List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIIBroj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Poπtovane Podravkaπicei Podravkaπi!Na samom kraju ove 2004.

godine, koja je prema postignu-tim poslovnim rezultatima bilabolja nego 2003., zahvaljujemsvima vama na suradnji i raduuloæenom u uspjeh naπePodravke - kompanije sa srcem.IduÊu godinu moramo uËiniti

joπ uspjeπnijom i boljom. Mora-mo biti bræi, mijenjati se i prila-goavati promjenjivom træiπtu,a ne oËekivati da Êe se dogoditiobrnuto. Siguran sam da to imoæemo, jer posjedujemo veli-ke potencijale, koje trebamo zna-ti bolje koristiti. U tom nastoja-nju, svi mi moramo preuzetisvoj dio odgovornosti u skladusa svojim ovlastima, jer je jedininaËin da osiguramo dobrobit ibuduÊnost naπe kompanijeupravo preuzimanje odgovor-nosti za tu buduÊnost.Iako smo u ovoj godini imali

pozitivne pomake, moramo idalje ostati svjesni Ëinjenice daje konkurencija na træiπtu oπtrai da moramo biti spremni upri-jeti sve snage koje imamo zaodræavanje i poboljπavanje po-loæaja.I dalje Êemo ulagati u znanje, u

ljude - koji su najveÊa Podravki-na snaga, zahvaljujuÊi Ëijoj suspretnosti i inovativnosti nastaliproizvodi kao πto su Vegeta,Podravka juhe, »okolino i mnogidrugi proizvodi pomoÊu kojihje Podravka izrasla u meuna-rodnu kompaniju kakva jedanas.Na samom kraju æelim vama i

vaπim obiteljima Ëestit i blago-slovljen BoæiÊ te sretnu i uspjeπ-nu Novu godinu!Neka i u Novoj 2005. godini

naπe srce svakoga dana budesve veÊe!

NovogodiπnjaporukapredsjednikaUpravePodravkeDarkaMarinca

2 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

O poslovnoj godini koja je naizmaku veÊ po tradiciji smo za raz-govor zamolili njenog Ëelnog ËovjekaDarka Marinca, predsjednika Upra-ve. Za naπ list Darko Marinac,izmeu ostalog, progovara o poslo-vanju u ovoj godini kao i oËekivanji-ma za sljedeÊu. Pritom nismo zaobi-πli ni ugodne teme kao πto je Zakla-da ”prof. Zlata Bartl”, kao i onemanje ugodne poput zatvaranja tvor-nice u Maarskoj.- Gospodine predsjedniËe, nakon

izrazito turbulentne 2003. godine,Ëini se da je 2004. donijela stabilnijei bolje Podravkino poslovanje. Je lito doista tako i koje su temeljneznaËajke ove godine, gledano na-ravno s Podravkinog glediπta?- Da, toËna je ova konstatacija da

smo u proπloj godini stvarno imaliodreenih problema u poslovanju,uglavnom su ti problemi bili u Polj-skoj. Isto tako, u ovoj godini kad seposlovanje stabiliziralo glavna je zna-Ëajka da je stabilizirano u Poljskoj, ito je najveÊa promjena koju imamou poslovanju. Naravno, drugi diokoji je bitan je da su gotovo svitroπkovi koji su pod naπom kontro-lom svedeni u okvire ostvarivanjanaπe prodaje. To joπ uvijek nije nanivou na kojem æelimo da bude, alije puno bolje nego πto je bilo u 2003.godini.- U prvih devet mjeseci je ostvare-

no 80 milijuna kuna dobiti, πto oËe-kujete kad se sumira cijela godina?- Tijekom cijele godine bio je pozi-

tivan trend koji se mogao mjeriti imjeseËno, pa tako oËekujemo dabude i na cjelogodiπnjim rezultatima,doduπe bez nekakvog «revolucio-narnogfl pomaka u odnosu na ovih80 milijuna. Naravno, mogu poruËitida Êemo taj trend pozitivnih rezultataprenijeti i u iduÊu godinu.

Situacija u Poljskojpotpuno je stabilizirana- BuduÊi da je ponajveÊi razlog za

loπu 2003. godinu bila Poljska, kak-

va je danas situacija na tom træiπtu?Danas je na poljskom træiπtu, πto se

nas tiËe, situacija potpuno normal-na. To znaËi da mi potpuno kontro-liramo situaciju koja se dogaa, daÊemo pozitivno zavrπiti godinu i dasmo povratili pozicije na træiπtu.Tamo je to vrlo teπko, jer imamopuno konkurenata, od «plavihfl ko-pija domaÊih proizvoaËa, do vode-Êih svjetskih proizvoaËa hrane kojisu nam ozbiljna konkurencija. Una-toË svemu, naπ je menadæment ucijelosti uspio stabilizirati poslova-nje. Vegeta se gotovo vratila napozicije πto se tiËe træiπnih udjela,no na tome Êemo morati joπ punoraditi jer je i Poljska postala dioujedinjenog europskog træiπta i mo-rat Êemo tome prilagoditii naπemarketinπke, promidæbene i ostaleposlovne aktivnosti.- Poljska je prema naπoj organiza-

ciji rasporeena u træiπte srednjeEurope, uz »eπku, Maarsku i Slo-vaËku. Nedavno smo istaknuli da jes Podravkinog aspekta kljuËni do-gaaj ove godine bio pristup novihËlanica Europskoj uniji. To su upravota træiπta, i kakve su prve impresijei implikacije na Podravkino poslo-vanje?- Vrlo razliËite od zemlje do ze-

mlje, no sveukupno gledajuÊi nisuneke «revolucionarnefl po nas. Mismo se za tu promjenu pripremaligodinama i tako smo je doËekali.Dogaaju se razne situacije na sva-kom pojedinom træiπtu, meutimgeneralno, ljudi su neπto oprezniji udijelu troπkova za prehranu. Ali,oËekujemo da Êe se u tijeku prvogpolugodiπta iduÊe godine ta situaci-ja stabilizirati, kad ljudi budu uvidje-li sigurnost koju stjeËu i da novostne znaËi ujedno i loπe, tada Êe se ipotroπnja vraÊati na stare razine.U svakom sluËaju, nama je posebno

drago da su sve naπe tvornice kojese nalaze u tim zemljama, kao imarketing, financije, prodaja i distri-bucija, «preæivjelifl taj prijelaz potpu-no bezbolno, adaptirali smo se itako Ëetvrtina naπe kompanije pos-luje u Europskoj uniji i naravno, kaoi svi naπi dijelovi, posluje potpuno uskladu sa zakonima i normativima.

- Kakvo je poslovanje Lagrisa?- Lagris u »eπkoj i SlovaËkoj poslu-

je dobro i pozitivno, Ëak i iznadplana za ovu godinu. Lagris namdaje novu snagu i oËekujemo da Êese njegova puna vrijednost tek vid-jeti u sinergiji s ostalim naπim proiz-vodima πto nam daje snagu prematrgovini, pa i potroπaËu.

Rjeπenje za Umag naÊiÊemo u suradnji slokalnom zajednicom- U Maarskoj zatvaramo tvornicu

Vegete. U javnosti je ta Ëinjenicaprimljena vrlo mirno, pa i u pozitiv-nom tonu u kontekstu optimalizira-nja troπkova. BuduÊi da se u tojtvornici proizvodila znaËajna koliËi-na Vegete, kamo se preselila taproizvodnja, u Koprivnicu iliKostrzyn?- Proizvodnja iz Mohacsa je prese-

ljena u Koprivnicu, a πto se tiËetvornice u Mohacsu poznato je da jeto bila taktiËka proizvodnja nastalazbog toga πto nismo mogli prodava-ti koliËine Vegete za koju smo imalitræiπte u Maarskoj. »im je ta zabra-

na nestala, nestala je i potreba zaproizvodnjom, jer ta proizvodnjanema logiku s obzirom na to da jeblizu Koprivnice gdje imamo znat-no efikasniju tehnologiju. ©to se tiËeviπka radnika, postupili smo u skla-du sa zakonima i normama druπtve-ne odgovornosti.- Kad veÊ spominjemo zatvaranja,

nedavno su se pojavile πpekulacijeo zatvaranju ili preseljenju naπe tvor-nice u Umagu. Tamo se proizvodeproizvodi na bazi rajËice, te Ëajevi.RijeË je o tehnoloπki dosta zastarje-loj tvornici koja je uz to smjeπtenana priliËno neadekvatnoj lokaciji.Moæete li reÊi je li donesena kakvaodluka i πto Êe biti s umaπkomtvornicom?- Tvornica u Umagu je tvornica

koja je zastarjela, a osim toga senalazi u podruËju koje je previenoza turistiËke sadræaje, tako da je tajdio konstatacije toËan. Uostalom,tvornica se nalazi na plaæi u jednomod vodeÊih turistiËkih mjesta u zem-lji. Jasno je da takvo stanje nijeodræivo i tu Êe morati doÊi do prom-jena. Promjene su moguÊe u razliËi-tim smjerovima, s time da za sadarazmiπljamo da program na bazirajËice svakako zadræimo i razvija-mo u naπem asortimanu. U Istri seza sada proizvodi najviπe sirovina,πto ipak nije dostatno stvarnim pot-rebama. Traæit Êemo rjeπenja zajed-no s lokalnom zajednicom, koja suu interesu i Podravke i lokalne za-jednice, a ujedno nude i modernijarjeπenja u odnosima vlasnika bran-da i kooperanata nego πto to imamodanas.- U proπloj godini nastavljen je i

program zbrinjavanja viπka radni-ka, koji je inaËe ocijenjen kao vrloprihvatljiv i odgovoran prema rad-nicima. HoÊe li se on nastaviti i upredstojeÊoj godini?- Mi i nadalje radimo na nizu

programa koji pokuπavaju raciona-

lizirati i poveÊati efikasnost naπegposlovanja, pa dolazi u obzir i dadoe do daljnjeg programa zbrinja-vanja viπka radnika. Meutim, to Êeovisiti o konkretnim programimakoji zasad nisu do kraja definirani. Utim programima Êe se onda eventu-alno javiti konkretan viπak radnika ukonkretnim sluæbama. U okviru pro-grama poveÊanja operativne efikas-nosti moguÊe je da do toga eventu-alno doe, naravno u skladu s nor-mama prema kojima Podravka bri-ne o svakom radniku koji bi timputem otiπao iz kompanije.- Kad smo veÊ kod komunikacije s

radnicima, kako suraujete sa sindi-katima i RadniËkim vijeÊem. Na ne-davnom Skupu radnika bilo je idisonantnih tonova, je li vas to izne-nadilo?- Nije, prirodno je da su tonovi

izmeu sindikata i poslodavca pov-remeno disonantni, jer se svatkobori za svoje ciljeve. Sa strane Upra-ve cilj je da imamo zadovoljne imotivirane zaposlene, i pokuπava-mo πto viπe pomiriti interese koji sejavljaju u kompaniji, da zadovoljimoπto viπe stakeholdera (zaposlenih,vlasnika i drugih). To pokuπavamokontinuirano postiÊi i mislim dazasad to u Podravki ide na jedankorektan naËin.- BuduÊi da naπ list dosad nije

pisao, recite u kojoj su fazi pregovo-ri s predstavnicima radnika i hoÊe libiti kakvih benefita za radnike ukolektivnom ugovoru?Pregovori su zavrπeni i dogovore-

no je da se osnovica plaÊa poveÊa za5 posto, regres Êe za godiπnji odmoriznositi 95 kuna, dok Êe 400 kunadara za Uskrs uÊi takoer u kolek-tivni ugovor. Gledano s naπe pozici-je poslodavca, to je u redu, osim πtosmatramo da bi bilo dobro da stimu-lativni dio ne bude linearan, veÊ daga se dobiva po uËinku.

Kvantificiranje rezultataugradit Êe se i umenadæerske ugovore- Nedavno je donijeta nova strategi-

ja, koju je odobrio i Nadzorni odbor.Koje su njene temeljne odrednice ihoÊemo li biti konzistentni u njenomprovoenju?- Strategiju svake godine inoviramo

i prilagoavamo promjenama koje sedogaaju na træiπtu. Ove godine jeNadzorni odbor obavio kvalitetnu ra-spravu o strategiji i usvojio je, tako dasmo s time posebno zadovoljni. Me-nadæment je odluËan da tu strategiju upotpunosti provede, to znaËi za njendio koji se zove budæet. Menadæerikoji su odgovorni za ostvarenje godiπ-njih planova, to Êe stvarno i biti. Sve jekvantificirano, sve se zna tko πto trebanapraviti i to Êe biti ugraeno i uugovore s menadæerima, jer Êe njiho-va plaÊa bitno ovisiti o tome da liostvaruju budæete i kakve rezultatepostiæu u ostvarivanju svojih radnihzadataka.

Ulaganje u Podravku nije loπe- Dræava je i dalje vlasnik 28 posto Podravke. Dojam je da dræava joπ uvijek

nije toËno odredila dokad Êe taj dio dræati u svom portfelju. U meuvreme-nu se piπe da su za taj paket dionica zainteresirane neke velike kompanije,a naravno i Podravkini radnici putem ESOP programa. OËekujete li da Êese dræava u iduÊoj godini odluËiti na prodaju svog udjela, buduÊi da seovako stalno stvara atmosfera nekog iπËekivanja u kojoj se onda javljajurazna spekuliranja?- Dræava Êe prije ili poslije prodati svoj udjel. Mislim da se tu dræavi ne æuri,

jer ulaganje u Podravku svakako nije loπe. S druge strane, dræava je povuklaneke poteze poput ponuivanja dionica u fond umirovljenika tako danema viπe 28 posto. Isto tako, postoje i zahtjevi za restitucijom, pa mislimda postoji i tu vjerojatnost da Êe dræava to namiriti iz ovog fonda. Zapravo,mislim da dræava vodi korektnu politiku prema Podravki kojom podræavanjen razvoj, a s druge strane dionice ulaæe u fondove koji su kod hrvatskihvlasnika, a istodobno ne utjeËe bitno na vlasniËku strukturu. Vjerujem daÊe i ubuduÊe dræava imati poseban stav prema nama i da Êe pomoÊi da sei u tom vlasniËkom dijelu razvija kao velika hrvatska kompanija.ESOP program bi trebao doÊi na dnevni red πto prije je moguÊe i mislimo

da treba ponuditi moguÊnost naπim zaposlenicima da imaju pravo otkupadionica po programu kojeg smo usvojili. Zasad sve ide normalnim tijekomi vjerujem da taj program ima moguÊnost.

Tradicionalni novogodiπnji intervju: predsjednik Uprave Podravke d.d. Darko Marinac

Trendove pozitivnih rezultatanastavit Êemo i u iduÊoj godini

Razgovarao: Alen KiπiÊSnimio: Nikola Wolf

(Nastavak na sljedeÊoj stranici)

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

- Sredinom ove godine usvojenaje nova organizacija kompanije,podjelom na tri strateπka poslovnapodruËja. Jesu li veÊ vidljivi efektinove organizacije, buduÊi da jenaglaπeno da Êe takva organizacijadonijeti, uz ostalo, i odreene uπte-de?- U teoriji i praksi reorganizacija

uvijek u prvoj fazi ne daje efekte,nego prvo daje odreene proble-me, nesnalaæenje ili konfuziju. Toje potpuno normalno, i to se desiloi nama. Meutim, sad je ta fazaproπla i organizacija funkcionira imislimo da Êe u integrativnom di-jelu ta organizacija koja je viπeokrenuta na kategoriju i proizvod,koja je orijentirana na objedinjava-nje ulaganja u marketing, objedi-njavanje nabave, sigurno dati efek-te. VeÊ su formirani timovi, posebnotim za operativno planiranje, Ëimese prevladava funkcionalna podje-la. Drugi bitan dio je da nabavapreuzima koordiniranje cjelokupnenabave u Grupi, kao πto to rade ifinancije, i to je u redu. Mi ipaknismo dovoljno veliki da bismomogli voditi viπe politika ili princi-pa. Ne moramo biti centralizirani,ali jedinstveni u svakom sluËaju.- Kakav je poloæaj Belupa u novoj

organizaciji?- Belupo radi svoju organizaciju

koja je prilagoena njihovim pot-rebama i træiπtu. Ta je reorganiza-cija takoer negdje pri kraju i onaÊe u iduÊoj godini biti primijenje-na. Uglavnom, organizacija je usvakom subjektu æivi organizam

koji se razvija i unapreuje, a tovrijedi i za druge temeljne postula-te poput efikasnosti poslovanja.Princip je poznat - najbolje kompa-nije su one koje se najbolje prila-goavaju promjenama na træiπtu.- PoËetkom ove godine Podravka

je prodala svoj udjel u konzorcijuDinova i izaπla iz tog projekta u kojismo uπli s renomiranim hrvatskimkompanijama GavriloviÊem, Vindi-jom, Lurom, Kraπom. Zbog Ëega nijesaæivio taj projekt stvaranja jakoghrvatskog trgovaËkog lanca?- Dinova funkcionira, a osim Pod-

ravke izaπle su i neke druge kom-panije, i danas je GavriloviÊ nosi-telj projekta. Naπa namjera u cije-lom projektu je bila pomoÊi spaπa-vanju i odræavanju jedne renomira-ne hrvatske tvrtke, tako da smonakon πto je Dinova stala na nogedæentlmenski izaπli iz projekta. Mipoπtujemo kompetencije svakog ulancu i smatramo da smo negdjedrugdje, da nismo u maloprodaji,veÊ da smo najbolji u proizvodnjiprehrambenih proizvoda s mar-kom, πto uostalom i piπe u naπojstrategiji.

Ponosan sam na Zakladu”prof. Zlata Bartl”- OpÊenito gledajuÊi, dolaskom

inozemnih trgovaËkih lanaca irazvojem domaÊih, situacija utrgovini se proteklih godina ucijelosti promijenila. S obziromna to da mi imamo snaæne markeproizvoda, kakva nam je tu si-tuacija, buduÊi da ti lanci veÊi-

nom imaju i vlastite robne marke?- S tom se situacijom susreÊemo

godinama na razliËitim træiπtima.Zna se kako se pozicioniraju pri-vatne robne marke, a kako bran-dovi. Tu poπtujemo pravila strukei odræavamo svoju poziciju i uglav-nom ne gubimo træiπne udjele uHrvatskoj s naπim markamaproizvoda. Smatramo da naπ mar-keting i prodaja dobro svladavajute okolnosti, no ubuduÊe Êemomorati razmiπljati i o tome kada i skojim ciljevima da sudjelujemo uproizvodnji robne marke za trgo-vaËke lance.- Prije nekoliko mjeseci u javnosti

se pojavila informacija kako ÊepoËetkom iduÊe godine Podravki-na piÊa i Lura piÊa uÊi u strateπkopartnerstvo koje bi pojaËalo za-jedniËku distribuciju i plasmanproizvoda. Dokle se stiglo s timprojektom?- To je ideja koja se elaborira i

zasad nema konkretnih odluka.Mogu govoriti samo u ime Pod-ravke, a to je da je jedna od opcijada se piÊa razvijaju u suradnji snekim s kim se mogu dobiti kvali-tetni sinergijski uËinci. HoÊe li tobiti Lura, ovisit Êe o niz stvari iinteresa izmeu dva potencijalnapartnera.- I na kraju, no nikako ne i najma-

nje vaæno, jedno osobno pitanje. Zanekoliko mjeseci istjeËe vaπ peto-godiπnji mandat. Moæete li istaknutinekoliko najbitnijih stvari s kojimaste zadovoljni, kao i nekoliko zakoje smatrate da je trebalo bolje.

- Mislim da je sve trebalo i moglobolje, jer bilo bi nenormalno reÊida je napravljeno sve na najboljinaËin. Puno toga se mora popra-viti i napraviti kako bi vlasnici izaposlenici imali viπe sigurnosti,bogatstva i vrijednosti. ©to se tiËeonog πto smo dobro napravili, toje onaj dio kojim smo trasiralinove puteve razvoja Podravke.To su strategija, organizacija, pro-ces planiranja, razvoj informatiË-ke platforme koji prati taj proces.Dakle, jedan cijeli sustav koji je-dnostavno sili Podravku da serazvija u suglasju s ciljevima kojesi je zadala.

Drugi dio koji bih volio istaÊi jebriga o ljudima u smislu obrazo-vanja i edukacije. Kao πto jepoznato, imamo POMAK, unutarkojeg djeluju FBA, Leader, Ëak iMBA program i razvijamo znanjapotrebna za opstanak na træiπtu.Ponosan sam i na osnutak Zakla-de ”prof. Zlata Bartl” koja svimstudentima i poslijediplomcimaomoguÊava postizanje vrhunskihrezultata bez obzira na imovinskostanje. Time smo dali obol razvo-ju kvalitete znanja u Hrvatskoj, aistodobno iskazali smo i zahval-nost onima koji su stvarali Po-dravku kakvu danas imamo.

Nova organizacija funkcionirai uskoro Êe sigurno dati efekte

Ako je Podravkin menadæment zaproπlu poslovnu godinu govorio da bije najradije zaboravio, onda je 2004.opet probudila toliko æeljeni optimi-zam. Izvjesno je da Êe se ostvaritinajava predsjednika Uprave Darka Ma-rinca kako se ove godine radi u koristdioniËara, koji su godinu dana ranijezbog konsolidiranja poslovanja ostalipraznih ruku. Rezultati kazuju da ispla-ta dividende, i to solidnije nego nekihranijih godina, nije upitna, πto stvara idobru klimu u pogledu daljnjeg razvojai ulaganja. U prvih devet mjeseci, prisje-timo se, ostvareno je 80 milijuna netodobiti, tako da predvianja za cijelu2004. premaπuju stotinjak milijuna.UnatoË tome, tekuÊa godina nije bila

nimalo laka. Ulaskom nekoliko sred-njoeuropskih zemalja u Europsku uni-ju, a tu su mahom i najznaËajnija Pod-ravkina træiπta, promijenjeni su i uvjetiposlovanja. Konkurencija je postajalajoπ veÊa, buduÊi da tamo viπe nemanikakvih carinskih barijera, a pritiscigotovo svih trgovaËkih lanaca za sma-

njivanje cijena i nadalje jaËaju. Potreb-no je ulagati sve viπe novca u marke-ting i promociju, πto je uvijek riziËno jerne mora uroditi uspjehom. Podravka jesve to ipak preæivjela bez veÊih potre-sa. ©toviπe, upravo je u ovoj godinidovrπena potpuna stabilizacija poslo-vanja u Poljskoj, gdje je po istraæivanji-ma Vegeta proglaπena i za jedan odnajpoznatijih prehrambenih brandova.S kakvi se, pak, problemima unutar

Unije suoËavaju novoprimljene Ëlani-ce, dovoljno govori primjer susjedneSlovenije, inaËe po veÊini pokazateljai najrazvijenije zemlje koja je pristupilatoj asocijaciji. Dio prehrambene indu-strije, pogotovo onaj vezan uz proiz-vodnju piÊa, upao je u ozbiljne nevo-lje. Slovenski analitiËari postavljaju,primjerice, pitanje moæe li Fructal uop-Êe i opstati u drastiËno pooπtrenimtræiπnim uvjetima, a potrese su doæivje-li Radenska, Kolinska i joπ niz proizvo-aËa hrane. S druge strane, PodravkaÊe novi test svoje spremnosti za nesmi-ljenu konkurenciju uskoro imati i na

domaÊem træiπtu, buduÊi da je 2005.ujedno i posljednja godina smanjivanjacarinskih tarifa za uvoz iz Unije, πto,osim nekoliko poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, znaËi i nji-hovo postupno ukidanje. Podravka Êetako i prije nego Hrvatska sluæbenobude primljena u punopravno Ëlan-stvo poslovati po uvjetima kakvi vaæeza 25 Ëlanica.Bitno je, sve u svemu, da je koprivniË-

ka kompanija, uz Poljsku, iskazala izapaæene rezultate u zemljama jugo-istoËne Europe, πto potvruje oprav-danost strategija njenog vraÊanja napozicije kakve je tu imala u predratnomrazdoblju. Posebno je znaËajno da nagotovo svim træiπtima ponovno raste iprodaja Vegete, koja je uvijek i svojevr-sni “motor” za druge grupe proizvoda.Rast prodaje zasigurno ne bi donio

zadovoljavajuÊu dobit da uz njega nijevezan i projekt jaËanja efikasnosti pos-lovanja. Nekoliko su godina, naime,upravo rastuÊi troπkovi bili koËnicaboljim rezultatima. Svaki je rez uvijek

bolan, no Podravkini su struËnjaci do-nijeli logiËnu odluku da u situaciji kadanestaju carinske barijere i proizvodnekvote tvornica u Mohacsu nema viπeprvotnog opravdanja. Njeno je zatva-ranje, uz praviËno obeπteÊenje zapos-lenicima, prilika da se proizvodnjaVegete i drugih proizvoda joπ viπeracionalizira, jer u Koprivnici za topostoje dovoljni kapaciteti. Doda li setome da nema bitnije razlike u udalje-nosti izmeu Koprivnice i Budimpeπteili Mohacsa i maarske metropole,razumljivo je da teæiπte poslovanja u tojzemlji treba prebaciti na jaËanje trgo-vaËke mreæe.Iz projekta efikasnosti proizlazi i ne-

davna odluka da Podravka od svogdugogodiπnjeg partnera talijanskog Ce-rera otkupi u SlovaËkoj i 50 posto udjelau Internationalu Bratislava. Time se i utoj zemlji stvaraju preduvjeti za osjetnijeracionaliziranje poslovanja.Kad se, nasuprot tome, pogleda u

Ëemu Podravka tijekom 2004. nije uspje-la, onda je to dugo najavljivana akvizi-

cija u Srbiji. Iako je bila najbolji ponu-aË, a i nudila najbolje uvjete zaposle-nicima i malim dioniËarima, koprivniË-ka kompanija nije uspjela preuzetitvrtku Centroproizvod, no to s gospo-darskom logikom nije imalo puno za-jedniËkog. Prevagnuli su lokalni kla-novski interesi. Uz to, poslovanje bibilo joπ povoljnije da se u tekuÊojgodini nije zakomplicirala situacija natræiπtu lijekova, buduÊi da je resornoministarstvo inzistiralo na sniæavanjucijena, dok je rok plaÊanja joπ produ-ljen. Zaustavljen je i ubrzani rast proda-je piÊa iz prethodnih godina, u Ëemu jeipak bila presudna iznimno kiπna se-zona, pa su svi proizvoaËi imali sliËneprobleme.Na koncu konca, za obrazovnu je

strukturu Podravke bitno da je nastav-ljen rad Pomaka, a i da je doπlo dopovezivanja sa sveuËiliπtem u Leedsu.Podravkaπi Êe biti i ponosni πto Êe ovegodine dobiti stipendije prva generaci-ja studenata i postdiplomanata kojepodupire Zaklada ”prof. Zlata Bartl”.

DioniËari Êe ovaj puta biti zadovoljni

4 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Na inicijativu Ëlana Uprave PodravkeDamira PolanËeca Uprava Podravke do-nijela je u srpnju ove godine odluku oosnivanju Sluæbe za upravljanje meu-narodnim kljuËnim kupcima. Tim jeformiran i poËinje s radom 1. rujna, aËine ga jedan pravnik, pet diplomiranihekonomista i jedan magistar ekonomijete poslovna tajnica. Uz direktora Uprav-ljaËke sluæbe Milana TadiÊa, u timu su:Janko Erdelji, Aleksandra Hadun-Ho-mar, Albin Samaræija, Snjeæana Udo-roviÊ, Ksenija Perica, Kristinka ©ajni poslovna tajnica Jadranka MarkoviÊ.Osnovni je razlog osnivanja ove SluæbeËinjenica da zbog daljnjeg πirenja Europ-ske unije, globalizacije europskog i svjet-skog træiπta, Podravka viπe u takvimokolnostima ne moæe s velikim europ-skim, a i svjetskim trgovaËkim kompani-jama poslovati samo na lokalnim, naci-onalnim træiπtima. Podravka je imala uproπlosti, a dijelom ima i danas, zbogsvih razliËitosti pojedinih nacionalnihtræiπta razliËite prodajne politike i politi-ke cijena, kako prema kupcima tako ukonaËnici i na policama prema potroπa-Ëima. Proπirenjem Europske unije i glo-balizacijom trgovine sve je veÊi utjecaj itræiπni udio najjaËih europskih trgovacana ovim træiπtima. Zbog svega su toga ipred Podravku postavljeni novi zahtjeviu poslovanju. Kako bismo u takvoj situ-aciji proaktivno djelovali, odluËivali sa-mi a ne pod pritiskom træiπta, kakobismo izbjegli da naπu prodajnu politikukreiraju trgovaËki lanci, dakle - kakobismo koliko god moæemo upravljalivlastitom sudbinom, neminovno je biloformiranje ovakve Sluæbe. Ona poslova-nju Podravke na træiπtima pristupa glo-balno orijentirajuÊi se prvenstveno narad s najveÊim kupcima u cilju priprema-nja poslovnih argumenata prema njima,kao i u cilju analize træiπta za potrebnekorekcije politike cijena, pa i prodajnihpolitika u cijelosti u Podravkinu korist.Takoer, koncentracijom trgovine i stru-kturiranjem træiπta, gdje sve manji brojkupaca Ëini sve veÊi dio prometa, posta-lo je jasno da je neophodno utvrditi, prijesvega, tko su to zapravo i koliki je njihovudio u ukupnom prometu Podravke.Posao s internacionalnimkljuËnim kupcima

- Kakva su prva iskustva s tim kupcim?- bilo je prvo pitanje za direktora Sluæbeza upravljanje meunarodnim kljuËnimkupcima Milana TadiÊa.

- U ovih nekoliko mjeseci koliko Sluæ-ba djeluje Ëini nam se da je njezinoosnivanje potpuno opravdano, a tome uprilog govore i reakcije nekih velikiheuropskih trgovaËkih lanaca (Metro,Rewe, Spar) koji su veÊ dulje vrijemepred Podravku postavljali ovakve za-htjeve da na centralnom nivou premanjima definiramo osobu koja Êe bitizaduæena za kontakte na toj razini, u ciljukoordiniranja odreenih zajedniËkihakcija, rjeπavanja odrenih problemakoji neminovno nastaju u redovitomposlovanju itd. Zbog raznih okolnosti mitakvu osobu nismo imali i katkad smo izbog toga bili izloæeni pritiscima tihtrgovaca. Osim Metroa, i druge velikeeuropske trgovaËke tvrtke prepoznalesu potrebu da Podravka ima takvu sluæ-bu koja Êe se baviti kontaktima na tzv.centralnim razinama.

- Dakle, ova je Sluæba zapravo servisnaπih Internacionala?

- Ova upravljaËka Sluæba definitivno jeprodaja koja obavlja posao s razineukupnog konsolidiranog poslovanjaPodravke po træiπtima s kljuËnim kupci-ma. Dakle, mi nismo diplomatska funk-cija odræavanja kurtoaznih odnosa s ku-

pcima, nego i te kako sudjelujemo ukonkretnim komercijalnim pregovori-ma zajedno s naπim Internacionalima,procjenjujemo moæemo li ili ne s nekimod tih grupacija imati kakav krovniugovor i sliËno te je li to potrebno ili ne.U konaËnici, kao neposredan odgovorna vaπe pitanje, moæemo biti i servisnaπih Internacionala ukoliko svojim ra-dom moæemo pomoÊi boljem pozicioni-ranju Podravkina asortimana kod kljuË-nih kupaca na pojedinim træiπtima naπihInternacionala.- Zaπto su privatne marke dodijeljene

u nadleænost Sluæbe za upravljanjemeunarodnim kljuËnim kupcima?

- Voenje poslova vezano uz proiz-vodnju privatnih marki trgovaËkih lana-ca dodjeljeno je IKAM-u, s jedne strane,iz razloga πto zahtjevi za proizvodnjuprivatnih marki najËeπÊe i dolaze odnajveÊih trgovaËkih lanaca, dakle odistih onih kojima se mi bavimo, pa je tologiËan razlog zaπto su privatne markekod nas. S druge strane, privatne markeu naπoj su nadleænosti kako bi namposluæile kao alat za ostvarivanje boljegodnosa i povezanosti s kljuËnim kupci-ma, a sve to s jednim ciljem: da proiz-vodnjom privatnih marki za te trgovaËkelance lakπe, bolje i u πirem asortimanupozicioniramo naπe brand proizvode nanjihovim policama, πto je naπ prvenstve-ni zadatak. Katkad proizvodnja priva-tnih marki moæe posluæiti i stvaranjupoËetnih kontakata tamo gdje nemamonikakve ili imamo vrlo slabe odnose. Nanekim smo træiπtima nepoznati ili kate-gorije gdje smo najjaËi na tim træiπtimanisu razvijene.

Vaæno je naglasiti da privatne markenisu u Podravkinoj strategiji i cilj IKAM-a nije i neÊe biti pretvarati Podravku uproizvoaËa privatnih marki, ali istotako na taktiËkoj, operativnoj razini opre-dijelili smo se da pod odreenim uvjeti-ma proizvodimo privatnu marku trgova-Ëkih lanaca i da nju iskoristimo kao alatza jaËanje prisutnosti Podravkina osnov-nog asortimana na policama naπih kljuË-nih kupaca.IduÊe godine kontakti sa svimmeunarodnim kljuËnimkupcima

- Proπla su viπe od tri mjeseca kolikodjeluje vaπa Sluæba. Jesu li uËinjeni kakvipomaci u prodajnim rezultatima?

- Pomaci su uoËeni u nekoliko smjero-va, bez obzira πto govorimo o razdobljukratkom za bitne pomake, razdoblju ukojem zaista nismo imali dovoljno vre-mena i prilike kontaktirati s nekim kup-cima na razini koju oËekujemo i kojusmo si zacrtali u planovima. Osnovnipomak uËinjen je u definiranju kriterijaza odreivanje kljuËnih kupaca, utvri-vanju liste internacionalnih kljuËnih ku-paca i vrlo ozbiljnoj analizi Podravkinogposlovanja s tim kupcima na meuna-rodnim træiπtima. Nadalje, radili smo nadonoπenju procedura za proizvodnju

privatnih marki, operativno odraivalisve zahtjeve za privatne marke, osvarilismo kontakte s nekim od kljuËnih kupa-ca na centralnoj razini, a zadaci su IKAM-a za iduÊu godinu ostvariti kontakt sasvim meunarodnim kljuËnim kupcimate stvoriti i provoditi jasnu operativnuplatformu za rad s tim kupcima. To jeono πto svakako moramo odraditi, aliprije tih kontakata moramo znati sve otim kupcima i redovito pratiti πto se snjima dogaa na træiπtu, kakvi su implanovi investiranja, πirenja, akviriranja ispajanja. Moramo znati πto oni æele ioËekuju od proizvoaËa kakav jePodravka i s kojim asortimanom im napojedinom træiπtu moæemo biti poæeljanpartner. Dakle, potreban nam je kontakti razlog za kontakt, πto upuÊuje na cijeliniz neophodnih aktivnosti u naπoj kom-paniji.

Kada ovdje govorimo o onome πto jedo sada uËinjeno, zbog svih mojih su-radnika, moram napomenuti da IKAM usvojoj nadleænosti ima i posao vezan zanaπe konzultante u Bruxellesu, odnosnoza svu aktualnu problematiku koja sepojavljuje u poslovanju Podravke natræiπtima Europske unije i doticaju sadministracijom EU, kao i analize ipripreme moguÊih Podravkinih proje-kata koji bi se mogli sufinancirati krozfondove EU. U tu svrhu ostvareni subrojni kontkati i konzultacije s nadleæ-nim ministarstvima RH. Nadamo se zna-Ëajnoj koristi za Podravku i zahvaljujuÊitim aktivnostima.

- Koji su kriteriji za odreivanje meu-narodnog kljuËnog kupca?

- Kada se gleda s nacionalnog aspekta,onda je glavni kriterij visina prometa,tako je najveÊi kupac i najznaËajniji.Moæe se tu naÊi i drugih potencijala kodpartnera koji ga svrstavaju u tu kategori-ju, ali u naËelu su kljuËni kupci oni skojima imamo najveÊi promet. No, kadagovorimo o meunarodnim kljuËnimkupcima, onda je taj element definitivnovaæan, ali nije jedini. Kriteriji su nam iinternacionalnost poslovanja, radimo lina dva ili deset træiπta, smjer razvojakupaca, je li u njihovoj strukturi i njiho-vim strategijama naglaπena internacio-nalizacija poslovanja ili su se opredijelilibiti uglavnom trgovci na domicilnomtræiπtu. Osim toga, ispitujemo koji jeprofil njihovih prodajnih mjesta i kojuprodajnu filozofiju imaju, razvijaju li pri-vatne marke ili su viπe orijentirani na rads brand proizvodima, razvijaju li se udiskonterskom smjeru ili su to hipermar-keti πirokog asortimana gdje je naglaπe-na ugoda kupovanja itd. Sve su to krite-riji za odreivanje meunarodnih kljuË-nih kupaca. Te analize prezentirali smona nedavno odræanoj godiπnjoj konfe-renciji Podravkine Prodaje i po reakcija-ma naπih Podravkaπa koji su viπe godinau internacionalnoj prodaji i jako dobropoznaju træiπta na kojima rade, naπ setrud isplatio. Naime, prezentirali smonaπih 15 meunarodnih kljuËnih kupaca

i podaci koji su tada izneseni zaintrigiralisu sve prisutne. Svi mi, na temelju isku-stva, znali smo kupce koji se moraju naÊina toj naπoj top-listi, ali analiza ostvare-nog prometa, u kojim asortimanima,gdje i kako radimo s ovim kupcima,predstavljala je svojevrsnu novinu. Mismo se kljuËnim kupcima lokalno prila-goavali, a donekle i globalno, ali to smoviπe-manje radili na intuitivnoj raziniuglavnom pod njihovim pritiskom. De-finitivno je naπa prezentacija dala jednunovu dimenziju u promatranju cijelogPodravkina internacionalnog poslova-nja, πto smatram vrlo vaænim.Informacije o kljuËnim kupcima

- Kako vaπa Sluæba dolazi do tih infor-macija o kljuËnim kupcima?

- Naravno da koristimo sve inpute dokojih moæemo doÊi, a to znaËi i praÊenjerelevantnih internetskih retail magazina.Suraujemo s naπim Razvojem poslova-nja, sa svim naπim Internacionalima, odkojih dobivamo najkvalitetnije konkret-ne informacije o lokalnim kretanjimakupaca. Potom informacije dobivamood naπih distributera s pojedinih træiπta,pa Ëak i od nekih trgovaca o njihovojkonkurenciji, kakva im je organizacija,kako im je organizirana nabava. Tako-er, i svi kontakti koje ostvarujemo skupcima izvor su naπih spoznaja vaænihza stvaranje πto jasnije slike o njima. Sveprikupljeno vaæno je kvalitetno analizi-rati kako bi se prikupljene informacijemogle iskoristiti na valjan naËin. Uspjelismo analizirati svih 15 kupaca koje smoutvrdili kao kljuËne i imamo kompletanprofil svih 15 kupaca. Njihovi profilivaæna su podloga za iduÊu godinu kadaÊemo izraditi platforme kako s njimaraditi i πto Êemo si utvrditi kao ciljeve iprioritete za svakoga od njih. Naravnoda Êe se i nadalje kontinuirano pratiti svikupci, pa i znatno veÊi broj od prvihpetnaest, njihovi profili se nadopunjuju,nadograuju, a prate se i sve promjenena træiπtu koje utjeËu na naπ odnos skupcima. Velik doprinos za naπ rad je iuspostavljanje IT funkcije businesswarehousinga kojim se svi relevantnipodaci o naπem poslovanju na pojedi-nim træiπtima aæuriraju na mjeseËnoj ra-zini, a tako aæurirani podaci bit Êe odmahdostupni svima kojima su potrebni zadonoπenje valjanih poslovnih odluka.Suradnja s naπimInternacionalima

- Kakva je suradnja vaπe Sluæbe sPodravkinim Internacionalima?

- Sa zadovoljstvom mogu reÊi da jesuradnja odliËna kako s Internacionali-ma tako i s direktorima sektora træiπta.Razmjena informacija s Internacionali-ma je intenzivna. Mi moramo puno toganauËiti i prikupiti, a sve ËeπÊe i miisporuËujemo vrijedne informacije. Sva-kodnevna træiπna problematika i bitka skonkurencijom pribliæila je sve nas kojismo na bilo koji naËin vezani s træiπtima.Atmosfera u prodaji je sve bolja unatoËvelikim izazovima pred nama, marke-ting i R&D su puno, puno bliæi prodaji isada zaista vrlo otvoreno razgovaramo osvim problemima koje imamo i svi smofokusirani na njihovo rjeπavanje.

- Milane, nakon formiranja vaπeg tima,moæe li postojati moguÊnost da se naodreenom internacionalnom træiπtuPodravke dogodi kiks koji se svoje-dobno dogodio naπoj tvrtki u Poljskoj?

- Mislim da se Poljska viπe ne moæetako lako ponoviti, prvenstveno zbogukupne reorganizacije kompanije. U no-voj organizaciji marketinga gdje categorymanager odgovara za sudbinu svojekategorije i gdje on mora znati πto sedogaa s njegovom kategorijom, primje-rice u Poljskoj, u znatno ranijoj fazi krizeukljuËio bi se ozbiljan alarm upozorava-juÊi na probleme. S druge pak strane,IKAM prati rad 15 internacionalnih kljuË-

nih kupaca, a u Poljskoj je prisutno njih10 i ako vidimo da se neπto kontinuiranodogaa s tim kupcima u Poljskoj, narav-no da Êemo upozoriti na takvo kretanjena træiπtu, jer je to sada i naπa odgovor-nost. Odreena kontrola postoji u smisluinterakcije, ali naπ osnovni posao jeizgradnja dobrih kontakata i mostova snaπim ljudima i ljudima koji predstavljajumeunarodne kljuËne kupce.Izazovi ujedinjene Europe- Prema vaπim dosadaπnjim iskustvi-

ma, koliko Podravka ima prostora zapoveÊanje prodaje na internacionalnimtræiπtima?- Najvaænije je reÊi da prostora ima,

iako ne na svim træiπtima jednako. Dasam miπljenja kako Podravka nemaπanse na vanjskim træiπtima, ne bih seovoga posla niti prihvatio, a pretposta-vljam niti moji suradnici. Svi u timusmatramo da prostor postoji, ali isto jetako jasno da to nije lak zadatak izbrojnih razloga, πto subjektivnih, a πto iobjektivnog stanja na træiπtu. Ujedinje-nje Europe i stvaranje jedinstvenog træi-πta ubrzalo je neke trendove koji su seprije pet do deset godina tek stidljivonajavili. Naime, da nema jedinstvenogeuropskog træiπta, ne bi se proces glo-balizacije trgovine tako intenzivno do-gaao. Formalnim brisanjem granicanestale su i carinske i sve druge barijere,a to je uzrokovalo πirenje i jaËanjevelikih trgovaËkih lanaca. To, pak, uzro-kuje velik pritisak na proizvoaËe, jer ufragmentiranoj trgovini moæda jest za-htjevnije imati distribuciju, potrebna jeveÊa prodajna operativa, ali se s punomalih trgovaca lakπe pozicionirati natræiπtu. Sada pozicija proizvoaËa slabi,kupci ucjenjuju proizvoaËe, meuso-bne ratove, prvenstveno cjenovne, pre-bacuju na dobavljaËa, dakle proizvoa-Ëa. U ovoj situaciji, kada kupci inzistira-ju na sve niæim cijenama, proizvoaËimoraju biti sve efikasniji, rezati troπko-ve, a s druge pak strane proizvodnjahrane je sve zahtjevnija, odræavanjesnage branda je sve skuplje. Uza svenavedeno, zbog viπegodiπnje recesije uveÊim zemljama Europe, naglaπen je itrend jaËanja tzv. hard diskonata.odnosno privatnih marki. Dakle, pro-naÊi svoje mjesto na takvom træiπtu nijelako. No, poloæaj je u konaËnici za sveisti pa ne treba unaprijed kukati. Za nasmjesta sigurno moæe biti. PrednostPodravke u odnosu na mnoge konku-rente je preko deset godina rada nainternacionalnim træiπtima te dragocje-na iskustva prikupljena na tim træiπtima,a stekli smo i odreeno ime na meu-narodnim træiπtima. Svjesni smo trendo-va u europskom retailu, pomalo prila-goavamo svoj asortiman tim trendovi-ma, odradili smo uspjeπne akvizicije, aizvrπit Êemo joπ neke, ulazimo sve zna-Ëajnije u segment smrznute hrane, radi-mo i na odgovoru za razvoj privatnihmarki i siguran sam da imamo πanse.Ono πto nas u ovom trenutku muËi sutroπkovi i sporost u nekim segmentimaposlovanja. Uz konstantno rezanje tro-πkova morat Êemo biti fleksibilniji iinovativniji, dakle biti proaktivni, dono-siti odluke i upravljati vlastitom sudbi-nom, a u svrhu toga je, izmeu ostalog,i osnovana Sluæba za upravljanje meu-narodnim kljuËnim kupcima - rekao jena kraju razgovora Milan TadiÊ.

Predstavljamo upravljaËku sluæbu Upravljanje meunarodnim kljuËnim kupcima (International Key Account Management (IKAM)

Za uspjeπno poslovanje na meunarodnim træiπtima trebabiti uËinkovitiji, fleksibilniji i inovativniji

Milan TadiÊ

Nova sluæba Upravljanje meunarodnim kljuËnim kupcima - na okupu

5Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Podravkin periskop

U zadnjih nekoliko godina mnogo jerijeËi potroπeno i teksta ispisano nanaslovnu temu. Svako malo netko(vaæno ili usput) spomene viziju ilimisiju, a da o rijeËi strategija i negovorimo. Ovi izrazi upotrebljavajuse od svakodnevnih æivotnih situaci-ja, poslovnih razgovora do vaænihpolitiËkih govora. »esto se moæeËuti: flNemamo jasnu viziju πto uovome trenutku Ëinitifl, ili: «Misijanaπe zemlje je razvoj turizma« ili pak«Ostvarenje nove strategije omoguÊitÊe nam dugoroËni rast i razvoj kom-panijefl. Danas gotovo svatko defini-ra viziju i misiju pa se moæe govoritii o inflaciji tih pojmova.Ako se neπto Ëesto i bez prave podlo-ge konstantno spominje, onda se totroπi i gubi stvarnu vrijednost. No,smisao i vaænost navedenih pojmovavodi nas do pravog znaËenja. Onoπto æelimo biti u buduÊnosti, te kojinam je razlog postojanja temeljno jepitanje koje se postavlja pred svakoæivo biÊe pa tako i organizacije tj.kompanije.Za uspjeh svake organizacije vrlo jebitno postojanje zajedniËkog, jedin-stvenog cilja za sve. Vizija kompanijeje upravo postavljanje takvog cilja, aona pripada svim djelatnicima kom-panije. Jedan od najveÊih struËnjakana podruËju upravljanja AustrijanacPeter Drucker istiËe da je osnovnarazlika izmeu dobre i manje dobrekompanije upravo sadræana u jasnoji dosljednoj viziji te njezinom svako-dnevnom æivljenju.Kao primjer takve jasne, dosljedne imotivirajuÊe vizije svakako se moæespomenuti dobro poznati NASA-incilj slanja Ëovjeka na Mjesec. SAD jetada postavila jasan cilj svom Odjeluza svemirska istraæivanja - prvi posla-ti Ëovjeka na Mjesec. Ta vizija ujedi-nila je sve u ispunjavanju zajedniËkihteænji na naËin da je svatko mogaoprepoznati sebe i vaænost svojeg rad-nog mjesta u ispunjavanju te vizije.Misija pak predstavlja razlog postoja-nja i naËin ponaπanja kompanije.Ona postavlja temeljne smjerovedjelovanja u ostvarivanju ciljeva,odnosno vizije.Sasvim je logiËno da ljudi koji razu-miju zbog Ëega neπto rade ostvarujumnogo bolje rezultate na svojemradnom mjestu. Postojanje misije po-maæe u fokusiranju na smisleno izvr-πavanje radnih zadataka. Uz jasnumisiju svi znaju πto je prioritet i kojaje vrijednost u obavljanju njihovogposla.«Stvaranje visokokvalitetnih proiz-voda s markom koji osvajaju povje-renje klijenata i potroπaËafl, kako gla-si Podravkina misija jasno definirakljuËne odrednice poslovanja - a tosu inovativnost, kvaliteta, odnos spotroπaËima te upravljanje markamaproizvoda.Svi znamo da viziju ostvaruju ljudi,pojedinci - koliko tko stoji iza vizije,toliko Êe se ona i ostvariti. O uspjehunaπe vizije i razvoju kompanije uvodeÊu prehrambenu kompaniju sasjediπtem u ovome dijelu EuropeodluËit Êe spremnost svakog poje-dinca da vjeruje u viziju, da se poisto-vjeÊuje s njom i da se kroz misijuonda maksimalno angaæira. Podravkaje oduvijek bila «kompanija sa sr-cemfl, a korporativna kultura motivi-ranih i zadovoljnih zaposlenika uskladu s naπim kljuËnim vrijednosti-ma preduvjet je uspjeπnog razvoja.

Vizijai misija

Piπe: Kristijan Sabovoditelj Tima za strategiju i strateπkeprojekte u Sektoru za strateπki razvoj

Na nedavno odræanoj KonferencijiInternacionalnih træiπta u Koprivni-ci, predsjednik Uprave Podravka In-ternational Export-Import Sp.z.o.o.Poljska Neli Groza istaknuo je kakoje misija Podravke u Poljskoj postatiznaËajni ponuaË prehrambenihproizvoda u kategoriji dodataka jeli-ma i zauzeti lidersku poziciju upotkategoriji univerzalnih dodatakajelima. Slabost je poljskog træiπta πtopotroπaËi daju veÊi znaËaj cijeniproizvoda koji kupuju, ali bez obzi-

ra na to u Poljskoj se biljeæi rast ukategoriji dodataka jelima i kondi-menata.- Kada su kondimenti uvedeni u

Poljsku?- U Poljsku je joπ prije desetak

godina uveden Podravkin ajvar, aod ove je godine na træiπtu prisutansenf, keËap, koncentrat za rajËicu imajoneza. U toj su grupi proizvodaveÊ zabiljeæeni znaËajni rezultati pro-matrano s aspekta indeksa prodaje.- Koji su to Podravkini proizvodi s

kojima bi se joπ viπe mogli pribliæitipoljskom potroπaËu?- Podravka se u Poljskoj uglavnom

fokusirala na kategoriju dodataka je-lima, a tu Podravka ima znaËajanudio s Vegetom. Osim toga, to jepodruËje u kojemu smo prepoznatlji-vi i tu se moramo fokusirati. BuduÊida su Podravkini proizvodi u Hrvatskojvisoko cjenovno pozicionirani i nemogu biti konkurentni na træiπtu Polj-ske, buduÊnost vidim u razvoju naπihmarki gdje moæemo træiπtu ponuditi ikvalitetu i cijenu prilagoenu træiπtuPoljske. U svakom sluËaju to su doda-ci jelima, odnosno kategorija univer-zalnih dodataka, specijalnih dodata-ka, zaËina i monozaËina, senfa, ajva-ra, keËapa...- Koliko je porasla poznatost

Podravke na træiπtu Poljske?- Poznatost branda Podravke u

posljednjem istraæivanju, utemelje-nom na ispitivanju poznatosti mar-ke od strane potroπaËa, je 22 posto,dok je poznatost branda Vegete 78posto. Moram naglasiti da je pozna-tost Podravke porasla, jer je u istra-æivanju provedenom prije tri godinebila tek 2 posto. Razlog su tome veÊinapori u komuniciranju s potroπaËi-ma i poslovnim partnerima i nagla-πavanju Vegete.- Vegeta je takoer osvojila nagra-

du “Superbrand”!- Ove je godine Vegeta proglaπena

markom s najveÊim potencijalomrasta i osvojila je prvo mjesto nanatjeËaju “Superbrand” i sa 18. mje-sta na kojemu se nalazila prije tri

godine zauzela vodeÊu poziciju. Oci-jenjeno je 1200 potroπaËkih marki uPoljskoj, a Vegeta je proglaπena jed-nom od najjaËih marki u Poljskoj pajoj je pripala nagrada “SuperbrandPolska”.- Ovogodiπnji su troπkovi niæi od

planiranih, a indeks prodaje raste,kako je to postignuto?- To je postignuto reorganizacijom

prodajne operative, reorganizacijomposlovanja, stabiliziranjem træiπta ikvalitetnim radom te racionalizaci-jom troπkova. Sve je u dobroj orga-nizaciji i racionalnom poslovanju.- Kakvi su vam planovi u 2005.

godini?- Planovi su dosta jasni i buduÊi da

najveÊi udio u naπoj realizaciji imaVegeta, mi smo s obzirom na situa-ciju na træiπtu dali plan prodaje Ve-gete veÊi nego ove godine. Smatramda smo ove godine ostvarili realnuprodaju i ne æelimo stvarati zalihe, ao realizaciji ovisi i to koliko ÊePodravka podræati naπe programe iproizvode koji Êe biti uvedeni natræiπte sljedeÊe godine. Pozitivnimsmatram i ovakve konferencije in-ternacionalnih træiπta na kojima sesastajemo radi razmjene iskustava imislim da bi se one trebale ËeπÊeorganizirati. Posebno mi se svia πtovidim mnogo mladih ljudi i svima imporuËujem πto viπe hrabrosti iaktivnosti jer jedino tako Êemo svizajedno postiÊi zacrtane ciljeve.

Podravku su protekloga petka po-sjetili Podravkini glavni uvoznici injihove partnerske firme iz Rusije, atim su povodom potpisani i redovitigodiπnji ugovori s poslovnim part-nerima. Goste su doËekali i pozdravilidirektor sektora Træiπta istoËne Eu-rope Danko MartinËeviÊ, pomoÊnikdirektora sektora Antun LonËar idirektor træiπta Rusije Damir Perlok.Potom im je predstavljena Podravka,njezina povijest, poslovni rezultati istrategija s posebnim osvrtom naLagris koji je u sastavu Podravke od2002. godine. Poslovni su se partne-ri sastali i s predsjednikom UpraveDarkom Marincom te ËlanovimaUprave Damirom PolanËecom i Dra-ganom Habdijom.Prema rijeËima Danka MartinËevi-

Êa, rusko se træiπte razvija te je stogai sve veÊi broj partnera kojima se æelipribliæiti naËin poslovanja Podravkei njezina strategija.Osim πto je predvieno redovno

godiπnje druæenje s poslovnim par-tnerima prilikom Ëega su potpisanigodiπnji ugovori, gosti su pokazalisvoj interes za Lagrisov asortimankojeg je predstavila pomoÊnica di-rektora sektora træiπta Centralne Eu-rope –ura Gadanac. Podravka je sVegetom prisutna na ruskom træiπtuod 1967. godine, a u Rusiji, koja jetrenutaËno najpotencijalnije træiπteza Vegetu, Podravka je prisutna skategorijama juha i djeËje hrane.SljedeÊi Êe se susret i nastavak po-slovnog razgovora odvijati u Moskvikrajem veljaËe. I. B.

Podravkini glavni uvoznici iz Rusije boravili u Koprivnici

Poslovni partneri iz Rusije potpisali nove ugovore te iska-zali interes i za Lagrisov asortiman proizvoda

Poslovni partneri iz Rusije sa svojim domaÊinima ispred Podravke

Susret u Koprivnici: Neli Groza, predsjednik Uprave Podravka International Export-Import Poljska

Uspjeh je u dobroj organizaciji i racionalnom poslovanjuPiπe: Ines Banjanin

Neli Groza

6 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

SIJE»ANJPodravki uruËena povelja za odræivirazvojPodravki je uruËena povelja Hrvatskog

poslovnog savjeta za odræivi razvoj povo-dom njegove πeste obljetnice postojanja.HR PSOR je neprofitna organizacijagospodarskog sektora Ëija je svrha zaπtita iutjecaj na okoliπ u kojemu se odvija proi-zvodnja. Podravka je ujedno jedan odosnivaËa i zajedno s Plivom predstavljaHrvatsku u Svjetskom poslovnom savjetuza odræivi razvoj.

Podravka izdaje korporativneobveznicePodravkin Nadzorni odbor odobrio je

izdavanje korporativnih obveznica uvrijednosti od 27 milijuna eura. To je prviput da neka ozbiljnija hrvatska tvrtka pose-æe za takvim naËinom financiranja poslo-vanja, a obveznice Êe kotirati na prvojkotaciji ZagrebaËke burze. Novac dobivenod obveznica namijenjen je za povratkratkoroËnog kredita koji je podignut zaisplatu Europske banke za obnovu i razvoj.

Program zbrinjavanja viπka radnikaPodravkina je Uprava na sjednici odræa-

noj 27. sijeËnja, donijela odluku o realizacijiPrograma zbrinjavanja viπka radnika. Njo-me je odredila visinu otpremnine od 5000kuna neto za svaku navrπenu godinu radau Podravki te je postavila kriterije za onekoji æele na taj naËin otiÊi iz Podravke.Programom zbrinjavanja obuhvaÊeni suradnici koji se definiraju kao tehnoloπkiviπak i Ëiji odlazak ne treba nadomjestitinovim zapoπljavanjem.

VELJAËAPredsjednik hrvatske VladeIvo Sanader u PodravkiPredsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader

posjetio je 16. veljaËe Podravku i susreo ses vodeÊim ljudima naπe tvrtke. Tom jeprigodom predsjednik Uprave Darko Ma-rinac upoznao Sanadera s temeljnim zna-Ëajkama Podravke i njezine strategije,posebice na inozemnim træiπtima. Sanaderje rekao kako Vlada i dræava moraju pomo-Êi svim izvoznim tvrtkama kroz potporesvakoj izvozno orijentiranoj tvrtki ili razvi-janjem gospodarske diplomacije.

Podravka na sajmu PROD-EXPOu MoskviU Moskvi je od 9. do 13. veljaËe odræan

11. Meunarodni sajam prehrane i trgovi-ne PROD-EXPO 2004. Ovaj sajam svakegodine okuplja izlagaËe iz Poljske, Maar-ske, NjemaËke, Italije, ©panjolske, Belgije,USA, Finske i drugih zemalja. Podravka je,u suradnji sa svojim uvoznikom i glavnimdistributerom, firmom Fort Trade Food izMoskve predstavila cjelokupni asortimanproizvoda koji prodaje na ruskom træitu.Sajam je bio prilika za susrete s veÊ posto-jeÊim distributerima, a prikupljene su iinformacije o potencijalnim partnerima uregijama u kojima joπ nemamo distributeresvojih proizvoda.

OÆUJAKPodravkini Ëajevi osvojili nagradena ZV-u, a Podravska klet uvrπtenameu 100 najboljih restoranaNa sajmu Enogastronomija i turizam

Podravkin zeleni Ëaj dobitnik je MedaljekakvoÊe 2004. a Rooibos Ëaj osvojio jenaslov ©ampion kvalitete 2004. Nagrade jeprimila Nevenka MariÊ, a uruËio ih jeministar poljoprivrede RH Petar »obanko-viÊ. Enogastronomija i turizam meuna-rodnoga je karaktera i okuplja izlagaËe izpoljoprivredno-prehrambene industrije,ugostiteljstva i turizma. U sklopu odræava-nja sajmova dodijeljene su plakete “100vodeÊih hrvatskih restorana - RestaurantCroatica”. U tom natjecanju koje se tradici-onalno odræava veÊ devet godina, presti-ænu je hrvatsku gastronomsku nagradu,osmu godinu za redom, dobio elitniPodravkin restoran Podravska klet. Tije-kom ocjenjivanja obuhvaÊeno je 2208 hr-vatskih restorana, a gotovo 10.000 gostijupreporuËilo je 100 najboljih restorana.

Otvorena dvorana Podravka naEkonomskom fakultetu u ZagrebuNa Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u

Ëetvrtak 19. veljaËe otvorena je dvorana zaËije je preureenje i opremu Podravkadonirala 400 tisuÊa kuna. Dekan Lovrino-viÊ izrazio je svoj ponos πto dvorana budu-Êe elite hrvatskog gospodarstva nosi nazivPodravka.

UoËi otvaranja dvorane zapoËela su pre-davanja za drugu generaciju programaFBA u okviru Podravkine menadæerskeakademije.

Priznanja dizajnerimaza godiπnje izvjeπÊeNa ovogodiπnjem izboru za dizajn godi-

πnjih izvjeπÊa, Annual Design Review uLondonu, zagrabaËka agencija Bruketa &ÆiniÊ dobila je prvu nagradu u kategorijigrafiËkog dizajna za Podravkino godiπnjeizvjeπÊe «Bon Appetitfl. Ovo nije prva nagra-da dizajnerima za naπe godiπnje izvjeπÊe,veÊ su ih ini na internacionalnim natjeËaji-ma primili nekoliko.

Visoke ocjene ameriËke inspekcijeInspektorica Sluæbe za zdravstvenu isprav-

nost hrane i inspekciju mesa ameriËkogministarstva poljoprivrede dr. Aurora (Ro-ri) Craver kontrolu higijenske i zdravstveneispravnosti u Podravkinoj mesnoj industrijiDanica ocijenila je najviπom ocjenom pri-hvatljivosti. Uzme li se u obzir izuzetnastrogost ameriËke inspekcije, ova je visokaocjena dokaz da su Podravkini mesniproizvodi na najviπem stupnju zdravstveneispravnosti i kvalitete. AmeriËka inspekto-rica obavila je kontrolu i u novoj tvornicijuha gdje je takoer procijenila da sepropisi bitni za zdravstvenu ispravnost ikvalitetu primjenjuju u punoj mjeri. Provo-deÊi kontrolu u centralnom mikrobiolo-πkom i fizikalno-kemijskom laboratorijuodala je priznanje sustavu rada i opremlje-nosti.

Dva priznanja udruge PotroπaËNa prvom Saboru zaπtite potroπaËa odr-

æanom povodom Svjetskog dana pravapotroπaËa u hotelu Kristal u Umagu 15.oæujka, Podravka je dobila dva vrijednapriznanja potroπaËa. Dobitnica je nagradeza kontinuirano njegovanje odnosa s po-troπaËima i kvalitetu proizvoda, a za osobi-tu kvalitetu proizvoda je nagraena i aro-matizirana voda Studena - limun.

Top stipendije za top studente 2004Predstavnici hrvatskih kompanija potpi-

sali su s predstavnicima tjednika Nacionalugovore o stipendiranju studenata u akciji«Top stipendije za top studente 2004fl. Ciljje prikupljanje financijskih sredstava kojase dodjeljuju najboljim hrvatskim studenti-ma. U ovogodiπnjoj je akciji prikupljeno1.000.000 kuna za 25 najboljih studenata.Predsjednik Podravkine Uprave Darko Ma-rinac prilikom potpisivanja ugovora izjavioje da je ulaganje Podravke u stipendiranjevrhunskih studenta jedna od najboljih in-vesticija kompanije.

Podravka i Belupo u zajedniËkomprojektuProdaju kompletnog asortimana Belupo-

ve kozmetike u Hrvatskoj od 1. travnjapreuzela je Podravka. Ovaj zajedniËki pro-jekt sinergija je Belupa i Podravke, a pro-gram kozmetike koji je godinama biozanemarivan dobit Êe jaku razvojnu πansu.»lan Podravkine uprave Miroslav VitkoviÊizrazio je nadu da Êe dobri rezultati prodajeu Hrvatskoj omoguÊiti iskorak Belupovekozmetike i na træiπta drugih zemalja.

Nove investicije u Mesnoj industrijiDanicaDovrπene su investicijske aktivnosti u

proπirenje proizvodnih kapaciteta mesneindustrije Danica. Zamijenjena je dotrajalatehniËka oprema i okonËani osnovni te-hnoloπki investicijski programi proπirenjaproizvodnje trajnih suhomesnatih i kobasi-Ëarskih proizvoda, investiranja u pogon zaproizvodnju smrznutih proizvoda od obli-kovanog usitnjenog mesa i pogon za pro-izvodnju kobasiËarskih i ostalih proizvodana bazi mesa peradi. Kraju je priveden iveÊi zahvat u rekonstrukciji energetskihpostrojenja s ciljem uπtede energije. Tako-er je investirano u zamjenu stare i neuËin-kovite opreme u rashladnoj i toplinskojenergiji, a okonËanjem ovoga projekta spostojeÊom je radnom snagom poveÊanaproizvodna produktivnost.

TRAVANJUgovor o suradnji Podravkei Hrvatskog TelekomaU gastronomskom centru ©tagelj 1. tra-

vnja predstavljen je ugovor o poslovnojsuradnji izmeu Podravke i HrvatskogTelekoma. Ugovor na podruËju pruæanjatelekomunikacijskih usluga u potpunostiprilagoenima specifiËnim potrebamaPodravke, predstavili su predsjednik Upra-ve Hrvatskog Telekoma Ivica MudriniÊ ipredsjednik Uprave Podravke Darko Mari-nac. Novopotpisanim ugovorom obuhva-Êen je niz usluga fiksne i mobilne telefonijete Interneta iz ponude HT-a.

Humanost Podravkaπa»lanovi Druπtva dobrovoljnih darivatelja

krvi okupili su se na godiπnjoj skupπtini uhotelu Podravina. Podravkino Druπtvo do-brovoljnih darivatelja krvi postoji od 1960.godine, a okuplja viπe od 1300 Ëlanova. Ovelikoj humanosti Podravkaπa svjedoËi Ëi-njenica da su proπle godine prikupili 1353doze krvi. Dopredsjednica Gradskog Crve-nog kriæa dr. Ljiljana ©ajatoviÊ IvankoviÊ nagodiπnjoj je skupπtini zahvalila Pod-ravkaπima na iskazanoj humanosti i uruËilaim priznanja.

Podravka na sajmu u ©angajuPodravka je po drugi puta nastupila kao

samostalni izlagaË na najveÊem meuna-rodnom sajmu prehrane u Kini - SIAL, kojise odræavao u ©angaju. Na sajmu se pred-stavilo viπe od 300 izlagaËa iz Ëetrdesetakzemalja i oko 200 domaÊih izlagaËa. Kaojedini izlagaË iz Hrvatske Podravka je uje-dno predstavljala i Hrvatsku kao zemlju sbogatom turistiËkom ponudom, kulturnim

dogaajima i sportskim liËnostima. Na saj-mu je izloæena Vegeta, Vegeta twist, Fini-Mini juhe, krem juhe u vreÊici, juπni briketi,umaci i Studena.

Nagrade za najbolju ambalaæupripale su Podravkinimi Belupovim proizvodimaStudena s okusom zelene jabuke u PET

ambalaæi od 0,5 l dobitnik je nagrade zanajbolju ambalaæu u Hrvatskoj CROPAK2004. Nagradu su ustanovili tvrtka Tectusd.o.o., iz Zagreba, Institut za ambalaænu igrafiËku industriju i struËni Ëasopis “Amba-laæa, grafiËka industrija”. Cilj ovog projektaje promocija i isticanje prednosti i koristiambalaæe kao vaænog sredstva marketin-ga, promocije i identifikacije proizvoda temotiviranje proizvoaËa i korisnika amba-laæe, dizajnera i tiskara. Podravkinim pro-izvodima pripalo je joπ nekoliko nagrada.Priznanje u kategoriji prehrambenihproizvoda dobio je Fant za tjestenine smesom, u kategoriji serija hrvatskogproizvoda nagraena je serija Studena sokusom voÊa, a u kategoriji kozmetiËki ifarmaceutski proizvodi Belupovi noviteti -I.touch my hands - krema za ruke s glice-rinom i silikonom i I.touch 4 men gel zatuπiranje.

SVIBANJPrijemi za kuglaËice PodravkePredsjednik Uprave Podravke Darko Ma-

rinac u ©taglju je upriliËio prijem za kugla-Ëice Podravke koje su i ove godine osvojilenaslov dræavnih prvakinja i plasirale se upolufinale Europske lige. ZahvaljujuÊi ku-glaËicama u svoje i u ime Podravke napostignutim sportskim uspjesima, prvi Ëo-vjek Podravke je istaknuo kako je lijepo πtonjihov uspjeh traje u kontinuitetu i obeÊaoda Êe Podravka i dalje pomagati klub uskladu s moguÊnostima sa æeljom da se idalje nastave nizovi uspjeπnih sportskihrezultata.

Nakon osvajanja srebrne medalje u Euro-ligi odræanoj u njemaËkom graduHagenwerderu, kuglaËice Podravke vrati-le su se u Koprivnicu. SveËani doËekpriredili su im predstavnici Podravke ikoprivniËki simpatizeri kuglanja. Predsje-dnik Podravkine Uprave Darko MarinacËestitao im je na velikom uspjehu rekavπida njihova medalja ima zlatni sjaj. Zaviceprvakinje Europe prijem je organiziraoi gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir Mrπii Ëestitao im na osvojenoj srebrnoj medalji.

Podravka na 13. Career Day-uPodravka je sudjelovala na 13. Career

Day-u koji se odræavao od 10. do 12. svibnjana Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ovo-godiπnji Career Day pod nazivom “... nebudi dio statistike...” otvorio je ministarobrazovanja, znanosti i πporta Dragan Pri-morac. Cilj je ovoga projekta povezivanjemladih, ambicioznih, sposob-nih studena-ta s kompanijama, kao predstavnicimagospodarskog æivota. Podravka se studen-tima predstavila kao kompanija otvorenamladim struËnim kadrovima kojima nudipripravniπtvo, pisanje diplomskog rada,usavrπavanje, napredovanje, timski rad irazliËite oblike motivacija. Studenti su imalipriliku popuniti upitnik Ljudskih potencija-la i na taj naËin stupiti u kontakt s Podrav-kom kao kompanijom koja je spremnapreuzeti brigu o njihovoj buduÊnosti.

Podravka na Meunarodnomsajmu u Novom SaduNakon πto je proπle godine dobila

priznanje za najbolji odnos prema po-troπaËima, Podravka se i na ovogodi-πnjem novosadskom sajmu koji je oku-pio 2000 izlagaËa iz 60 zemalja, uvrstilau krug dobitnika nagrada. Prema ocje-nama organizatora i nezavisnih stru-Ënjaka, Podravki je pripala nagrada zadizajn prostora, ambalaæe i reklamnogmaterijala. Podravka se okitila i dvjemazlatnim medaljama kvalitete i to zaVegetu i Vegeta Twist grill.

Ugovor Podravke i ZagrebaËke burzeU Zagrebu je 20. veljaËe potpisan ugovor izmeu Podravke i ZagrebaËke burze

povodom uvrπtenja obveznica Podravke u Sluæbeno træiπte ZagrebaËke burze. Ugovorsu potpisali predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i direktor ZagrebaËke burzeMarinko Papuga. Nakon izuzetno uspjeπnog nastupa na træiπtu novca putem komerci-jalnih zapisa, Podravka Êe izdanjem obveznica proπiriti veÊ postojeÊu bazu investitorana domaÊem træiπtu kapitala, te Êe restrukturirati svoje obveze, produljujuÊi im roËnost.Sredstvima prikupljenim izdanjem obveznica refinancirat Êe se dio PodravkinihkratkoroËnih obveza.

Podravka na meunarodnom sajmu u MostaruMeu 450 izlagaËa iz 20 zemalja koje sudjeluju na 7. meunarodnom sajmu u Mostaru

nalazi se i Podravka koja se na ovoj najveÊoj sajamskoj priredbi u Bosni i Hercegovinipredstavlja na zajedniËkom izloæbenom prostoru KoprivniËko-kriæevaËke æupanije.Izloæili smo dio svog bogatog asortimana od Ëak 430 proizvoda koji se plasiraju na træiπteBiH. Predstavnici Podravke odræali su i niz poslovnih razgovora te je istaknuto daPodravka namjerava πiriti svoj biznis u Bosni i Hercegovini gdje se kompanija sa srcemosjeÊa kao kod kuÊe.

Ministar Kalmeta u PodravkiPodravku je posjetio ministar mora,

turizma, prometa i razvitka Boæidar Kal-meta, a povod su bile pripreme Podravkeza sudjelovanje u turistiËkoj sezoni. Odr-æan je sastanak ministra s ËlanovimaUprave na temu suradnje u turizmu -gastro segment, a razgovaralo se i onajboljem naËinu prodaje domaÊegproizvoda gostima koji dolaze uHrvatsku.

Æeljka Orehovec - svjetskaprvakinjaSvjetsko prvenstvo u kuglanju u ru-

munjskom Braπovu fantastiËnim je uspje-hom obiljeæila hrvatska reprezentativkai kuglaËica Podravke Æeljka Orehovec.Æeljka je postigla odliËan rezultat u eki-pnom nastupu (585), a onda je u kom-binaciji osvojila zlatnu medalju, kojuosvajaju samo najbolji sportaπi. Zlatna jemedalja osvojena uz svjetski rekord paje Æeljka postala prvakinja svijeta i svjet-ska rekorderka. Prema njezinim rijeËimaosvojeno je zlato kruna dosadaπnjegrada, koji nije bio uzaludan, jer osvojenesu medalje rezultat mukotrpnog rada,mnogo prolivenog znoja, ali i konaËnoostvarenje njezinog sna.

Podravka je pobjednik Sportskihsusreta Sindikata PPDIV-aNa 5. Sportskim susretima Sindikata

PPDIV-a Podravka je po drugi puta zaredom osvojila naslov ukupnog pobjedni-ka. Susreti su se odvijali od 20. do 23.svibnja u turistiËkom naselju Zaton krajZadra. Sudjelovalo je 1200 Ëlanova sindi-kata iz svih dijelova Hrvatske, te gosti izgranskih sindikata iz Bosne i Hercegovine,Slovenije i Poljske. Podravkaπi su osvojiliprvo mjesto u malom nogometu i pikaduza æene te drugo mjesto u odbojci napijesku.

Pregled dogaanja u Podravki u 2004.

7Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Blagdanski stol s Podravkom

OkrepljujuÊa juha od pureti-ne

Tortaod bademaTijesto:80 g maslaca80 g πeÊera1 Vanilin πeÊer Dolcela1 ælica ruma5 æumanaca5 bjelanjaka200 g mljevenih badema2 æliËice praπka za pecivo Dolcela100 g naribane Ëokolade

Krema:1 Krema za torte Dolcela350 ml mlijeka110 g maslaca

Glazura:100 g Ëokolade50 g maslaca2 ælice vode

Maslac pjenasto izmijeπajte sa πeÊe-rom, vanilin πeÊerom i rumom. Umi-jeπajte æumance, mljevene bademe,praπak za pecivo i Ëokoladu. Na krajulagano umijeπajte Ëvrsti snijeg od bje-lanjaka. Izlijte u namazan kalup zatorte promjera 26 cm obloæen masnimpapirom i pecite u peÊnici zagrijanojna 180o C 45-55 minuta.Biskvit ohladite, maknite masni pa-

pir, pa kolaË prereæite na pola.U visoku posudu ulijte 350 ml pro-

kuhanog hladnog mlijeka, uspite sa-dræaj vreÊice kreme za torte i mijeπajteelektriËnom mijeπalicom (najveÊombrzinom) tri minute. Nakon toga po-stupno dodajte pjenasto izraeni ma-slac. Tako pripremljenom kremompremaæite biskvit, na kremu poloæitedrugi biskvit i preostalom kremompremaæite tortu.Tortu ostavite dva sata na hladnom

mjestu. Za to vrijeme pripremite Ëo-koladnu glazuru. »okoladu s vodomotopite na pari, a zatim postupnoumijeπajte maslac. Tako pripremlje-nom glazurom prelijte ili iπarajte tortu.Posluæivanje: Posluæite je dobro ohla-

enu.Zbog kvalitete svojih sastojaka, ova

torta moæe biti blagdanski ukras stola.(Vrijeme pripreme: oko dva sata.)

(za 4 osobe)

700 g lignji250 g fileta tune iz kon-zerve2-3 ælice limunova soka1 æliËica naribane limu-nove korice2-3 ælice maslinova ulja3 ælice nasjeckanog per-πina2 Ëeπnja Ëeπnjaka2 æliËice Vegete za posi-pavanje

(za 4-6 osoba)

1 patka (1,5 - 2 kg)1 ælica Vegete80 g meda3 ælice octa3 ælice ulja1 naranËa2 poriluka50 ml vruÊe vodetopla voda za podlijevanje150 g riæe dugog zrna Podravka500 ml vode2 æliËice Vegete60 g naribanog parmezana1 jaje1/2 æliËice umbira u prahu2 ælice nasjeckanog perπina100 g sira edamera narezanog nakockice1-2 ælice kruπnih mrvicaulje za præenjeUmak: 1/2 æliËice umbira2-3 ælice bijelog vina50-100 ml vode1-2 æliËice πkrobnog braπnapapar, sol

Patku oËistite, operite, a zatim natr-ljajte Vegetom izvana i iznutra. Umanjoj zdjelici pomijeπajte med, ocati ælicu ulja pa tom mjeπavinom prema-æite patku sa svih strana. U utrobupatke stavite pola naranËe, oËiπÊeniporiluk, i to samo bijeli dio.Na pleh koji ste prije toga premazali

(za 2 osobe)

2 ælice ulja200 g pureÊih prsavezica vlascavezica perπin lista1 vreÊica juhe od puretine Podravka -light1 æliËica πkrobnog braπna gussnel

Na ulju popræite pureÊa prsa nareza-na na sitne kockice. Pospite πkrobnimbraπnom i prodinstajte joπ oko 10minuta podlijevajuÊi vodom. Zalijtesa 700 ml kipuÊe vode i umijeπajtesadræaj vreÊice juhe od puretine. Ku-

hajte joπ 10 minuta, po potrebi poso-lite, na kraju obilno pospite nareza-nim vlascem i nasjeckanim perπinom.Savjet: Za pripremu ovog jela moæe-

te upotrijebiti i mljevenu puretinu.(Vrijeme pripreme: 25 minuta.)

(za 4 osobe)

800 g kotleta100 g suhih πljiva bez koπtica120 g pancete narezane na duge itanke ploπke50 g oguljenih præenih badema1 ælica Vegete Twist svinjetina ili Ve-gete2 æliËice πeÊera60 g maslacavruÊa voda za podlijevanje50 ml bijelog vina1 æliËica πkrobnog braπna200 ml vrhnja za kuhanjesol, bijeli papar400 g πirokih rezanaca

Suhe πljive operite i stavite u hladnuvodu oko 10 minuta. Ocijedite ih pa usvaku πljivu stavite popræeni badem.Svaki kotlet debljine 2 cm zareæite sdonje rubne strane tako da dobijetedæepiÊ. U dæepiÊ stavite ploπku pan-cete i 1-2 πljive s bademima. Otvor

Lignje oËistite, operite, dobro posuπitepapirnim ubrusom, a krakove nasjec-kajte.Filete tune dobro ocijedite, dodajte

limunovu koricu i sok, nasjeckani Ëeπ-njak, perπin, 2 ælice maslinova ulja,nasjeckane krakove, æliËicu Vegete zaposipavanje i sve dobro izmijeπajte.Ovim nadjevom nadjenite lignje, a zatimih pri vrhu zatvorite ËaËkalicama.

Roπtilj dobro zagrijte, premaæite uljempa lignje pecite sa svake strane 4-5minuta. PeËene lignje pospite Vege-tom za posipavanje, prelijte ostatkommaslinova ulja i perπinom.Uz nadjevene lignje posluæite salatu

po æelji.Savjet: Prije nadijevanja lignje pri

vrhu malo zareæite pa Êete ih lakπe ibræe nadjenuti. Za punjenje upotrije-bite veÊe lignje.(Vrijeme pripreme: 40 minuta.)

zatvorite ËaËkalicama, a zatvorene kot-lete natrljajte Vegetom Twist svinjeti-na te ih ostavite da odstoje 20 minutana hladnome mjestu.U veÊoj tavi na maslacu popræite

pripremljene kotlete s jedne i drugestrane dok ne poprime zlatnoæutuboju. Izvadite ih pa na istoj masnoÊikratko popræite πeÊer. Zalijte s oko200 ml vruÊe vode, vratite kotlete inastavite pirjati poluotkrivene oko 25minuta. Tijekom pirjanja kotlete pod-lijevajte s joπ malo vode. Na krajudodajte vino, vrhnje za kuhanje iπkrobno braπno koje ste prije togarazmutili s malo vode. Kuhajte oko 2minute, pospite paprom, a po potrebijoπ dosolite.Uz nadjevene kotlete posluæite ku-

hane πiroke rezance.Savjet: Kotlete koje ste zarezali, tj.

pripremili dæep za nadijevanje, prijenadijevanja dobro potucite batom zameso.(Vrijeme pripreme: 60 minuta.)

PeËena patka u umakuod naranËe

preostalim uljem stavite patku, podlij-te vruÊom vodom i pecite u peÊnicizagrijanoj na 190 °C. Tijekom peËenjapatku premazujte preostalom mjeπa-vinom meda, octa i ulja te je podlije-vajte toplom vodom. Nakon sat vre-mena pokraj patke stavite narezaneploπke naranËe i nastavite peÊi joπoko sat vremena (dok ne omekπa).Za to vrijeme pripremite prilog tj.

krokete od riæe. Riæu stavite u kipuÊuvodu, dodajte Vegetu i kuhajte nalaganoj vatri oko 15 minuta. Maknites vatre i malo ohladite. Dodajte nari-bani sir, razmuÊeno jaje, umbir, per-πin, 1-2 ælice kruπnih mrvica i svedobro izmijeπajte. Rukom oblikujtemale kuglice, a u sredinu svake stavitekockicu sira. Kuglice od riæe uvaljajteu kruπne mrvice i præite u dubokomulju dok ne dobiju svijetloæutu boju.PeËenu patku izvadite iz pleha, a

suviπnu masnoÊu ocijedite. Umak pro-cijedite i izlijte u manju posudu. Do-dajte umbir, papar, vino i razmuÊe-no πkrobno braπno s vodom. Zajednokuhajte 1-2 minute stalno mijeπajuÊi.Po potrebi umak joπ malo posolite.PeËenu patku nareæite i posluæite uz

umak i pripremljene krokete od riæe.Savjet: Umak Êe biti joπ ukusniji ako

mu dodate malo narezane naranËinekorice.(Vrijeme pripreme: oko dva sata i 30

minuta.)

Prhko tijesto:150 g maslaca80 g kikirikija80 g πeÊera1 jaje200 g oπtrog braπna50 g πkrobnog braπna Gussnel -Dolcela1 vanilin πeÊer Dolcela1 æliËica praπka za pecivo DolcelaKaramel:80 g πeÊera u prahu250 ml vrhnja za πlag50 g maslaca150 g kikirikija»okoladni preljev:100 g Ëokolade za kuhanje200 g mlijeËne Ëokolade250 ml vrhnja za πlag2-3 ælice limunova soka

Nadjeveni kotleti

Od braπna, Gussnela, praπka za pe-civo, maslaca narezanog na listiÊe,jaja, mljevenog kikirikija, πeÊera i va-nilin πeÊera izradite prhko tijesto. Osta-vite ga u hladnjaku oko sat vremena.Nakon toga valjkom razvaljajte tijesto,stavite ga u namazan i pobraπnjenpleh veliËine 30x35 cm i pecite upeÊnici zagrijanoj na 200°C oko 15minuta.Za to vrijeme pripremite karamel. U

posudu uspite πeÊer u prahu i zagrija-vajte ga na laganoj vatri dok ne dobijezlatnoæutu boju.Posudu maknite s vatre, dodajte ma-

slac, a zatim vrhnje. Promijeπajte i

nastavite kuhati na laganoj vatri dokse πeÊer ne otopi. Na kraju umijeπajtekikiriki. Karamel malo ohladite, a zatimizlijte na peËenu i ohlaenu podloguod prhkog tijesta.MlijeËnu Ëokoladu i Ëokoladu za

kuhanje natrgajte na manje komade iotopite na pari. Slatko vrhnje staviteda zakuha, pa ga prelijte po rastoplje-noj Ëokoladi. Mijeπajte dok ne dobije-te jednoliËnu glatku masu, kojoj nakraju dodajte limunov sok.»okoladni preljev prelijte preko ka-

ramela s kikirikijem, ostavite da seohladi i posluæite.Posluæivanje: Posluæite ga nareza-

nog na male kockice, koje Êe pruæitiveliki uæitak.Savjet: Kod izrade karamela morate

polako dodavati vrhnje uz stalno mi-jeπanje.(Vrijeme pripreme: 70 minuta i

vrijeme potrebno da se prhko tijestoohladi.)

Nadjevene lignje

Kikiriki fantazija

8 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Beli jelen©tel bi s tobom v maj oditiMed lipe nam duπu deti,Kaj bi πepet naπih glasiSo æivlenje mogli meti.©tel bi kaj bi bila neboPo kojemu zvezde pasu,Z lista prvog beli jelenDok otpira dete basnu.Ve se pod bor nalukni.Otpri tu πkatulku staru.

ZimaSever je zdeni po selu puhaltrgal je grane nosil je dimavu fiæi je toplo, kolaËi diπijo,

a vuni je prava pravcata zima.

Beli je Ëovjek zrasel u dvoruod vuglena gumbe na sebi ima

z metlom on tera vrapce na boruz loncom na glavii mrkvom se πtima.

Krajπi so dani, dokπe se noÊi,BoæiÊ je blizu, veselja ima

i deca se greju do tople peÊi,a vuni je prava pravcata zima.

Jasna Jakupanec

BoæiÊ u graduNadamnom se nadviπeI tama i muk.Iz obliænjeg parkaSove huk.BoæiÊ je,VeËerNa gradskim borovimaUpaljene svijeÊe.Oko mene masa ljudiI sjeÊanje na jedan dragi lik budi.”Narodil nam se”,”Tiha noÊ”OdjekujuA ljudska srca odiπu vjerom.Svi su nasmijani, vedri.BoæiÊ je.

Valentina Oπtarijaπ - Crljenica

MajËina priËa

Majka je priËu priËalamalom djetetu svom,Kako je BoæiÊ doπaotiho u njihov dom.

BoæiÊno doba snjeæno jedonijelo nama glas,da majka Djeva porodiIsusa za naπ spas.

Isus je bio boæji dars neba doπao prvi,ostao u naπim srcimaπtuju ga ljudi svi.

Dijete je mirno zaspalosanjalo isti san,u snu je Isusa vidjelodok nije doπao dan.

Marica Hasan

Vu sebinosimVu sebi nosim naπo hiæo slamenoi vu nji raspopevane drobne ftiËe.Vu sebi nosim naπo toplo peÊ zemlenoi ober peÊi razletene bakine priËe.

Vu sebi nosim svoje leta rastepenei vu njimi igraËke svoje joπ cele.Vu boæiËne noËi jaslice rasvetlenei na boru razletene kuglice bele.

Vu sebi nosim sakovaËke sitnice,vu boæiËne noËi rasvetlene hiæicei ober njih razletene sneæne iskrice.

Vu sebi nosim se koji za me mare,vu sebi nosim svoje lubavi starei ober njih razletene anele Ëuvare.

Ivan Picer

BoæiÊSnijegom posutautihnula jemala cesta bijela,a naπa su srcaodjenulasveËana odijela.

Svakome od naszapalila se mala svijeÊa.U duπu cijelu uselio senjeæni spokoji tiha sreÊa.

NovogodiπnjaæeljaU novogodiπnjoj noÊimnogo je ËestitakaI brdo prekrasnih æelja,Kad bi se ispunila bar svaka treÊaBilo bi puno veselja.

Æeljela bih da sam pahuljica bijelaDa dodirnem neko drago liceAli bih prekratko trajalaIstopila bih se cijela.

Da sam novogodiπnja jelka,Koja svaki dom okiti,Æeljela bih cijele noÊiDobrim ljudima svjetlost biti.

Da sam na nebu zvijezda sjajna,Svakome bih ispunila æelju,Neka ljubav svijetom vladaU najveÊem dobru i veselju.

Trebala bih Ëarobnjak bitiDa bih mogla æelje ostvaritiNek’ æivim joπ sada od maπte i snovaMoæda Êe æelje ostvariti moje2005. GODINA NOVA.

Marija HegeduπiÊ

Blagdanski prilog ËlanovaLiterarne i Likovne sekcije

Si da vidla tulke sveÊeKak za BoæiÊ na oltaru?Kuπlec sem ti spravil v πkornjeMikula ih pri sej njiπeA za tvoju mefku duπuRoka mi jelene riπe.Ve se sleËi, v slamu dojdi,©talica nek Ëasek drema,Nek si angel malo gruntaKaj je to Ëe nikog nema.

Milan FrËko

Zlatko Kolarek: KiÊenje bora

Josip GreguriÊ: BoæiÊna pπenica

Mato Toth: Jagode u snijeguZlatko ©trfiËek: BoæiÊni stol

Zlatko ©trfiËek: »estitari

I noÊ se bliæi veÊa ruka se u rucidragoj grije,danas nam je BoæiÊi sretno srcesvoje snove snije.

Marija HegeduπiÊ

9Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Podravkini vatrogasci osvojili drugomjesto na dræavnom natjecanjuEkipa Podravkinog Odjela zaπtite od po-

æara sudjelovala je na Dræavnom vatrogas-nom natjecanju u Osijeku i osvojila odliËnodrugo mjestu u kategoriji profesionalaca.Osvojeno drugo mjesto za  Podravku jevisok plasman, buduÊi da se vatrogastvo uPodravki bazira na prevenciji zaπtite odpoæara, dok javne vatrogasne postrojbeimaju redovne obuke, treninge i brojnijeintervencije.

Ugovor izmeu HOO-a i PodravkeU Zagrebu je potpisan ugovor izmeu

HOO-a i Podravke d.d. prema kojemPodravka postaje jedan od sluæbenih po-krovitelja «Hrvatske kuÊefl za vrijeme traja-nja ljetnih Olimpijskih igara u Ateni. Ugo-vore su potpisali predsjednik HOO-a Zla-tko Mateπa i predsjednik Uprave PodravkeDarko Marinac. Tim ugovorom, PodravkaÊe za vrijeme trajanja ljetnih Olimpijskihigara u Hrvatskoj kuÊi osiguravati hranu zahrvatske sportaπe, sportske djelatnike, gos-podarstvenike, novinare i sve druge koji Êese tamo naÊi.

SRPANJPodravski motivi u punom sjajuOd 1. srpnja Koprivnica je ponovo posta-

la gradom naivne umjetnosti, starih zanata,narodnih obiËaja, negdaπnjih jela. Na Zrin-skom je trgu postavljena izloæba naivneumjetnosti u kojoj posebno mjesto imajudjela Ivana GeneraliÊa, a Susreti su uvelikebili i u znaku Podravke. U hotelu Podravi-na odræana je izloæba kolaËa s natjecatelj-skim karakterom (nagrade Dolcele). Veli-ku paænju privukao je rekordni 500 metaradugaËki jeger koji je pripremljen u mesnojindustriji Danica. Posjetitelji su mogli degu-stirati i niz drugih Podravkinih proizvoda(kruh, vodu, priloge od povrÊa itd) uæivatiu friπkim kroasanima, te ruËkovima u pi-vnici Kraluπ. Na trgu se odvijao i kuharskidvoboj Podravke i Electroluxa, a nakonspecijaliteta sa æara s Vegetom predstavlje-na je i velika Vegetina obljetniËka torta nakojoj je ponosno zasvijetlilo 45 svijeÊica - upovodu 45 godina postojanja planetarnopoznatog dodatka jelima.

Podravkina Uprava imenovalanovi izvrπni menadæment U skladu s implementacijom nove orga-

nizacije, Uprava Podravke imenovala jeizvrπni menadæment kompanije. Glavna jeodrednica nove organizacije jedinstvenaodgovornost za kljuËne poslovne procese.U novoj organizaciji postojat Êe tri Strateπkaposlovna podruËja (SPP). To su Prehrana ipiÊa, Usluge te Farmaceutika. Za izvrπnedirektore u SPP-u Prehrana i piÊa imenova-ni su: Tomislav Horvat (marketing), Kata-rina MatijeviÊ (razvoj proizvoda), MarinPucar (træiπte Hrvatske), Davor PopoviÊ(træiπte jugoistoËne Europe), Miroslav Re-piÊ (træiπte centralne Europe), Danko Mar-

tinËeviÊ (træiπte istoËne Europe), Ivan He-geduπ (træiπte zapadne Europe, prekooce-anskih zemalja i orijenta), Saπa Romac(upravljanje komercijalnim partnerima),Marko EÊimoviÊ (proizvodnja I), TomoTroπelj (proizvodnja II), Slavica Kolesar(mesni proizvodi), Franjo AbramoviÊ (lo-gistika), Milica GrubaËeviÊ (operativni kon-troling), –uro Zalar (kontrola kvalitete irazvoj tehnologija), te Valent Vrhovski(piÊa). Za izvrπnog direktora energetike itehniËkih usluga imenovan je ZdravkoMikotiÊ. U korporativnim sektorima zanove su izvrπne direktore imenovani: FranjoCirkvenec (Ljudski potencijali), Goran Mar-kulin (strateπki razvoj), Branka PerkoviÊ(pravni poslovi), Saπa BlaæekoviÊ (korpo-rativno komuniciranje), Marijan JuriÊ (po-slovna kvaliteta), Draga CeliπÊak (kontro-ling), Josip PavloviÊ (riznica), Mirjana Ka-dija (raËunovodstvo), Branko Vuljak (na-bava), te Zdravko ©estak (informatika iposlovni nadzor).

Vegeta - marka s najveÊimpotencijalom rasta u Poljskoji dobitnik nagrade “Superbrand”Nakon objavljenih rezultata istraæivanja

agencije Young & Rubicam o markama snajveÊim potencijalom rasta u Poljskoj, ukojem je Vegeta zauzela visoko 3. mjesto,stigla je joπ jedna potvrda iznimne kvalitetei poznatosti Vegete na poljskom træiπtu.Naime, ove je godine u Poljskoj organizi-ran natjeËaj “Superbrands”. Prvi dio pro-grama sastoji se od izbora najjaËih marki usvakoj od 30 zemalja sudionica. “VijeÊemarki” ocijenilo je 1200 potroπaËkih markiu Poljskoj. Prema njihovoj ocjeni, Vegeta jejedna od najjaËih marki u Poljskoj pa joj jepripala nagrada “Superbrand Polska”. UzVegetu, dobitnici nagrade su i svjetskipoznate marke, πto dovoljno govori ovrijednosti priznanja. Vegeta je nedavno iu Sloveniji proglaπena jednom od najpo-znatijih marki.

KOLOVOZKalnik preuzima povrÊe odkooperanataPodravkina tvornica povrÊa Kalnik u

Varaædinu preuzela je svu sirovinu unapri-jed ugovorenu s poljoprivrednim proizvo-aËima, a ukupno je tijekom ovog ljetaplanirano preuzimanje 2500 tona paprike,1500 tona cikle, 900 tona krastavaca, 300tona feferona, 200 tona mahuna te manjekoliËine ostalog povrÊa. Zbog poveÊanogopsega proizvodnje u Kalniku je uz 181stalno zaposlenog angaæirano Ëak 85 se-zonskih radnika.

U Umagu otkupljeno 6 tisuÊa tonarajËiceZa potrebe svoje tvornice PovrÊe u Uma-

gu Podravka je ove sezone od poljoprivre-dnih proizvoaËa s podruËja Bujπtine otku-pila 6 tisuÊa tona rajËice iznadprosjeËnekvalitete.

Nova Belupova tvornicaNovu Belupovu tvornicu polukrutih i tekuÊih lijekova otvorio je 24. lipnja predsjednik

Vlade RH Ivo Sanader. SveËanosti otvorenja takoer su prisustvovali i potpredsjednikVlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang, ministar vanjskih poslova Miomir Æuæul,zastupnici u Hravatskom saboru, te predstavnici diplomatskog zbora, duænosniciKoprivniËko-kriæevaËke æupanije i Grada Koprivnice i poslovni suradnici Belupa.Premijer Sanader rekao je kako je otvorenje tvornice znaËajni dogaaj ne samo zaBelupo, Koprivnicu i naπu æupaniju, nego za cijelu Hrvatsku. Takoer je izjavio kakoje zadaÊa dræavne vlasti omoguÊiti i stvoriti uvjete u kojima Êe do izraæaja doÊipoduzetnost, kreativnost i sposobnost ljudi u Hrvatskoj. Uputio je Ëestitke Upravi iradnicima Belupa na programima, ali i na naporima da se sve viπe i izvozi.

LISTOPADPrikupljeno 332 tisuÊe kuna za Zakladu prof. Zlata BartlU svrhu prikupljanja sredstava za rad Zaklade prof. Zlata Bartl Podravka je organizirala

humanitarno - zabavnu sveËanost s aukcijom slika. U zagrebaËkom hotelu Opera biloje tristotinjak uzvanika, a veliko priznanje i potporu Podravkinoj inicijativi dali su svojimdolaskom predsjednik Republike Hrvatske Stjepan MesiÊ, te ministar dr. DraganPrimorac. Ukupno je za rad Zaklade od prodaje slike te mjesta u dvorani prikupljeno332 tisuÊe kuna. Uz sredstva prikupljena na sveËanosti, te 400 tisuÊa kuna koje jePodravka veÊ uplatila kao inicijalni kapital, Zakladu su poduprli i grad Koprivnica sdonacijom od 100 tisuÊa kuna, te sama Zlata Bartl koja se odrekla dionica nominalnevrijednosti 34.800 kuna.

Projekt efikasnost - Podravkaoptimalizira proizvodnju Vegetena træiπtu Europske unijeU sklopu Projekta efikasnosti Podravka

je odluËila optimalizirati proizvodne pro-cese za svoj najpoznatiji brand Vegetu.Stoga Êe se Vegeta na træiπtu Europskeunije od poËetka 2005. godine proizvoditiu Koprivnici i u poljskom Kostrzynu, dokprestaje proizvodnja u maarskom Mo-hacsu. Podravka je poËetkom 1996. godinepokrenula proizvodnju Vegete u maar-skom gradu Mohacsu zbog optimalizacijetroπkova uzrokovanih carinskim odred-bama. Meutim, pridruæivanjem novihËlanica EU stvoreno je jedinstveno træiπteu kojem nestaje potreba za viπe proizvod-nih lokacija na podruËju EU.

Podravkin kulinarski portalCoolinarika.com najboljina nacionalnom internet natjeËajuPodravkin kulinarski portal Coolinari-

ka.com na adresi www.coolinarika.comproglaπen je najboljim od najboljih ukategoriji “Sport i zdravlje” na nacional-

nom Internet natjeËaju “Vidi Web Top100”. Na nacionalni Internet natjeËaj “VidiWeb Top 100”, koji se odræao veÊ petugodinu zaredom u organizaciji ËasopisaVIDI, ove se godine prijavilo viπe od 2000web stranica iz Ëitave Hrvatske.

Podravkin kulinarski portal Coolinari-ka.com ove godine dobitnik je joπ jedneprestiæne nagrade - hrvatski informatiËkiËasopis BUG proglasio ga je jednim od 25najboljih u Hrvatskoj, te mu dodijeliotitulu “TOP 25 HR WEB”.

Nagrade Podravki na sajmu u ZeniciPodravka je na 11. sajmu ZEPS u Zenici

sudjelovala u ocjenjivanju kvalitete svojihproizvoda u prehrambenoj industriji. Uoπtroj konkurenciji od 22 kompanije naj-prestiæniju nagradu Ruæu, odnosno zlatnumedalju za kvalitetu u kategoriji prerae-vina voÊa i povrÊa osvojila je PodravkinaSalsa, a srebrnim medaljama nagraeni iRelish, te Ëetiri proizvoda Podravkinemesne industrije Danice: govei gulaπ,govei narezak, mesni ragu i pureÊi nare-zak. InaËe, ZEPS je srediπnji godiπnji gos-podarski dogaaj u Bosni i Hercegovini, aove ga je godine na 21 tisuÊu Ëetvornihmetara posjetilo oko 70 tisuÊa posjetitelja.

Priznanja zasluænim KoprivniËancimaOvogodiπnje obiljeæavanje 4. studenoga

- Dana grada Koprivnice obilovalo jenizom priredaba i kulturnih dogaanja. NasveËanoj sjednici Gradskog vijeÊa zasluæ-nim su graanima dodijeljena javna pri-znanja. Nagradu za æivotno djelo dobio jeakademski slikar Zlatko KauzlariÊ AtaË, aMedalje su meu ostalima primili i Podrav-kaπi Zdravko Matotan za znanstveno istra-æivaËki rad i znaËajan doprinos na unapre-enju proizvodnje povrtnih kultura te umi-rovljenik Stanilslav TurπÊak za humanost iizniman doprinos na podruËju dobrovolj-nog darivanja krvi. Obiljeæavanje Danagrada nastavljeno je priredbama, druæe-njima i akcijama od kojih su neke veÊpoprimile tradicionalni karakter.

STUDENIBoæiÊnica zaposlenicimaUprava Podravke donijela je odluku o

jednokratnom dodatku na plaÊu prigo-dom BoæiÊa. Jednokratni dodatak naplaÊu Ëija je neto vrijednost 1.000 kunas tim da Êe se 500 kuna neto isplatiti unovcu a 500 kuna u bonovima.

Podravka otvara ured u SAD-ui predstavniπtvo u PriπtiniPoËetkom iduÊe godine Podravka Êe

u New Yorku otvoriti svoje predstav-niπtvo Podravka International USA. Di-stribucija Podravkinih proizvoda naameriËko i kanadsko træiπte vrπi seputem triju distributera, a aktivnim pri-sustvom putem tamoπnjeg predstavniπ-tva na træiπtu osigurat Êe se joπ kvalitet-nije upravljanje poslovnim procesimana tom træiπtu koje svake godine biljeæiznatan rast. Na træiπte SAD-a i KanadePodravka izvozi Vegetu, Podravka jela,konzerve Podravkine mesne industrijeDanice, te preraevine voÊa i povrÊa.Uprava Podravke donijela je i odluku o

osnivanju Podravkinog predstavniπtvau Priπtini. Podravka je na træiπtu KosovazapoËela s prodajom proizvoda iz svogasortimana 1999. godine, dok je danasna tom træiπtu prisutno viπe od 200Podravkinih proizvoda od kojih suPodravka juhe i djeËja hrana pod mar-kom Lino træiπni lideri, a znaËajan udiona træiπtu ima i Vegeta.

Podravka na 17. susretu ugostiteljai turistiËkih djelatnika HOK-aU Koprivnici je odræan 17. susret

ugostitelja i turistiËkih djelatnikaHrvatske obrtniËke komore, Ëiji je do-maÊin ObrtniËka komora KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. Radni dio Susretaodvija se u hotelu “Podravina” i dvorani“Domoljub”, a buduÊi da se susretisvake godine odræavaju u drugoj æupa-niji, u Koprivnici se posebice govori okontinentalnom turizmu, ugostiteljskoji restoranskoj ponudi, te seoskom tu-rizmu i njegovoj nelojalnoj konkuren-ciji restoranima. U radu ovoga skupakoji je okupio preko 300 ugostitelja ituristiËkih djelatnika iz cijele Hrvatske,sudjelovala je i Podravka predstavivπisvoje proizvode za ugostiteljstvo, Po-dravkini promotori kulinarstva Ivan Cu-riÊ, Branko TakaË i Draæen –uriπeviÊpriredili su impresivnu “Slatku fanta-ziju”.

“Izvorno hrvatsko” i “Hrvatskakvaliteta” Podravkinom goveemgulaπu i Ëajnoj kobasiciHrvatska gospodarska komora dva-

ma je Podravkinim mesnim proizvodi-ma dodijelila pravo koriπtenja znaka“Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvalite-ta”. Uz Vegetu” i pekmez od πljiva”,znak “Izvorno hrvatsko” kao autohtonihrvatski proizvod od sada nosi iPodravkin govei gulaπ, dok je Po-dravkina Ëajna kobasica nositelj znakaHrvatske kvalitete. Znak “Hrvatska kva-liteta” nose hrvatski proizvodi koji posvojim znaËajkama poput sastava, di-zajna, ergonomskih kriterija i ekolo-πkih kriterija zadovoljavaju visoke svjet-ske kriterije. Stoga oznaËavanje zna-kom “Hrvatska kvaliteta” pomaæe kup-cima u prepoznavanju proizvoda nat-prosjeËne kvalitete domaÊih proizvoda.Znak “Izvorno hrvatsko” viπa je razinakvalitete i njega nose autohtoni hrvatskiproizvodi koji su rezultat hrvatske tra-dicije, razvojno-istraæivaËkog rada, ino-vacija i invencija.

PROSINACPodravka otkupila udjelu poduzeÊu u SlovaËkojPodravka d.d. napravila je novi ko-

rak u okviru Projekta efikasnost. Naime,otkupila je 50 posto udjela u poduzeÊuPodravka International Bratislava odtalijanske kompanije Cerere iz Trsta,Ëime je doπla u stopostotno vlasniπtvotog poduzeÊa. Kupnja tog udjelaPodravki d.d. omoguÊuje racionaliza-ciju troπkova poslovanja, buduÊi da setime stvaraju preduvjeti za sjedinjenjePodravkinih poduzeÊa InternationalBratislava i Lagris SlovaËka πto Êe sesvakako odraziti na efikasnost poslo-vanja, osobito u dijelu opÊih i admini-strativnih troπkova.

Godiπnja izloæba i promocijaintranet sjediπta Likovnesekcije “Podravka 72”Otvorena je godiπnja izloæba Liko-

vne sekcije “Podravka 72”. BuduÊida su Ëlanovi Podravkine Likovnesekcije svake godine sve brojniji,ove je godine izloæeno ukupno 86djela, slika i skulp-tura, u raznimtehnikama. Nakon otvorenja izlo-æbe promovirano je i intranet sjedi-πte likovne sekcije, a druæenjemËlanova KUD-a Podravka i gostijuotvorene su novoureene prostorijedruπtva.

RUJANPodravkin Dan paprikeU Tvornici povrÊa Kalnik u Varaædinu

odræan je promotivni skup Podravkin Danpaprike. NazoËili su mu struËnjaci koji sebave proizvodnjom paprike i proizvoaËi -kooperanti, koji osiguravaju sirovinu po-trebnu za preradu. Nakon struËnog dijelaobieno je i pokusno polje paprike IvanaLevara na 7500 kvadratnih metara zemlji-πne povrπine.

Podravka dariva svoje umirovljenikePodravka je nastavila s dugogodiπnjom

tradicijom darivanja svojih umirovljenika.Oko dvije tisuÊe umirovljenika primilo jepo 24 kune za svaku godinu radnog staæau Podravki. Osim financijskog dijela, umi-rovljenici su primili i poklon pakete Pod-ravkinih proizvoda, a na Danici je organi-zirano tradicionalno zajedniËko druæenjeuz ruËak i glazbu. Na taj naËin Podravkaodaje priznanje ljudima koji su znatan diosvojeg radnog i æivotnog vijeka ugradili uPodravku. Za ovogodiπnje novËane nagra-de i zajedniËko druæenje Podravka je iz-dvojila dva milijuna kuna.

LIPANJ

Pregled dogaanja u Podravki u 2004.

10 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

U Podravkinom Kulinarskom centru ”©tagelj” predsjednik Uprave Darko Marinac organizirao je 17. prosincatradicionalan boæiÊni prijem za 50-ak menadæera naπe tvrtke. Tom prigodom Ëelni Ëovjek Podravke istaknuo je kakobi volio bolju, pobjedniËku atmosferu u tvrtki te obeÊao viπe komuniciranja iduÊe godine.- Imamo normalnu træiπnu i ekonomsku situaciju, nove ideje i programe, motive, novu organizaciju i novi sustav

nagraivanja te sada moæemo - ne kao do sada, kada smo bili tjerani dogaajima - utjecati na dogaaje. Imamo jasnodefinirane ciljeve i treba ponovo stvoriti pobjedniËki mentalitet - rekao je Darko Marinac.Na prijemu je Darko Marinac menadæerima podijelio prigodne darove i poæelio Ëestit BoæiÊ te sretnu i uspjeπnu

Novu godinu. B. F.

U Ital-iceu u PoreËu zaposleno je 43ljudi, a ljeti ta brojka zbog poveÊanogopsega posla dostiæe i do sedamdese-tak zaposlenih, ukljuËujuÊi sezonskeradnike. Radi se u jednoj smjeni, kojase u ljetnim mjesecima Ëesto produæido veËernjih sati. Tvrtka biljeæi trina-estogodiπnju povijest, a mi smo neπtoviπe æeljeli saznati o toj tvrtki i oljudima koji tamo rade kroz razgovors njima. Evo πto smo zabiljeæili.Od samog poËetka djelovanja firme

jedna od zaposlenih u Ital-iceu jeJadranka Fabac, roena Puljanka,diplomirana ekonomistica i trenutnozaposlena kao voditelj nabave sirovi-na i repromaterijala za proizvodnjusladoleda.- U Ital-iceu radim veÊ 11 godina, i

svoj posao smatram veoma dinamiË-nim, s time da joπ viπe angaæmanaiziskuje ljeti. BuduÊi da je posao ve-zan i uz situaciju na træiπtu i burzi,nuæno je biti neprekidno informiran osvim zbivanjima na tom podruËju.Nabava ne podrazumijeva samo na-bavu sirovina, veÊ vanjsku trgovinujer sami uvozimo robu, pronalazimosirovine, osiguravamo prijevoz iupravo stoga svi imamo priliku nauËi-ti baπ svaki segment toga posla. Malonas je pa su povezani poslovi financi-ja, prodaje, nabave i mogu reÊi dastoga imamo i odliËan meusobanprotok informacija, a najviπe surau-jem sa sektorom za nabavu trgovaËkerobe.

- Svako se malo uvode novi okusisladoleda, koliko to dodatno utjeËena vaπ posao?- Ako se mijenja okus sladoleda, ne

mijenja se dobavljaË tako da ne utjeËebitno, veÊ znaËi samo da Êemo kodistog dobavljaËa dobiti drugu robu ipokuπati dogovoriti πto povoljnije uvje-te. Osim toga, svake godine ispituje-mo træiπte kako bismo bili u trendu ipotroπaËima ponudili najtraæenije oku-se sladoleda, a tu je opet nuæna surad-nja s Marketingom Podravke.- Kakva je razlika izmeu Ital-icea

kao privatne firme u kojoj ste poËeliraditi prije 11 godina i Ital-icea usklopu Podravke?- Ital-ice je bio mala privatna firma i

u skladu s time je i djelovala, a uvelikom sustvu kakav je Podravka,postoji drugaËiji naËin poslovanja. Bu-duÊi da ima ovdje dosta ljudi koji suradili po principima poslovanja kakvisu se prije primjenjivali, bilo je pot-rebno samo razmijeniti iskustva uposlovanju i preuzeti najbolje od sva-koga da doemo do najidealnijegrjeπenja.- Kakva je suradnja s pojedinim

Podravkinim sluæbama?- Suradnja je dobra i s vremenom

smo se veÊ priviknuli na naËinposlovanja. Prema dosadaπnjim seiskustvima pokazalo da bi naπa su-radnja bila joπ uspjeπnija kada se nebi temeljila samo na razmjeni infor-macija elektronskim putem jer senajviπe moæe nauËiti uvidom u situ-aciju na samom træiπtu. Odjel naba-ve takoer nam na mnogo naËina

izlazi u susret i pruæa nam potporu.- Koliko se vi osjeÊate Podravkaπi-

com?- Svakim danom sve viπe.

U Ital-iceu se radi timskiNevio TompiÊ glavni je tehnolog

u Ital-iceu gdje je zaposlen dvije i polgodine, a doπao je iz Podravke ukojoj je radio na razvoju proizvodaod voÊa. Kao glavni razlog prelaskau Ital-ice navodi prihvaÊanje izazovau radu na novoj tehnologiji koja sebitno razlikuje od onih koje je dosada upoznao u Podravki.- Premda se tehnologija proizvod-

nje sladoleda moæe Ëiniti jednostav-nom, radi se o zahtjevnom i odgo-vornom postupku. Zaduæen sam zaorganiziranje proizvodnje, zapoπlja-

vanje sezonske radne snage, investi-cije vezane uz proizvodnju, zaπtituna radu, kontrolu kvalitete, ali unaπoj organizaciji radi se timski i svisu ukljuËeni u sve poslove. U sluËajubilo kakvog mikrobioloπkog inci-denta ili nedovoljno kvalitetnogproizvoda u sezoni, ta bi se sezonamogla smatrati - izgubljenom. Stogase takvo neπto ne smije dogoditi.Meni se tehnologija proizvodnje sla-doleda Ëinila zanimljivom i doista setako pokazalo. Smatram da su i tren-dovi u prehrani usmjereni premasmrznutoj hrani, jer joj je prednost uËuvanju namirnica i jednostavnojpripremi.- Kako ste se snaπli u PoreËu i u

drugoj radnoj sredini?- Radni se dan razlikuje ovisno o

tome da li je u sezoni, jer se tada radi

Reportaæni zapis iz Podravkine tvornice Ital-ice u PoreËu

Proizvodnja sladoleda je zanimljiva, ali to je i ozbiljan,zahtjevan i odgovoran posao

Tiramisu jejedan odnajtraæenijihkolaËa

Zdenka DropuljauPoreË je stigla iz Vu-kovara, a u Ital-iceuje zaposlena veÊ 10godina.- Najprije sam radila

u kafiÊu koji je u okvirunaπe tvornice, a po-tom u slastiËarni. Bu-duÊi da sam obuÊarpo zanimanju, nakna-dno sam stekla trgo-vaËku i ugostiteljskukvalifikaciju i tu samse odliËno snaπla.- Kako izgleda vaπ

radni dan?- Ujutro poËinjemo

i nedjeljama, jer se sladoledne smje-se pripremaju dan ranije kako biodstajale 24 sata u spremnicima. Rad-ni dan ponekad se produæi i doveËernjih sati, odnosno do kada sene ispuni proizvodni plan. Osim toga,dosta je poslova oko uvoenja novihproizvoda i ispunjavanja zahtjeva ve-terinarske inspekcije. ©to se tiËe pri-lagodbe, buduÊi da sam iz Meimu-rja, mogu zakljuËiti da je mentalitetnas Meimuraca i Istrana dosta sli-Ëan. Ipak, sto posto sam Podravkaπ itu se niπta nije promijenilo. Suradnjasa svim sluæbama u Podravki i daljeje odliËna, jer sami ne bismo moglibez njihove pomoÊi udovoljiti svimstandardima i zahtjevima kvalitete.- Imate li slobodnog vremena, na-

roËito u sezoni?- Kolege mi zavide na tome πto sam

na moru, ali ljeti uopÊe ne vidimmora, a zimi i nije neki doæivljaj.Mislim da slobodno mogu reÊi dakod nas sezona traje cijele godine.- U poslove tehnologa u Ital-iceu

ubrajaju se i stalne degustacije slado-leda, πto bi mnogi od nas s radoπÊuprihvatili...- Do sada nisam zbog degustacija

sladoleda imao problema s grlom, alinakupilo se nekoliko kilograma viπ-ka, jer je svjeæem sladoledu nemogu-Êe odoljeti. Osim toga velike su osci-lacije temperature. U pogonu ukojemu se kuha sladoled temperatu-ra je oko 50 stupnjeva, a u komori jedo -25 stupnjeva, tako da se moranositi propisana odjeÊa i pridræavatise odredaba zaπtite na radu.

u sedam sati s pripremama i rasporeivanjem dnevnog posla. InaËe volimraditi kolaËe, a tu uglavnom koristimo gotove smjese i kreme za kolaËepoput kremπnita, rolada, beËkih kocki ili tiramisua koji je jedan odnajtraæenijih kolaËa, tako da ga najviπe i radimo. Zaposlene smo nas tri kaoslastiËarke pa svaka od nas radi i jednu subotu u mjesecu.- Koliko moæete biti kreativni u svom poslu?- Radimo kolaËe serijske proizvodnje tako da nema puno prostora

kreativnosti. Zato kod kuÊe mogu eksperimentirati sa slavljeniËkim torta-ma. BuduÊi da volim peÊi kolaËe, oni kod kuÊe sasvim su drugaËiji od ovihkoje pripremamo na poslu. Ponekad dok se slavi roendan, dopustimo sii na poslu ispeÊi neki kolaË za sebe, ali to je veoma rijetko, jer je previπeposla i ne stignemo.- Mijenja li se proizvodni asortiman s obzirom na sezonu?- Zimi radimo viπe torte i slastice, dok su ljeti najtraæeniji kroasani koji su

namijenjeni prodaji u hotelima, koji se turistima uglavnom serviraju zadoruËak.

Predsjednik Uprave Darko Marinac organizirao je prijem za menadæerePodravke

Treba ponovo stvoriti pobjedniËkimentalitet!

Jadranka Fabac

Nevio TompiÊ

Zdenka Dropulja

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

11Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Niæe cijene povrÊu u staklenkama

Obavjeπtavamo Podravkaπe da u povodu blagdana u Podravkinim diskontimamogu po posebno povoljnim cijenama kupiti proizvode iz asortimanapreraevina povrÊa (zimnica). Cijene su sniæene sljedeÊim proizvodima:Krastavci (670 g) - 5,95 knPaprika (620 g) - 5,30 knFeferoni - blago ljuti (620 g) - 7,65 knFeferoni ljuti (630 g) - 8,30 knFeferoni blagi (600 g) - 8,30 kn

Tim za povrÊe i kondimente

Nakon πto smo cijelu godinu uËili, radili, zabavljali se i natjecali kuhajuÊi vrlo zanimljive recepte na temu kruh,πparoge, rajËica, crveno voÊe, plodovi mora, maslinovo ulje, tikve i tartufi, u Ëetvrtak 16. prosinca u finaluElectroluxove akademije zdravog æivljenja ogledali su se najbolji. To su skupina «Trio Murafl iz Murskog SrediπÊate «Optimistfl iz Ogulina koje su pobijedile svaka u svom polufinalu u koje su se plasirale u dva prethodna kruganatjecanja.Tema je i ove godine rezervirana za blagdansku peËenku. Kako bi se najbolji natjecatelji Akademije pokazali

na djelu, u finalu su se osim sa svojim receptom natjecali pripremajuÊi i zadani recept. StruËnjakinje PodravkinogKulinarskog centra za ovu prigodu su odabrale recept iz Vegetine blagdanske knjiæice: ”PeËena patka u umakuod naranËe”.Dok se patka pekla u aromatiËnom soku od naranËe, naπi natjecatelji su pripremali svoje recepte, a djelatnice

Podravkinog Kulinarskog centra su im pomagale svojim savjetima i iskustvom. Tako je skupina Trio Mura mnoπtvozaËina eliminirala i za svoj pureÊi file upotrijebila samo Vegetu Twist puretina, a skupina Optimist je uz pureÊiodrezak u pjenuπcu pripremila dosada najbolju savijaËu od krumpirovog tijesta, jer ju je jednostavno pripremila- s Cmokom. Priprema jela tako je bila kraÊa i jednostavnija, a rezultat daleko bolji.Za nijansu uspjeπnija, spretnija i maπtovitija je bila skupina Optimist te tako osvojila prvo mjesto u ovogodiπnjoj

Akademiji zdravog æivljenja. Prvoplasirana skupina nagraena je Podravkinim servisom za jelo za 6 osoba istolnjakom te Electroluxovim hladnjakom u vrijednosti od 15.000 kuna, a drugoplasirana skupina takoerPodravkinim servisom za 6 osoba te Electroluxovom peÊnicom. Svi sudionici finala ponijeli su svojim kuÊamaPodravkine boæiÊne pakete, knjiæice «Tajne Vegetine kuhinjefl, knjigu «Slatke fantazijefl i komplet VeËernjakovihkuharica.SlijedeÊe godine oËekuje nas joπ kvalitetnija, zanimljivija i napetija Akademija zdravog æivljenja.

Katarina Pentek

U Podravkinoj Pekari uvijek je pu-no posla, a pred blagdane naroËito.Peku se tu brojne vrste kruha, peci-va, kolaËa i drugih pekarskihproizvoda, a uoËi blagdana ili nekihdrugi prigoda peku se tu i razne -peËenke.Kod usluænog peËenja mesa na

“top listi” i dalje su premoÊno odojcii janjci, ali peku se i druge vrste mesai kombinirano s pekarskim proizvo-dima. Najvaænije u tome je, kaæenam Branko GanæuliÊ, da meso mo-ra biti odmrznuto i obavezno naso-ljeno. Dosoljavanje se obavlja nazahtjev naruËitelja. PeËenje se obav-lja od 19 sati do 10 sati drugog dana,a u subotu od 19 do nedjelje u 7 sati.Narudæbe za peËenje u subotu nanedjelju mogu se primati i u subotu.©to se tiËe narudæbi za peËenje, naj-bolje ih je dostavljati πefu proizvo-dnje Darku VidoviÊu ili Zoranu Vru-Ëini, na telefone 651-475 ili 621 485,a u proizvodnji je 651-462 na koji semoæe takoer zatraæiti usluga, aliobavezno dan prije.

Domjenak za koprivniËkenovinare

PeËenke iz Podravkine Pekare vrhunske su kvalitete(snimio: Nikola Wolf)

Cijena peËenja mesa obraËunava se50 kuna po limu (tacni, protvanu),na koji stane ’pajcek’ ili janjac, a u

naπoj pekari fino Êe vam ispeÊi ipurana, gusku, patku ili πto veÊ po-æelite za svoj blagdanski stol. S. P.

PeËenke za vaπ blagdanski stoliz Podravkine Pekare

Blagdanska zavrπnica Akademijezdravog æivljenja

Sudionici finalnog natjecanja na Akademiji zdravog æivljenja

VeÊ prema tradiciji, na kraju godine u Pivnici ”Kraluπ” predsjednik PodravkineUprave Darko Marinac upriliËio je domjenak za novinare iz koprivniËkihredakcija. U kratkom obraÊanju za dvadesetak nazoËnih predstavnika medijaMarinac je zahvalio na suradnji tijekom 2004. godine, a za sljedeÊu im jepoæelio manje posla, a viπe uspjeha.

»lanovi Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnikaPodravke godinama su uspjeπno organizirali jedinstveni doËek Nove godinekod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav u Vukovaru. Meutim, ove godine prvi putsliËan Êe doËek, zajedno s Centrom Apel, prirediti kod Zida boli u Selskoj uliciu Zagrebu. Tamo Êe toËno u ponoÊ, mirno i dostojanstveno zapaliti svijeÊe zasve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje. Na taj naËin joπ Êe se jednomprisjetiti ljudi kojih viπe nema, a koji su najzasluæniji za stvaranje hrvatskedræave. Zid boli (podignut 1993.) sastavljen je od 13.600 crvenih i crnih opekana kojima je rukom ispisano isto toliko imena ljudi koji su stradali tijekomhrvatskog Domovinskog rata.- ToËno u ponoÊ, kad Êe se mnogi veseliti i radovati Novoj 2005. godini,

zajedno s majkama, oËevima, suprugama i Ëlanovima obitelji poginulih inestalih branitelja, te njihovim suborcima, odat Êemo poËast kakvu zasluæuju.Zaπto to Ëinimo baπ u vrijeme kad Êe mnogi pjevati, plesati i otvaratiπampanjce? Samo iz jednog razloga, a taj je πto za sve one koji su u ovome ratuizgubili nekog od svojih najbliæih, doËeci Novih godina i sliËna slavlja veÊodavno nisu ono πto su nekad bila. Majke koje su izgubile svoje sinove sigurnomisle na njih i te «najlue noÊifl, stoga na naπem doËeku oËekujemo veliki brojljudi, baπ kao πto ih je svake godine bilo i u Vukovaru. Osim toga, i na ovajnaËin æelimo skrenuti pozornost hrvatske i svjetske javnosti na viπe od tisuÊunestalih Hrvata - rekao je Mladen PavkoviÊ, organizator i predsjednikPodravkine Udruge, uz napomenu kako neÊe zaboraviti ni Vukovar, kojeg Êepredstavnici naπe Udruge posjetiti prvog dana Nove godine i tamo kod Kriæana uπÊu Vuke u Dunav zapaliti svijeÊe.

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskograta djelatnika Podravke organizira jedinstvenidoËek Nove godine

ToËno u ponoÊ svijeÊeza sve poginule inestale kod Zida boliu Zagrebu

Obavijest

12 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ, InesBanjanin i Slavko PetriÊFotograf:Nikola WolfTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.Koprivnica

Naklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Joπ jedna izloæba humanitarnog karaktera odræana jeproπlog petka u Domu za starije i nemoÊne osobe uKoprivnici. Slike s izloæbe nastale su na listopadskojlikovnoj koloniji ”Jesen 2004.” Slike Êe se iskljuËivo koristitiza oplemenjivanje prostora doma. Ovo je treÊa za redomlikovna kolonija odræana u Domu za starije i nemoÊne uKoprivnici, a svoj doprinos dali su slikari Podravkinelikovne sekcije. Ovaj put na izloæbi je bilo prisutnodvadesetak slikara Likovne sekcije ”Podravka 72”.

U ovim predblagdanskim danima u Galeriji Ivana Sabo-liÊa u Peterancu upriliËena je izloæba slika Ëlanova Likovnesekcije Podravke i njihovih gostiju pod nazivom ”»estitari”.Izloæba je tematskog karaktera koji nam govori o Ëuvanjustarih obiËaja iz ovoga dijela Podravine, a njome se æeliupoznati mlade naraπtaje s tradicijom slavlja BoæiÊa, dokkod starijih zasigurno pobuuje sjeÊanja na mladost idjetinjstvo. Organizatori ove blagdanske izloæbe su Udrugaæena ”Fran GaloviÊ” iz Peteranca i Zlatko ©trfiËek, potpred-sjednik i Ëlan izvrπnog odbora Likovne sekcije ”Podravka72”. Izloæbu je prigodnim rijeËima otvorio æupan Kopriv-niËko-kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ, a o samoj temiizloæbe osebujni osvrt dala je kustosica Muzeja KoprivniceVesna PerπiÊ - KovaË, koja je za tu prigodu napisala ipredgovor.Na izloæbi sudjeluju sljedeÊi slikari Podravkine likovne

sekcije: Radmila Boπnjak - Kolarek, Tomica Grabar, JosipGreguriÊ, Radovan Grgec, Mirko Horvat, –uro JakoviÊ,Zlatko Kolarek, Æeljko Kolarek, Drago KovaËiÊ, StjepanPongrac, Ivan Roak, Marija Stipan, Zlatko ©trfiËek, MatoToth, Nikola VeËenaj, Drago Æufika i Nevenka RehoroviÊ,a pridruæili su im se i gosti slikari: Ivan VeËenaj Tiπlarov,Mladen VeËenaj i Petar Topljak. Izloæba Êe biti otvorena dokraja sijeËnja.

Tijekom Ëitavog ovog mjeseca uKoprivnici se odræava bogat pro-gram boæiÊnih i novogodiπnjih do-gaanja, preteæno na srediπnjem tr-gu, gdje je ipak najveÊa guæva okonedavno otvorenog klizaliπta Ëiju jeizgradnju financirao «Belupofl. Djecase zabavljaju na najbolji moguÊi na-Ëin, a ne nedostaje i drugih sadræaja.Tako su na Zrinskom trgu ove godinenajagilniji bili uËenici pojedinih ko-privniËkih osnovnih πkola. Oni sujoπ 3. prosinca okitili veliki bor, zatimsu u prostorijama Galerije izraivaliËestitke, priredili radionicu boæiÊnognakita, recital poezije, a nisu izostaleni djeËje predstave, poput one ”Ka-ko je Potjeh traæio istinu” Ivane BrliÊMaæuraniÊ, u izvoenju varaædin-skog PutujuÊeg kazaliπta mladih, kojuje djeci naπega grada poklonila Udru-ga branitelja, invalida i udovica Do-movinskog rata Podravke. Iznimnomnogo sadræaja organizirano je i zadjecu u djeËjim vrtiÊima. No, osobitoveselo bilo je ove subote kad jevlakom stigao Djed Mraz kojeg su odæeljezniËke postaje do centra grada,gdje ga je oËekivao veliki broj djece,dopratili puhaËki orkestar i maæoret-kinje. U veËernjim satima u Sportskojdvorani odræana je i revija maæoretki-nja grada Koprivnice.Tijekom Ëitavog tjedna na srediπ-

njem trgu, na kojem su postavljeni iizlagaËki prostori na kojima se moæenabaviti sve πto je potrebno za kiÊe-

nje bora, kupiti prigodne igraËke idarovi za djecu, postavljene su i æivejaslice kraj kojih se izmjenjuju izvo-aËi koji pjevaju boæiÊne pjesme, akojima su se meu ostalim pridruæilii interpreti iz Kaposvara.Od ostalih dogaanja do kraja

godine svakako treba podsjetiti nablagdanski koncert PuhaËkog orke-stra Grada Koprivnice i gostiju usrijedu 29. prosinca od 19 sati uSportskoj dvorani.KoprivniËanci Êe prema svemu su-

deÊi i ovu Novu godinu u najveÊembroju doËekati u svojim domovima,ali veÊ po tradiciji i na srediπnjemtrgu, uz glazbu, jelo i piÊe.

Ml. PavkoviÊ

Koprivnica u predblagdanske dane

U organizaciji tvrtke P&GOT, ovlaπtene za prodaju slikar-skih materijala i boja poznate svjetske tvrtke za ovaj dioEvrope Daler-Rowney, odræan je edukativni seminar obaratanju slikarskim materijalom i o restauratorskim tehni-kama. Ovom seminaru prisustvovali su veÊinom slikariLikovne sekcije Podravke koji su od struËnih predavaËasaznali kako mogu obnoviti staru sliku ili kako je zaπtititi odpropadanja da bi πto dulje potrajala. Seminar je biobesplatan, a svi slikari - kupci toga su dana u trgovini imali10 % popusta na kupljeni slikarski materijal. N. Z. L.

Blagdanski prilognaπeg karikaturiste

Crta: Ivan Haramija Hans

Aktivnosti Podravkinih likovnjaka

”»estitari” - prigodnaizloæba u Peterancu Izloæba u domu za

starije osobe

Edukativni seminar za slikare

13Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Piπe: Æeljko ©emper

Kadeti S©K Podravka nastupili su 18. prosinca na tradicionalnom u gaanjustandard zraËnom puπkom za kadetske kategorije.U konkurenciji najboljih hrvatskih kadeta Nikola Mehkek je sa otpucanih 175

krugova zauzeo Ëetvrto mjesto, a Boris DraganiÊ i Hrvoje VladuπiÊ postigli supo 171 krug te su na kraju natjecanja podijelili osmo mjesto. Postignuti rezultatikadeta S©K Podravka nisu loπi, ali oËekivao se ipak veÊi broj otpucanihkrugova s obzirom na rad u pripremnom periodu. R. KovaËiÊ

Dragocjene bodove osvojili su kuglaËi Podravke u posljednjem ovogodiπ-njem kolu u dvoboju s odliËnom momËadi Novske. Koliko je dvoboj bioizjednaËen najbolje pokazuje podatak, da je Ëak pet dvoboja zavrπilo 2:2.Gosti, dugogodiπnji prvoligaπi, vrlo su iskusan sastav, koji bodove osvajauglavnom na svojoj teπkoj kuglani. U Koprivnici su igrali kao da su onidomaÊini, Podravkaπi pak nisu blistali na svojim stazama. Previπe su æeljeli ovupobjedu i dva boda, pa nije bilo potrebne koncentracije i visokih rezultata kojepostiæu na treninzima. S ova dva boda pobjegli su dvojcu sa zaËelja,MedveπËaku 1958 i Splitu, za Ëetiri boda pa Êe s osam bodova doËekatinastavak prvenstva 15. sijeËnja.

U prvoj seriji za Podravku su startali Betlehem i VuËiÊ, trener Oroz odmahna poËetku æelio je vodstvo od 2:0. No, gosti su imali svoju raËunicu, pa suna domaÊa dva najbolja igraËa postavili svoj najbolji tandem. Betlehem jevodio teπku rovovsku borbu protiv odliËnog i upornog Podvaleja, bilo jeneizvjesno i izjednaËeno do posljednjeg seta. Tada je Zlatko “preπaltao” unajviπu brzinu, sruπio 171 Ëunj i “zaledio” svog protivnika na -16. Isto to sVuËiÊem je uËinio mladi, talentirani Liπka, sa 631 Ëunjem najbolji pojedinacutakmice. Rezultat je bio 1:1, broj Ëunjeva isti.

U drugoj seriji opet je bilo izjednaËeno, ali je Podravka stekla odluËujuÊuprednost od 21 Ëunja. Gosti su sjajno krenuli, poveli 4:0 u setovima,Podravkaπi Troπelj i Pigac slabo su krenuli, poraz je bio na vidiku. Ipak, gostisu malo popustili, Pigac je odigrao sjajan Ëetvrti set (179) i pobijedio sa 28Ëunjeva prednosti. Troπelj, koji nije odigrao kako zna i moæe, previπe seopteretio igrom svog protivnika. Nije nadoknadio veliki zaostatak iz prva dvaseta, uspio se tek na sedam Ëunjeva pribliæiti svom protivniku.

Zavrπnica je bila dramatiËna i neizvjesna doslovce do zadnjeg hica. SreÊaje da je Vladimir GroπaniÊ psihiËki izdræao, imao dovoljno mirnoÊe ikoncentracije. U zadnja tri hica rijeπio je pobjednika, za pet Ëunjeva bio boljiod svoja dva protivnika. MikloπiÊ je odigrao dva dobra seta, ali djelovao jedosta beskrvno i na kraju potpisao predaju protiv sjajnog i iskusnog JergoviÊa,koji je odigrao i najbolji set utakmice (181).

Rezultati: Betlehem - Podvalej 1:0 (3:1, 608:592), VuËiÊ - Liπka 0:1 (2:2,615:631), Troπelj - HeËimoviÊ 0:1 (2:2, 561:568), Pigac - Bece 1:0 (2:2, 615:587),GroπaniÊ - BediÊ+Strnadica 1:0 (2:2, 572:157+410), MikloπiÊ - JergoviÊ 0:1 (2:2,592:609).

U zagrebaËkom hotelu Operaodræano je 19. prosinca tradicio-nalno proglaπenje najboljih spor-taπica, sportaπa i sportskih klubo-va Hrvatske u anketi Sportskihnovosti, a uoËi 53. proglaπenjanajboljih sportaπa tijekom godineorganizirano je sveËano potpisi-vanje Ëetverogodiπnjeg sponzor-skog ugovora izmeu skakaËiceuvis Blanke VlaπiÊ i Podravke kojuje zastupao predsjednik UpraveDarko Marinac. PozdravljajuÊiBlanku i njezinog oca Joπka teostale nazoËne, Darko Marinac jerekao:- Ovaj ugovor je prvenstveno

stvorila Blanka svojim radom iuspjesima, njezin otac koji stojiiza svega toga, a u naπoj tvrtkiValent Vrhovski koji je to uoËioonda kada je to trebalo. Hrvatska

moæe naprijed samo tako da poje-dinci viπe i bolje rade te da pobje-uju. Imamo sposobne, mlade iradiπne ljude kao πto je BlankaVlaπiÊ i niz drugih koji nisu tolikopopularni, a oni pokazuju da seupornim radom moæe iÊi dalje ipostiÊi viπe.Izrazivπi veliko zadovoljstvo do-

sadaπnjom Ëetverogodiπnjom su-radnjom s Podravkom, toËnije Stu-dencom, gdje je zapravo postalazaπtitini znak Studene, Blanka Vla-πiÊ je rekla:- Moram priznati da je moje drugo

ime - Studena. Tako su me poËelizvati na ulici i jednostavno jeStudena postala dio mene. Krozsuradnju sa Studenom ja sam sebedoæivljavala kao sportaπicu i jakosam sretna πto nakon Ëetiri godineopet potpisujemo ugovor i nas-tavljamo naπu suradnju. Nadamse da Êu i dalje πto bolje promovi-rati Studenu, kako svojom poja-vom, tako i rezultatima te da Êe

Podravka biti zadovoljna sa mnom.O detaljima ugovora govorio je

direktor PiÊa Valent Vrhovski ista-knuvπi kako taj Ëetverogodiπnjiugovor nije viπe vezan samo nabrand Studena, veÊ i na ostalePodravkine proizvode.- Potpisali smo ugovor sa sporta-

πicom koja spada u svjetski vrh, aprije Ëetiri godine ona je bila veli-ka, ali se tada probijala. Za razlikuod proπloga, ovim ugovorom iostali proizvodi Podravke moguse koristiti Blankom VlaπiÊ u mar-ketinπkom segmentu - rekao jeValent Vrhovski.Da je Blanka veliki sportski po-

tencijal dokazano je nedugo nakonpotpisivanja ugovora, kada je u53. anketi Sportskih novosti pro-glaπena najboljom ovogodiπnjomsportaπicom Hrvatske. Na sveËa-nosti, uz tradicionalan pehar Blan-ki je prigodne darove Podravke icvijeÊe poklonio Darko Marinac(na slikama).

UoËi proglaπenja najboljih sportaπa Hrvatske atletiËarka Blanka VlaπiÊ ipredsjednik Uprave Darko Marinac potpisali Ëetverogodiπnji sponzorski ugovor

Podravka i najbolja hrvatskasportaπica i nadalje zajednoPiπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Prva hrvatska liga - 13. kolo kuglaËa

Pobjeda Podravkeu dramatiËnoj zavrπniciPodravka - Novska 5:3 3563:3554 (13:11)

Æeljka Orehovec nije izabrana ni meu prve tri najbolje hrvatske sportaπice!?A osvojila je ono πto ni jednoj sportaπici u Hrvatskoj u 2004. godini nije uspjelo- svjetsko zlato i broncu. Poredak je slijedeÊi: Blanka VlaπiÊ (230 glasa), TamaraBoroπ (63), Janica KosteliÊ (56), Sanja JovanoviÊ (25), Karolina ©prem (8), paÆeljka Orehovec (5) itd.Gotovo identiËno proπle su i kuglaËice Podravke - zauzele su 8. mjesto s pet

glasova. Ispred njih je zasluæeno reprezentacija Hrvatske u samostrelu, ali irukometni klub Lokomotiva, te koπarkaπki klub GospiÊ, koji su samo prvacidræave. KuglaËice Podravke su uz titulu prvakinja dræave i klupske viceprva-kinje Europe, ali Ëak ni to nije prevagnulo. Nakon svega treba se okrenutinovim natjecanjima, osvajanju novih medalja, a ovakvi izbori ipak pokazujuodreeno nepoznavanje svih sportova, neobjektivnost, nepoznavanje i vred-novanje svih uspjeha, pa makar u kojem sportu, malom ili velikom. Moædasmo prije izbora bili preveliki optimisti, moæda smo malo subjektivni, ali nekisu ipak previπe neobjektivni.

Izbor sportaπa 2004. godine

Sjaj svjetskog Æeljkinog zlatanije zapaæen

Streljaπtvo - turnir ”ZagrebaËke nade 2004.”

Od koprivniËkih kadetaoËekivalo se viπe

ObavijestSljedeÊi broj naπih novina izlazi u petak 14. sijeËnja 2005.

14 Broj 1732 »etvrtak 23. prosinca 2004.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Gruntanje starog Podravca

Piπe: Nikola Novosel - Miπko

Za moju generaciju i ni bilo lepπihi veseleπih dana nego su ovi kaj supred vratima. BoæiÊ i Novo leto. Obi-lje! Morete si vi ljudi opÊe predstavitikaj je ta reË znaËila posle drugogasvetskog rata? Nemrete! Najvekπi dioobiËnog puËanstva æivel je na toËki-ce. Seljaci su bili dræavni neprijatelji,pak nije bilo baπ uputno se vu teboæiÊne dane preveË nalaziti z rodbi-nom ze sela. E Novo leto to je veË bilonekaj Ëistam drugo. To je bio dræavni praznik. Moja je mati za BoæiÊ navekpo nekakvoj “seoskoj vezi “ nabavila puricu. KolaËi su bili digani. Od finihkolaËa za BoæiÊ najpredi su mama, a posle stareπe sestre pekle vanil kiflei zvezdice z pekmezom. Za novo leto smo se znali najti domaj i oni koji suveË odiπli od hiæe. Tu je bilo sarme, hladetine i suhih klobasi. A na Badnjakse je okitil bor. Pod bor je doπla slama, a kraj nje pπenica, lepa zelenaposejana joπ na Lucijevo. Iπlo se na polnoËku s tim da su od πkolarci iπli samooni kaj su meli vupaËa ili oni kaj im je bilo sejeno jeli bu dobil vu πkoli jedenukor viπe ili manje. Bor smo kitili s Ërlenim jabukama boæiËnicama, srebrnoili zlatno pofarbanim orehima, vu bijelo i srebrno zamotanim bombonima,a vata je bila sneg. Gda sem veË pri snegu, nigdar ni bil pravi BoæiÊ ako nibilo snega. I onda mic po mic, leto za letom dosmical se i samoupravnisocijalizam. Tu su veË poËele Ëistam drugaËke nakaradne navike. Velike supripreme bile za novogodiπnje praznike. Je, za Novo leto su bili praznici,a poπteni je puk i dobri katolici ipak viπe dræal i obiteljski obiljeæaval boæiËneblagdane. RadniËka je klasa odlazila po πpeceraj vu Ratkesburg i vu Grac,a za novogodiπnju noË ili za doËek Nove godine po toalete se iπlo vu Trst.Veliki su drugovi novogodiπnje praznike obiËno doËekivali na brdima i tood Slovenije pak sve do ©vicarske. Istina i nama malim Hrvatima je doπlovreme malo lepπeg obiteljskog BoæiÊa. Polako je sve “mekπa” bila maarskagranica, pak se po “fasung” iπlo vu maarorsag.

A, ljudi, koje klobase, pak suπena guπËetina, ruski πampanjac gotovozabadav. Vu to sem vreme prvi put jel i kavijar. Skoro sem pozabilpripomenuti da se razvojem takvoga naËina razmiπljanja i kod radniËkeklase razvila i svijest da ako nemaπ svoj auto s kojim bi vu pripremama zatak velike svetke mogel skoËit vu Trst, Grac ili Nakanjiæu, i nisi nekajpostigel vu æivotu. Koliko je to opÊe vu duhu naπe obiteljske tradicije biloda samo misliπ na æderaËu i pijaËu bole da vam ne spominjem. Na svu sreËudoπlo je ovo naπe novo vreme. Vreme preporoda obiËnog Ëoveka, vremeduhovne obnove, vreme gda naπ obiËni Ëovek opËe ni optereËen s tim jelbu za novo leto sarma i odojek jeli budu zdigani kolaËi i prfkaËi ili oni zkremom.

Naπemu Ëoveku je denes vaæno da on zna gde je on, a gde je njegovovrhovniπtvo, da on zna koje su njegove duhovne vrednote, a ne da samomisli na tjelesne ovozemaljske uæitke, jer tam kam mi idemo to i ne budena prvom mestu. A mi idemo spokojno svojim putem, mi idemo ruku podruku s blaæenim izrazom lica svojega, mi idemo mirno i spokojno, mi idemou… u… u… svi skupa u… Europu!

Na to mlado leto svega obilja od srca vam æeli vaπ Miπko.

P. S. Vi mene razmete?!?

Na to mladoleto svegaobilja

Novogodiπnja nagradna kriæaljka

Dragi rjeπavaËi, pred vama je velikai zanimljiva i k tome joπ i nagradnakriæaljka uz koju vam æelimo ugodnurazonodu, a uz malo sreÊe moæeteosvojiti i nagradu. Ako pravilnorijeπite kriæaljku, u crveno i plavooznaËenim poljima dobit Êete dvijepopularne Podravkine propagandneporuke (slogana) koje potom upiπiteu kupon, napiπite svoje podatke,izreæite kupon i kad ste sve toobavili poπaljite kupon do petka14. sijeËnja 2005. na adresu:

Redakcija lista Podravka,Koprivnica(s naznakom: nagradna kriæaljka).Najsretnijim rjeπavaËima pripast Êe

20 nagrada - Podravkini poklon-paketi. Sretno!

1. pojam:

2. pojam:

Ime i prezime:

Adresa:

‹

OSOBINAPIJENJA

IME VELIKOGJAZZISTADEPOLA

ONAJ KOJIPOSTAVIDRAMU

KOJI NIJEZAKRIVLJEN

»EKOVNOJAMSTVO

ZAVARENOMJESTO

NA©INOV»EKI KRATKO

AUSTRIJA PREMANATRAG

OGNJI∆IUZORKOJEGNEMA

KOJI NIJENEIZRAVAN,

DIREKTAN

UFANJA

»ASOPISISA SLIKAMA

SAKUPLJA»TRAVA

PJEVA»MONTENO

GR»KA LUKA

DAMSKIAUTO KLUB

BIBLIJSKALI»NOST(SEKS!)

ISTARSKIBISKUP

METAR

SUMPORTONA

©PANJOLSKIKLUB

PUTAR

IME POLITIKACVITANA

©VEDSKA

KOJI SMRDINA TRULEÆ

UDARACU BOKSU

AMPER

RUBLJA

POSEBNAVRIJEDNOST

ERNICA

SKANDI-NAVSKE

PRI»E

VALKOLOBOREC

PO©ILJATI

VIDARKA

MARKAKAMIONA

SLOMITI SE

EAST NISUNO∆I

VRSTAKAMENA

DUGOVRIJEME

MATERIJA

OKRETANJEPRIVLA»ITI

MARKOMARULI∆

PIJANISTMRVICA

VRSTAJUÆNOG

VO∆A

SJEVERÆENIN OTAC

©TAMPA

EUROPAASSOCI-ATION

MU©KIUKRAS

LICA

NORGE

BLESAV»OVJEK

DIO KOPNAU MORU

OVOGLJETA

RADIJ

OTEKLINA

NIZOZEMSKIMISLILACFILOZOF

JIRINAIMENJAKINJA

PTICALUNJA

VRSTAVO∆A

DRUGISAMOGLASNIK

‹

OTROVCIGARETE

TILA,TILKICA

KISIKANTONfl©PIK«TOÆBAR

ZBIRKAZEMLJOKARATA

ÆILEMJESTOOKRETANEGDJEKO©ARA

IMAAUTIZAMDOMA∆AÆIVINA

BENGAZZARAKORALJNI

OTOCIENGLESKO

PIVOBLAGA

OPOMENA

STRMI,NAGNUTI

IVANANDRA©I∆

OPERAS. ©ULEKA

SLOVOIZA flM«

MU©KOIME, NIKOKOJI IMA

»AST

ZLATKOCANJUGA

I∆I USTAROST

BA©»UDNENIJE

STRU»AN

POTONULAU©∆A

ROV»ICA

PAMELA

KARTA ZATRAMVAJ

POKRAJ

TU ÆIVIPAPA

ZVONKOIVEZI∆

LOVA»KI PAS

KOLSKI ULAZI

SIMOMATAVULJ

TELEVIZIJA

BILJARSKI©TAP

TENISA»ICA©PREM

OSTATAK

VRSTAJEDRENJAKA

BA©∆A

MAMEK I......................

POPIKNUTI SE

AUTOR:PETARIVEGE©