1

Antun Foškulo, dipl.ing.el. Končar – Inženjering za energetiku i transport d.d. antun.foskulo@koncar-ket.hr

POBOLJŠANO KOMUNICIRANJE PRI PROJEKTIRANJU I IZGRADNJI

RASKLOPNIH POSTROJENJA

SAŽETAK Tradicionalni način komunikacije unutar graditeljstva svodi se na komunikaciju preko 2D nacrta

tehničke dokumentacije otisnutima na papiru ili istim digitaliziranim nacrtima dostavljenim putem elektronske pošte. U svrhu izbjegavanja detaljiziranja 2D nacrta predlaže se komuniciranje trodimenzionalnom idejom putem zaštićenih modela ili prezentacijom nezaštićenih modela.

U slučaju zahtjevnih i kompleksnih 3D modela predlaže se i opisuje koncept uspostave sustava virtualne stvarnosti baziran na panoramskim fotografijama. Proširenje samog sustava virtualne stvarnost moguće je ostvariti dodavanjem interaktivne karte, posljednje revizije tehničke dokumentacije kao i ostalih podloga relevantnih za proces upravljanja znanjem.

Mobilno računarstvo kao i njegovi primjeri su dotaknuti u vidu poboljšanja komunikacije kako unutar dislociranog projektnog tima tako i između projektnog te terenskog tima na način da se smanji ovisnost o asinkronoj komunikaciji.

Ključne riječi: 3D CAD, rasklopno postrojenje, 3D DWF, 3D PDF, virtualna stvarnost, panorame, upravljanje znanjem, mobilno računarstvo

IMPROVED COMMUNICATION DURING DESIGNING AND CONSTRUCTING OF

ELECTRIC SWITCHYARDS SUMMARY The traditional communication inside the AEC sector develops through exchanged of technical

documentation 2D drawing hard copies or electronic exchange of their digitized copies. To avoid detailing of 2D drawings, communication of 3D design intent with protected models or presenting unprotected models is proposed.

In case of complex and thus demanding 3D models, the concept of a virtual reality system relying on panoramic images is proposed and described. An extension of such Virtual Reality system can be obtained adding interactive maps, the latest revision of all technical documents and adding other relevant substrates beneficial to the knowledge management process.

Mobile computing and its examples are briefed regarding achievement of a better communication either inside a dislocated project team or among a project team and the on-site team, all with the purpose of reducing dependency on the asynchronous communication.

Key words: 3D CAD, switchyard, 3D DWF, 3D PDF, Virtual Reality, panoramas, knowledge management, mobile computing

11. savjetovanje HRO CIGRÉ Cavtat, 10. – 13. studenoga 2013.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

B3-02

2

1. UVOD

1.1. Domena problema

Nositelji rizika koji su uklju�eni u proces projektiranja i izgradnje tipi�no uklju�uju klijenta / investitora, konzultanta, glavnog izvo�a�a te podizvo�a�e. Svaki od njih je predstavljan od strane osoba koje dolaze ili iz razli�itih disciplina ili iz iste tehni�ke discipline. Unato� ishodišta unutar iste tehni�ke discipline osobe svojom daljnjom specijalizacijom mogu imati druk�ije poglede na prioritete kao što i posjeduju specifi�na znanja temeljena na iskustvu i naobrazbi.

Komunikacija kao osnova za suradnju mora biti prisutna i može uvelike varirati ovisno o faktorima kao što su jezik, kultura, fizi�ka udaljenost osoba, psihološki profil, emocionalno stanje, ICT vještine itd.

1.2. Trenutna praksa i identifikacija problema

Iako su CAD aplikacije uvelike korištene u svrhu projektiranja razli�itih postrojenja, unutar elektroenergetike CAD se percipira kao ra�unalom potpomognuto crtanje (Computer Aided Drafting) umjesto kao što i sam naziv govori ra�unalom potpomognut dizajn / projektiranje (Computer Aided Design). Trenutna praksa obuhva�a komuniciranje izradom 2D nacrta koji su printani na papiru te potom fizi�ki dostavljani. Dostava digitalnih kopija istih nacrta te fotografija tako�er je prakticirana putem elektronske pošte.

1.2.1. Izrada tehni�ke dokumentacije

Percepcija CAD-a kao ra�unalom potpomognutog crtanja rezultira izradom ogromne koli�ine 2D tehni�ke dokumentacije razli�itog stupnja detalja koja obi�no nije u potpunosti usuglašena izme�u svih svojih dijelova. Pored toga što je postupak izrade detaljne tehni�ke dokumentacije vremenski zahtjevna aktivnost, potpuna neusuglašenost tehni�ke dokumentacije dovodi po pove�anog broja zahtjeva za informacijom sa terena prema projektnom uredu, budu�i da timovi ne mogu odlu�iti kojeg nacrta se držati, a koji nacrt (u tom djelu) zanemariti.

Pomak od ra�unalom potpomognutog crtanja do ra�unalom potpomognutog projektiranja najvidljiviji je prelaskom unutar 3D okruženja gdje se preko najzahtjevnije faze modeliranja opreme koja uzima oko 60 % ukupnog vremena za izradu projektne knjige, [1], uspostavlja 3D model rasklopnog postrojenja. 2D nacrti dobiveni kao presjeci 3D modela ili kao pogledi na 3D model su na ve�em stupnju usuglašenosti u odnosu na nacrtane 2D nacrte, pod pretpostavkom da 3D model nije u me�uvremenu promijenjen te da je samo jedan dio pripadaju�ih 2D nacrta revidiran, a drugi nerevidiran.

�ak i da su 2D nacrti u potpunosti usuglašeni izme�u sebe to nije ujedno i garancija da �e rješenje osmišljeno i na dokumentaciji predo�eno od strane projektanta biti ujedno i izvedeno. Razloga za to može biti više, a jedan od njih je i problem tzv. „sažimanje ideje“. Budu�i da živimo unutar trodimenzionalnog svijeta, istog promatramo kao trodimenzionalnog. Štoviše, ideje su tako�er trodimenzionalne. Takva prostorna ideja tradicionalnim pristupom biva sažeta za jednu dimenziju i predo�ena na 2D nacrt što može biti uzrok krivog tuma�enja nacrta od strane promatra�a te dovode�i do rezultata koji nije istozna�an prvotnoj ideji time kreiraju�i dodatne troškove. Razlog krivom tuma�enju nalazi se unutar aktivnosti dešifriranja nacrta koriste�i osobno iskustvo i/ili osobno uvjerenje te može biti premošteno dodavanjem perspektivnog pogleda unutar projektne knjige zajedno sa ostalim 2D nacrtima.

�

���������������������� ���������������� ��������������������� ������������������������� ��������� �������!�

3

Takvi pogledi iz perspektive pomažu pri razrješavanju dvojbi te se takvi nacrti nazivaju 2.5D nacrtima budu�i da isti sadržavaju 2D grafi�ku (izometrijsku ili aksonometrijsku) projekciju 3D objekta ili 3D okruženja.

1.2.2. Dostava tehni�ke dokumentacije i pismeno/usmena komunikacija

Tradicionalni na�in komunikacije unutar graditeljstva osim dostavljanja tehni�ke dokumentacije u papirnatom obliku obavlja se dostavljanjem digitalizirane dokumentacije putem elektronske pošte. To podrazumijeva u�estalo dostavljanje velike koli�ine dokumentacije razli�itog sadržaja i verzija prema sudionicima u gradnji na njihov zahtjev. Ta dokumentacija može ali i ne mora sti�i pravovremeno. Kako je rasklopno postrojenje primjer kompleksnog postrojenja to izdavanje višestrukih revizija tehni�ke dokumentacije nije neuobi�ajeno kao ni prema tome posjedovanje zastarjele revizije dokumentacije na terenu od strane izvo�a�a / podizvo�a�a ili od strane drugih sudionika u gradnji.

Pored komunikacije nacrtima prakticira se i komunikacija pismenim putem te usmena komunikacija. Pismena i usmena komunikacija ukoliko se odnose na tehni�ku dokumentaciju nisu sa njom direktno i povezane na na�in da izre�eni komentar ima direktnu i uo�ljivu vezu sa nacrtom ve� takav komentar ostaje zabilježen negdje postrance ili ostaje pam�enim odre�eno vrijeme.

1.2.3. Komuniciranje trodimenzionalnom idejom

Kreiranjem 3D komponenti i uspostavljanjem kompletnog i detaljnog rješenja rasklopnog postrojenja u 3D okruženju, projektant lako postaje izoliranim slu�ajem kako prema projektantima drugih projektnih knjiga tako i prema drugim osobama unutar lanca. Kako svaki 3D model pa tako i 3D model rasklopnog postrojenja predstavlja intelektualno vlasništvo pravne ili fizi�ke osobe, to je iluzorno o�ekivati potpunu i besplatnu distribuciji kompletnog 3D modela postrojenja prema drugim sudionicama u gradnji, �ak i ako je to na njihovu obostranu korist. Takve iskoristive modele nazivamo nezašti�enim modelima.

�

������������������������������� �������������������������� ����������"������������##���� ��$���% ��$�����!�

1.2.4 Komuniciranje dostavom podloga

Snimanje postoje�eg stanja ili stanja na odre�eni dan vrši se na na�in da se snimanje obavlja izradom velike koli�ine fotografija koje su potom dostavljane na uvid. Ogromna koli�ina fotografija predstavlja problem budu�i je tada teško prona�i fotografiju od interesa time više ako su uslikavane bez poštivanja nekog logi�kog slijeda pomaka.

Izgradnja podrazumijeva posjedovanje nacrta u odre�enom mjerilu (ve�inom 1:50) što �esto zna�i posjedovanje i korištenje nacrta velikih formata papira veli�ine A1, A0 ili još ve�im. Sami format nacrta ovisi o naponskoj razini postrojenja te o njegovoj izvedbi. Takvi veliki formati ne mogu svugdje biti printani pogotovo ne od strane terenskog osoblja na udaljenim lokacijama. Tako�er, takvi veliki formati su neprakti�ni za terensku uporabu pogotovo u trenutku izraženih atmosferskih prilika u vidu vjetra te kiše.

4

2. CILJEVI

S obzirom na detektirane probleme i ograni�enja pokušati �e se ostvariti slijede�i ciljevi :

• komunicirati razmjenom zašti�enih 3D modela postrojenja / dijela postrojenja / objekta • komunicirati prezentiranjem 3D modela postrojenja • stvoriti hardwareski ne zahtjevno okruženje temeljeno na 3D modelu • detektirati izvedbu jednostavne pohrane i dohvata dokumenata od interesa u trenutku po volji • detektirati na�ine bilježenja argumenata projektnog rješenja • komunicirati korištenjem mobilnog ra�unarstva

Uspješnost zadovoljavanja navedenih ciljeva rezultira u smanjenju ovisnosti o komunikaciji preko elektronske pošte koja predstavlja vrstu asinkrone komunikacije tj. onu vrstu komunikacije koja za posljedicu ima �ekanje odgovora dulje od 5 sekundi nakon poslanog upita tj. zahtjeva. Tako�er, jedan od ciljeva je i smanjenje ovisnosti o 2D tehni�kim nacrtima u slu�aju kad je 3D detaljni model izra�en.

3. KONCEPT RJEŠENJA

3.1. Komunikacija razmjenom zašti�enih 3D modela

Zašti�eni 3D modeli, dijelovi modela ili objekti mogu biti izra�eni i dostavljeni prema drugim sudionicima u gradnji. Zašti�eni modeli su oni modeli koji ne sadrže sve osobine nezašti�enih modela, a �ijom se konverzijom zadržavaju istim svi geometrijski odnosi time garantiraju�i prostornu dosljednost sa samim izvornim modelom. Dva primjera takvih zašti�enih modela su :

• 3D DWF modeli • 3D PDF modeli

Njihova iskoristivost o�ituje se primarno mogu�noš�u dodavanjem komentara, provjerom dimenzija te ozna�avanjem promjena dodavanjem oblaka revizije.

3.1.1. 3D DWF modeli

Design Web Format (DWF) je zašti�eni format datoteke razvijen od strane Autodeska koji se koristi za distribuciju i komunikaciju podataka za pregled ili print.

�

���������������� ���&��������� �'����(������)����*�%����+%����������������������������� ��������,���������

5

Design Review je Autodeskovo rješenje za digitalno pregledavanje i verifikaciju koje sadrži mogu�nosti mjerenja, komentiranja i izdavanja što je idealno za proces provjere i verifikacije tehni�kog rješenja. Ne podržava dodavanje pe�ata u svrhu dodjeljivanja službene potvrde statusa dokumentu.

DWF datoteka manjeg je obujma nego izvorna DWG datoteka te je time olakšana njena distribucija. Za razliku od konkurentnog 3D PDF formata, 3D DWF format lakše se nosi sa ve�im i kompliciranijim modelima.

3.1.2. 3D PDF modeli

Portable Document Format (PDF) je format datoteke korišten za reprodukciju dokumenata nezavisno od aplikacije unutar koje su napravljeni, hardware-a i operativnog sustava. Ujedno predstavlja najrašireniji tip formata datoteka koji se koristi za suradnji i za distribuciju dokumenata, budu�i se besplatni preglednik Adobe Reader nalazi na gotovo svakom ra�unalu.

3D PDF mogu�e je dobiti direktno iz radne aplikacije ili indirektno preko posredne aplikacije.

�

����������������� ���������������������������+��� ����� %�������������%����� ���������'��

Kao i 3D DWF format, podržava ubacivanje komentara koji se vežu za odre�enu to�ku u prostoru i predstavljaju tzv. 3D komentar za razliku od sveprisutnog 2D komentiranja nacrta. Me�utim, 3D PDF podržava upotrebu pe�ata unutar dokumenta te na taj na�in identificira službeni status istog dokumenta, a time i rješenja prikazanog unutar obilježenog dokumenta.

3.2. Komunikacija prezentiranjem 3D modela

Za razliku od zašti�enih 3D modela kod kojih se radnja komentiranja vrši dodavanjem komentara unutar dokumenta što podrazumijeva prolazak odre�enog vremena nužnog za davanje komentara (asinkrona komunikacija), prezentiranje 3D modela omogu�ava davanje komentara u realnom vremenu (sinkrona komunikacija).

Komentiranje u realnom vremenu mogu�e je ostvariti dijeljenjem zaslona ekrana na kome se nalazi prikazan model od interesa, pri �emu sudionici mogu komentirati model tj. projektno rješenje u realnom vremenu bilo audio komentarom ili tekstualnim komentarom. Navedeno je ostvarivo unutar raznih prezentacijskih ili konferencijskih alata.

6

3.3. Okruženje virtualne stvarnosti

Ukoliko je slu�aj da postoji ograni�enje bilo hardware-om ili software-om, ne zahtjevan te jednostavan sustav virtualne stvarnosti može biti kreiran koriste�i postoje�i 3D model kao podlogu.

Virtualna stvarnost (Virtual Reality) je tehnologija koja omogu�ava korisniku interakciju sa umjetnim okruženjem simuliranim od strane ra�unala. Ve�ina okruženja virtualne stvarnosti glavninom su vizualna iskustva projicirana na zaslon ra�unala (u svom najjednostavnijem obliku).

Panoramska virtualna stvarnost vrsta je virtualne stvarnosti koja koristi panoramske cilindri�ne ili sferne slike u svrhu omogu�avanja foto realisti�nog interaktivnog iskustva dozvoljavaju�i korisniku da mijenja vidno polje na digitalni na�in (rotiranjem oko osi i zumiranjem). Panorama od 360 stupnjeva kreira se na na�in da se uzima serija renderiranih slika ili realnih fotografija koje se potom elektroni�ki zašivaju u svrhu ostvarenja jedne bešavne slike ili fotografije, [1].

Interaktivno povezivanje je podržano dodavanjem poveznica (hotspots). Poveznice se definiraju kao �vorovi koji mogu pohranjivati informaciju (kao oznaka opreme) ili mogu pružati vezu sa pozadinskim dokumentima. Povezivanjem unutar panorame mogu se ostvariti :

• virtualne šetnje po rasklopnom postrojenju (iz jedne panorame u drugu) • pristup dokumentima od trenutnog interesa (kliktanjem na pojedini komad opreme)

U svrhu ostvarenja pune prednosti koriste�i cilindri�ne panorame, web stranica trebala bi biti izra�ena koja pokriva cijeli projekt. Na njenoj naslovnoj stranici trebala bi se nalaziti interaktivna karta tlocrtne dispozicije doti�nog rasklopnog postrojenja koja predstavlja po�etnu to�ku prema daljnjem i dubljem istraživanju rasklopnog postrojenja. Oznake bi trebale biti dodijeljene svakom pojedina�nom komadu opreme te bi trebale biti identi�ne onima unutar cilindri�nih panorama te temeljene na oznakama definiranima unutar jednopolne sheme rasklopnog postrojenja.

Slika 5. prikazuje tlocrtnu dispoziciju dijela 110 kV postrojenja H-sheme sa identificiranim ishodištima panoramskih fotografija te sa primjerom ozna�avanja navo�enjem polja i oznake aparata.

�

����������������������� ������ �������������������'�����������'������� �����������������

Slike 6. i 7. prikazuju dvije panoramske renderirane fotografije sa ishodištem unutar dviju to�aka identificiranih na gornjoj slici. Slika 8. predstavlja panoramsku fotografiju kreiranu fotoaparatom automatski.

7

������ ����������������������'�������������������%�%����-.�+������������������������������ ����%���(������ �������!�

�����������������������������'�������������������%�%����-.�+������������������������������� ����%���(������ �������!�

�����������������'������������������� ��������,������,����������������������� ��������� �������!�

8

U slu�aju da rasklopno postrojenje zauzima ve�u površinu, cjelokupna površina rasklopnog postrojenja može se adekvatno pokriti kreiranjem ve�eg broja panorama koje su me�usobno povezane.

Ovaj pristup se dalje proširuje na na�in da kreirano su�elje omogu�ava pristup svim tehni�kim dokumentima vezanim za doti�ni projekt te da na taj na�in bude centralno mjesto pohrane svih posljednjih revizija tehni�ke dokumentacije, [2].

4. UPRAVLJANJE ZNANJEM I MOBILNO RA�UNARSTVO

Uspostavom centralnog mjesta pohrane svih posljednjih revizija tehni�ke dokumentacije kao i prethodnih revizija tehni�ke dokumentacije mogu�e je iskoristiti i za pohranu ostalih dokumenata u vidu kataloga proizvoda, raznih dopisa, sli�nih tehni�kih rješenja i sli�nog sve u svrhu koncentracije relevantnih materijala na jednom mjestu te omogu�avanjem dostupnosti tih materijala u proizvoljnom trenutku sa proizvoljnog mjesta koje ne mora biti ograni�eno lokacijom stacionarnog ra�unala. Pri tom se misli na uspostavu baze znanja kao i na primjenu mobilnog ra�unarstva.

4.1. Uspostava baze znanja

Rješenja za upravljanje znanjem uspostavljaju transfer znanja u odgovaraju�em obliku prema tražitelju znanja time poboljšavaju�i komunikaciju. Prema [3], definirane su �etiri osnovne primjene upravljanja znanjem :

• intermedijacija kao spoj znanja i osoba • eksternalizacija kao spoj znanja i znanja • internalizacija kao spoj znanja i upita • spoznaja kao spoj znanja sa procesom

Od najve�eg interesa je tzv. bilježenje znanja u svrhu snimanja ukupnog znanja koje je implementirano na projektu. U tu svrhu elektroni�ka pomagala ili blogovi mogu biti korišteni. Dok nabava elektroni�kih pomagala predstavlja financijski trošak, blogovi predstavljaju ekonomski prihvatljivije rješenje u usporedbi sa tradicionalnim pristupom korištenjem elektroni�ke pošte za zabilježbu znanja, pogotovo u slu�ajevima podsje�anja kad su se projektni podaci promijenili i zašto. Tako�er, mogu biti od velike pomo�i u identificiranju zašto se u odre�enom trenutku pribjeglo odre�enom rješenju te zašto se od drugih rješenja odustalo. Ina�e ova vrsta upita provodi se u završnim fazama izgradnje objekata od strane menadžmenta u slu�aju prekora�enja budžeta. Odgovori na ova kao i na druga sli�na pitanja mogu biti lako zaboravljena od strane projektanata i/ili inih osoba budu�i da se vremenski razmak izme�u idejnog projekta i projekta izvedenog stanja za kompleksne objekte može protezati nekoliko godina. Gore navedeni razlozi te podaci namjeravani biti zabilježeni na blogovima mogu biti uklju�eni unutar iste stranice namijenjene za pokrivanje cijelog projekta tj. unutar projektnog portala. Budu�i 3D modeli su dostupni njih je mogu�e iskoristiti za stvaranje animacija koje mogu prikazivati kako cjelokupno tehni�ko rješenje rasklopnog postrojenja tako i pojedina�no tehni�ko rješenje. U tom slu�aju od velike je važnosti snimiti glasovno obrazloženje koncepta rješenja te ga uklju�iti unutar audio kanala doti�ne animacije. Na taj na�in uspostavljena i posložena baza znanja ima višestruku korist, a jedna od najvažnijih je osim bržeg pristupa znanju, pružanje pristupa znanju pripravnicima ili novopridošlicama sa stažem na odre�enim projektima, sve u svrhu njihovog bržeg uklju�ivanja u trenutni projekt osiguravanjem brže krivulje u�enja te prenošenja ideje tehni�kog rješenja bez potrebe za provo�enjem �esto zamornog procesa postavljanja pitanja i davanja odgovora.

4.2. Primjena mobilnog ra�unarstva

Spomenuta elektronska pomagala u svrhu bilježenja znanja mogu biti izme�u ostalog u obliku prijenosnog ra�unala, tableta ili pametnog telefona te mogu biti korištena i za druge aktivnosti pored bilježenja znanja.

Jedno od aktivnosti u svrhu poboljšanja komunikacije je i pregled tehni�ke dokumentacije na gradilištu rasklopnog postrojenja. Kako �ak i najlakša prijenosna ra�unala nisu idealno rješenje za korištenje i prijenos po gradilištu tako nadasve rašireni pametni telefoni i tableti mogu biti bolje iskorišteni ujedno i u svrhu pregleda tehni�ke dokumentacije. Upravo u tom slu�aju tableti i pametni telefoni mogu biti od koristi time više ako njihove aplikacije osim opcije pregleda tehni�ke dokumentacije nude i druge opcije poput prepravka ili revidiranja tehni�ke dokumentacije na licu mjesta.

9

���������/��0�����������������%��������1���!���������2����!������������,���

�

������������������ ���&��������������2.�

�

�����������%�������������������. ��,����'���������������������'�������� ����%�������345!�

10

Druga od aktivnosti u svrhu poboljšanja komunikacije je i sudjelovanje na konferencijama / online sastancima bez vezanosti za stacionirano ra�unalo. Slika 11. prikazuje upravo vezanost za stacionarno ra�unalo dok bi se korištenjem mobilnog ra�unarstva ostvarila mobilnost korisnika pogotovo na gradilištu.

5. ZAKLJU�AK

Kako se u skorašnje vrijeme ne o�ekuje donošenje regulacijskog okvira za provo�enje razmjene nezašti�enih modela koji predstavljaju intelektualno vlasništvo, to komunikacija putem zašti�enih modela predstavlja najprihvatljiviju opciju za komunikaciju 3D ideje ili namjere prikazivanjem 3D geometrije.

Dva tipa datoteka 3D DWG i 3D PDF služe upravo u tu svrhu te iako kona�nim rezultatom sli�ni, ipak su razli�iti budu�i da 3D PDF omogu�ava korištenje pe�ata u svrhu službene potvrde tehni�kog rješenja dok 3D DWF ne podržava. Me�utim, ve�i i kompleksniji modeli imaju ve�e šanse biti korektno prikazani korištenjem 3D DWF datoteke.

Korištenje panoramskih fotografija osim u svrhu kreiranja virtualne stvarnosti ima svoje prednosti u vidu bržeg dolaska do traženog detalja nego pretraživanjem traženog detalja putem pregleda stotina zasebnih slika. Njihovo snimanje fotoaparatom je vrlo jednostavno dok kreiranje panorama iz modela zahtjeva nešto teži i vremenski zahtjevniji postupak renderiranja cca 12-16 slika te njihovo spajanje u panoramu korištenjem zasebnog alata.

Takav proces dovodi do kreiranja 360 stupnjeva panoramske fotografije kao najjednostavnijeg predstavnika virtualne stvarnosti koji je mogu�e uvrstiti unutar projektnog portala kao centralnog mjesta pohrane cjelokupne tehni�ke dokumentacije. Time je omogu�ena dostupnost svih materijala od interesa kojima se pristupa po volji i to u potrebnom trenutku bez slanja zahtjeva za dostavom tehni�ke dokumentacije drugim osobama, time ovise�i o njihovoj raspoloživosti.

Asinkrono komuniciranje najzastupljenije elektroni�kom poštom može biti zamijenjeno sinkronom komunikacijom na na�in da se komunikacija ideje vrši u realnom vremenu korištenjem videokonferencijskih alata te sudjelovanjem unutar njih u svrhu komentiranja tehni�kog rješenja. Postupak komentiranja može biti vršen sa stacionarnog ra�unala kao i preko mobilnog ra�unala time omogu�uju�i mobilnost terenskog osoblja na gradilištu kao i njihovu bolju dostupnost.

Tako�er, ovisnost terenskog osoblja o papirnatoj dokumentaciji je uvelike smanjena budu�i sva tehni�ka dokumentacija je dostupna u digitalnom formatu te njen pregled nije više ograni�en formatom papira kao ni atmosferskim uvjetima na gradilištu.

Kako CAD biva polagano zamjenjivan u posljednje vrijeme sa BIM-om (Building Information Modeling) to �e kao što i naziv kaže, naglasak biti stavljen na informaciju, a ne na reprezentaciju objekta geometrijom kao što je slu�aj kod CAD-a. To �e se implicirati nužnoš�u razmjene modela gra�evine pojedinih tehni�kih disciplina u svrhu uspostave zajedni�kog modela kao osnove za pokretanje postupaka analize na doti�nom modelu te u svrhu koordinacije zasebnih modela.

6. LITERATURA

[1] B. Lawler, „QuickTime Virtual Reality - How to Make Panoramic Images“, 1998. [2] L. Helwig, „Case Study : Using a Panoramic Immersive Image Interface to Access Engineering

Design and Standards Data“, 2001, IEEE paper [3] C. Frappaulo, „Knowledge Management“, 2006, Capstone Publishing Ltd. [4] M. Dolenc, „Computer Mediated Communication“, 2012, dostupno na poveznici

http://www.matevzdolenc.com/