1/16

Bilten br. 6, srpanj - listopad 2007. http://www.tisup.mps.hr/veletrznice_cijenevip

Studijsko putovanje hrvatskih voćara u Nizozemsku 26.-30. kolovoza 2007. godine Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice

Hrvatska voćarska zajednica je u suradnji sa Veleposlanstvom Kraljevine Nizozemske i Agriplana organizirala studijsko putovanje hrvatskih voćara.

Grupa od 46 članova, zastupala je sve regije, obuhvaćajući proizvođače voća, rasadničare, kao i stručnjake savjetodavne službe i zavoda za voćarstvo.

U periodu od 26. do 30. kolovoza članovi udruge imali su prigode posjetiti desetak lokacija voćarske proizvodnje.

Program prvoga dana započeli smo posjetom poduzeću van Rijn - de Bruyn iz Udena, uz prezentaciju g. B. van Rijna glede aktualne nizozemske rasadničarske prakse i tehnologije u matičnjacima. Od 1946. godine rasadničarstvo van Rijn-de Bruyn BV opskrbljuje profesionalne voćare na domaćem i stranim tržištima visoko kvalitetnim rasadničarskim materijalom. Na otprilike 25 ha ( u Nizozemskoj) proizvode široki asortiman sadnica standardnih voćnih sorti (jabuka, šljiva, kruška, trešnja, breskva), bobičastog voća (malina, kupina, ribiz, ogrozd i sl.), te certificiranih podloga

Poslijepodne naši članovi mogli su pogledati nasade jabuka (proizvodnja Van Lankvald, uglavnom proizvodnja El Stara, jednog od najpopularnijih kultivara jabuke u Nizozemskoj), nasad trešanja (sorte na podlozi Giselle 5), te suvremenu tehnologiju uzgoja sadnica jagoda u poduzeću Van den Elzen B.V. iz Erpa. Nizozemci su najveći proizvođači sadnica jagoda u Europi i kao takvi izvoze ih u sve zapadno europske zemlje. Iako su se specijalizirali u proizvodnji velikog broja različitih sadnica jagoda, nizozemska sorta Elsanta je još uvijek jedna od najpopularnijih, a ne očekuje se da će se uskoro i pojaviti sorta koja bi uspjela istisnuti primat Elsante sa

Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća

Primatelj: HVZ, Hrvatska voćarska zajednica

Partner: Ministarstvo polj., šumarstva i vodnog gospodarstva RH

2/16

zapadnoeuropskog tržišta. Ljubaznošću g. Henk vd Elzena, voditelja proizvodnje, naši su voćari imali prigode pogledati proizvodne kapacitete poduzeća, te se upoznati s dvije najzastupljenije tehnologije u proizvodnji sadnica u Nizozemskoj, tzv. proizvodnjom fresh ‘waiting bed’ plants i ''tray plants''.

Drugi dan programski je bio vezan za organizacijske strukture nizozemskih voćara, razvojne trendove u voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji u Nizozemskoj i Europi, te EU pravnu regulativu u sektoru proizvodnje voća i povrća, u smislu njezinih učinaka s naglaskom na zemlje kandidatkinje za ulazak u EU. U tom je smislu posjećena organizacija voćara NFO (Nederlandse Fruittelers Organisatie), udruga iz Zoetermeera, koju nam je, u organizacijskom i operativnom smislu prezentirao g. S. Koning. Prezentacija je naišla na veoma veliki interes naših voćara, obzirom se radi o organizaciji gotovo identičnog karaktera kao sto je Hrvatska voćarska zajednica. Posjeta poduzeću Greenery dala je dobar uvid u naprednost proizvodnog, distribucijskog i logističkog sustava ovog kompleksa nastalog 1996. g. spajanjem najvećih nizozemskih burzi voća, povrća i gljiva. Uz predstavljanje jednog od distribucijskih centara Greeneryja (Bleiswijk), organizacija DPA (Dutch Produce Association, gospoda Hans van Es, direktor, i Ad Klassen, tajnik organizacije ) održala je našim voćarima dvije prezentacije o organizacijskim i operativnim trendovima nizozemskih i EU sektora proizvodnje voća i povrća, te učinaka koje će primjena europske regulative (s naglaskom na Zajedničku organizaciju tržišta) imati na naše profesionalne proizvođače.

Obzirom na složenost problematike kvalitetnog rasadničarskog materijala koji se aktualizira i na našem domaćem tržištu, program trećeg dana studijskog putovanja ponovo je bio usmjeren na područje rasadničarstva, no ovoga puta, sa aspekta (znanstvene) primijenjene metodologije proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala. U prostorima poduzeća Vermeerderingstuin NL i NAK Tuinbouw, naši su voćari imali prigode vidjeti tehnologiju proizvodnje bezvirusnog materijala, metode znanstvenih istraživanja virusa, primijenjene tehnike razmnožavanja, kao i one u rasadničarstvu i matičnjacima.

Na tom je tragu bila i podnevna posjeta primijenjenom istraživačkom centru PPO, Randwijk, koji, u sklopu univerziteta u Wageningenu, predstavlja najveću nizozemsku organizaciju za primijenjena istraživanja u ratarstvu, multifunkcionalnoj poljoprivredi i otvorenoj proizvodnji povrća, voćarstvu i proizvodnji rasadničarskog materijala, pčelarstvu, te proizvodnji lukovica. Centar djeluje u uskoj suradnji s partnerima iz raznih poljoprivrednih sektora, znanstvenicima, industrijom i nizozemskom vladom. Uz posjetu test voćnjacima i djelomični prikaz znanstvenih projekta i metoda koje se ondje trenutno primjenjuju, g. Bart Heijne, viši znanstvenik u području zaštite bilja, našim je voćarima detaljno odgovarao na njihova pitanja glede kultiviranja, tla, oprašivanja, zaštite, i sl.

Sudionici puta su na kraju zaključili da je putovanje bilo nadasve korisno, te da bi takvih studijskih putovanja bilo poželjno organizirati u većem broju.

Ovim putem se još jednom zahvaljujem predstavnicima Nizozemske vlade na ovoj pruženoj mogućnosti.

3/16

Radionice standarda kakvoće za voće i povrće u Projektu hrvatskog sektora voća

Antonija Alić, Hrvatska voćarska zajednica

Naši čitatelji su već zasigurno dobro upoznati sa glavnim komponentama «Projekta Hrvatskog sektora voća» čiji je primatelj Hrvatska voćarska zajednica. Jedna od tih komponenata je i predstavljane standarda kakvoće za voće i povrće (nastavak) prema

regulativi EU. Kao što je zasigurno poznato, članovi nizozemskog tima, u suradnji s predstavnicima sektora i našim proizvođačima, te u skladu sa važećim standardima kakvoće EU, u svibnju ove godine podnijeli su Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH prijedloge novih pravilnika standarda kakvoće za odabrane voćne vrste.

Za očekivati je da će prihvaćanjem novih standarda isti početi vrijediti početkom slijedeće godine, što bi pomoglo našim proizvođačima kao i svim ostalim učesnicima u sektoru, u ocjenjivanju kvalitete proizvoda i poboljšanju međusobnih trgovinskih odnosa.

Zbog lakšeg razumijevanja i primjene tih standarda, a u okviru projektnih mogućnosti, u periodu od 19-26. listopada održano je pet terenskih radionica. Uz onu održanu u Zagrebu, posjetom Velikoj Gorici, Čakovcu, Virovitici, Slavonskom Brodu i Đakovu objedinili smo i pokrili sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačku, Međimursku, Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku, Vukavarsko-srijemsku i Osječko-

baranjsku županiju.

Uslijed objektivnih nemogućnosti da se projektom obuhvate sve regije na razini države, logistički smo nastojali pokriti što veće područje središnje, sjeverne i istočne Hrvatske. No, HVZ će svakako izaći u susret svim svojim proizvođačima i ostalim zainteresiranim stranama u pružanju svih relevantnih informacija vezanih za ove radionice, te ih pozivamo da nam se svakako jave sa svojim cijenjenim upitima (kontakt osoba: Antonija Alić, Savska cesta 183, 10 000 Zagreb, e-mail h.v.z.1@zg.t-com.hr, tel/fax 01 46 48 142, mob 098 98 28 591).

Osim naših voćara, radionicama su bili prisutni i predstavnici trgovačkih

lanaca, otkupljivači, savjetnici iz Hrvatskog zavoda za savjetodavnu službu i drugi. To je ujedno bio pokazatelj značaja i uloge ovakvih radionica, kojima je cilj pružanje informacija i edukacija za što šire i raznovrsnije interesne skupine, te održavanje radionica u više proizvodnih centara i što veće regionalno pokrivanje proizvodnih područja zastupljenih različitim uzgojnim vrstama.

Radionica održana u PZ Čakovec potaknula je živu diskusiju učesnika o problematici sistema kontrole kvalitete

d

Radionici u Djakovu, održanoj u Gradskom poglavarstvu, prisustvovalo je preko 40 učesnika.

4/16

Okosnica naših radionica bila je slajd prezentacija standarda najpopularnijih voćnih vrsta. Uz jabuku, za sada još najzastupljeniju voćnu vrstu, prezentirani su standardi za kruške, šljive, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje i jagode, a obrađeni su i standardi za citruse i kivi.

Voditeljica Dubravka Bačić, suradnica Savjetnika za poljoprivredu, očuvanje prirode i kakvoće hrane pri Veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u Zagrebu, koja je ujedno i nositeljica certifikata inspektora za kontrolu kvalitete prema EU standardima, prezentirala je prema materijalima pripremljenima od strane nizozemske kompanije Agro Quality Control B.V., za inspekciju i certificiranje kontrole voća i povrća, na vrlo moderan i pristupačan način praktičnu primjenu predmetnih standarda. Prezentacije su obuhvaćale nekoliko ključnih segmenata neophodnih za pravilno sortiranje, kalibriranje i prezentaciju proizvoda: minimalne zahtjevi za udovoljavanje kvalitete, praktičnu interpretaciju zahtjeva za ekstra , I i II klasu, provjeru na bolesti i različite tipove oštećenja, te dozvoljena dopuštenja.

Mogućnost postavljanja upita i diskusije koje su vođene tijekom prezentacija pokazale su veliki interes od strane sudionika radionica. Vrlo interesantne rasprave vođene su između proizvođača i otkupljivača voća, gdje se još jednom pokazala i te kako velika potreba upravo za univerzalnim tržišnim standardima, kao i potreba za osnivanjem nezavisnog tijela ustrojenog prema postojećim EU modelima, koja će u skladu s važećom EU regulativom provoditi kontrolu primjene tih standarda.

Na kraju, iskreno se zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u organizaciji radionica, te našim učesnicima koji su svojim svekolikim interesom pridonijeli njihovoj uspješnoj realizaciji.

Uvjereni smo da će ove aktivnosti, osim edukacije našeg članstva i ostalih zainteresiranih subjekata, učiniti pozitivan iskorak u poboljšanju trgovinskih odnosa na tržištu voćem i povrćem, te prema općem podizanju kvalitete plasiranih proizvoda kao zajedničkog interesa svih proizvođača, trgovaca i krajnjeg potrošača.

Tržišne informacije Jan Robbrecht, voditelj tima

Progosfruit 2007 Članak nastao na temelju: Fruitteeltnieuws br. 16, 2007., Belgija

Jedan od glavnih godišnjih događaja u voćarskom sektoru je organizacija Progosfruit-a. Ove godine, 31. sastanak je održan od 2. do 4. kolovoza u Vilniusu (Litva). Jedna od glavnih točaka dnevnog reda bila je prognoza uroda u i izvan EU-a.

Oko 200 osoba sudjelovalo je na konferenciji gdje se detaljno raspravljalo o prognozama uroda za sektor jabučastog voća (jabuka, krušaka).

Prvo je prilagođena prognoza za prethodnu sezonu te je procjena uroda za sezonu 2006./ 2007. za jabuke promijenjena s 9,5 milijuna tona na 9,8 milijuna tona, a za kruške s 2,5 milijuna tona na 2,7 milijuna tona.

Očekivanja za 2007. su da će, kako za jabuke tako i za kruške, urod biti manji. Urod jabuka je za Europsku uniju (27 zemalja) procijenjen na 8,5 milijuna tona; smanjenje od 13% u usporedbi s prethodnom sezonom. Smanjenje je većinom prouzročilo znatno smanjenje proizvodnje u novim zemljama članicama. Već nekoliko godina postoji značajni nesklad između proizvedenih količina u novim i u starim zemljama članicama. Dok zemlje EU-15 (stare zemlje članice) očekuju porast uroda u usporedbi s prethodnom godinom od 2%, nove zemlje članice (njih 12) očekuju smanjenje uroda od 45%.

5/16

Što se tiče uroda krušaka, Europa očekuje smanjenje uroda od 8% s proizvodnjom od 2,4 milijuna tona. Također i za ovaj proizvod, nove zemlje članice očekuju spektakularno smanjenje uroda od 46%.

Europska prognoza uroda 2007./2008.

Ove sezone vremenski uvjeti su ponovo bili jedinstveni. Blaga zima i toplo proljeće su za rezultat imali rano cvjetanje. Tri razdoblja mraza uzrokovala su velike gubitke, posebno u središnjoj Europi. Prvi put, 6. travnja, pogođene su Poljska, Češka, Slovačka i dijelovi Njemačke. Između 20. i 22. travnja, ponovo su pogođene iste zemlje, ali je ovaj put mraz pogodio i Mađarsku te dijelove Austrije. Od 20. travnja do 2. svibnja te su zemlje iskusile ekstremne vremenske uvjete.

Bilo je dosta suho tijekom razdoblja cvjetanja, što je općenito dovelo do pozitivnih učinaka. U lipnju, južna Europa se suočila s velikim toplinskim valovima i jedan se dio voća spržio ili je izniklo oštećeno.

Ti su klimatološki uvjeti imali velik utjecaj na proizvodnju jabučastog voća, te su nove zemlje članice značajno smanjile svoje prognoze za urod.

Ukupan europski urod jabuke (EU 27) procijenjen je na 8,5 milijuna tona, što je 13% manje od prethodne sezone i čini najmanji urod u zadnjih 10 godina. Stare zemlje članice (15) predviđaju malo povećanje proizvodnje, s izvanrednim smanjenjem od 20% u Portugalu. Nadalje, samo Belgija i Danska predviđaju smanjenje uroda (-2%). Gore spomenuti problemi uzrokuju smanjenje u proizvodnji od -45%. To najviše znači da će biti manje jabuka za prerađivačku industriju (za detalje vidjeti tablicu 1).

Zlatni delišes (Golden Delicious) još je uvijek najpopularnija sorta (29%), te je slijedi Gala (12%), Crveni delišes (Red Delicious) (8,3%), Jonagold (7,9%) i Elstar (6%).

Očekivanja uroda za svaku sortu su različita. Ove godine sorta Fuji pokazuje najveći rast (35%), koja je također pokazivala najveći rast i u zadnjih 5 godina (+ 65%) (za detalje vidjeti tablicu 2).

Tablica 1 Proizvodnja jabuka po zemljama u zemljama članicama EU (u 1.000 tona) Zemlja 2003 2004 2005 2006 P2007* (1)%Austrija 152 163 173 161 194 -20%Belgija 319 356 317 358 348 3%Danska 25 25 26 27 26 5%

Francuska 1.728 1.708 1.769 1.584 1.613 -4%Njemačka 818 945 925 948 952 4%

Grčka 165 282 265 267 266 9%Italija 2.153 2.032 2.071 1.991 2.043 0%

Nizozemska 405 435 380 347 391 0%Portugal 287 277 252 247 197 -25%

Španjolska 704 553 701 547 570 -8%Ujedinjeno Kraljevstvo

156 163 192 174 202 17%

Stare zemlje članice

6.914 6.940 7.072 6.651 6.802 -1%

Bugarska 58 58 71 65 60 -3%Češka 152 164 138 159 106 -30%

Estonija 5 2 11 10 18 157%Mađarska 550 668 467 480 203 -62%

Latvija 36 7 38 32 25 -10%Litva 97 34 130 100 40 -55%

Poljska 2.428 2.522 2.200 2.250 1.200 -48%Slovačka 34 31 36 31 10 -70%

6/16

Slovenija 62 60 58 50 60 5%Nove zemlje članice

3.423 3.546 3.149 3.177 1.721 -48%

EU – 27 10.337 10.486 10.221 9.828 8.524 -17%* : P = Prognoza

(1): Razlika u postocima između P2007 i prosjeka za godine 2003-2006 Izvor: Eurofel/Prognos

Tablica 2 Proizvodnja jabuka po sortama u starim zemljama članicama EU-a (u 1.000 tona)

Sorta 2003 2004 2005 2006 P2007 (1) % Annurca 57 55 68 56 50 -15%Boskoop 91 110 103 108 100 -1%Breaburn 238 289 294 277 275 0%Bramley 64 90 83 83 95 20%Cox's Orange

104 90 111 86 87 -10%

Elstar 340 430 371 362 411 9%Fuji 78 94 129 132 179 65%Gala 626 719 828 758 814 11%Gloster 55 48 42 37 33 -26%Golden Delicious (zlatni delišes)

2.294 2.133 2.202 1.959 1.986 -7%

Granny Smith

307 308 314 307 307 0%

Idared 107 118 102 100 94 -11%Jonagold 571 599 539 516 539 -3%Jonagored 156 177 190 210 212 16%Morgend rf/im

67 126 123 119 92 -14%

Pink Lady 65 66 65 66 73 26%Red Delicious

497 631 609 574 562 -2%

Renette grise

78 83 92 78 86 4%

Stayman 17 21 23 21 17 -15%Ostale 1.117 767 784 800 791 -8%Stare zemlje članice 6.814 6.940 7.072 6.621 6.803 -8%

* : P = Prognoza (1): Razlika u postotku između P2007 i prosjeka za godine 2003-2006 Izvor: Eurofel/Prognos

7/16

Kalkulacija proizvodnje breskve Tatjana Borbaš, dipl ing. agr.

Breskva, plod drveta Prunus persica, potječe iz Kine gdje se uzgaja već tisućama godina i smatrana je simbolom dugovječnosti i besmrtnosti. Grčka i Perzija počele su s uzgojem bresaka 300 godina prije Krista, dok su Rimljani prenijeli njezin uzgoj na cijelu Europu. Smatra se da su je Španjolci prenijeli u Novi svijet, gdje je sredinom 18. stoljeća već postala autohtonom vrstom.

Breskva je okruglog oblika, crvenkasto-žute boje, površine prekrivene dlačicama i svojstvene arome. Postoji mnoštvo raznih sorti bresaka koje se uglavnom dijele na: kalanke (s

lako odvojivom košticom), durancije (s teško odvojivom košticom) i nektarine (breskve s vanjskom površinom bez dlačica).

Breskva je vrlo bogata mnogim hranjivim tvarima, posebno vitaminom A. Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija. Među rijetkim je voćem koje sadrži selen. Premda se breskve smatraju voćem koje se najviše konzumira svježe, one se mogu kuhati, konzervirati, sušiti, pariti ili peći te preraditi u kompot, džem, umak ili liker.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se 2005. godine proizvodilo 7.110 t breskve, na 910.000 stabala.

S obzirom na različite mogućnosti u proizvodnji breskve, za izradu kalkulacije izabran je nasad u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u punoj rodnosti, uzgojnog oblika vaza, razmaka sadnje 4,5 x 3 m, što daje 740 stabala na 1 ha. Uz pravilnu tehnologiju, može se očekivati prinos od 15 do 25 t/ha. U kalkulaciji je predviđen prinos od 20 t/ha (75 % plodova klase 1 i 15 % plodova klase 2), uz prosječnu veleprodajnu cijenu od 5,50 kn/kg (klasa 1 – 6,00 kn/kg, klasa 2 – 3,50 kn/kg). U stavku prihoda uključen je i iznos poticaja od 2.500 kn/ha u skladu sa Zakonom o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN, 141/06). Za postizanje ciljanog prinosa, u skladu s potrebnim količinama hranjivih tvari predviđena je gnojidba sa 200 kg NPK 7:20:30 i 100 kg KAN-a, izraženih u prosječnim tržišnim cijenama.

Za zaštitu od napada bolesti i štetnika predviđeno je ukupno 17 tretiranja sredstvima za zaštitu bilja, čiji su troškovi procijenjeni na 8.000,00 kn/ha. U troškove su uključeni i troškovi potrebne ambalaže (sanduci), veziva, rezidbe, berbe i podsađivanja sa 10 novih sadnica godišnje. Kvalitetna agrotehnika uključuje sljedeće operacije: razbacivanje mineralnih gnojiva, malčiranje i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja te prijevoz plodova. Troškovi tih operacija procijenjeni su na 4.500,00 kn, na temelju programa za izračun troškova mehanizacije Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS). Troškovi su izračunati na temelju nabavne cijene strojeva i opreme definiranih normativa, kapaciteta i zahvata, a uključuju troškove amortizacije, goriva, maziva i održavanja.

Na temelju navedenih tehnoloških čimbenika sastavljena je sljedeća kalkulacija očekivanih rezultata proizvodnje 1 ha breskve.

Kalkulacija pokrića var. troškova

(PVT) Količina Jedinica

mjere Cijena po jedinici

Ukupno kn/ha

Ukupno EUR/ha

Prinos 20.000 kg/ha 5,50 110.000,00 15.047,88

8/16

Poticaj 2.500,00 342,00

UKUPNI PRIHOD, kn/ha 112.500,00 15.389,88

Podsađivanje 300,00 41,04

Mineralna gnojiva 775,00 106,02

Sredstva za zaštitu bilja 8.000,00 1.094,39

Sanduci kapaciteta 4.000 kom 2,00 8.000,00 1.094,39

Vezivo 20 kg 25,00 500,00 68,40

Berba 500 sat 25,00 12.500,00 1.709,99

Rezidba 190 sat 35,00 6.650,00 909,71

Ostali troškovi 2.000,00 273,60

UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha 38.725,00 5.297,54

PVT, kn/ha 73.775,00 10.092,34

Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 4.500,00 615,60

Dohodak, kn/ha 69.275,00 9.476,74

Trošak proizvodnje, kn/kg 2,16 0,30

Podloga: Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje, HZPSS

9/16

Uz navedene tehnološke parametre te prosječnu prodajnu cijenu očekivani dohodak od 1 ha breskve, uz pretpostavku prodaje sve ukupno proizvedene količine, iznosi 69.275 kn/ha, a trošak proizvodnje iznosi 2,16 kn/kg. U strukturi troškova nije navedeno navodnjavanje, što je također značajna stavka, a iznos ovisi o izvoru vode te načinu primjene. Minimalno poticana količina za ostvarivanje prava na poticaj, prema izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN, 141/06) u 2007. godini za voće iznosi 0,5 ha.

Važno je napomenuti da se kalkulacija odnosi na nasad breskve u rodu, stoga treba uzeti u obzir da tim rezultatima prethodi višegodišnje investicijsko ulaganje (priprema zemljišta, sadnja, postavljanje armature, ograđivanje nasada i dr.). Investicijski troškovi podizanja višegodišnjih nasada, ovisno o tehnologiji uzgoja (razmak sadnje, broj stabala/ha, vrsta armature i dr.) razlikuju se od kulture do kulture. Podizanje novih nasada bresaka potiče se, sukladno Zakonu, sa 24.000 kn/ha (u područjima s otežanim uvjetima proizvodnje 32.400 kn/ha).

Svaki proizvođač breskve na temelju svoje tehnologije proizvodnje (količina utrošenih gnojiva, broj tretiranja, cijene po kojima kupuje repromaterijal i prodaje breskvu, troškovima za gorivo i održavanje mehanizacije i dr.) trebao bi izraditi svoju kalkulaciju, koja će vjerodostojno pokazati što je ostvareno odnosno što se može očekivati od proizvodnje.

Strategija razvoja hrvatskog voćarstva Na sljedećim stranicama donosimo vam prezentaciju prof. dr. sc. Vjekoslava Para, s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je održana tijekom 2. Međunarodnog voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu od 31. kolovoza do 2. rujna 2007. godine.

10/16

11/16

12/16

13/16

14/16

15/16

16/16

Bilten uredjuje: Projekt “ Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća“, Agriplan B.V., Ljudevita Posavskog 48, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel/fax.: + 385 1 46 47 195; mobitel: + 385 99 676 22 01, e-mail: agriplan@hi.t-com.hr. Za sva mišljenja i ideje napisane u biltenu odgovoran je isključivo autor teksta. EVD, Nizozemska i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH ni pod kojim se uvjetima ne mogu smatrati odgovornima za sadržaj biltena.