja potrebno jeostvarenje svih opih pretpostavki te barem jedne od posebnih.Posebne pretpostavke ine suvremene inaice klasine paulijanske tube,

a s obzirom na vrstu pravnog posla, na odreene subjektivne okolnosti nastrani dunika ili tree osobe te rok za podizanje tube, mogu se svrstati uetiri skupine: a) dolozna paulijanska tuba (l. 67., st. 1. ZOO), b) kulpoznapaulijanska tuba (l. 67., st. 1. ZOO), c) obiteljska paulijanska tuba (l. 67.,st. 2. ZOO) i d) kvazipaulijanska tuba (l. 67., st. 3. i 4. ZOO).

9 Gorenc, supra; Kaer, op. cit., str. 457.


8/18


Te se tube meusobno ne iskljuuju, pa vjerovniku stoji na dispozicijiodabir one koja mu najvie odgovara. Tako npr. ako mu je istekao rok zapodnoenje jedne tube, moe svoj zahtjev za pobijanje ostvariti tubom za

koju je predvien dulji rok za podnoenje.10

2. Dolozna paulijanska tuba

Ta tuba (actio Pauliana dolosa) podie se kad je dunik tako raspolagao svojomimovinom da se njegovom pravnom radnjom ona smanjila zbog ispunjenjakakve pravne obveze, i da je pritom znao da poduzetim raspolaganjem nanosi

tetu vjerovniku. Praktino je ta tuba neprimjenjiva na situacije u kojima jedunikova radnja poduzeta prije nastanka vjerovnikove trabine.11

Znanje dunika da radnjom teti vjerovniku mora postojati u trenutku podu-zimanja radnje, a kad je rije o pravnom poslu, to je trenutak njegova sklapanja(perfekcije). Naknadno saznanje ne kodi (mala fides superveniens non nocet), toznai da se dunikova pravna radnja nee moi pobijati.12 Ta okolnost moebitno smanjiti mogunost pobijanja doloznom tubom, jer dunik u trenutkupoduzimanja radnje esto jo nije insolventan, ili nije imao svijest da e to

postati, ili svijest da e tom radnjom nanijeti tetu vjerovniku.Pored znanja dunika da radnjom teti vjerovniku, za tu se tubu trae jo

dvije pretpostavke: 1. da je raspolaganje dunika (pravna radnja) naplatno, te2. da je treoj osobi (s kojom je ili u korist koje je pravna radnja poduzeta) bilopoznato da dunik zna da sklapanjem pravnog posla nanosi tetu vjerovniku.To znanje tree osobe mora postojati u trenutku poduzimanja dunikove pravneradnje - npr. sklapanja ugovora (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske,Rev-783/98 od 15. V. 2001., Ing PSP 02-1/str. 3). Pod treom osobom treba

razumjeti ne samo dunikova suugovaratelja nego i svakoga tko je izvukaokakvu korist iz pravne radnje dunika koja se pobija - kao npr. trei (korisnik)iz ugovora u korist treega (v. poblie odredbe l. 337.-340. ZOO).

10 Gorenc, op. cit., str. 110; Kaer, op. cit., str. 458.11 Kaer, op. cit., str. 459.12 Vedri-Klari, op. cit., str. 167; Kaer, supra; Gorenc, op. cit., str. 111.


9/18


3. Kulpozna paulijanska tuba

Ta se tuba (actio Pauliana culposa) podie kad dunik nije znao, ali je u tre-

nutku poduzimanja pravne radnje mogao znati da poduzetim raspolaganjemnanosi tetu vjerovniku. To e biti sluaj kad dunik nije postupao s panjomkoja se u pravnom prometu zahtijeva, tj. nije postupao kao dobar gospodarstve-nik odnosno dobar domain (l. 10., st. 1. ZOO). Skrivljeno neznanje dunikaposljedica je njegove obine nepanje (culpa levis).13

Mogunost znanja mora postojati u trenutku poduzimanja pravne radnje.Pored skrivljenog neznanja dunika, za tu tubu trae se jo dvije pretpo-

stavke: 1. da je raspolaganje dunika naplatno, te 2. da je treoj osobi (s kojom

je ili u korist koje je pravna radnja poduzeta) moglo biti poznato da je dunikmogao znati kako sklapanjem pravnog posla nanosi tetu vjerovniku (obinanepanja,culpa levis, treega).14

Za kuploznu je tubu bitno da je dunik odgovoran zato to nije znao onoto je mogao znati da je postupao s panjom dobrog gospodarstvenika odnos-no dobrog domaina.

Prema odredbama l. 67., st. 1. ZOO, vjerovnik ima pravo izbora hoe linaplatno raspolaganje dunika pobijati doloznom ili kulpoznom tubom. U

sluaju dolozne tube mora dokazati dunikovo znanje (svijest) o nanoenjutete vjerovniku, a kod kulpozne tube dunikovo skrivljeno neznanje o tome.Vjerovniku je lake dokazati da se neto moglo znati kao objektivnu injenicunego dunikovo znanje (kao unutarnju subjektivnu svijest), pa mu - u pravilu- vie odgovara kulpozna tuba od dolozne.15

4. Obiteljska paulijanska tuba

Ta tuba (actio Pauliana familliaria) predviena je za sluaj kada duniksklopi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svoga branog druga ilisrodnika, a na tetu vjerovnika.

Izmeu insolventnog dunika i njegovih bliskih srodnika u pravilu pos-toji obostrano znanje, a esto i namjera da se poduzetim pravnim radnjamadunika nanosi vjerovnicima teta. To osobito u sluaju kada dunik sklopi

13 Vizner, op. cit., str. 1124; Vedri-Klari, op. cit., str. 168; Gorenc, op. cit., str. 112; Kaer,op. cit., str. 459.

14 Pavlovi, op. cit., str. 33; Vizner, op. cit., str. 1124; Vedri-Klari, op. cit., str. 168.15 Gorenc, op. cit., str. 111; Kaer, op. cit., str. 459.


10/18


pravni posao s nekim od srodnika, ili inae raspolae u njihovu korist. Stogavjerovnik ima pravo pobijanja naplatnih raspolaganja insolventnog dunika stakvim treim osobama s kojima je ili u korist kojih je radnja poduzeta. One

su svrstane u etiri kategorije: a) brani drug dunika, b) njihovi krvni srodniciu ravnoj liniji, c) krvni srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, te d)srodnici po tazbini do etvrtog stupnja.16 Postoji zakonska predmnjeva da jenavedenim osobama (rodbina pod sumnjom, familia suspecta) bilo poznatoda dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku. Predmnjeva jeoboriva (praesumptio iuris), to znai da se moe dokazivati suprotno (l. 76.,st. 2. ZOO). To znai: umjesto da vjerovnik dokazuje injenicu znanja lanasumnjive obitelji, brani drug odnosno bliski srodnik duan je dokazati ne-

postojanje toga svog znanja.Napominje se da ZOO tu predmnjevu predvia samo za branog druga

odnosno bliskog srodnika, a ne i za dunika. Smatramo da se ona odnosi i nadunika, jer su odredbe l. 67., st. 2. ZOO neposredni nastavak odredba sa-dranih u st. 1. tog lanka. Iz cjelokupnog teksta tih odredba proizlazi, dakle,da postoji obostrana predmnjeva - pa brani drug odnosno bliski srodnik trebadokazati da ni dunik ni on nisu u trenutku dunikova raspolaganja znali dase poduzetim raspolaganjem nanosi teta vjerovniku.17

5. Kvazipaulijanska tuba

Ta tuba (actio quasi Pauliana) namijenjena je pobijanju besplatnih i s njimaizjednaenih pravnih radnji kojima dunik raspolae u korist tree osobe. Tosu sva raspolaganja koja nisu naplatna i na koja dunik nije obvezan, a kojimaumanjuje svoju imovinu.

Besplatno raspolaganje iri je pojam od darovanja i u praksi se pojavljujenpr. kao otpust duga, preuzimanje duga, naputanje prava, naputanje stvari,isplata tueg duga, akceptiranje mjenice bez prijema valute, odricanje od nekogprava i sl. Kao oblik besplatnog raspolaganja ZOO posebno istie odricanje odnasljedstva (l. 67., st. 4.), koji poznaje i sudska praksa (odluka Vrhovnog suda

16 Tom popisu zakonodavac nije dodao izvanbranog druga, iako izvanbrana zajednicamukarca i ene stvara imovinskopravne uinke na koje se na odgovarajui nain pri-mjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima branih drugova (v. l.258. Obiteljskog zakona, Nar. nov., br. 116/03, 17/04 i 136/04).

17 Tako i: Vizner, op. cit., str. 1125; Pavlovi, op. cit., str. 34; Gorenc, op. cit., str. 112.


11/18


Republike Hrvatske, Rev-643/84 od 31. X. 1984., PSP-27/57). Besplatnostmora postojati u trenutku raspolaganja dunika.

Vjerovnik koji pobija besplatno raspolaganje dunika nije duan dokazati

znanje dunika, ni znanje odnosno skrivljeno neznanje tree osobe (korisnikaraspolaganja) da se poduzetim raspolaganjem nanosi vjerovniku teta, jer postojineoboriva zakonska predmnjeva (praesumptio iuris et de iure) da je dunik zato znao i da je korisniku to bilo poznato ili moglo biti poznato (l. 67., st. 3.ZOO). Tako i sudska praksa: Kod besplatnih pravnih raspolaganja po samomzakonu se smatra da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetuvjerovnicima, a za osnovanost pobijanja ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilopoznato ili moglo biti poznato (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

Rev-149/05 od 13. X. 2005., Ing PSP 06-1/str. 3).

VI. ISKLJUENJE POBIJANJA

Prema odredbi l. 68. ZOO, ne mogu se pobijati zbog oteenja vjerovnikauobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, a ni darovi uinjeni iz zahvalnosti,razmjerni materijalnim mogunostima dunika. Ta je odredba, zapravo, nastavak

odredaba iz l. 67., st. 3. i 4. ZOO koje ureuju kvazipaulijansku tubu: onapredvia iznimke od mogunosti pobijanja besplatnih raspolaganja dunika,unato tome to ta raspolaganja nanose tetu vjerovnicima. Ratio te iznimkeje u tome da se ne postigne vea teta od koristi, i da oni koji se nisu bitno iliznaajno okoristili nekim raspolaganjem ne moraju strahovati od posljedica.18

Odredba citiranog lanka ZOO-a propisuje da se ne mogu pobijati:

a) Uobiajeni prigodni darovi, kao npr. darovi uinjeni prigodom znaajnijihobiteljskih ili vjerskih dogaaja (roenje, krtenje, vjenanje, crkveni blag-

dani). Rije je, dakle, o darovima koji moraju biti i uobiajeni i prigodni(zahtjevi trebaju biti kumulativno ispunjeni).

b) Nagradni darovi, npr. nagrada za neku dragovoljno uinjenu uslugu.c) Darovi uinjeni iz zahvalnosti, npr. dar uinjen bolnici u kojoj je darovatelj

uspjeno izlijeen, nagrada za spaavanje ivota u nesrei lana ue obitelji isl.19

18 Kaer, op. cit., str. 461.19 U pravnoj knjievnosti izraeno je stajalite da je u navedenu kategoriju darova mogue

uvrstiti i davanja u opekorisne svrhe - v. Radolovi, op. cit., Informator, br. 4770, str. 13.


12/18


Sva navedena davanja - darovi pod a), b) i c) - moraju biti razmjerna ma-terijalnim mogunostima dunika u vrijeme raspolaganja, jer bi u protivnomto ilo na teret vjerovnika - zatita kojeg je temeljni ratio instituta pobijanja

pravnih radnji dunika.Na tu iznimku od mogunosti pobijanja pozivaju se korisnici (primatelji

darova) kao protivnici pobijanja isticanjem prigovora u parnici koju je pokrenuovjerovnik tubom radi pobijanja darovanja. Na tueniku je teret dokaza da suispunjene pretpostavke za iskljuenje pobijanja u konkretnom sluaju.

Prema stajalitu izraenom u pravnoj knjievnosti, treba usko tumaiti ka-tegorije glede kojih nije doputeno pobijanje.20 To stajalite u skladu je s opimpravilom o uskom tumaenju iznimke u odnosu prema pravilu.

VII. SREDSTVA POBIJANJA

1. Openito

U ostvarenju pobijanja dunikove pravne radnje javljaju se tri pitanja: a)Kojim se procesnopravnim sredstvima moe pobijati dunikova pravna radnja?

b) Tko moe biti pasivno legitimiran kao protivnik pobijanja? te c) Moe lituenik u paulijanskoj tubi izbjei pobijanje?

Odgovori na ta pitanja sadravaju odredbe l. 69. ZOO, koje glase:

(1) Pravna radnja dunika pobija se tubom ili prigovorom.(2) Tuba za pobijanje podnosi se protiv dunika i tree osobe s kojom jeili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protivnjezinih sveopih pravnih sljednika.(3) Ako je trei otuio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspola-ganjem koje se pobija, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja samo akoje ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tukorist otuio besplatnim pravnim poslom, tuba se moe podnijeti protivpribavitelja i ako on to nije znao.(4) Tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu.

20 Kaer, op. cit., str. 461.


13/18


2. Procesnopravna sredstva pobijanja

Pobijanje dunikovih pravnih radnji moe se postupovno uiniti: 1. tubom,

ili 2. prigovorom.Zahtjev za pobijanjem pravnih radnji dunika vjerovnik redovito ostvaruje

nekom od paulijanskih tubi, o kojima je ve bilo rijei (v. naprijed pod V.Posebne pretpostavke pobijanja). Tubom se zahtijeva da se odreena pravnaradnja proglasi bez uinka u odnosu na tuitelja (vjerovnika) i da je tuenik- trea osoba (u korist koje je poduzeta pravna radnja) duan neto uiniti ilitrpjeti u svrhu namirenja tuitelja (vjerovnika).21 Tako i sudska praksa (odlukaupanijskog suda u Koprivnici, G-1220/01 od 2. XI. 2001, Izbor 1/02-21).

Ponekad e vjerovnik pravnu radnju dunika pobijati prigovorom. To je npr.sluaj kad je vjerovnik zaplijenio dunikovu stvar radi namirenja svoje trabinekoju ima prema duniku, a trea osoba tui vjerovnika radi predaje stvari - pavjerovnik istakne prigovor da je tuitelj (trea osoba) do svog prava - na temeljukojeg trai stvar - doao putem pobojnog raspolaganja dunika.

3. Pasivno legitimirane osobe

Prema odredbama l. 69., st. 2. i 3. ZOO, pasivno legitimirani u sporu opobijanju, tj. kao protivnici pobijanja pojavljuju se: a) dunik u svim situa-cijama, i b) trea osoba u tri inaice: 1. trea osoba s kojom je ili u korist kojeje poduzeta pravna radnja koja se pobija, 2. univerzalni pravni sljednici treeosobe, te 3. singularni pravni sljednici tree osobe.

S obzirom na to da se prema odredbi l. 69., st. 2. ZOO tuba za pobijanjepodnosi protiv dunika i tree osobe odnosno njezinih sveopih pravnih sljed-

nika, proizlazi da se takva tuba ne bi mogla podnijeti samo protiv dunika,ili samo protiv tree osobe, odnosno samo protiv njezinih pravnih sljednika.Dunik i trea osoba (odnosno njezini sljednici) jedinstveni su suparniari,jer se spor, zbog prirode pravnog odnosa, moe rijeiti samo na jednak nainprema svima njima (v. l. 201. Zakona o parninom postupku, Nar. nov., br.53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/0322).

21 Tako i Gorenc, op. cit., str. 114; Radolovi, op. cit., Informator, br. 4769, str. 5.22 Tako i Erakovi, A., Pobijanje dunikovih pravnih radnji, Novi ZOO, Organizator, Za-

greb, 2005., str. 43.


14/18


Glede sveopih pravnih sljednika tree osobe s kojom je ili u korist kojeje poduzeta pravna radnja koja se pobija, dodajemo sljedee:

Univerzalni sljednik tree osobe je npr. nasljednik umrlog odnosno nova

pravna osoba nastala spajanjem dviju ili vie pravnih osoba, kao i pravna osobapreuzimatelj pripojene osobe.

Singularni sljednici su osobe koje su pravnim poslom stekle od tree osobekorist pribavljenu pobijanim raspolaganjem. Prema singularnom pribaviteljuna temelju naplatnog pravnog posla vjerovnik moe podii tubu samo ako jeovaj znao da se pribavljanje njegova prednika moglo pobijati (trai se dakle,znanje - a ne skrivljeno neznanje singularnog sukcesora). Ako je, pak, singularnipribavitelj od treega neto stekao besplatnim pravnim poslom, vjerovnik ima

pravo podii tubu iako prijavitelj nije znao da se pribavljanje njegova prednikamoglo pobijati (l. 69., st. 3. ZOO).

4. Izbjegavanje pobijanja

Tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu (l. 69., st. 4.ZOO). Kad tuenik (protivnik pobijanja) ispuni u korist tuitelja (vjerovnika)

dunikovu obvezu, izvrio je ono za ime pobijanje dunikove pravne radnjezapravo smjera, zbog ega i otpada razlog za pobijanje.

Ispunjenjem dunikove obveze vjerovniku protivnik pobijanja zadravapribavljenu korist od dunika.

VIII. UINAK POBIJANJA

Prema odredbi l. 70. ZOO, ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubiuinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovihtrabina. Tako i sudska praksa (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-3110/95 od 13. XII. 1995., Ing PSP 97-1/str. 71; odluka Visokog trgovakog sudaRepublike Hrvatske, P-3581/01 od 11. XI. 2003., Ing PSP 04-1/str. 1).23

23 Kaer ispravno upozorava da pravni uinak ne slijedi nakon usvajanja tubenog zahtjeva,nego nakon to postane pravomona odluka suda: a) o usvajanju tubenog zahtjeva - akose pravna radnja pobija tubom, odnosno b) o pobijanju tubenog zahtjeva (dijelom iliu cjelini) - ako se pravna radnja pobija prigovorom. V. Kaer, op. cit., str. 463.


15/18


To znai da pobijani pravni posao dunika i tree osobe nije pravno nevaljan,niti se raskida, ve samo gubi pravni uinak - i to ne samo u odnosu izmeuvjerovnika i tree osobe, nego i prema duniku. Uinak obuhvaa tuenu treu

sobu - stjecateljicu koristi iz pobijane pravne radnje na poseban nain: ona jenpr. duna dopustiti da se tuitelj namiri iz vrijednosti steene koristi, i to dovisine iznosa njegove trabine.

Dosljedno iznesenom, rije je o relativnoj nevanosti pobijane pravne radnje,jer je odlukom suda samo ogranieno njezino djelovanje i time uklonjen tetniuinak prema vjerovniku (tuitelju). Pobijana pravna radnja (npr. ugovor) pre-ma svim ostalim osobama ostaje na snazi. Tako ostaju na snazi sva prava kojasu tree osobe stekle na predmetu pobijanja nakon dunikova poduzimanja

radnje koja se pobija (npr. pravo zaloga), ako ta prava takoer ne podlijeupobijanju.

IX. ROK ZA PODNOENJE TUBE

Rokove za podnoenje tubi propisuju odredbe l. 71. ZOO, koje glase:

(1) Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od jedne godine za raspo-

laganje iz lanka 67. stavka 1. ovoga zakona, a za ostale sluajeve u rokuod tri godine.(2) Rok se rauna od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobijaodnosno od dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju.

Iz odredbe st. 1. toga lanka proizlazi da se u roku od jedne godine moepodnijeti paulijanska dolozna i kulpozna tuba. Obiteljska paulijanska tubai kvazipaulijanska tuba mogu se podnijeti u roku od tri godine.

Rokovi su prekluzivni,24 o emu se tako izjasnila i sudska praksa (odlukaupanijskog suda u Varadinu, G-1064/05 od 27. VI. 2005., Ing PSP 06-1/str.4). To znai da njihovim istekom prestaje pravo na tubu i da teku stalno (nemaprekida odnosno zastoja, kao kod zastare) te da sud po slubenoj dunosti vodirauna o njihovu isteku. Vjerovnik je duan dokazati da taj rok nije istekao.

Jednogodinji odnosno trogodinji prekluzivni rokovi u kojima treba podiipaulijanske tube poinju tei od dana kad je dunik poduzeo pravnu radnju,a ne od npr. dospjelosti vjerovnikove trabine (odluka upanijskog suda uKoprivnici, G-498/04 od 24. VIII. 2004., Ing PSP 05-1/str. 73).

24 Vizner, op. cit., str. 1136; Gorenc, op. cit., str. 117.


16/18


Sastoji li se pravna radnja dunika od vie odvojenih akata, smatra se daje ona poduzeta u trenutku kad je poduzet posljednji akt kojim se ta radnjaokonava.25 Rok pobijanja zbog proputanja poinje tei od posljednjeg dana

u kojem je proputena radnja jo mogla biti poduzeta.Rije je o objektivnim rokovima koji nemaju veze sa saznanjem vjerovnika, nego

samo s objektivnom injenicom poduzimanja ili proputanja pravne radnje.Zakon nije propisao rok za podnoenje prigovora kojim se pobija pravna

radnja dunika, pa treba oekivati da e ovo pitanje rijeti sudska praksa.

X. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Temeljna odredba iz odnosa vjerovnika i dunika koju sadrava ZOO jest onaprema kojoj je vjerovnik u obveznom odnosu ovlaten od dunika zahtijevatiispunjenje obveze, a dunik je obvezu duan ispuniti upravo onako kako onaglasi. Sankcija za neispunjavanje dunikove obveze samo je imovinska. Onapretpostavlja postojanje imovine dunika, jer bez imovine dunik nema imeispuniti obvezu, a vjerovnik se nema iz ega namiriti.

esto se, meutim, dogaa da dunik u razdoblju od sklapanja ugovora

do dospjelosti svojih obveza smanjuje svoju imovinu tako da o dospjeu vje-rovnikove trabine bude platno nesposoban, ime ugroava mogunost vjerov-nikove naplate. U takvom sluaju vjerovnik moe, sukladno odredbama l. 66.do 71. ZOO, pobijati poduzete dunikove pravne radnje kojima je izravno ilineizravno oteen.

Pravo pobijanja vjerovnik ostvaruje podnoenjem paulijanske tube iliprigovora. Koju e vrstu tube podnijeti, ovisi o propisanim (opim i poseb-nim) pretpostavkama za njihovo podnoenje. Svaka od etiriju vrsta tubi za

pobijanje podnosi se protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u korist koje jepoduzeta pravna radnja koja se pobija.

Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak prema tuiteljui samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina. Rije je o relativnojnevanosti pobijanja pravne radnje, jer je odlukom suda samo ogranieno nje-zino djelovanje - dok prema svim ostalim osobama ona ostaje na snazi.

Uspjenim pobijanjem dunikove pravne radnje uklanja se njezin tetniuinak na vjerovnika. Zato treba zakljuiti da je pobijanje pravnih radnji du-

25 Kaer, op. cit., 455; Gorenc, op. cit., str. 117.


17/18


nika znaajan pravni instrument koji pojaava poloaj vjerovnika u obveznimodnosima.

Summary

Hrvoje Mominovi *

CONTESTING THE DEBTORS LEGAL ACTIONS ACCORDINGTO THE LAW ON OBLIGATORY RELATIONS

Creditor in the obligatory relation is entitled to require the fulfilment of the obligationfrom the debtor, and the debtor is required to fulfil his obligation exactly as it is stated.

The debtor is liable with all his property to fulfil his obligation.

It is often the case, however, that the debtors property diminishes in the period

between the making of the contract and fulfilment of his obligations to such a degree

that he becomes insolvent by the time when the creditors claims arrive, which calls into

question the possibility of creditors payment. In such a case, the creditor can contest the

debtors legal actions resulting in his direct or indirect damage, according to the Article

66 to 71 of the Law on Obligatory Relations.The creditor can carry into effect his right of contestation by submitting one of the four

possible Paulian actions (dolose, culpatory, family, quasi-paulian) against the debtor

and the third party with whom or to whose benefit the contested legal action was taken.

Preclusive time limits are prescribed for taking these actions.

If charges are accepted by the court, legal action loses its effect to the plaintiff (cre-

ditor) only to the extent that is necessary to settle his claims. It can be explained by the

relative unimportance of the contested legal action, since its legal effect is limited only by

the courts decision, while remaining in force with respect to all the other persons.The result of contestation of the debtors legal actions strengthens the position of the

creditor in obligatory relations.

Key words: contestation, debtors legal action, Paulian actions, contestation effect

* Hrvoje Mominovi, LL. M., judge of the Constitutional court of the Republic of Croa-tia in retirement


18/18


Zusammenfassung

Hrvoje Mominovi*

ANFECHTUNG VON RECHTSHANDLUNGEN DES SCHULDNERSNACH DEM OBLIGATIONENGESETZ

Der Glubiger in einem Schuldverhltnis ist berechtigt, vom Schuldner die Erfllung

der Verpflichtung zu verlangen, der Schuldner ist verpflichtet, die Verpflichtung genau

so zu erfllen, wie sie lautet. Fr die Erfllung der Verpflichtung haftet der Schuldner

mit seinem gesamten Vermgen.

Es kommt jedoch hufig vor, dass der Schuldner im Zeitraum zwischen Vertragsab-schluss und der Flligkeit seiner Verpflichtungen sein Vermgen in dem Mae mindert, dass

er bei Flligkeit der Forderung des Glubigers zahlungsunfhig ist, was die Mglichkeit

der Befriedigung des Glubigers gefhrdet. In diesem Falle kann der Glubiger gem

den 66 bis 71 des Obligationengesetzes die unternommenen Rechtshandlungen des

Schuldners, die ihn direkt oder indirekt schdigen, anfechten.

Das Anfechtungsrecht kann der Glubiger durch Erhebung einer von vier mglichen

paulianischen Klagen gegen seinen Schuldner oder einen Dritten, mit dem oder zu dessen

Vorteil die angefochtene Rechtshandlung unternommen wurde, konsumieren (der dolosen,der culposen, der familiren, der quasipaulianischen). Fr die Einreichung dieser Klagen

schreibt das Gesetz Prklusivfristen vor.

Gibt das Gericht der Klage statt, verliert die Rechtshandlung ihre Wirkung ge-

genber dem Klger (Glubiger), und zwar nur in dem zur Befriedigung erforderlichen

Ausma. Es handelt sich um eine relativ belanglose Rechtshandlung, weil die gerichtliche

Entscheidung die Rechtswirkung nur beschrnkt whrend sie gegenber allen anderen

Personen in Kraft bleibt.

Das Resultat der Anfechtung der Rechtshandlungen des Schuldners strkt die Positiondes Glubigers in den Schuldverhltnissen.

Schlsselwrter: Anfechtung, Rechtshandlung des Schuldners, paulianische Anfe-

chtungsklagen, paulianische Klagen, Wirkung der Anfechtung

** Mag. Hrvoje Mominovi, Richter des Verfassungsgerichts der Republik Kroatien a. D.

pobijanje dužnikovih pravnih radnji prema zakonu o obveznim odnosima - mr. sc. hrvoje momcinovic

Documents