podatak je činjenicapolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/288-računalstvo.doc · web viewmicrosoft...

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE „ŽIŽIĆ“

Omiš, Vukovarska 24 TEL/FAX: 021/864-523Split, Hercegovačka 82 TEL/FAX: 021/506-863

OIB: 18224164668 www.zizic.hr

SREDNJE STRUKOVNO OBRAZOVANJE

RAČUNALSTVO

OMIŠ, 2011.GOD

Tekst priredio: Nikolina Bubica, prof.

http://www.zizic.hr/

Pučko otvoreno učilište „Žižić“

Sadržaj:

Povijest računalstva................................................................................................................................................... 3Osnovna građa računala...........................................................................................................................................4Kodovi i kodiranje...................................................................................................................................................... 4Bit i bajt...................................................................................................................................................................... 4Obrada podataka....................................................................................................................................................... 5Temeljna građa.......................................................................................................................................................... 5

CPU.................................................................................................................................................................... 5Memorija............................................................................................................................................................. 5Ulazno-izlazni sklopovi.......................................................................................................................................6Vrata - portovi..................................................................................................................................................... 6Sabirnice............................................................................................................................................................. 6Vrste računala.................................................................................................................................................... 7Sklopovlje........................................................................................................................................................... 7

Ulazni i izlazni uređaji................................................................................................................................................7Tipkovnica.......................................................................................................................................................... 8Miš...................................................................................................................................................................... 8Monitor................................................................................................................................................................ 9Pisač................................................................................................................................................................... 9

Uređaji za pohranu.................................................................................................................................................... 9Tvrdi disk.......................................................................................................................................................... 10Optički disk....................................................................................................................................................... 10Memorijski ključić..............................................................................................................................................10

Računalni programi..................................................................................................................................................11Operacijski sustav - Windows..................................................................................................................................11

Desktop – radna površina.................................................................................................................................12Uređivanje radne površine................................................................................................................................12Kontrole............................................................................................................................................................ 13Izbornik Start.................................................................................................................................................... 14Traka sa zadaćama i premještanje iz programa u program.............................................................................15

Premještanje iz programa u program........................................................................................................15Uređivanje trake sa zadaćama..................................................................................................................15

Izgled prozora programa..................................................................................................................................16Premještanje i slaganje prozora.......................................................................................................................17Kreiranje i brisanje ikona na Desktop-u............................................................................................................18Mape i datoteke................................................................................................................................................18Moje računalo (My Computer)..........................................................................................................................19Windows Explorer.............................................................................................................................................20

Kreiranje mapa..........................................................................................................................................21Brisanje mapa i datoteka...........................................................................................................................22Označavanje više objekata istovremeno...................................................................................................22Košara za otpatke (Recycle Bin)...............................................................................................................23Premještanje dokumenata u druge mape..................................................................................................24Kopiranje dokumenata...............................................................................................................................24Rename (promjena imena)........................................................................................................................25

Programi za obradu teksta.......................................................................................................................................27Microsoft Word................................................................................................................................................. 27

Prozor programa Word..............................................................................................................................27Osnovne radnje s dokumentom.................................................................................................................27Osnovno uređivanje teksta i oblikovanje odlomka.....................................................................................28Uređivanje dokumenta, oblikovanje odlomka............................................................................................28Postavke stranice, razne mogućnosti oblikovanja teksta..........................................................................28Korištenje raznih alata programa Word.....................................................................................................29Rad s tablicama i matematičkim funkcijama..............................................................................................29Formule..................................................................................................................................................... 30

Namjenski programi.................................................................................................................................................31

2


Povijest računalstva

Čovjek se oduvijek nastojao riješiti monotonih, teških i neugodnih poslova. Isprva su to bili fizički poslovi, pa je došlo do razvoja strojeva svih vrsta koji su zamjenjivali čovjeka pri obavljanju manualnih radova. Razvojem trgovine, bankarstva, tehnike i znanosti pojavila se potreba za zamjenom čovjeka napravama ili strojevima pri obavljanju misaonih radnji, posebice računanja. Osim uštede vremena i živaca te su naprave trebale ispraviti jedan veliki nedostatak čovjeka: pogreške u računanju. Zamisli o strojevima koji bi čovjeku olakšali obavljanje misaonih radnji, pojavile su se istodobno s tim radnjama, ali tehnološko i spoznajno ograničenje nije omogućilo njihovu izradbu. Do danas je razvijeno i još je intenzivno razvijaju takvi strojevi. A budućnost . . . ?

Ovdje možete vidjeti kratki pregled važnijih događaja u području računalstva podijeljenih u četiri razdoblja:

Godina Događaj

1617 do 1944

Mehaničko dobaDoba prvih praktično uporabivih strojeva za računanje koji su uglavnom bili mehanički ili elektromehanički.

1945 do 1974Velika računalaDoba velikih i skupih elektroničkih računala koje su mogle kupvati i rabiti samo najveće tvtke.

1975 do 1989

Osobna računalaDoba, pojave, razvoja i široke uporabe osobnih računala koja su postala dovoljno jeftina da ih može skoro svatko nabaviti.

1990 do 2010Doba internetaDoba pojave i rasprostranjene uporabe interneta bez koga je suvremeni život nezamisliv.

Gotovo je sigurno da niti jedan stroj u povijesti nije doživio takav nagli razvoj kao osobno računalo. U proteklih tridesetak godina, od prvih mikroračunala, za današnje uvjete smješno skromnih mogućnosti, pa do današnjih računala, za koja se i ne može nači područje gdje ono nema neku primjenu.

Današnje računalo, koje je nastalo na osnovi računala PC firme IBM (Personal Computer – osobno računalo), ima takove mogućnosti da se može koristiti u svim naučnim, proizvodnim, edukativnim, zabavnim i ostalim aktivnostima.

Svako računalo sastoji s od dvije čvrsto povezane cjeline: hardvera koji predstavlja sve fizičke dijelove računala softvera koji predstavlja programe.

Ove dvije cjeline zajedno sa čovjekom (operaterom) čine informacijski sustav.

Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za obradu podataka.

Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima.

3

Abakus

http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/?id=285





Osnovna građa računala

Tijekom razvoja ljudskog društva nastali su različiti načini zapisivanja. Tako je danas u uporabi više različitih pisama. Svaki od tih načina teži što jednostavnijoj uporabi i što jasnijem tumačenju. Za potrebe razmjene informacija između čovjeka i stroja, te strojeva međusobno, stvorene su norme tzv. kodiranje. Kako bi se prenosile informacije, potrebno je uvesti jedinicu informacije. Najmanja jedinica informacije je bit, veće jedinice su bajt, kilobajt, megabajt itd. Pri spominjanju elektroničkih računala često se rabi pojmovi

računalne obrade, sklopovlja (engl. hardware) i programa (engl. software). Mozak svakog računala je njegova središnja jedinica za obradu (procesor). Podaci i programi koji se neposredno izvode smješteni su u radnoj memoriji računala, koju, s obzirom na postojanost podataka, možemo podijeluti u dvije glavne skupine, RAM i ROM. Za povezivanje računala s okolinom služe nam ulazno-izlazni sklopovi. Za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja služe nam sabirnice. Računala se mogu podijeliti s obzirom na različita svojstva: glede snage ili moći računanja, glede prenosivosti, glede veličine, i dr.

Kodovi i kodiranje

Računalo razumije samo binarni jezik, jezik koji se sastoji od dva simbola, “0” i “1”. Unutar računala znakovi su prikazani pomoću binarnih brojeva. Binarni brojevi imaju samo dvije znamenke: "0" i "1".

Postupak pripisivanja simbola (npr.binarnih brojeva) znakovima vanjskog svijeta naziva se kodiranje. Skup takvih simbola naziva se kôd. Kodni sustav je dogovor o načinu kodiranja (propis, norma).

Najrasprostranjeniji kodni sustav je ASCII kod (engl. American standard code for information interchange). Svaki simbol i znak je predočen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem, a ukupno je na raspolaganju 27 = 128 znakova.

Postoji i prošireni, osambitovni ASCII (engl. extended ASCII): prvih 128 znakova je isto kao u ASCII, a preostalih 128 znakova se rabi za slova različitih zemalja pa postoji mnogo različitih proširenih ASCII normi. U Hrvatskoj se primjenjuje nekoliko različitih kôdnih normi.

Bit i bajt

Bit je kombinacija engleskih riječi binary digit, što u prijevodu znači binarna znamenka. Bit je jedinica za informaciju i odgovara binarnoj odluci, a može imati dva stanja: da/ne, istina/laž, uključeno/isključeno i sl. Najčešće se pod bitom podrazumijeva jedna binarna znamenka koja može biti 0 ili 1.

U suvremenim je računalima bajt (engl. byte) bilo koji binarni broj s osam znamenki.

Često su u uporabi veće jedinice: kilobajt (KB), megabajt (MB) i gigabajt (GB). Te jedinice odgovaraju sljedećim vrijednostima:1 KB = 1024 bajta = 1.024 bajta1 MB = 1024 • 1024 bajta = 1.048.576 bajta1 GB = 1024 • 1024 • 1024 bajta = 1.073.741.824 bajta

Vrijednost od 1.024 za "K" izabrana je zbog binarne naravi računala koja obrađuju binarne podatke i jednaka je 210 (broj najbliži broju 1000 koji se može dobiti cjelobrojnim potenciranjem broja 2). Obrada podataka

4


Pod obradom podataka (engl. data processing) u općem smislu, podrazumijeva se izvođenje sustavnih postupaka na raspoloživim podacima koristeći se pri tome skupom pravila i postupaka kako bi se dobilo rješenje postavljenog zadatka.

Temeljna građa

Dijelovi računala mogu se podijeliti s obzirom na različita svojstva i funkcije. Jedna od najčešćih podjela je na sklopovlje (engl. hardware) i programe (engl. software).

Sklopovlje računala su svi oni električni, elektronički i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo i pojedini njegovi priključci. To su npr. tiskana pločica, integrirani krugovi, kutija, kabeli, itd.

Ovdje je opisana građa vrste računala koja se danas najčešće rabi, takozvano von Neumannovo računalo. Ta vrsta računala dobila je naziv prema briljantnomu matematičaru dvadesetog stoljeća Johnu von Neumannu, koji je prvi opisao njihovo načelno djelovanje.

Računalo se (prema von Neumanu) može raščlaniti na tri osnovna sastavna dijela: središnju jedinicu za obradu podataka (engl. kratica CPU), memoriju i ulazno-izlazne sklopove.

CPU

Središnja jedinica za obradu (engl. CPU - central processing unit) jest "mozak" računala s dva glavna zadatka:

1. obrada podataka (npr. zbrajanje dvaju brojeva, usporedba dvaju brojeva, premještanje podataka s jednog mjesta unutar računala na drugo, itd.)

2. nadzor i usklađivanje djelovanja cjelokupnog sustava.

CPU se najčešće sastoji od mikroprocesora. Mikroprocesor ili kraće procesor je poluvodički element koji ima na jednoj pločici poluvodiča smještene sve bitne dijelove jedinice CPU. Zadaća je mikroprocesora obaviti sve poslove namijenjene CPU-u računala.

Suvremeni mikroprocesori su najsloženiji poluvodički elementi koji imaju više od milijun tranzistora smještenih na jednu pločicu poluvodiča površine stotinjak kvadratnih milimetara. Poznatiji mikroprocesori jesu: 486, Celeron, Pentium, Athlon i dr.

Memorija

Memorija elektroničkog računala ima sposobnost pohrane stanovite količine podataka.

Radna memorija računala je memorija kojom se središnja jednica za obradu koristi za neposrednu pohranu i dobavu podataka. Radnu memoriju računala s obzirom na postojanost podataka možemo podijeliti u dvije glavne skupine: memoriju RAM i ROM.

RAM (engl. random access memory) jest upisno-ispisna memorija. To je radna memorija računala u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo. Jednom pohranjeni

podaci u RAM ostaju nepromijenjeni sve dok ih računalo namjerno ne promijeni ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom.

ROM (engl. read only memory) ispisna je memorija, tj. memorija u koju je podatak moguće upisati samo jedanput. Podatke u ROM upisuje proizvođač računala i korisnik ih nikada ne mijenja. Sadržaj ROM-a je neovisan o napajanju računala.

5


Ulazno-izlazni sklopovi

Ulazni sklopovi građeni su tako da omogućuju priključenje vanjskih uređaja s pomoću kojih je moguće podatke iz okoline predavati računalu. Podaci na taj način ulaze u računalo pa se takvi sklopovi nazivaju ulaznim sklopovima.

Izlazni sklopovi omogućuju priključenje vanjskih uređaja s pomoću kojih je moguće podatke iz računala predavati okolini. Podaci na taj način izlaze iz računala pa se takvi sklopovi nazivaju izlaznim sklopovima.

Najpoznatiji ulazno-izlazni sklopovi su paralelni i serijski ulazno-izlazni sklopovi (vrata).

Vrata - portovi

Paralelna vrata Ulazno-izlazni sklop koji omogućuje razmjenu podataka između računala i okoline, pri čemu se istodobno razmjenjuje više bitova. U osobnim su računalima paralelna vrata građena tako da mogu odjednom razmjenjivati osam bitova (jedan bajt). Za svaki od tih bitova postoji poseban vodič spojen na priključnicu dostupnu korisniku, smještenu na stražnjoj strani računala. Paralelna vrata uglavnom se rabe za priključenje pisača pa se

nazivaju još i vrata pisača (engl. printer port, parallel printer port). Serijska vrata Ulazno-izlazni sklop koji omogućuje razmjenu podataka između računala i okoline: istodobno se razmjenjuje jedan bit podataka. Mali broj potrebnih vodiča najveća je prednost serijskih vrata; nedostatak je relativno spor prijenos podataka jer se prenosi bit po bit.Svi vanjski uređaji, koji su daleko od računala ili ne traže brzi prijenos podataka, povezuju se putem

serijskih vrata (npr. modem).

Sabirnice

U širem je smislu sabirnica (engl. bus) normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja. Sabirnice su posebne skupine vodiča koji povezuju dijelove računala, a temeljna im je zadaća prijenos podataka. Sabirnice su redovito izvedene kao vodiči na površini tiskane pločice, a izvedene su i na priključnicama unutar računala da bi se mogli priključiti dodatni sklopovi.

Sabirnice se mogu podijeliti na unutarnje i vanjske. Danas se uglavnom rabi unutarnja PCI sabirnica (engl. PCI bus,peripheral component interconnect bus). Rasprostranjena vanjska sabirnica je USB (engl. universal serial bus).

6


Vrste računala

Glede snage ili moći računanja, računala se danas dijele uglavnom u tri skupine: osobna računala, radne stanice i velika računala.

Osobna računala (engl. personal computer) Ona skupina računala koja su dovoljno niske cijene da ih mnogi mogu nabaviti za kućnu uporabu, a često se rabe i za obradu poslovnih podataka.

Radne stanice (engl. workstations) Računala namijenjena opsežnijoj obradi podataka, a odlikuju se velikom brzinom obrade podataka, znatno većom radnom i ostalom memorijom od osobnih računala te odličnim mogućnostima grafičkog prikaza podataka.

Velika računala (engl. mainframe)Računala najveće snage od svih do sada spomenutih i rabe se kada ostale vrste računala ne mogu zadovoljiti potrebnu brzinu obrade podataka. Glede prenosivosti mikroračunala se mogu podijeliti na stolna i na prijenosna.

Stolna računalaPredviđena su za smještaj na jednomu mjestu i nije predviđeno njihovo često prenošenje.

Prijenosna računalaPredviđena za prenošenje pa su malih dimenzija i lagana. S obzirom na dimenzije prijenosna se računala mogu svrstati u ove skupine:

Računala približno veličine knjige (od većeg prema manjem): engl. laptop (engl. lap hrv. krilo, koljena), engl. notebook (engl. notebook hrv. bilježnica), engl. subnotebook.

Ručna računala (računala približno veličine kalkulatora): engl. hand-held (engl. hand hrv. ruka, engl. held hrv. držati), engl. palmtop (engl. palm hrv. dlan) i engl. PDA - personal digital assistant.

Sklopovlje

Pod sklopovljem računala (engl. hardware) podrazumijevaju se svi oni električni, elektronički i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo i pojedini njegovi priključci. To su, primjerice, tiskana pločica, integrirani krugovi, kutija, kabeli itd. Pojednostavljeno se može reći da je sklopovski dio računala sve ono što se može opipati.

Ulazni i izlazni uređaji

Ulazni uređaji ili ulazne jedinice računala su svi oni uređaji koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo.

Podaci u okolini računala, primjerice zvuk, slika, pokret, temperatura, gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za izravan unos u računalo. Te podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u električne signale prihvatljive računalu.

Ulazni uređaji mogu se podijeliti na dvije glavne skupine: na ulazne uređaje koji su sučelje prema čovjeku, i one koji su sučelje prema drugim uređajima. Uređaji iz prve skupine, u koju se ubrajaju

7


primjerice tipkovnica, miš, grafička ploča, svojom su građom i načinom djelovanja prilagođeni jednostavnoj ljudskoj uporabi. Čovjek svojim djelovanjem na takve uređaje (pokretom ili glasom) predaje željene podatke računalu. Uređaji iz druge skupine, među koje se ubrajaju primjerice A/D pretvornici, magnetski diskovi i vrpce, građeni su za djelotvornu pretvorbu i predaju podataka iz okoline računalu bez čovjekova posredstva.

Izlazni uređaji podatke iz računala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi ako su prikazi u obliku električnih veličina, primjerice napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru zadaća je izlaznih uređaja brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih signala iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Svako je računalo opremljeno barem jednim izlaznim uređajem, a često puta i s više njih. Postoji mnogo izlaznih uređaja koji se međusobno razlikuju namjenom, tehnologijom izrade, cijenom itd.

Tipkovnica

Naziv: tipkovnicaEngleski naziv: keyboard Namjena: unos teksta. Povezivanje s računalom: pomoću tankog kabela ili bežično.

Izgled i načelo djelovanja: sastoji se od označenih tipaka (slova abecede, brojke, znakovi interpunkcije i još nekih posebnih znakova). Svaka tipka je mehanički vezane za pripadne sklopke. Sklop na temelju primljenih napona (a ovi ovise o pritisnutoj tipki) stvara prikladne električne impulse i prosljeđuje ih računalu. Vrste: prema razmještaju tipaka u prvom redu slova tipkovnice mogu biti QWERTZ ili QWERTY.

Miš

Naziv: miš Engleski naziv: mouse Namjena: pomicanje kazala na zaslonu monitora i zadavanje naredbi klikom na tipke miša. Povezivanje s računalom: pomoću tankog kabela ili bežično.

Vrste: Mehanički miš

Više se ne rabi. Optomehanički miš Miš s gumenom kuglicom i optoprekidačima. Još uvijek široko u uporabi. Optički miš Nema kuglice nego pomak očitava pomoću minijaturne ugrađene kamere koja snima podlogu. Trenutno najpopularnija vrsta miša. Većina novih miševa su optički. Laserski miš Kao izvor svjetla koristi se laser. Najnovija vrsta miša koji se odlikuje velikom razlučivosti.

Važna obilježja: Razlučivost (rezolucija, engl. resolution) Broj električnih impulsa koje može generirati miš pri pravocrtnom gibanju na duljini jednog palca (2,54 mm). Drugačije rečeno razlučivost govori koliki najmanji pomak miš može registrirati. Mjeri se u dpi (engl. dots per inch, hrv. točaka po palcu). Tipične vrijednosti od 400 dpi do 800 dpi. Broj prekidača (tipki) Ovisno o proizvođaču od dvije do više od šest tipki. Kod nekih je modela miševa uz tipke ugrađen jedan ili dva kotačića.

Monitor

Naziv: monitorEngleski naziv: display

8


Namjena: podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu u čovjeku razumljivu obliku. Veličina: mjeri se duljinom dijagonale zaslona izraženom u palcima (1 palac = 1 inč = 25,4 mm). Omjer između vodoravne i uspravne stranice monitora najčešće je 4:3 pa se iz podatka o duljini dijagonale mogu odrediti dimenzije zaslona. Vrste:

Monitor s katodnom cijevi (engl. CRT catod ray tube) Najrasprostranjenija je vrsta monitora. Monitor s tekućim kristalom (engl. LCD, liquid crystal display) Malih dimenzija, vrlo mala potrošnja energije. LCD projektorOmogućuje projekciju prikaza na platno ili zid.

Uporaba: osnovna izlazna jedinica gotovo svih računala. Važna obilježja: Zaslonska točka (engl. pixel, picture element). Osnovni element slike na zaslonu monitora, krug promjera od 0,1 do 0,5 mm ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Razlučivost ili rezolucijaPodatak o najvećemu broju zaslonskih točaka koje na zaslonu može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti. Raspon razlučivosti suvremenih monitora kreće se od 800 x 600 pa do 2.560 x 2.048. Grafička karticaSklop kojim se povezuju računalo i monitor. Pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru. Pisač

Naziv: pisačEngleski naziv: printer Namjena: podatke iz računala ispisuje na papir. Vrste: Pisač s mlazom tinte (engl. ink jet, bubble jet).Sliku na papiru stvara štrcanjem mlaza tinte. Stekao je popularnost zbog mogućnosti relativno jeftinog i kvalitetnog ispisa u boji, pa je danas najpopularnija vrsta pisača. Laserski pisač (engl. laser printer)

Najkvalitetnija je vrsta pisača, a načelo svog djelovanja naslijedio je od fotokopirog stroja. Termički pisač (engl. thermal printer)Stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave, primjenjuju se npr. u trgovinama (engl. point of sale printer, POS printer). Matrični ili iglični pisači (engl. dot matrix printer)Stvara znak sastavljen od točaka koje su raspoređene u matrični oblik i ispisuju se s pomoću iglica smještenih u glavi pisača,ostao je u uporabi ponajprije za ispis teksta kod kojeg kvaliteta nije bitna. Važna obilježja: Korisnik bira pisač prema svojim potrebama, a kvalitetu pisača određuju brzina ispisa, kvaliteta ispisa, cijena potrošnog materijala i bučnost.

Uređaji za pohranu

Razvojem elektroničkih računala neprekidno raste potreba za pohranom sve veće količine podataka. Medij za pohranu podataka mora se odlikovati sljedećim svojstvima: Pohranjeni podaci trebaju što dulje ostati nepromijenjeni i neoštećeni, a da za njihovo održavanje nije potrebno dovoditi energiju. Medij za pohranu mora biti jednostavan za rukovanje i mora biti što manjih dimenzija. Upis i čitanje podataka trebaju biti što brži, a priključak na računalo što jednostavniji.

Cijena ukupnog sustava za pohranu, koji se sastoji od pogonskog mehanizma i samog medija za pohranu, treba biti što niža. Cijena pohrane obično se izražava u cijeni po bitu pohranjene informacije. Navedene zahtjeve danas s uspjehom zadovoljavaju tri tehnologije: poluvodička, magnetska i optička. Poluvodička tehnologija odlikuje se najvećom brzinom, ali i najvišom cijenom pa se rabi za pohranu relativno male količine podataka u odnosu na ostale dvije spomenute tehnologije. Poluvodičke memorije opisane su u poglavlju o temeljnog građi računala pa će ovdje biti izostavljene. Magnetski mediji, koji se za pohranu podataka koriste svojstvima magnetskih tvari, najstariji su i danas već

9


potpuno razvijeni mediji. Optička tehnologija, koja se za pohranu podataka koristi svojstvom svjetlosti, mlađa je i još je uvijek u intenzivnom razvoju.

Tvrdi disk

Naziv: tvrdi disk Engleski naziv: hard disk Namjena: pohrana programa i podataka u računalu Smještaj: u pravilu unutar računala Izgled i opis: građen u obliku aluminijskog diska presvučenog magnetskom tvari. Na istu osovinu, jedan iznad drugoga, smješteno je nekoliko diskova. Za svaki disk postoje po dvije magnetske glave (za svaku stranu diska po jedna), koje su učvršćene u jedan sklop i pomiču se zajedno i istodobno. Sve skupa smješteno je u zatvoreno kućište, tako da diskovi nisu vidljivi korisniku.

Svojstva: Dobra svojstva magnetskih diskova jesu veliki kapacitet, postojanost podataka i brz pristup bilo kojemu podatku na disku. Magnetski su diskovi posebno osjetljivi na elektromagnetska polja i pri rukovanju treba to imati na umu. Veličina: Promjer diska je: 3,5 palaca (87,5 mm) Kapacitet: stotinjak GB.

Optički disk

Naziv: optički disk Engleski naziv: optical disk Namjena: ovisno o vrsti, trajna pohrana velike količine podataka, distribucija programa i dr. Načelo djelovanja: Načelo djelovanja optičkih diskova temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svjetlosti pri upisu i čitanju podataka na optičkim se diskovima rabi laser.

Memorijski ključić

Naziv: memorijski ključić Engleski naziv: USB key, USB stick Namjena: praktičan medij za prenošenje podataka s računala na računalo Načelo djelovanja: posebna vrste poluvodičke memorije (tzv. engl. flash memorije) koja ne gubi svoj sadržaj prekidom napajanja. Smještena je u praktično kućište dužine 3-6 cm na čijem se jednom kraju često nalazi privjesak za ključeve Povezivanje s računalom: USB priključak Veličina: 2-6 cm

Kapacitet: 64 MB do 16 GB

Računalni programiProgramskim dijelom računala ili programskom podrškom zove se skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu. Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.

10


Svaki se računalni program sastoji od naredbi. Naredba je temeljni element programa. Programer (naredbodavac) naredbom naređuje računalu (izvršitelju) obavljanje željene radnje.

Operacijski sustav - Windows

Operacijski sustav (engl. OS, operating system) jest program ili skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu. On je podloga svim ostalim programima koji se izvode na računalu i bitno olakšava i pojednostavnjuje njihovo izvođenje. Poznatiji operacijski sustavi jesu: Windows, MS-DOS, Linux, Unix.

Operacijski sustav je program koji se prvi pokreće pri uključenju računala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme rada u radnoj memoriji računala upravljajući radom računala i cjelokupnim protokom podataka. Dio operacijskog sustava smješten je u ROM-u računala i usko je vezan za građu tog računala. Taj se dio operacijskog sustava zove BIOS (engl. basic input output system).

Dio operacijskog sustava koji je zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje (engl. user interface). Operacijski sustavi koji komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima zovu se operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (engl. GUI, graphic user interface), npr. Windows. Starija računala rabila su tzv. znakovno korisničko sučelje. Komunikacija korisnik-računalo tekla je isključivo slovima, brojkama i još nekim znakovima. Takav je npr. MS DOS.

Operacijski sustavi mogu biti jednokorisnički i višekorisnički.

Kod jednokorisničkog operacijskog sustava, računalo je istodobno u stanju komunicirati samo s jednim korisnikom i samo s jednim programom. Za razliku od njega višekorisnički operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu. Pri pokretanju višekorisničkoga operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja računalu. Predstavlja se tako da na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (engl. password). Operacijski sustav mu na temelju unaprijed pridijeljenog dopuštenja dopušta (ili ne dopušta) rad na računalu.

Korisničko ime i lozinku korisniku dodjeljuje osoba koja upravlja radom višekorisničkog računala, a zove se sistemski operater ili sistem-operater (popularno sistemac). Sistem operater određuje i što će sve korisnik moći raditi na računalu. Korisničko ime je obično jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti. Lozinka je također jedna riječ duljine pet do osam znakova, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi trebao nikom priopćiti. Lozinkom korisnik dokazuje da je to upravo on i sve što se događa na računalu bit će pripisano korisniku koji je naveo tu lozinku. Tipični primjer jednokorisničkog operacijskoga sustava jest MS DOS, a višekorisničkog Unix. Desktop – radna površina

11

Funkcijski prikaz operacijskog sustava


Desktop u doslovnom prijevodu radni stol ili radna površina je neupadljivo obojana ili oslikana površina preko cijelog ekrana..

Desktop predstavlja površinu radnog stola na koju možete staviti svoje dokumente, alate s kojima radite itd.

Na radnoj površini nalaze se ikone (Icons). Broj i raspored ikona ovisi o želji korisnika. Svi Windowsi imaju ikonu My Computer (moje računalo – gdje možemo vidjeti što je sve priključeno na naše računalo) i Recycle Bin (košaru za otpatke gdje smještamo datoteke koje više ne trebamo).

Ikone možemo premještati po radnoj površini prema želji. Kliknemo lijevom tipkom miša na ikonu i držeći pritisnutu lijevu tipku odvučemo ikonu do željenog mjesta. Zatim otpustimo lijevu tipku miša.

Traka sa zadaćama (task bar) ima višestruku ulogu. Osim dugmeta Start koje služi za pokretanje programa, ali i gašenje računala, tu se još s desne strane nalaze: sat, oznaka jezične postavke i rezidentni programi (oni koji su stalno aktivni, npr. antivirusni).

Ako imamo neke otvorene ili pritvorene programe i njihova će se dugmad naći na traci sa zadaćama.

Uređivanje radne površine

Radnu površinu možemo uređivati prema želji, možemo mijenjati boju ili uzorak pozadine, screen saver itd. na sljedeći način:

desnom tipkom miša kliknemo na prazni dio radne površine

u izborniku kliknemo na Properties otvori se dijaloški okvir Display Properties u kojem biramo sljedeće:

12


Na kartici Desktop biramo boju ili uzorak pozadine. Odabir potvrdimo klikom na OK.

Na kartici Screen Saver biramo izgled ''čuvara zaslona''. To je program koji automatski gasi sliku na monitoru nakon određenog vremena. Kada pomaknemo miša, ponovo vidimo izgled zaslona koji smo imali. U polju Screen Saver biramo vrstu screen savera, a na monitoru u dijaloškom okviru vidimo kako on izgleda. U polju Wait određujemo nakon koliko minuta neaktivnosti miša i tipkovnice će se aktivirati Screen Saver. Izabrani Screen Saver potvrdimo klikom na OK.

Na kartici Appearance možemo mijenjati sheme boja u Windowsima XP. Kad izaberemo određenu boju, ona će se primijeniti na sve programe u kojima radimo pod Windowsima XP.

Na kartici Settings podešavamo rezoluciju našeg monitora i raspoloživi broj boja i nijansi. Ovo podešavanje je vezano i uz hardverske komponente vašeg računala (grafička kartica i monitor)

Kontrole

Većina podešavanja unutar Windowsa radi se pomoću nekoliko različitih kontrola. Bez obzira u kojem ste programu, sve te kontrole rade na isti način. Evo nekoliko kontrola:

Padajući popis – iz njega birate jednu od ponuđenih mogućnosti.

Klizač – služi za pomicanje sadržaja prozora ako je taj sadržaj veći od samog prozora. Za ovaj postupak kotačić na mišu

13

Pritiskom na ovo dugme padajući se popis otvara u obliku polja sa popisom stavki, a često ima i okomiti klizač

Pomicanje za jedan redak prema vrhu

Pomicanje za jednu ''stranicu'' prema vrhu

''Hvatanjem'' i pomicanjem klizača možemo se vrlo brzo kretati kroz veliki dokument

Pomicanje za jednu stranicu prema kraju

Pomicanje za jedan red prema kraju


Kontrola koja omogućuje promjene brojčanih vrijednosti za unaprijed određeni korak:

Kombinirani popis - slično kao i padajući popis, ali su u njemu opcije odmah vidljive

Izbornik Start

14

povećanje broja za predviđeni korak

smanjivanje broja za korak

Odabir samo jedne od ponuđenih opcija, odabrana opcija automatski iskljućuje ostale

Aktiviranje bilo koje kombinacije ponuđenih opcija


Izbornik Start nalazi se u donjem lijevom uglu desktopa na traci sa zadaćama (ako traka sa zadaćama nije premještena uz bilo koji drugi rub ekrana). U izborniku Start nalaze se naredbe, programi i dokumenti.

Da bismo otvorili izbornik Start kliknemo jedanput primarnom tipkom miša na pripadajuće dugme (na tipkovnici upotrijebimo kombinaciju tipki Ctrl+Esc). Klizimo mišem prema gore i osvjetljavamo stavke (koristimo navigacijske strelice). Određenu naredbu biramo tako da je osvijetlimo, a zatim kliknemo na nju (potvrdimo tipkom Enter). Stavka koja ima strelicu u desno sadrži druge stavke koje biramo klikom na njih.

Izbornik Start sadrži sljedeće naredbe: naredba Turn Off Computer za gašenje računala

naredba Log Off za odjavljivanje trenutačno aktivnog korisnika

naredba All Programs – nalazi se popis svih programa i aplikacija koje se nalaze unutar Windows-a XP. U mapi Accessories nalaze se pomoćni programi koji se kupe zajedno s Windowsima XP, npr. program za crtanje Paint, kalkulator i sistemski alati.

naredba Run za pokretanje programa koji se ne nalazi u izborniku Start i/ili znamo njegovo ime

Help and Support – klikom na ovu naredbu tražimo pomoć za rješenje problema u samim Windowsima XP

Search – koristimo je za pronalaženje mapa i datoteka na disku

Settings – grupa naredbi pomoću kojih vršimo razna podešavanja u Windowsima XP (Control Panel, Printer and Faxes, Connect to , Set Program Access and Defauts )

Grupa naredbi koje započinju sa My ... (My Documents, My Recent Document, My Pictures, My Music, My Computer, My Network Places), koje omogućuju lak i brz pristup do osobnih dokumenata, slika, glazbe i slično.

Lijevo od tih postavki nalazi se lista ikona i pripadajućih programa koje smo posljednje (i najčešće) koristili, kako bi i na taj način olakšali i ubrzali pristup do njih.

Ako smo pokrenuli izbornik Start, a više nam nije potreban, pogasit ćemo ga jednostavno klikom bilo gdje na radnoj površini (ili pritiskom na tipku Esc).

Traka sa zadaćama i premještanje iz programa u program

15


Traka sa zadaćama (programska traka) nalazi se na dnu ekrana. Na njoj se nalazi izbornik Start s lijeve strane, a s desne strane nalazi se sat, zatim slika zvučnika, kad se vrši ispis dokumenta ovdje se pojavi slika pisača itd.

Svaki puta kada otvorimo neki program, njegovo ime se pojavi na traci sa zadaćama i ostaje na traci tako dugo dok ne pogasimo program. Jednim pogledom na traku možemo vidjeti koje sve programe imamo otvorene i koji je program trenutno aktivan.

Aktivni program je onaj čiji je gumb s imenom utisnut u traku (svjetlije je boje),odnosno onaj program koji se nalazi na vrhu i čija je naslovna traka plave boje.Naslovna traka neaktivnog programa je sive boje.

Premještanje iz programa u program

Pomoću trake sa zadaćama možemo prelaziti iz jednog programa u drugi na način da kliknemo na gumb s imenom programa u koji se želimo premjestiti. Držimo li stalno pritisnutu tipku Alt i pritišćemo tipku Tab, Windowsi XP kruže po imenima otvorenih programa. Kad stignemo na željeni program otpustimo tipku Alt.

Iz jednog programa u drugi možemo se prebaciti klikom miša na željeni program, ako vidimo dio prozora tog programa.

Uređivanje trake sa zadaćama

Traku sa zadaćama uređujemo na sljedeći način: desnom tipkom miša kliknemo na prazni dio trake da se pojavi meni. Klikom na Properties otvaramo dijaloški okvir Taskbar and Start Menu Properties.

U dijaloškom okviru biramo opcije:

Lock the taskbar – onemogućavamo premještanje trake sa zadaćama

Auto-hide the taskbar– traka s zadaćama se ne vidi na ekranu već se pojavi samo kada dođemo mišem do donjeg ruba zaslona (zbog veće preglednosti ekrana)

Keep the taskbar on top of others windows - traka s zadaćama je stalno prisutna na dnu ekrana

Show Quick Lanch – desno od izbornika Start biti će prikazanie ikone nekih programa koje možemo direktno (brzo) pokrenuti

Show clock – biramo želimo li vidjeti sat na traci s zadaćama u desnom uglu.

Hide inactive icons – sakrij ikone programa koje ne koristimo

Odabir potvrdimo klikom na OK.

Izgled prozora programa

Svaki program koji pokrenemo, uključujući pomoćne programe i igre, ima na vrhu naslovnu traku plave boje na kojoj piše ime programa, kod nekih programa ime aktivnog dokumenta te ikone za minimiziranje prozora programa ( ), maksimiziranje izgleda prozora () i izlazak iz programa () na dasnom dijelu naslovne trake..

Ispod naslovne trake nalazi se traka s izbornicima.

Traka s izbornicima razlikuje se od programa do programa, ali svi programi sadrže izbornik Help. Većina programa ima iste izbornike: File, Edit, View, jedino igre sadrže samo izbornike Game i Help.

16


Klikom na ime izbornika pojavi se skup naredbi grupiranih prema namjeni, tako izbornik File sadrži naredbe za rad s datotekama, izbornik View naredbe za podešavanje izgleda ekrana itd. Izbornice se mogu aktivirati i kombinacijom tipke Alt i ''hot key'' (podcrtano slovo).

Zatim slijede alatne trake s ikonama za pokretanje naredbi. Alatne trake nemaju svi programi i one se donekle razlikuju, ovisno u kojem programu radimo. Alatne trake postavljamo i uklanjamo u izborniku View , a omogućavaju lakši i brži pristup do nekih opcija (alata) koji se nalaze u traci izbornika.

Prozore programa možemo premještati po radnoj površini na način da ih uhvatimo za naslovnu traku (kliknemo na nju lijevom tipkom miša i držimo je pritisnutom) i odvučemo prozor na željeno mjesto.

Veličinu prozora možemo mijenjati razvlačenjem ili sužavanjem, dijagonalno ili samo jedne strane prozora, hvatajući pokazivačem miša rub ili vrh prozora.

Programe gasimo na nekoliko načina: klikom na oznaku (x) na naslovnoj traci

klikom na izbornik File a zatim naredba Exit kombinacijom tipki Alt+F4 , ili . . .

Premještanje i slaganje prozora

Prozore programa možemo premještati po radnoj površini na način da ih uhvatimo za naslovnu traku (kliknemo na nju lijevom tipkom miša i držimo je pritisnutom) i odvučemo prozor na željeno mjesto.

Na ovaj način možemo prozore složiti tako da odjednom vidimo što imamo u više prozora.

Prozore možemo slagati i pomoću određenih naredbi u Windowsima XP.

Kliknemo desnom tipkom miša na prazni dio trake sa zadaćama da se pojavi izbornik s naredbama. Zatim biramo naredbe:

naredba Cascade Windows – poslaže prozore svih otvorenih programa stepenasto tako da se vide samo naslovne trake. U ovom slučaju iz jednog programa u drugi prelazimo klikom miša na naslovnu traku programa u koji se želimo premjestiti.

17

minimiziranjemaksimiziranje

zatvaranje

Statusna linija


naredba Tile Windows Horizontally – podijeli ekran na jednake dijelove za sve otvorene programe vodoravno

naredba Tile Windows Vertically - podijeli ekran na jednake dijelove za sve otvorene programe okomito

naredba Minimize All Windows – minimizira sve otvorene programe na traku sa zadaćama.

Sve akcije vezane uz premještanje i promjenu dimenzija prozora možemo izvesti i pomoću tipkovnice, kombinacijom tipki Alt i Space otvara izbornik sa naredbana Size odnosno Move. Koristeći navigacijske tipke, odnosno tipku Enter možemo podesiti i veličinu i poziciju pojedinog prozora.

U većini programa možemo istovremeno imati više otvorenih dokumenata, npr u Wordu, Excelu i slično..

Kreiranje i brisanje ikona na Desktop-u

Kreiranje ikona:

1. Kliknemo desnom tipkom miša na praznu radnu površinu.2. Kliknemo na New, zatim Shortcut.3. U dijaloškom okviru Create Shortcut kliknemo na Browse.4. Izaberemo program ili dokument za koji kreiramo ikonu i kliknemo na gumb Open.5. Zatim kliknemo na Next.6. U polje Type a name for this shortcut upišemo ime ikone, a zatim kliknemo na 7. Finish.

Ikona se pojavi na radnoj površini, a zatim je odvučemo na željeno mjesto.

18


Kreiranje ikona prečica moguće je i iz pojedinih programa za pregledavanje i održavanje strukture podataka na medijima za pohranu (npr. My Computer, Windows Explorer, Search ...), na način da na željenom programu ili drugom objektu kliknemo desnom tipkom miša i odaberemo naredbu Create Shortcut. Ako novonastala prečica nastane u istoj mapi gdje je i program, potrebno ju je 'izvuči' na radnu površinu.

Brisanje ikona moguće je na tri načina:1. ikonu označimo i odvučemo u Recycle Bin, 2. na označenu ikonu kliknemo desnom tipkom miša, a zatim izaberemo naredbu Delete, ili

3. označimo ikonu i obrišemo je pritiskom na tipku Delete na tipkovnici

Windowsi nas uvijek upozore “želimo li zaista ikonu baciti u košaru za otpatke”. Kliknemo na Yes.

Mape i datoteke

Računala rade s ogromnim količinama podataka i neke od njih je potrebno prije i/ili poslije obrade sačuvati. Podaci se čuvaju na nekoj od sekundarnih memorija za pohranu podataka ili jednostavnije rečeno, na nekom disku. Moderni su diskovi veliki prostori i moramo ih podijeliti na manje cjeline da bismo uopće mogli nešto organizirati i složiti. Zato upotrebljavamo dva pojma:

Mapa ili Folder je (zamišljeni) prostor na nekom mediju za pohranu podataka (disku) i služi za pohranu drugih mapa i datoteka.Datoteka ili File je skup istovrsnih podataka spremljenih kao cjelina na mediju za pohranu podataka pod nekim imenom.Mape možemo zamisliti kao kutije, police, ormare ili nešto slično. One imaju svoja imena, obično prema sadržaju koji se u njima nalaze. Mogu sadržavati datoteke ali i druge mape.

Datoteke mogu biti različite i možemo ih zamisliti kao neke dokumente koje čuvamo u kutijama, policama itd. Kako datoteka ima različitih vrsta (tekstovi, programi, slike, glazba, filmovi itd.), moramo već iz imena znati kakova je koja datoteka.

Ime datoteke sastoji se od dva dijela:1. prvi dio je ime datoteke i opisuje njezin sadržaj

2. drugi je dio odvojen točkom i označava vrstu ili tip datoteke, naziva se ekstenzijaOznake za tipove datoteka su standardizirane i njih na ime datoteke dodaju sami programi koji stvaraju takove datoteke.

19

Ovdje određujemo ime prečice


Na slici je prikazan dijaloški okvir u kojem se mogu vidjeti svi tipovi ''registriranih datoteka'', i učiniti eventualne promjene (pažljivo!)

Kod kreiranja imena mapa i datoteka ne smijemo koristiti slijedeće znakove: \ / : * '' < > |

Za razliku od datoteka koje su registrirane, postoje i neregistrirane datoteke, što znači da u računalu nema programa koji može prikazati podatke iz takove datoteke.

Posebnu vrstu čine programske ili izvršne datoteke. One su kreirane da nešto rade i mogu se pokrenuti. Najčešća ekstenzija izvršna datoteke je exe.

Dva su osnovna programa za kreiranje i održavanje strukture podataka na medijima za pohranu: Windows Explorer i My Computer.

Moje računalo (My Computer)

Dvostrukim klikom na ikonu My Computer otvori se prozor My Computer u kojem možemo vidjeti što se sve nalazi na računalu:

nalazi se disketna jedinica pod nazivom 3,5 Floppy (A)

disk pogoni (C:, D: i G:) – na njima se nalaze svi programi, mape i dokumenti

DVD pogon (E:)

CD-RW pogon (F:)

mape korisnika računala

dijeljene (shared) mape i datoteke

20


Svaki pogon koji sadrži oznaku slovo-dvotočka naziva se korijenska mapa (eng. root), i to su jedine mape koje ne možemo uobičajenim načinom kreirati ili obrisati.

Kliknemo li lijevom tipkom miša na disk pogon (C:) da ga označimo, a zatim kliknemo desnom tipkom miša na nj i izaberemo Properties, možemo vidjeti koliko slobodnog prostora imamo na disku.

Sadržaj disk pogona možemo pogledati tako da označimo disk pogon, a zatim kliknemo na File Open, ili dva puta kliknemo na njega.

Pomoću klizne trake na desnoj strani možemo pogledati sadržaj diska.

Određenu mapu otvaramo dvostrukim klikom na njeno ime, a mapu niže razine (podmapu) ili dokument, otvaramo dvostrukim klikom na njegovo ime.

Drugi način da otvorimo mapu niže razine ili dokument je da ga prvo označimo, a zatim kliknemo na izbornik File Open.

Na prethodnu poziciju vraćamo se klikom na gumb Back.

Ikone unutar prozora mogu biti poredane na različite načine, što određujemo u izborniku View.

Kliknemo li na View Small Icons, ikone će biti poredane u redove, a naredba List poredat će ikone u stupac.

Windows Explorer

Windows Explorer je program pomoću kojeg možemo pretraživati sadržaj diska i svih mapa, možemo kopirati, brisati, premještati i preimenovati mape i dokumente, a možemo i otvoriti određeni dokument dvostrukim klikom na njegovo ime.

Prozor Windows Explorera izgleda ovako: osim naslovne trake, trake s izbornicima i alatnih traka, prozor Windows Explorera sastoji se od dva dijela: u lijevom dijelu All Folders nalazi se popis svih mapa, a desni dio sadržaj označene mape (popis mapa niže razine i dokumenata u označenoj mapi).

U popisu mapa na lijevoj strani potrebno je razlikovati sljedeće:

mapa koja ispred imena ima kvadratić sa znakom + sadrži osim dokumenata i mape niže razine (podmape) ali su one prikrivene

mapa koja nema nikakvu oznaku ne sadrži mape niže razine

a mapa koja ima oznaku – sadrži vidljiv popis mapa niže razine ispod svog imena.

21


Kliknemo li na znak – ispred imena mape, sadržaj mapa niže razine ispod njenog imena će nestati, a ispred imena mape pojavit će se znak +. Klikanjem na znak + ispred imena mapa možemo vidjeti razgranatu strukturu svih mapa.

Sadržaj mape možemo vidjeti na desnoj strani prozora ako jedanput kliknemo na njeno ime.

Ako želimo vidjeti sadržaj mape niže razine izabrat ćemo jednu od mogućnosti:

1. kliknemo na + ispred imena mape da dobijemo popis mapa niže razine, a zatim kliknemo jedanput na željenu mapu a njen sadržaj vidimo na desnoj strani, ili

2. da u sadržaju neke mape na desnoj strani dva puta kliknemo na ime mape niže razine čime otvorimo sadržaj te mape

Sadržaj dokumenta možemo vidjeti dvostrukim klikom na njegovo ime. Windowsi XP automatski učitaju potrebni program s otvorenim dokumentom (npr. Word ako otvaramo dokument napisan u Word-u)

Kreiranje mapa

Mape koristimo da bi u njih spremali dokumente. U jednu mapu spremamo dokumente koji su u međusobnoj vezi, npr. u jednu mapu spremamo ponude, u drugu rješenja, u treću proračune ili u određenu mapu spremamo sve dokumente vezane uz jedan posao ili poduzeće.

Mape možemo sami kreirati i odrediti im strukturu i ime u Windows Exploreru..

Mapu kreiramo na sljedeći način:

1. Odredimo mjesto gdje će se mapa nalaziti, ako će to biti mapa sama za sebe na disku, tada ćemo u popisu All Folders označiti npr. disk (C:). Ako će to biti mapa niže razine unutar neke druge mape (podmapa), tada ćemo označiti tu mapu.

2. Kliknemo na izbornik File New Folder.3. Na desnoj strani prozora pojavi se oznaka nove mape s imenom New Folder. Umjesto New Folder

upišemo ime mape koje želimo.

4. Pritisnemo tipku Enter ili kliknemo bilo gdje na radnoj površini.

22


U nekim programima mape možemo kreirati u dijaloškom okviru Save As (npr. u Microsoft Word-u , spremanje dokumenata u drugu mapu – kreiranje mapa).

Na jednom mjestu u isto vrijeme ne mogu biti dvije datoteke ili dvije mape s potpuno istim imenom.

Brisanje mapa i datoteka

Dokumente (mape) koji nam više nisu potrebni a zauzimaju prostor na disku, možemo izbrisati u Windows Exploreru na nekoliko načina:

1. Pomoću naredbe DELETEOznačimo dokument (mapu) ili više njih, a zatim aktiviramo naredbu Delete na jedan od načina:

klikom na ikonu Delete (X) na alatnoj traci

klikom na izbornik File naredba Delete kliknemo desnom tipkom miša na označeni dokument (mapu), a u izborniku na naredbu

Delete pritiskom na tipku Delete na tipkovnici

2. Označeni dokument (mapu) ili više njih odvučemo mišem u Recycle Bin na lijevoj strani prozora.

Bez obzira koji način izabrali, uvijek se pojavi dijaloški okvir Confirm File Delete gdje potvrđujemo da sigurno želimo izbrisati označene dokumente ili mape klikom na Yes. Ako nismo sigurni ili smo se predomislili, kliknemo na No.

Greškom izbrisan dokument ili mapu možemo vratiti tako da otvorimo Recycle Bin (u Windows Exploreru ili na Desktopu), označimo željeni dokument (mapu), a zatim u izborniku File kliknemo na naredbu Restore.

Označavanje više objekata istovremeno

Postupke brisanja, premještanja, kopiranja i restauriranja možemo ubrzati tako da istovremeno radimo s više objekata (datoteka i/ili mapa). Jedina razlika je u načinu označavanja željenih objekata.

Označavanje svih objekata u nekoj mapi odbabirom naredbe Select All u izborniku View ili

kombinacijom tipki Ctrl+AOznačavanje 'niza' objekata

označimo prvi objekt u nizu, te uz pritisnutu tipku Shift označimo zadnji objekt, svi objekti između su označeni

23


Označavanje međusobno 'nepovezanih' objekat držeći pritisnutu tipku Ctrl, lijevom tipkom miša označavamo sve objekte koje želimo imati

u grupi.

Označavanje lijevom tipkom miša držeći pritisnutu lijevu tipku miša oukvirimo željene objekte, a možemo koristiti i tipku Ctrl

za označavanje 'nepovezanih' objekta.

Košara za otpatke (Recycle Bin)

Košara za otpatke (Recycle Bin) služi da se u nju bace svi dokumenti koji nam nisu potrebni (kao košara za otpatke u uredu).

Sve dokumente koje želimo izbrisati iz pojedinih mapa, premjestimo u košaru za otpatke.

Dokumente brišemo pomoću naredbe Delete u Windows Exploreru ili ih označimo i odvučemo u košaru za otpatke.

Ponekad nam zatreba dokument koji smo izbrisali ili je greškom izbrisan krivi dokument.

Izbrisani dokument možemo vratiti u istu mapu iz koje smo ga izbrisali na sljedeći način:

otvorimo košaru za otpatke dvostrukim klikom na ikonu Recycle Bin ili je otvorimo u Windows Exploreru

potražimo dokument koji želimo vratiti i označimo ga (kliknemo na njegovo ime)

kliknemo na izbornik File naredba Restore, ili desnom tipkom miša kliknemo na označeni dokument a zatim na naredbu Restore.

Kapacitet košare za otpatke je ograničen i šaljemo li stalno novo izbrisane dokumente u košaru, kada popunimo kapacitet košare, stariji dokumenti po datumu se brišu da bi napravili mjesto novim dokumentima.

Pojedini dokument u košari brišemo tako da ga označimo, a zatim u izborniku File kliknemo na naredbu Delete.

Kada dokument izbrišemo u košari za otpatke, više ga ne možemo vratiti.Želimo li isprazniti cijelu košaru (tj. izbrisati sve dokumente u njoj), kliknemo na File Empty Recycle Bin i potvrdimo da sigurno želimo izbrisati sve dokumente klikom na gumb Yes.

Premještanje dokumenata u druge mape

Premještanje dokumenata iz jedne mape u drugu radimo u Windows Exploreru na nekoliko načina:

24


1. Pomoću naredbi Cut i PasteOznačimo dokument (kliknemo jedanput na njegovo ime da se osvijetli) a zatim kliknemo na ikonu Cut (ili izbornik Edit naredba Cut). Otvorimo mapu u koju želimo dokument premjestiti, a zatim kliknemo na ikonu Paste (ili kliknemo na Edit Paste).

2. Tehnikom povlačenja mišemOznačimo dokument, pritisnemo lijevu tipku miša i vučemo dokument do željene mape. Kada se ime mape u koju premještamo dokument označi, otpustimo lijevu tipku miša.

Ako prilikom povlačenja miša otpustimo tipku prije nego što se osvijetli ciljna ili bilo koja druga mapa, dokument će se vratiti na mjesto odakle smo ga počeli vući.

Drugi način premještanja dokumenata potrebno je vrlo pažljivo raditi, jer se može dogoditi da otpustimo tipku miša u fazi povlačenja kada je označena neka druga mapa, pa putem izgubimo dokument. Kako pronaći izgubljeni dokument pogledajte u temi Traženje dokumenata ili datoteka (Find - Search).

3. Pomoću tipkovniceOznačimo dokument (kliknemo jedanput na njegovo ime da se osvijetli) a zatim na tipkovnici pritisnemo Ctrl+X. Otvorimo mapu u koju želimo dokument premjestiti, a zatim ga zalijepimo kombinacijom tipki Ctrl+V.

Mape premještamo na isti način kao i dokumente.

Kopiranje dokumenata

Dokumente možemo kopirati iz jedne mape u drugu, s jednog diska na drugi, s diska na memory stick i obratno, s diska na diskete i obratno itd.

Kopiranje dokumenata i mapa radimo u Windows Exploreru.

Pomoću naredbi Copy i PasteOznačimo dokument (kliknemo jedanput na njegovo ime da se osvijetli), a zatim kliknemo na ikonu Copy (ili izbornik Edit naredba Copy). Otvorimo mapu u koju želimo dokument premjestiti, a zatim kliknemo na ikonu Paste (ili kliknemo na Edit Paste).

Tehnikom povlačenja mišem i tipkom CtrlOznačimo dokument, uz pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici uhvatimo dokument lijevom tipkom miša i vučemo ga do željene mape. Kada se ime mape u koju kopiramo dokument označi, otpustimo lijevu tipku miša pa tek onda tipku Ctrl (inače radimo premještanje).

Pomoću tipkovnice

25


Označimo dokument (kliknemo jedanput na njegovo ime da se osvijetli) a zatim na tipkovnici pritisnemo Ctrl+C. Otvorimo mapu u koju želimo dokument premjestiti, a zatim ga zalijepimo kombinacijom tipki Ctrl+V.

Kopiranje dokumenata na disketeUmetnemo disketu u disketnu jedinicu. Na disku označimo dokument ili više njih (mapu), kliknemo na izbornik File Send To 3,5 Floppy (A): ili kliknemo desnom tipkom miša na označeni dokument, a zatim u izborniku na Send To 3,5 Floppy (A).

Pojavi se prozor u kojem vidimo kako papiri lete iz jedne mape u drugu, a u tekstu piše ime dokumenta koji kopiramo, i iz koje ga mape kopiramo.

Kada označeni dokument vučemo mišem unutar jednog pogona (npr. samo diska ili samo diskete) Windowsi smatraju da želimo označeni dokument premjestiti u drugu mapu, a kada označeni dokument vučemi mišem na drugi pogon (s diska na disketu ili obratno), tada Windowsi kopiraju dokument.

Mape kopiramo na isti način kao i dokumente.

Rename (promjena imena)

Dokumentima i mapama mijenjamo ime u Windows Exploreru na nekoliko načina:

1. Označimo dokument ili mapu, a zatim kliknemo na izbornikFile Rename.

2. Na označeni dokument ili mapu kliknemo desnom tipkom miša, a u izborniku na naredbu Rename.

3. Dva puta SPORO kliknemo na ime dokumenta ili mape da se ono pojavi označeno u okviru.

4. Kada je označena datoteka ili mapa na tipkovnici pritisnemo na funkcijsku tipku F2

U svim slučajevima oko označenog dokumenta ili mape se pojavi okvir s kursorom. U okvir upišemo novo ime dokumenta ili mape, zatim pritisnemo tipku Enter ili kliknemo bilo gdje na radnu površinu.

26


Programi za obradu teksta

Programi za obradu teksta Programi za obradu teksta služe za:

pisanje, oblikovanje, ispis teksta.

Omogućavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje, pretraživanje, ispis, umnožavanje, unos slika, organiziranje podataka u tablice, te još mnogo toga.

Microsoft Word

Uz mnoge programe za obradu teksta, koji su trenutno na tržištu, vodećim se smatra program Word, tvrtke Microsoft koji radi pod operacijskim sustavom Windows.

U programu Word datoteka se uobičajeno naziva dokument. Novostvorenom dokumentu u programu Word automatski se dodjeljuje produžetak doc (npr. Proba.doc, Dopis.doc).

Tekst se dijeli na odlomke, a odlomak možemo definirati kao dio teksta između dva znaka [Enter].

Prozor programa Word

Osnovne radnje s dokumentom

Pod osnovnim radnjama podrazumijevamo sljedeće: Pohrana dokumenta (engl. Save As) Otvaranje novog dokumenta (engl. New) Rad s više dokumenata istodobno Zatvaranje dokumenta (engl. Close) Otvaranje postojećeg dokumenta (engl. Open) Prikaz znakova oblikovanja (engl. Formatting marks) Povećanje i smanjenje prikaza (engl. Zoom) Različiti pogledi na dokument (engl. View)

Pogled Print Layout Pogled Normal Pogled Print Preview

27


Osnovno uređivanje teksta i oblikovanje odlomka

Pod mogućnostima osnovnog uređivanja teksta i oblikovanja odlomka, trebalo bi savladati sljedeće:

Označavanje teksta (engl. Select) Promjena izgleda teksta (izgled slova (enlg. Font), veličina slova,boja

slova, stil ispisa) Poravnanje odlomka (engl. Alignment) Premještanje teksta (engl. Cut, Paste) Kopiranje (umnožavanje) teksta (engl. Copy,

Paste)

Uređivanje dokumenta, oblikovanje odlomka

Pod mogućnostima uređivanja teksta i oblikovanja odlomka, trebalo bi koristiti sljedeće mogućnosti:

Rad s uvlakama (engl. Indent) Mijenjanje proreda (engl. Line Spacing) Pretraživanje teksta (engl.Find) Zamjena teksta (engl. Replace) Prikaz više dokumenata odjednom (engl. Arrange

All) Zaglavlje i podnožje (engl. Header, Footer) Zasjenjenja i okviri (engl. Borders and Shading)

Postavke stranice, razne mogućnosti oblikovanja teksta Pod mogućnostima zadavanja postavki stranice i raznim načinima oblikovanja teksta, trebalo bi znati pokazati sljedeće:

Oblikovanje izgleda stranice (engl. Page Setup) Margine (engl. Margins) Odabir dimenzija papira (engl. Paper size)

28


Odabir položenosti stranice (engl.Orientation) Unos prekida stranice (engl.Page break) Pojašnjenje nepoznate riječi, podrubak (fusnota*) (engl.Footnote Točkanje (engl. Bullets and Numbering) Knjižna oznaka (engl. Bookmark)

Korištenje raznih alata programa Word

Pod mogućnostima korištenja raznih alata programa Word, trebalo bi pokazati sljedeće:

Umetanje simbola (engl.Symbol) Rad s tabulatorima (engl. Tabs) Rad s okvirom za tekst (engl. Text Box) Rad s posebno oblikovanim tekstom (engl.WordArt) Umetanje slike u dokument (engl.Insert/Picture) Uređivanje umetnute slike

Rad s tablicama i matematičkim funkcijama

Pod mogućnostima rada s tablicama i matematičkim formulama, pokazati sljedeće:

Ispis dokumenta (engl. Print) Rad s tablicama:

o Tablice – umetanje

29


o Tablice – ravnaloo Kretanje tablicomo Tablice – označavanjeo Izgled tabliceo Tablice – uređivanje sadržajao Objedinjavanje i podjela ćelijao Umetanje redaka, stupaca i ćelijao Brisanje redaka, stupaca i ćelijao Pretvaranje tablice u teksto Rad s matematičkim formulama

Pretvaranje teksta u tablicu

Formule

U dokument je moguće unijeti matematičku formulu uz pomoć programa Microsoft Equation.

Unesena formula je objekt. Uz pravokutnik za unos formule otvara se i vrpca s alatima koja omogućava pisanje formula najrazličitijih oblika.

Svaki od gumba iz vrpce s alatima za rad s formulama nudi skup srodnih alata. Po odabiru željenog alata područje predviđeno za unos podatka označeno je crtkanim pravokutnikom. Za izlaz iz pravokutnika u kome se piše formula dovoljno je kliknuti bilo gdje u tekstu (izvan prvokutnika za unos formule).

30


Namjenski programi

Namjenski programi su namijenjeni rješavanju stanovita specifičnog zadatka čiji je rezultat korisniku neposredno zanimljiv. S obzirom na vrstu zadatka koji rješavaju, namjenske programe možemo podijeliti u sljedeće skupine:

Programi za obradu teksta (engl. text processor, word processor), najpoznatiji predstavnik je program Microsoft Word.

Sustav za optičko raspoznavanje znakova ili OCR (od engl. optical character recognition), sustav koji računalu omogućuje izravno strojno “čitanje” napisanog teksta, najpoznatiji predstavnik je Recognita.

Stolno izdavaštvo (engl. DTP, desk top publishing), računalni sustav koji omogućuje priređivanje teksta u obliku spremnom za tisak. Primjer takvog programa je PageMaker.

Namjenski programi za obradu slike, najpoznatiji predstavnici CorelDraw i AutoCAD. Programi za obradu zvuka

Programi za obradu baza podataka, najpoznatiji predstavnik Microsoft Access.

Namjenski programi za tablično računanje, najpoznatiji pedstavnik Microsoft Excel.

Inženjerski programi posebna su skupina namjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća. Dijelimo ih na programe za projektiranje s pomoću računala (engl. CAD, computer aided design) i programe za proizvodnju s pomoću računala (engl. CAM, computer aided manufacturing).

31


PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA:

Zaokružite točan odgovor:

1. Što je od navedenog zadatak operacijskog sustava ?a) antivirusna zaštitab) komunikacija s internetomc) upravljanje datotekama i mapama

2. Što je od navedenog oznaka za lokalni disk ?a) A:b) B:c) C:

3. Što je Windows XP ?a) program za obradu tekstab) program za antivirusnu zaštituc) operacijski sustav

4. Ikona koja ne predstavlja fizičku datoteku ili mapu, nego samo putanju do nje je:a) ikona mapeb) ikona prečacac) sustavska ikona

5. Staza po kojoj se dolazi do pojedine datoteke, a sadrži oznaku uređaja vanjske memorije i niz naziva mapa kroz koje treba proći da bi se došlo do datoteke, naziva se:

a) prolaz do datotekeb) putanja datotekec) autoruta do datoteke

6. Skup sustavskih programa za podešavanje strojnih i programskih dijelova Windowsa naziva se:

a) radna površina (Desktop)b) upravljačka ploča (Control Panel)c) Moje računalo (My Computer)

7. Od koja dva dijela se sastoji naziv datoteke ?a) ime datoteke i mapa datotekeb) ime datoteke i nastavak imena (ekstenzija)c) mapa i ime datoteke

8. MS Word je program za:a) obradu slikab) obradu tekstac) obradu tablica

9. Datoteke napravljene programom MS Word imaju nastavak:a) .pptb) .xlsc) .doc

10. Da bismo spremili dokument trebamo odabrati:

32


a) Spremi > Datotekab) Datoteka > Spremi kaoc) Uređivanje > Spremi kao

11. Temeljni dio teksta je odlomak, koji završavamo pritiskom na tipku:a) Ctrlb) Shiftc) Enter

12. Dio površine papira između teksta i ruba papira nazivamo:a) rubb) marginac) margarina

13. Jedinica mjere kojom se izražava veličina RAM-a je :a) KHz (kiloherc)b) 17" (17 inča)c) MB (megabajt)d) cm (centimetar)

Odgovorite na slijedeća pitanja:

14. Što je binarni zapis?_____________________________________________________________

________________________________________________________________________________

15. Što je ASCII kôd? ______________________________________________________________

________________________________________________________________________________

16. Navedite sekundarne memorijske jedinice (najmanje tri): _______________________________

________________________________________________________________________________

17. Što je to mapa ili folder? _____________________________________________________________________________________________________________________18. Napišite postupak za premještanje pomoću izbornika EDIT.____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________19. Što označavaju slijedeće ikone?

(npr. Evidencija) _____________________________________________________

(npr. Evidencija.txt) __________________________________________________

33


20. Od koja dva dijela se sastoji naziv datoteke i čemu služi nastavak?____________________________________________________________________________________21. Kako se na računalu obavlja podešavanje datuma i sata?________________________________________________________________________________________________________________________

22. Koja naredba u izborniku “RECYCLE BIN”omogućuje:a) pražnjenje______________________________________________________________ b) obnavljanje (vraćanje nazad obrisanog)______________________________________

23. Kako se vrši preimenovanje mapa i datoteka?

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

24. Pogledajte donju sliku i u prazna polja upišite na što ona ukazuju (kako se zovu označeni dijelovi prozora)

25. Pogledajte donju sliku i odgovorite na slijedeća pitanja:

a) Kako će se zvati datoteka? _____________________________________________

b) U koju mapu (folder) će biti snimljena? ___________________________________

34