podizanje voĆnjaka maslina
DESCRIPTION
AGRONOMIJATRANSCRIPT
PODIZANJE VOĆNJAKA MASLINA
Završni rad
Agronomski i prehrambeno – tehnološki fakultetSveučilište u Mostaru
Student: Andrej LučićMentor: mr. sc. Paulina Šaravanja
Mostar, srpanj 2015
UVOD
Maslina (Olea europaea L.), cijenjena biljka prirođena
mediteranskom bazenu od prapovijesnih vremena. Maslinovo ulje
se od davnina proizvodilo prešanjem cijelih plodova i prvenstveno
se koristilo za ljudsku prehranu.
Maslina može doživjeti starost od nekoliko stotina godina u
prosjeku, a za neka stabla zna se da su doživjela i daleko veću
starost. Danas se širom svijeta uzgaja više od 500 milijuna stabala
maslina, a za očekivati je da će se njihov broj još povećavati.
U radu će se opisati priprema tla za sadnju maslina, priprema
sadnica, sadnih mjesta, odabir i raspored sorti, gnojidba i drugi
neophodni radovi potrebni pri podizanju višegodišnjih nasada.
Porijeklo i sistematika masline
Maslina (Olea europaea L.) je zimzelena biljka iz porodice
Oleaceae, roda Oleales
Zbog visokog postotka ulja (15-35%) u plodovima, maslina je
dobila ime po latinskoj riječi olea, što znači ulje. Po pomološkoj
podjeli maslina pripada u grupu suptropskih (južnih) voćaka.
Sorte koje su najbolje za proizvodnju ulja imaju udio ulja od 15
do 40% mase svježeg zrelog ploda.
Porijeklo i sistematika masline
Sorte maslina se dijele na tri osnovne skupine:
sorte za dobivanje ulja: ‘Buža’, ‘Istrska bjelica’ (‘Bianca
istriana,’), ‘Leccino’, ‘Črnica ili Crnica’, ‘Drobnica’, ‘Frantoio’
(‘Frantoiano’), ‘Leccio del Corno’, ‘Maurino’, ‘Moraiolo’
(‘Morellino’) itd.,
sorte za konzerviranje (stolne sorte): ‘Ascolana Tenera’,
‘Manzanilla’,‘Santa Caterina’, itd.,
sorte za kombiniranu uporabu: ‘Oblica’, ‘Ascolana Semitenera’,
‘Itrana’, ‘Picholine’ i druge
Porijeklo i sistematika masline
Porijeklo i sistematika masline
Plod masline je sočna koštunica, duguljastog ili okruglastog oblika. Veličina
ploda uvjetovana je genetskim i okolinskim čimbenicima. Mase zrelih plodova
mogu se kretati od 2 do 12 g, iako ima i onih koji dosežu i 20 g.
Porijeklo i sistematika masline
Plod masline, sočna koštunica se sastoji od tri dijela:
egzokarpa,
mezokarpa i
endokarpa.
Zreli plodovi maslina sastoje se od vode, ulja, raznih šećera,
organskih kiselina, tanina, oleuropeina, anorganskih tvari i ostalih
sastojaka.
U mesu ploda od organskih kiselina nalazimo limunsku, oksalnu,
malonsku, fumarnu, vinsku, mliječnu i octenu kiselinu, te
trikarboksilne kiseline
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Važni vanjski faktori u prostoru za uzgoj masline, a ujedno i
edafski faktori su klima i reljef. Veći utjecaj na kvalitetu zemljišta
ima stjenovitost i kamenitost, prirodna dreniranost i voda (manjak
ili suvišak). Klima, prije svega, uvjetuje rasprostranjenost maslina
na određenom geografskom području. Njen uspješan rast i prinos
odvija se u zoni optimalnog mediteranskog utjecaja.
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima
Klima utječe na rast, rodnost i životni vijek svake voćne vrste, pa
tako i masline. Od klimatskih faktora najveći utjecaj imaju
temperature, oborine, insolacija, a u pojedinim područjima
vjetrovi i tuča. Pitoma maslina raste u umjerenom pojasu od 30°
južne geografske širine do 45° sjeverne geografske širine.
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima
Temperatura - Najpovoljnija područja za uzgoj su ona gdje se
srednje godišnje temperature zraka kreću od 12° do 20° C. Gornja
granična vrijednost za maslinu je 50° C, iako temperature preko
32° C u svibnju i lipnju, te preko 36° C u srpnju i kolovozu
nepovoljno utječu na maslinu.
Od obrazovanja ploda pa do mijenjanja boje ploda najoptimalnija
temperatura zraka je oko 20°C.
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima
Oborine - Maslina je kserofit i dobro podnosi sušu, ali za stabilne
i redovite prinose maslina zahtijeva dovoljne količine vlage.
Postoje dva kritična perioda kada maslina treba dovoljno vlage u
zemljištu, to su: početak pupanja (u veljači) i poslije oplodnje, za
vrijeme intenzivnog rasta i povećanja plodova (srpanj, kolovoz,
rujan).
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima
Vjetar i insolacija - suhi vjetar kao što je bura i vlažni vjetar jugo
štetni su u razdoblju cvatnje. Pored ometanja oprašivanja i
oplodnje, vjetrovi često lome dijelove krošnje, što dovodi do
poremećaja kondicije stabla.
Maslina je tipični heliofit, pa joj treba osigurati osvijetljene,
prozračne položaje. Bitno je odabrati odgovarajući uzgojni oblik i
uskladiti gustoću sklopa maslinika, kao i rezom otvarati krošnju.
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Zahtjevi masline prema reljefu
Nagib i reljefna pozicija su vrlo važni preduvjeti za podizanje
maslinika. Nagib terena je vrlo važan, jer osigurava procjeđivanje
i otjecanje oborinske vode iz tla. Zato su najbolji tereni oni koji
imaju blagi do umjereno blagi nagib do 8%. Reljefna pozicija na
otocima nema većih ograničenja za uzgoj maslina.
Stjenovitost i kamenitost su bitni faktori kvalitete zemljišta,
posebno s gledišta mehanizirane obrade tla i održavanja
maslinika.
Najbolja su tla koja imaju dobru prirodnu ocjeditost, jer ona dobro
drže vodu, ali imaju i zrak, potom tla koja su umjereno do dobro
ocjedita.
Ekološki uvjeti za uzgoj maslina
Zahtjevi masline prema tlu
Od osobina tla, za uzgoj maslina važne su: dubina, tekstura ili
mehanički sastav i opskrbljenost hranjivima.
Tekstura ili mehanički sastav tla je važan faktor za uzgoj maslina.
Maslina preferira laganija tla iz razloga što bolje penetrira
korijenjem, jer ima na raspolaganju više kisika, a uz to dobro
podnosi sušu.
Najpovoljnija pH reakcija tla za uzgoj maslina je između 6,8 i 8,5.
Uređenje i priprema tla za podizanje maslinika
Cilj uređenja i pripreme tla za podizanje maslinika je stvaranje
povoljnih uvjeta za prijem, rast, razvoj i rodnost maslina, a sastoji
se od: krčenja eventualnih prethodnih kultura,uništavanja korova,
ravnanja terena, meliorativne priprema tla, podrivanja tla,
rigolanja tla, priprema rigolanog tla za sadnju, planiranja
zemljišne površine (parcele), kopanja sadnih mjesta, izbora sorti,
vrijeme sadnje i sadnja, gnojidba i obrada, navodnjavanje.
Uređenje i priprema tla za podizanje maslinika
Krčenje prethodnih kultura i uništavanje korova
Ravnanje tla
Meliorativna priprema tla
Rigolanje tla ili podrivanje
Planiranje površine
Izrada plana sadnje
Izbor sorti
Uređenje i priprema tla za podizanje maslinika
Izbor i kvaliteta sadnica
Razmjeravanje i kolčenje redova i sadnih mjesta
Kopanje sadnih mjesta i sadnja sadnica
Gustoća sklopa
Vrijeme sadnje maslina
Njega sadnica
Gnojidba maslinika
Gnojidba (ishrana) maslina je redovita agrotehnička mjera. Potrebe
maslina za količinom gnojiva ovisi o starosti maslina, o rodnosti, o
fenofazi, o zdravstvenom stanju voćnjaka, o svojstvima tla, načinima
održavanja tla, klimatskim uvjetima, itd.
Razlikujemo:
meliorativnu,
osnovnu i
dopunsku gnojidbu.
Gnojidba maslinika Meliorativna gnojidba je agrotehnička mjera kojom se za duže
razdoblje podiže količina hranjiva na optimalnu razinu, što se posebno
odnosi na slabo pokretljiva hranjiva kao fosfor, kalij i kalcij. Ova
gnojidba se obavlja prije sadnje sadnica.
Osnovnu gnojidbu treba obavljati dubljom obradom tla, gdje je to
moguće, kako bi slabo pokretni fosfor i kalij bili što bliže korijenovom
sustavu. Na tlima, gdje to nije moguće, poput skeletnih, gnojivo se
raspoređuje ručno oko stabla masline.
Koncem veljače i u prvoj dekadi ožujka, ovisno o podneblju kada dolazi
do faze razvrstavanja pupova na cvjetne i lisne, dolazi do potrebe za
dopunskom gnojidbom. Dopunska gnojidba, kao takva, prvenstveno se
temelji na dušičnim gnojivima poput UREA-e 46%, KAN-a 27% ili
sličnih njima.
Gnojidba maslinika Folijarnom gnojidbom zadovoljavamo potrebe maslina za mikro elementima
kao što su bor i kalcij, te inima poput željeza.
Folijarna gnojidba s hranjivima bora i kalcija obavlja se desetak dana prije
cvatnje, a to je obično kalendarski zadnja dekada travnja ili početak svibnja.
Gnojidba stajnjakom obavlja se svake 3 do 4 godine u pravilu po 30-40 t/ha u
jesen, koja bi trebala osigurati dovoljno organske tvari za dobar razvoj maslinika.
Navodnjavanje je bitna agrotehnička mjera. Djeluje na ranije stvaranje ulja, kada
su manji prinosi, a na kasnije stvaranje ulja, kod visokih prinosa.
Navodnjavanje maslina bi se trebalo vršiti čak i nekoliko puta u zimskim
mjesecima da bi se održalo biljku u kondiciji i zdravom. Najviše vode maslina
treba u proljeće (vrijeme kretanja vegetacije i vrijeme cvatnje) i u rano ljeto kada
je biljka najaktivnija (vrijeme intezivnog porasta plodova).
ZAKLJUČAK
Cilj uređenja i pripreme tla za podizanje maslinika je stvaranje
povoljnih uvjeta za prijem, rast, razvoj i rodnost maslina. Pri
odabiru nekog položaja za podizanje maslinika mora se
obratiti pažnja na geografski položaj, nadmorsku visinu,
ekspoziciju, nagib terena, izloženost vjetrovima i blizinu većih
vodenih površina.
Pri izboru sadnica maslina posebnu pozornost treba obratiti na
izbor sorte, zdravstveno stanje i starost sadnica, razvijenost
korijena i nadzemnog dijela stabla, odsustvo mehaničkih ili
drugih oštećenja.
Jedna od starih izreka kaže da je
maslina kao majka jer nesebično
daje čak i onda kada je godinama
zapostavljena...
HVALA NA PAŽNJI!