Pripremio: Matija HlebarSnimio: Nikola Wolf

Prema provedenom istra­živanju Globalne inicija­tive za izvještavanje (Glo­

bal Reporting Initiative ­ GRI) na temu Izvještavanja o održi­vom razvoju u sektoru prehram­bene industrije, od brojnih kom­panija iz cijeloga svijeta koje su izradile Izvješća o održivom ra­zvoju za 2006. godinu, među de­set svjetskih oglednih primjera, sukladno G3 Smjernicama, oda­brano je i Podravkino. Riječ je o iznimno velikom priznanju Podravki na svjetskoj razini jer je jedina prehrambena kompa­nija sa sjedištem u regiji Jugoi­stočne, Srednje i Istočne Euro­pe koja je prema istraživačkim kriterijima GRI­a ušla u ugle­dno društvo izvjestitelja o odr­živom razvoju za 2006. godi­

nu, sukladno najrelevantnijem svjetskom standardu na tom po­dručju. Tako se Podravkino iz­vješće našlo u društvu izvješća najvećih prehrambenih kompa­nija poput Nestlea, Cadbury Schweppsa, Chiquita Brandsa, Coca­Cole, Danona, Danisca, Heinza, Pepsica, Tyson Foodsa, Unilevera...

Prehrambene tvrtke u fokusu GRI je međunarodna nepro­

fitna organizacija osnovana 1997. godine sa ciljem postiza­nja izvrsnosti u korporativnom izvještavanju o održivom razvo­ju. Smjernice za izvještavanje GRI­a središte su tog okvira, a na njih se nadovezuju drugi mo­dularni elementi kao što su Se­ktorski dodaci i Protokoli uz pokazatelje koji kompanijama uvelike omogućuju kvalitetnu i učinkovitu pripremu izvješća

koja je istodobno usporediva, ali i prilagođena specifičnosti­ma pojedinih gospodarskih gra­na i sektora. Nakon mnogobroj­nih zahtjeva GRI je tijekom 2007. godine započeo s istra­živanjem mogućnosti razvoja zasebnog Sektorskog dodatka

specijaliziranog za pitanja iz­vještavanja o održivom razvo­ju u sektoru svjetske prehram­bene industrije. U tu je svrhu izvršeno fokusiranje na grupu prehrambenih kompanija koje imaju značajan održivi utjecaj na okolinu u kojoj posluju te

u svom osnovnom poslovanju nisu orijentirane na maloproda­ju, kao ni proizvodnju duhana ili alkoholnih pića. Kako bi GRI dobio kvalitetniji uvid u specifi­čnost izvještavanja o održivom razvoju u svjetskoj prehrambe­noj industriji, za pomniju su

analizu odabrana izvješća foku­sirana na dva pitanja:

1. Koja je učestalost izvještava­nja o pokazateljima GRI­a u pre­hrambenoj industriji?

2. Koje specifične teme iz po­dručja održivog razvoja najče­šće pokriva prehrambena indu­strija te koja je njihova poveza­nost s temama koje pokrivaju G3 Smjernice za izvještavanje o održivosti GRI­a?

Treći ciklus izvještavanjaPodravka je već duži niz go­

dina jedini hrvatski član Svjet­skog poslovnog savjeta za odr­živi razvoj, od prošle godine i Svjetskog poslovnog foruma kao i jedan od osnivača i člano­va Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Također, Po­dravka je prepoznala važnost izvještavanja o održivom razvo­ju radi osiguranja bolje kvalite­te života sadašnjim i budućim generacijama te smanjivanja ne­povoljnih utjecaja na društvo i okoliš.

Nakon uspješno izrađenog pr­vog Izvješća o održivom razvo­ju Grupe Podravka u 2005. go­dini u skladu s najprihvaćeni­jim svjetskim standardom za izvještavanje o održivosti, G2 Smjernicama GRI­a, u Podrav­ki je upravo, po treći put, pokre­nut ciklus izvještavanja sukla­dno najnovijim G3 Smjernica­ma GRI­a. n

www.podravka.com

Godina XLVII • Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008.ISSN - 1330-5204

Ri­ječ je o i­zni­mno veli­kom pri­zna­nju Podra­vki­ na­ svjet­skoj ra­zi­ni­ jer je jedi­na­ prehra­mbena­ kompa­ni­ja­ sa­ sjedi­št­em u regi­ji­ Jugoi­st­očne, Srednje i­ Ist­očne Europe koja­ je ušla­ u ugledno društ­vo sukla­dno na­jreleva­nt­ni­jem svjet­skom st­a­nda­rdu

Po­drav­ki­no­ Iz­v­je­šće­ o­ o­drži­v­o­m raz­v­o­ju z­a 2006. me­đu 10 sv­je­t­ski­h o­gle­dni­h pri­mje­ra

St­r. 3

U Podravki održan seminar o projektu Category Managementa

Redizajn Studene predstavljen i na eventu u SplituSt­r. 4-5

� Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008. �Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008.

Podravka je proteklog tjedna bila domaćin po­slovnim partnerima iz Njemačke. Riječ je o naj­većim ku­pcima na trži­štu­ Njemačke koji distri­bu­iraju­ Podravkine pro­izvode u­ etno kanalu­.. Ugostili su­ ih član Upra­ve Podravke Goran Mar­ku­lin, direktor regije Za­padna Eu­ropa Željko Ki­sić i njegov zamjenik Ante Jelović, zatim ge­neralni direktor Podrav­kinog predstavništva u­ Njemačkoj Alen Ipša, direktor marketinga u­ Njemačkoj Janine Kasta­u­n, direktor prodaje u­ Njemačkoj Thomas Ma­u­bach i voditelj tržišta Zapadna Eu­ropa Damir Šmigmator.

­ Unu­tar sektora Zapa­dna Eu­ropa odlu­čili smo se za ovaj event kako bi, zajedno s našim njema­čkim partnerima, prosla­vili du­gogodišnju­ i u­spje­šnu­ su­radnju­. Ovo je nai­me već dru­gi pu­t da smo ih u­gostili te se nadamo da ćemo tu­ tradiciju­ na­staviti i u­ narednim go­dinama ­ rekao je Damir Šmigmator, te dodao:

­ Činjenica je da u­ Njemačkoj živi oko se­dam miliju­na stanovni­ka tu­rske nacionalnosti. Zbog toga se stvorio ve­liki broj etno du­ćana, u­glavnom tu­rskih, koji u­z svoje standardne do­

micilne proizvode, zbog velike potražnje, drže i proizvode iz zemalja biv­še Ju­goslavije. Stoga Po­dravka većinom koristi partnerstvo s tu­rskim i albanskim distribu­teri­ma te veletrgovcima ka­ko bi mogla biti prisu­t­na sa svojim proizvodi­ma na etno tržištu­.

Uz obilazak tvornica Vegete, Podravka jela i mesne indu­strije Dani­ca, gostima je priređena prezentacija o bu­du­ćim strategijama koje se pla­niraju­ implementirati na njemačkom tržištu­. Pred­stavljeni su­ im novi proi­zvodi i marketinške ak­tivnosti za sljedeću­ go­dinu­, a na sastanku­ se razgovaralo o trenu­tnoj poziciji Podravke na nje­mačkom etno tržištu­.

Nakon obilaska tvor­nica i gledanja Podravki­nih prezentacija gosti su­ bili odu­ševljeni Podrav­kinom proizvođačkom snagom i veličinom kao i širinom asortimana ko­ju­ kompanija ima za po­nu­diti. Za goste je u­pri­ličen i jednodnevni izlet u­ Rovinj, a kako su­ neki od njih prvi pu­ta posjeti­li hrvatsku­ obalu­ i vidje­li Jadransko more, odu­­ševljeno su­ izjavili da je Hrvatska njihova sljede­ća destinacija za godi­šnji odmor.

I. Banjanin

Piše: Željko Kru­šelj

Među­narodni mone­tarni fond nije se u­ posljednje vrijeme

bavio samo apelima o potrebi donošenja cijelog niza mjera koje će zau­staviti rast cijena hrane, kako je to bilo na nje­govoj često spominjanoj godi­šnjoj sku­pštini, a što je treba­lo naglasiti i političku­ poru­ku­ kako je još u­vijek osjetljiv na kru­cijalne probleme nerazvi­jenih zemalja. Ovih je dana, naime, objavio i pu­blikaciju­ o projekciji gospodarskog rasta i očekivanoj inflaciji u­ tranzi­cijskim državama Eu­rope u­ 2008. i 2009. godini. Odnosi se to na nove članice Eu­rop­ske u­nije, kandidatkinje za članstvo, kao i one koje još ni­su­ u­ toj složenoj procedu­ri. Ta je analiza dobra prilika da se Hrvatska promotri u­ kontek­stu­ zemalja srednje, istočne i ju­goistočne Eu­rope koje ima­ju­ slične probleme, pogotovo u­ pogledu­ restru­ktu­riranja go­spodarstva i prilagodbe globa­lizacijskim procesima.

Uku­pno gledano, MMF za cijelu­ tu­ regiju­ pre­dviđa u­sporavanje eko­

nomskog rasta u­ 2008., a za ve­ćinu­ zemalja i u­ narednoj go­dini. Prosjek rasta u­ tzv. no­vim ekonomijama u­ teku­ćoj bi godini iznosio 5,5 posto. Kre­tao bi se, tvrde washingtonski analitičari, od 1,8 posto u­ Ma­đarskoj, gdje se očeku­je najve­će u­sporenje rasta, pa do 6,8 posto u­ Ru­siji, kojoj snažno ide u­ prilog drastični rast cije­na energenata i ostalih priro­dnih sirovina. Hrvatskoj je tu­, slično kao i u­ procjenama do­maćih analitičara, predviđen rast od 4,3 posto, kako je to u­glavnom bilo i prethodnih go­dina, izu­zmemo li u­spješniju­ 2007. s 5,8 posto.

Osim netipične Ru­sije, veći rast imale bi Slo­vačka (6,6 posto), ko­

ja bilježi sve bolje gospodar­ske rezu­ltate i postaje sve za­nimljivija stranim investitori­ma, a u­ prošloj je godini bila i rekorder s rastom od čak 10,4 posto. Zatim su­ tu­ Bu­gar­ska i BiH (po 5,5), Ru­mu­njska (5,4), Poljska (4,9) i Makedo­nija (4,5). Izdvojeno bi se tre­bala promatrati Crna Gora, s najvećom regionalnom naja­vom rasta od 7,2 posto, jer je riječ o iznimno malom gospo­darstvu­ koje tek u­lazi u­ pravo restru­ktu­riranje.

Niže bi od Hrvatske, pak, bile Češka (4,2), Srbija (4,0) i već spo­

menu­ta Mađarska, koja je na­jizloženija kriznim procesi­ma. Utjehe radi, stru­čnjaci iz MMF­a smatraju­ da bi istodo­bno visokorazvijene eu­ropske zemlje, poznatije kao EU­15, imale prosječni rast od tek 1,5 posto. Što dodatno potvrđu­je prognoze o zastoju­ u­ globalnoj ekonomiji, bu­du­ći da je gospo­darstvo SAD­a u­ još većim pro­blemima.

Slična je projekcija i za na­rednu­ godinu­, s još ko­jom desetinkom manjim

rastom. Tranzicijske bi zemlje tu­ trebale u­ prosjeku­ biti na 5,2 posto, dakle 0,3 posto ma­nje od 2008., a “stara” Unija na skromnih 1,4 posto. Hrvatska bi, za razliku­ od optimistični­jih prognoza domaćih ekono­mista, u­sporila rast na 4,0 po­sto. Naime, istoga dana obja­vljene prognoze analitičara Pri­vredne banke Zagreb govore da bi Hrvatska 2009. mogla ra­sti 4,9 posto, što je najava vra­ćanja pozitivnih gospodarskih kretanja.

Prema MMF­u­, trend laga­nijeg pada u­ narednoj bi godini zadesio gospodar­

stva Ru­sije, Slovačke, Bu­gar­ske, Ru­mu­njske i Poljske. Slo­venija bi također pala s ovogo­dišnjih 4,1 na 3,5 posto. Uzlet bi, nasu­prot tome, imali Mađa­ri (na 2,5 posto), Česi te građa­ni Makedonije i Srbije, za ko­je se predviđa i najveći skok, i to na 6,0 posto. Tu­, dakako, ni­je u­zeta u­ obzir politička kom­ponenta, odnosno posljedice eventu­alne izborne pobjede u­l­tranacionalista, koji bi mogli dovesti do novih “tihih sankci­ja”, odnosno zastoja u­ poslova­nju­ sa zemljama Unije.

Washingtonske anali­ze ne bi bile potpu­­ne i bez procjena in­

flatornih kretanja u­ ovoj i idu­­ćoj godini, jer ti postoci izra­vno u­tječu­ na realni standard stanovništva. Hrvatskoj u­ te­ku­ćoj godini prognoziraju­ in­flaciju­ od 5,5 posto, dakle tek nešto više od procjena koje do­laze iz same Vlade (analitičari Privredne banke Zagreb pre­dviđaju­ stopu­ od šest posto!), no to bi se već idu­će godine trebalo smanjiti na pu­no po­dnošljivijih 3,5 posto. Najveći rast u­ Ru­siji bi trebao biti pra­ćen i najvećom inflacijom, u­ 2008. od zabrinjavaju­ćih 11,4 posto te nešto prihvatljivijih 8,4 posto godinu­ kasnije. Vi­soku­ inflaciju­ imale bi i Srbija (11,3), Bu­garska (9,7), Ru­mu­nj­ska i Makedonija (po 7,0 po­sto), ali ni Češka (6,0) i Mađar­ska (5,9) nisu­ daleko. I tu­ u­ po­zitivnom smislu­ odskače Slova­čka s 3,3 posto.

Dobra je vijest, ipak, to da bi se inflacija u­ 2009. trebala osjetnije

smanjiti u­ svim promatranim tranzicijskim zemljama, što je i dodatni poticaj za gospodar­ski rast.

NAŠA POSLA

Sve tran­zi­ci­j­ske zemlj­e uspo­ravaj­u rast

∆

Hrvatskoj je MMF, sli­čno kao i­ domaći­ anali­ti­čari­, predvi­di­o u 2008. rast od 4,3 posto, kako je to mahom bi­lo i­ prethodni­h godi­na, dok će tranzi­ci­jski­ prosjek bi­ti­ 5,5 posto

Ra­zgo­vo­r: dr. sc. Ju­ro­ Ma­ri­či­ć

Do­bra o­rgani­zaci­ja rada - jedan je o­d o­sno­vni­h predu­vjeta do­bro­g po­slo­vanja

U Po­dra­vki­ o­drža­n se­mi­na­r o­ pro­je­ktu­ Ca­te­go­ry Ma­na­ge­me­nta­

Piše i snimila: Ines Banjanin

Naša je žu­panija po dru­­gi pu­ta bila domaćin sajma poslova. U listo­

padu­ prošle godine održan je pilot projekt za cijelu­ drža­vu­ u­ Koprivnici, koji je zbog u­spjeha rezu­ltirao organizira­njem sajmova poslova tijekom travnja u­ svim hrvatskim žu­­panijama u­ organizaciji Hrvat­skog zavoda za zapošljavanje. Stoga je u­ ponedjeljak 21. tra­vnja održan sajam u­ Križevci­ma pod pokroviteljstvom Ko­privničko ­ križevačke žu­pani­je u­z aktivnu­ su­radnju­ partne­

ra u­ organizaciji.Sajam je prilika za sve neza­

poslene i one koji traže posao da se u­poznaju­ s mogu­ćnosti­ma poslodavaca iz cijele žu­­panije. Cilj je pridonijeti većoj u­činkovitosti zapošljavanja, školovanju­ traženih kadrova u­z veće potpore i stipendije, te smanjenje raskoraka ponu­­de i potražnje na tržištu­ rada. U dvorani Hrvatskog doma u­ Križevcima govorilo se o mo­gu­ćnostima stru­kovnog obra­zovanja s naglaskom na defici­tarna zanimanja u­ građevini, drvnoj indu­striji i u­gostitelj­stvu­, a glavni dio Sajma poslo­

va ­ štandovi s ponu­dom i pre­gledom poslova ­ odvijao se u­ dvorani Komu­nalnog podu­ze­ća. Ondje je bio izložen i popis s potpu­nim pregledom trenu­­tnih radnih mjesta u­ žu­paniji.

Ravnateljica križevačke ispo­stave Zavoda Jadranka Čapali­ja rekla je da zbog sku­čenog prostora nije bilo predstavlja­nja samih nezaposlenih oso­ba, kako je bilo predviđeno, a njih je u­ veljači, prema stati­stičkom izvješću­ HZZ­a, u­ Ko­privničkoj­križevačkoj žu­pani­ji bilo 6520.

Na ovogodišnjem se sajmu­ na svojim pu­ltovima predsta­

vilo više od trideset posloda­vaca, partnera u­ organizaciji i obrazovnih institu­cija.

Na otvorenju­ Sajma, prisu­tni­ma su­ u­z predstavnike Hrvat­skog zavoda za zapošljavanje obratili križevački gradonačel­nik Branko Hrg i žu­pan Dar­ko Koren.

Posjetitelji Sajma poslova imali su­ mogu­ćnost ostvariti osobni kontakt s u­spješnim po­slodavcima, dobiti informaci­je o slobodnim radnim mjesti­ma, saznati više o potrebama na tržištu­ rada, saznati više o deficitarnim zanimanjima, in­formirati se o mogu­ćnostima

obrazovanja i stipendiranja na podru­čju­ Koprivničko ­ križe­vačke žu­panije.

Odgovore na pitanja o Po­dravki i informacije o mogu­­ćnosti zapošljavanja tijekom održavanja sajma mnogobroj­

nim su­ zainteresiranim posje­titeljima davale specijalistica za zapošljavanje iz sektora Lju­dski potencijali i pravo Sil­vija Nakić i analitičarka za ra­zvoj lju­dskih potencijala Ana Đidara. n

Kopri­vni­čko-kri­ževačka župani­ja po drugi­ puta bi­la je domaći­n Sajma poslova

Sajam poslova u Kri­ževci­ma - pri­li­ka za one koji­ traže posao

Klju­čni ku­pci s nje­ma­čkog tr­žišta­ pr­e­d Podr­a­vkom (snimio N. Wolf)

Ključni­ kupci­ s njemačkog trži­šta u posjetu Podravki­

Oduševljeni­ Podravki­nom veli­či­nom i­ ši­ri­nom

asorti­mana proi­zvoda

Novi­ projekt - koji­ je budućnost trgovi­ne - već se uspješno i­mplementi­ra u Podravki­

Piše: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

U kino­sali Podravkine poslovne sedmerokat­nice održan je 24. tra­

vnja seminar o Category Ma­nagementu­ što ga je organizira­lo Unapređenje prodaje naše tvrtke. Projekt Category Mana­gement u­lazi u­ Podravku­ i po­trebno je sva znanja implemen­tirati na tržišta gdje je naša tvr­tka prisu­tna.

­ Uprava je definirala da pro­jekt Category Management vo­di naša slu­žba kako bi se na jednom mjestu­ sku­pila sva znanja vezana za taj projekt te na temelju­ praktičnih isku­­stava i teorijskih znanja te da gdje god bu­de potrebno zaje­dno s kolegama na terenu­ radi­mo edu­kaciju­ i implementaci­ju­ projekta ­ rekla je menadžer za edu­kaciju­ i u­napređenje prodaje Du­bravka Horvat.

Marketinške i prodajne stru­­čnjake naše tvrtke na sku­pu­ pozdravili su­ članovi Uprave Saša Romac i Miroslav Vitko­vić te tom prigodom naglasili kako zajedničkim nastu­pom marketinga i prodaje nitko ne može pobijediti Podravku­.

­ Podravka je u­ mnogim stva­rima pionir pa tako i u­ pro­jektu­ Category Management koji je interdisciplinaran te

mora na neki način imati neza­visnu­ poziciju­. Trgovina treba taj projekt jer prodajno mjesto je klju­č u­spjeha i bitka se do­biva na njemu­ ­ naglasio je Sa­ša Romac.

­ Tržište je mjesto gdje se stvara slika Podravke i samo dobrom sinergijom marketin­ga i prodaje možemo ostvariva­ti zacrtane ciljeve. Imamo kva­litetne proizvode, kvalitetne lju­de te ne su­mnjam da ćemo i dalje dobivati tržišne u­takmi­ce i u­ konačnici pobjeđivati ­ rekao je Miroslav Vitković.

Tijekom jednodnevnog semi­nara stru­čnjaci Mercu­ri Inter­national University u­poznali su­ Podravkaše s najno­vijim trendovima u­ tr­govini u­ Eu­ropskoj u­ni­ji i s analizom strategije Category Managementa kod ku­pca, njegovom orijentacijom na eu­rop­skim tržištima, razlozi­ma za u­vođenje pristu­­pa u­pravljanja kategori­jom u­ novonastaloj tr­žišnoj situ­aciji, samim razu­mijevanjem, fu­n­kcioniranjem, definira­njem, procjenom i stru­­ktu­rom kategorije. Ta­kođer, govorilo se o vo­dećim kategorijama, distribu­terima i različi­tostima po zemljama.

U dru­gom dijelu­ seminara pre­zentirane su­ globalne strate­gije i performanse menadže­ra i partnera kategorije, spo­sobnosti procjena situ­acije te strateško u­sklađivanje s par­tnerima.

Zanimljiv dio jednodnevnog seminara bio je primjer u­spje­šnog provođenja Category Ma­nagementa na slovenskom tr­žištu­ o čemu­ su­ govorili pro­du­ct manager Podravke d.o.o. Lju­bljana Simon Starić i mana­ger za klju­čne ku­pce Bojan Po­tisek koji je, inače, konkretno zadu­žen za Mercator.

­ Projekt Category Manage­ment je prošle godine startao

u­ Sloveniji i kroz njega bi se za­pravo trebala ostvarivati obo­strana korist i proizvođača i potrošača jer se time diže kate­gorija proizvoda i jačanjem li­derske pozicije na tržištu­ nor­malno da se povećava i proda­ja. Upravo kroz našu­ kategori­ju­ Dodaci jelima pokazu­jemo u­spješnu­ implementaciju­ to­ga projekta ­ rekao je Simon Starić.

Podravkaši u­ Sloveniji u­spje­šno su­ implementirali Cate­gory Management koji vrlo dobro su­rađu­je i fu­nkcioni­ra s ostalim segmentima na­še tvrtke te već do sada u­činje­nim analizama pokazu­je da su­ u­z u­spješno u­pravljanje proce­som i te kako vidljivi rezu­lta­ti projekta.

Category Management je bu­­du­ćnost trgovanja. Krenu­o je iz Amerike, potom je imple­mentiran u­ zapadnoj Eu­ropi i sada se širi na ostala eu­ropska tržišta. Partnerstvo prodava­ča i proizvođača kroz taj pro­jekt omogu­ću­je u­pravljanje ka­tegorijama proizvoda kao stra­teškim jedinicama prodaje i poboljšavanje rezu­ltata dava­njem dodatne vrijednosti kraj­njem ku­pcu­, jer potrebe potro­šača su­ klju­čna točka pristu­pa kategoriji.

Podravka i te kako ima mar­ketinškog i prodajnog potenci­jala da novi projekt vrlo brzo implementira, ne samo na hr­vatsko, već i na ostala srednje i istočnoeu­ropska tržišta gdje je prisu­tna sa svojim proizvo­dima. n

Ma­r­ke­tinški i pr­oda­jni str­u­čnja­ci na­še­ tvr­tke­ na­ je­dnodne­vnom se­mina­r­u­ o

Ca­te­gor­y Ma­na­ge­me­ntu­

Mir­osla­v Vitković govor­i o zna­če­nju­ pr­oje­kta­

Mla­di u­ potr­a­zi za­ poslom

U u­torak je u­ Podravki održana redovita sje­dnica Predsjedništva

Sindikata PPDIV­a. Bila je to sjednica s u­običajenom sindi­kalnom problematikom kojoj je predsjedao predsjednik Sin­dikata PPDIV­a Josip Pavić. Neposredno prije održavanja sjednice delegaciju­ sindikata PPDIV­a, u­ kojoj su­ bili pred­sjednik Sindikata PPDIV­a Josip Pavić, potpredsjednice tog sindikata Marica Vidako­vić i Ksenija Horvat te Ma­rinko Vrsaljko, član Predsje­dništva Sindikata PPDIV­a,

primiili su­ predsjednik Upra­ve Podravke Darko Marinac, član Uprave Zdravko Šestak

i direktor sektora Lju­dski po­tencijali i pravo Franjo Cir­kvenec.

­ Razgovarali smo o trenu­­tnoj gospodarskoj situ­aciji u­ Hrvatskoj, posebice u­ kontek­stu­ proizvodnje hrane. Razgo­varali smo s pozicije najbrojni­jeg sindikata u­ Podravki u­ cilju­ u­napređenja položaja radnika te daljeg razvoja među­sobnog socijalnog dijaloga. Dogovorili smo da se u­bu­du­će nalazimo i češće kako bismo razmijenili vlastita stajališta u­ vezi aktu­­alnih hrvatskih gospodarskih pitanja interesantnih za obje strane ­ rekao je poslije završe­nog sastanka Josip Pavić.

V. I.

Če­lnici Podr­a­vke­ i Sindika­ta­ PPDIV-a­ r­a­zgova­r­a­li su­ o tr­e­nu­tnojgospoda­r­skoj situ­a­ciji (snimio N. Wolf)

Posjet delegaci­je si­ndi­kata PPDIV-a Podravki­

Razgovarala: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Dr. sc. Ju­ro Maričić u­ svo­joj se karijeri od samog početka bavio prou­ča­

vanjem organizacije rada, koja može dovesti do velikih u­šteda i napretka u­ načinu­ poslovanja. Kako i sam kaže, svi se lju­di u­ svom djelokru­gu­ bave i orga­nizacijom rada. Postoje priro­dno nadareni pojedinci za krei­ranje dobrih organizacijskih rje­šenja, među­tim prava organiza­cija rada mora se u­čiti i mora biti zasnovana na znanstvenim principima rada.

­ Često sam se pitao zašto lju­­di ne kreiraju­ organizaciju­ ra­da po znanstvenim principima. Odgovor na to pitanje doznao sam mnogo kasnije: raspoloži­va i dostu­pna znanost je nedo­statna i jednostavno neprimje­njiva. Ona, istina, daje osnovne modele problema koji se poja­vlju­ju­ u­ organizaciji rada, ali ti modeli su­ bazirani na isku­stvi­ma visokorazvijenih zemalja. Poku­šamo li ta teorijska znanja doslovno primijeniti, neće se ni­šta postići. To je znanje necjelo­vito. Potrebno je u­ praksi anali­zirati sve što se događa i u­spo­rediti s teorijskim modelima, a potom tražiti najbolja rješenja za vlastito podu­zeće i testirati ga u­ praksi.

Inače, Ju­ro Maričić završio je Tehnološki faku­ltet u­ Tu­zli, postdiplomski stu­dij i magiste­rij na Tehnološkom faku­ltetu­ u­ Zagrebu­, nakon čega je i dokto­rirao, a diplome su­ mu­ prizna­te i u­ Njemačkoj, gdje je radio u­ jednom periodu­ života. Karije­ru­ je započeo sredinom sedam­desetih kao inženjer u­ proizvo­dnji Rafinerije u­lja Modriča, gdje je kasnije bio direktor se­ktora proizvodnje, a potom di­rektor sektora laboratorija. Ra­nih devedesetih obnašao je fu­n­kciju­ zamjenika direktora Insti­tu­ta za naftu­ ­ Energoinvest u­ Sarajevu­ i istovremeno radio na Prehrambeno­biološkom fa­ku­ltetu­ u­ Osijeku­. Do 2000. go­dine, od kada je Podravkin za­poslenik, radio je u­ Petrokemi­ji Ku­tina, Naftaplinu­ CPS Mol­ve, u­ njemačkoj firmi Dragoco Holzminden, voditelj investici­ja u­ tvrtki ROX u­ Zagrebu­, a prije devet godina zaposlio se u­ Podravki kao voditelj odjela za stu­dij rada.

• Što podrazu­mijevamo pod dobrom organizacijom rada?

­ Dobra organizacija rada mo­že donijeti miliju­nske u­štede i dobit. Može se reći da je do­bra organizacija rada jedan od osnovnih predu­vjeta dobrog poslovanja svakog podu­zeća. Naravno da važi i obrnu­to: lo­ša organizacija rada je tihi ne­prijatelj svakog podu­zeća. Ako neko podu­zeće radi slično i u­ sličnim u­vjetima kao i njego­va konku­rencija, a pri tom po­stiže slabije poslovne rezu­ltate, tada osnovni razlog za to treba tražiti u­ lošoj organizaciji rada tog podu­zeća. Loša organizaci­ja rada se ne rješava novim inve­sticijama. Ako se u­ novu­ tvorni­cu­ prenese loša organizacija ra­da, tada će u­ku­pno poslovanje podu­zeća biti lošije nego ono sa starom tvornicom.

• Kako postići dobru­ orga-nizaciju­?

­ Nažalost, dobra organizaci­ja za neko podu­zeće se ne mo­že ku­piti na tržištu­, jer nitko ne može ponu­diti baš takvo rješe­nje koje će u­dovoljiti svim spe­cifičnostima konkretnog po­du­zeća. Također je nemogu­će u­ kratkom vremenu­ projektira­ti i implementirati odgovaraju­­ću­ organizaciju­ rada, bez obzi­ra na au­toritete konzu­ltanata.

• Riječ je o du­gotrajnom procesu­....

­ Dobra organizacija rada mo­že nastati samo kao kombinaci­ja znanosti i stalnog vlastitog rada, te možebitna povreme­na mala pomoć konzu­ltanata. Kod procesa razvoja organiza­cije rada se ne razvijaju­ samo kvalitetna organizacijska rješe­nja, nego se i sami zaposleni­ci prilagođavaju­ novim meto­dama rada. Upravo zbog toga je razvoj organizacije rada sta­lan, a ne kratkotrajni proces. Kada se govori o znanstvenim osnovama u­ razvoju­ organiza­cije rada, tada treba istaknu­­ti sljedeći pu­t: kvalitetna teo­rijska osnova i praktična zna­nja iz ovog podru­čja; praćenje i prou­čavanje svjetskih dosti­gnu­ća te u­svajanje modela za vlastita rješenja; stalna analiza i mjerenje vlastitog stanja, te identificiranje problema; a za tim projektiranje i implemen­tacija kvalitetnih vlastitih rješe­nja. Upravo tim pu­tem je kre­nu­la i Podravka.

• Kakvo je trenu­tno stanje u­ našoj organizaciji rada?

­ U Centralnoj pripremi i pla­niranju­ proizvodnje u­temeljen je mali odjel stru­čnih djelatni­ka, koji su­ u­ početku­ dobili za­datak mjerenja rada strojeva i

radnika u­ sektorima proizvo­dnje (norme), kao i mjerenje ra­stepa materijala i slično. Pored tih poslova do sada je načinje­no i osam projekata Stu­dija ra­da pojedinih tvornica. Prošlog je mjeseca završen jedan zna­čajan projekt: Određivanje ka­paciteta tvornica originalnom vlastitom Podravka metodom. Rješenja iz ovog projekta su­ pri­mijenjena na konkretna mje­renja stanja organizacije ra­da u­ tvornici Vegete. Također je izvršeno određivanje kapaci­teta za svih ostalih 15 Podrav­kinih tvornica. Rezu­ltati ovog projekta pokazu­ju­, da se sta­nje organizacije rada u­ proizvo­dnom sektoru­ prehrambene indu­strije Podravka može oci­jeniti kao dobro, u­z dobru­ pro­sječnu­ efikasnost rada, a ova ocjena se temelji na organiza­cijskoj kompaktnosti, dobrom timskom radu­, kvalitetnom pla­niranju­ poslova, dobrim odno­sima u­ radu­ s djelatnicima, su­­radnji s dru­gim sektorima i pre­tpostavljenima.

• Kakvi su­ daljnji planovi?­ Daljnji pravci razvoja orga­

nizacije rada su­ kadrovsko jača­nje tima i edu­kacija naših me­nadžera, jer je znanost o orga­nizaciji rada veoma široko i di­namično podru­čje. Želja je, da sljedeći koraci u­ razvoju­ naše organizacije rada bu­du­ stu­dije rada poslovnih fu­nkcija Naba­ve, Prodaje, Marketinga i Pla­niranja. Kru­na našeg rada bi bila: marketinški orijentirana, potpu­na procesna organizacija rada Podravka gru­pe.

Podru­čje Podravka proizvo­dnje je relativno već dovoljno pokriveno. Sadašnji cilj je po­većati efikasnost rada u­z pu­ni trosmjenski rad kritičnih stro­jeva, te razmjerno tome u­z rad ostalih postrojenja. Dakako, treba naglasiti, da takav rad za­htijeva i povećanje sadašnjeg odnosno bu­du­ćeg godišnjeg plana. U tom smislu­ ističemo i potrebu­ temeljite analize ou­t­sou­rcinga. Za postizanje želje­ne efikasnosti, sve Podravki­ne tvornice trebaju­ svakodne­vno pratiti i analizirati zastoje u­ proizvodnji i to prema kate­gorijama u­zroka zastoja. Na te­melju­ tih izvještaja i analiza, Proizvodnja i CPiPP će podu­­zimati određene aktivnosti u­ smislu­ poboljšanja. n

� Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008. �Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008.

Podravka na burzi

Kru­no­slav Te­žak iz Unu­tarnje­g transpo­rta

Pi­še: Mario Gataraanali­ti­čar SE­E­bi­z.eu portalamari­o.gatara@seebi­z.eu

Doi­sta, posvemašnji­ je kaos, obi­­lježen grozni­čavom reali­zaci­jom transakci­ja u jednom i­li­ drugom (pozi­ti­vnom i­li­ negati­vnom) smjeru u potpunosti­ mi­moi­šao Podravku, ali­ ta či­njeni­ca i­ma i­ svoju drugu stranu, što se najla­kše može sažeti­ podatkom kako su di­oni­ce kopri­vni­čke tvrtke u tjedan dana ostvari­le samo 0,8% rasta ci­jene, dohvati­vši­ poslje­dnji­ puta (i­ to sama na kratko) grani­cu od 400 kuna pri­je tri­ tje­dna. Nasuprot tome, CROBE­X je odli­čno i­skori­sti­o drasti­čnu promjenu raspoloženja ulagača i­ u tjedan dana, čak i­ li­šen podrške nekoli­ci­ne i­zdanja kao što su HT i­ INA (a u krajnjoj li­ni­ji­ i­ Podrav­ka), namaknuo vi­soki­h 3% rasta

vri­jednosti­, odmaknuvši­ se od opasne zone (najni­že razi­ne od početka prošle godi­ne). Objašnjenje pri­je svega valja tra­ži­ti­ u, uvjetno rečeno, fi­ksaci­ji­ veli­kog broja domaći­h ulagača, koji­ brodare i­ građevi­nu perci­pi­­raju kao najatrakti­vni­ji­ segment trži­šta kapi­tala, zbog čega se ta­mo sli­jeva i­ najveći­ udi­o svježeg kapi­tala. U tom kontekstu, osta­la i­zdanja na neki­ nači­n ostaju možda i­ zaki­nuta za spektakl ko­ji­ je upravo građevi­nari­ma i­ bro­dari­ma doni­o dvoznamenkaste stope rasta u relati­vno kratkom vremenskom razdoblju. No valja pri­tom pri­znati­ kako su doti­čni­ sektori­ zbog svoje „popularno­sti­“ podni­jeli­ i­ najveći­ teret vi­še­mjesečne korekci­je. To se, uosta­lom, oči­tuje i­ u či­njeni­ci­ da Po­dravka još uvi­jek stoji­ bolje od CROBE­X­a.

Sim­bo­ličan rast na tje­dno­j razini

∆ moj hobi

Naj­vi­še od svega Kru­nu­ u­ ži­votu­ prati­ pj­esmaPi­še: Slavko PetrićSni­mi­o: Berislav Godek

Lopta na Čoklevi­ni­ i­ pje­sma jednako su bi­li­ za­stupljeni­ u dani­ma odra­

stanja Krune Težaka, ali­ je glasovna nadarenost prevlada­la. Posebno za razdoblja va­raždi­nskog ŠUP­a gdje je za­vrši­o stolarski­ zanat. Na na­govor pajdaša sa 14 godi­na krenuo je Kruno u ”kari­jeru” pjevača amatera u kojoj je sa svoji­m glasom osvoji­o naklo­nost mnogi­h ži­ri­ja i­ poznava­telja glazbe. Prve moti­vaci­jske nagrade dobi­o je u Jalžabetu Varždi­nu, Ludbregu, a s pra­vi­m nastupi­ma počeo je povra­

tkom na kopri­vni­čko podru­čje. U zlatno doba amaterskog pjevanja i­ obvezni­h svakotje­dni­h natjecanja Kruno kreće s ”Karavanom mladosti­” ko­ja je gostovala u Rasi­nji­, Goli­, Ivancu, Drnju, Legradu..., pa je među najbolji­ma na ”Mla­di­ sela 72”. U to vri­jeme Kru­no na ”Karavani­ narodnog me­losa” u Drnju s pjesmom ”Slu­ži­l jesem” osvaja i­ gi­taru za na­gradu. Bi­lo je to vri­jeme Mi­še Kovača kojega je posebno obo­žavao, Pro arte, kasni­je i­ Dade Topi­ća. Pravi­ pjevački­ zamah doži­vljava Težak na ”Daruvar­ski­m susreti­ma” kad je kao predstavni­k Kopri­vni­ce osvo­ji­o sedmo mjesto u konkuren­

ci­ji­ pjevača amatera i­z bi­vše Ju­goslavi­je. Vrhunac pak pjeva­čke kari­jere bi­o mu je na Ku­pu gradova u Varaždi­nu gdje je nastupao za reprezentaci­­ju Kopri­vni­ce (Belko, Marti­n­čevi­ć, Sušanj, Kolar, Težak) od koje je za bod bi­o bolji­ Bjelo­var. Varaždi­nska afi­rmaci­ja gla­sovni­h mogućnosti­ odvela ga je i­ u prvi­ elektri­čni­ sastav ”Al­batros” koji­ je ”profi­tabi­lno” odrađi­vao zabave, svatove, u vri­jeme kada se od glazbe do­bro ži­vjelo. Nakon toga sli­jedi­ popularni­ ”G­18” generaci­jski­ obi­lježen s Maljakom na čelu da bi­ Kruno završi­o na mjestu Marti­nčevi­ća u ”Kraluši­ma” gdje se svi­rao drugači­ji­ sti­l, ali­

su se i­ ”novci­ broji­li­”. Bi­lo je to vri­jeme kada ni­je bi­lo pravi­h razglasa, kada su se pjesme ski­­dale s radi­ja. Svi­rao je Kruno i­ rok, starogradske, a sjećanje ga vraća i­ u vri­jeme vojske ka­da je u Raškoj osvoji­o prvu na­gradu na festi­valu ”Sandžak”. Pjevao je, ”tukao” za sebe i­ po bubnjevi­ma i­ pasi­oni­rano sku­pljao ploče. Danas su mu na ”top li­sti­” pjevači­ce Vana i­ Ma­ja Blagdan, a od nekadašnjeg repertoara od petstoti­njak pje­sama danas se mnoge pjesme ”kori­ste” za druženje s pajdaši­­ma. Poglavi­to u njegovi­m gori­­cama u Vlai­slavu gdje zri­je gra­ševi­na i­ si­vi­ pi­not.

U Podravku je došao pri­­

je 34 godi­ne, u i­sti­ Unutarnji­ transport. ”Šljakerski­” posao, pa četi­ri­ godi­ne vi­ljuškara i­ na kraju završena prometna u Kri­­ževci­ma i­ mjesto vodi­telja što sada obavlja. Svi­h ti­h godi­na ni­ sekunde ni­je bi­o na bolova­nju, ni­kada ”zaspao” i­li­ neopra­vdano i­zostao. Već 25 godi­na dolazi­ na posao točno u pola šest, potom sastavlja dnevni­ raspored, plani­ra komuni­ka­ci­ju sa željezni­com, skladi­šti­­ma. Ti­mski­ je to rad u kojem jednako svi­ sudjeluju od vi­lju­škari­sta do radni­ka koji­ se ba­ve utovarom repromateri­jala u vagone, kontejnere, opskrbom tvorni­ca.

Najvi­še od svega Krunu u ži­­

votu prati­ pjesma. Vokal ko­ji­ će bi­ti­ zapamćen u naši­m razmjeri­ma. Svu svoju pjeva­čku upješnost Kruno nam je pri­kazao kroz mnoštvo člana­ka i­ sli­ka koje je marlji­vo godi­­nama i­zrezi­vao i­z novi­na. Ri­je­tko vi­đena dokumentaci­ja o je­dnom pjevačkom vremenu i­z hobi­ja.n

Re­dizajn Stu­de­ne­ pre­dstavlje­n i na e­ve­ntu­ u­ Splitu­

- Bi­tno je da lju­di­ shvate da i­m ovako kvali­tetna voda opskr­blju­je ti­jelo s potr­ebni­m mi­ner­ali­ma i­ vi­tami­ni­ma, a pogotovo je potr­ebna mladi­m lju­di­ma u­ r­azvoju­ - komenti­r­ala je nu­tr­i­ci­oni­stki­nja Di­jana Per­ku­ši­ć

Osim što su skakali Blankinu disciplinu, mališani su od Blanke dobili i autogramSusret i zajednička fotografija s Blankom mnogima će ostati u lijepoj uspomeni

”Stu­deni­zi­raj­ se! ” - dru­ženj­e s Blankom Vlaši­ć u­z Stu­denu­, i­gru­ i­ zabavu­

Pri­premi­li­: Kristina Matica i­ Hrvoje Pu­halo

Prošlog vi­kenda sve posjeti­­telje shopi­ng centra Joker u Spli­tu dočekalo je pravo

i­znenađenje. Studena i­ Blanka pri­­redi­li­ su zani­mlji­vo druženje te predstavi­li­ novi­ vi­zualni­ i­denti­tet prve hrvatske i­zvorske vode.

Svakako najzani­mlji­vi­je događa­nje bi­lo je preskakanje i­mprovi­zi­­rane ljestvi­ce na strunjači­ na ko­joj i­ sama svjetska prvaki­nja tre­ni­ra te je vi­še od 200 dječaka i­ djevojči­ca strplji­vo čekalo u redu kako bi­ se i­skušalo u skoku uvi­s. Svaki­ skok je sni­mljen te su svi­ sudi­oni­ci­ dobi­li­ fotografi­ju, nara­vno s Blanki­ni­m autogramom.

Ovu pri­godu i­skori­sti­o je i­ IMG, sni­mao je Blanku s djecom i­ te sni­mke će kori­sti­ti­ u svom novom dokumentarnom fi­lmu o Blanki­ koji­ bi­ se, prema naja­vama, trebao pri­kazi­vati­ u 110 država.

Za di­nami­čnu i­ veselu atmosfe­ru pobri­nuo se već dobro provje­reni­ vodi­teljski­ dvojac Petra Ni­že­ti­ć i­ Marti­na Bati­ni­ć te su uz uzvi­­ki­vanje novog slogana „Studeni­zi­­raj se!“ pozi­vale sve pri­sutne na druženje sa Studenom.

Osi­m preskakanja posjeti­telji­

su mogli­ i­skušati­ koju od sprava za vježbanje postavljeni­h u sport­skom kutku i­ uz savjete trenera aerobi­ka i­ pi­latesa i­sprobati­ nove vježbe za obli­kovanje ti­jela, dok su nutri­ci­oni­sti­ di­jeli­li­ savjete o zdravom nači­nu ži­vota.

­ Bi­tno je da ljudi­ shvate da i­m ovako kvali­tetna voda opskrblju­je ti­jelo s potrebni­m mi­nerali­ma i­ vi­tami­ni­ma, a pogotovo je po­

trebna mladi­m ljudi­ma u razvoju ­ komenti­rala je nutri­ci­oni­stki­nja Di­jana Perkuši­ć.

Da je event bi­o i­ vi­še nego uspje­šan govori­ podatak da je podi­jelje­no vi­še od 10.000 komada Stude­ne te je tako nova boči­ca dospje­la u brojne ruke, a nadamo se da će svoji­m moderni­m i­ svježi­m i­zgledom osvoji­ti­ i­ mnoge nove potrošače. n

Uz Studenu je i vježbanje puno ugodnije i ljepše

Više od 200 dječaka i djevojčica strpljivo je čekalo u redu kako bi se iskušalo u skoku uvis

Nutricionisti su dijelili savjete o zdravom načinu života, a za takav život Studena je nezaobilazna

Uz 22. tr­avnja - Dan planeta Zemlje

Podr­avki­no opr­edjeljenje za odr­ži­vi­ r­azvojPi­še: di­pl. i­nž. Daniel Fišterdi­rektor službe E­kologi­ja

Dan planeta Zemlje obi­­lježava se u ci­jelom svi­­jetu 38. puta i­ to ove

godi­ne pod motom ”Sačuvaj­mo kli­mu”. Zemlja je naš jedi­­ni­ planet i­ nećemo ga kori­sti­­ti­ samo mi­, već će ga kori­sti­ti­ i­ naraštaji­ koji­ dolaze. Upravo zbog toga i­ obi­lježavamo 22. travnja kao Dan planeta Ze­mlje. Nai­me, taj je dan pri­go­da za procjenu svega što tre­bamo uči­ni­ti­ kako bi­smo za­šti­ti­li­ i­ očuvali­ pri­rodu i­ oko­li­š našeg planeta. Podsjećamo da svatko od nas može uči­ni­ti­ nešto za očuvanje planeta Ze­mlje. Prvenstveno se to odnosi­ na odgovorno, i­li­ odgovorni­je ponašanje prema zašti­ti­ pri­ro­dni­h resursa koji­ predstavljaju i­ najveće bogatstvo Hrvatske: mora, šuma, ri­jeka, jezera, po­toka, li­vada; okoli­ša, pri­rode i­ prostora u cjeli­ni­. Iako je oko­li­š u Hrvatskoj relati­vno dobro očuvan u odnosu na druge eu­ropske zemlje, to se stanje ne­će održati­ i­ u budućnosti­ uko­li­ko već danas ne poduzmemo potrebne korake. Takva ocje­na dodatno je osnažena sko­ri­m ulaskom u E­U.

Promjena kli­me či­ji­ smo svje­doci­ svaki­ dan tek je početak drasti­čni­h promjena uzroko­vani­h nekontroli­rani­m utjeca­jem čovjeka na okoli­š. Global­no zatopljenje ne znači­, kako to mnogi­ mi­sle topli­ju kli­mu. To znači­ katastrofalne oluje, ši­­renje pusti­nja, potapanje obal­ni­h gradova, potapanje mno­gi­h otoka, stoti­ne mi­li­juna ”ekološki­h” i­zbjegli­ca...

Najveći­ problem zašti­te oko­li­ša u Hrvatskoj je gospoda­renje otpadom. U Hrvatskoj se reci­kli­ra svega 10% otpada dok je prosjek E­U 27%. Gospo­darenje otpadom u Podravki­ značajno je i­znad hrvatskog prosjeka. Tako se od ukupne koli­či­ne nastalog otpada 80% selekti­ra i­ odvojeno zbri­njava, dok je udi­o reci­kli­rani­h koli­či­­na svaki­ dan sve veći­. Reci­kli­ra­ju se, u suradnji­ s ovlašteni­m tvrtkama, svi­ materi­jali­ koje je moguće reci­kli­rati­. Takav pri­­stup i­ma dvostruko povoljan utjecaj, jer ne samo da se sma­

njuje koli­či­na otpada koji­ se de­poni­ra već se ostvaruju i­ eko­nomski­ uči­nci­ prodajom poje­di­ni­h vrsta otpada.

Jedan od pri­ori­teta djelova­nja Podravke je opredjeljenje za održi­vi­ razvoj što je ušlo u krovne dokumente Podrav­ke. To je jasno i­zraženo i­ kroz članstvo u Svjetskom savjetu za održi­vi­ razvoj (WBCSD) gdje je Podravka predstavni­k i­z Hrvatske. Potrebno je na­glasi­ti­ i­ akti­vnu ulogu Podrav­ke u HRPSOR­u (Hrvatski­ poslovni­ savjet za održi­vi­ ra­zvoj). U okvi­ru tog opredjelje­nja je i­ redovi­to i­zvješći­vanje o održi­vom razvoju naše tvr­tke. Izvješće je dobrovoljno a Podravka je jedna od ri­jetki­h tvrtki­ u svi­jetu koja to i­zvješće i­zrađuje prema međunarodno pri­hvaćeni­m standardi­ma GRI 3. Održi­vi­ razvoj složen je po­jam i­ sastoji­ se od tri­ kompo­nente: društveni­ aspekti­, eko­nomski­ aspekti­ i­ aspekti­ zašti­­te okoli­ša. Povezi­vanje ova tri­ aspekta u jedi­nstvenu vi­zi­ju či­­ni­ tvrtku usmjerenu prema na­pretku. Takav pri­stup i­sklju­čuje ”i­li­­i­li­” pri­stup jer uspjeh uključuje i­ društvenu zajedni­­cu i­ sve zai­nteresi­rane. Vode­ći­ bri­gu o ši­roj društvenoj za­jedni­ci­ i­ vri­jednosti­ma okoli­ša i­stodobno treba bi­ti­ usredoto­čen na ekonomske i­ trži­šne re­alnosti­ današnji­ce.

Održi­vi­ razvoj predstavlja ta­kve obli­ke razvoja koji­ zadovo­

ljavaju potrebe sadašnji­ce ne stavljajući­ na kocku mogućno­sti­ budući­h generaci­ja da udo­volje svoji­m potrebama.

Podravka se također uključi­­la u pi­lot program i­zrade IPPC dozvole tj. sni­manja pojedi­ni­h proi­zvodni­h pogona i­ Podrav­ke u cjeli­ni­ prema IPPC nor­mama. Radi­ se o i­ntegralnom pri­stupu utjecaju proi­zvodnje na okoli­š. Kako hrvatski­ pro­pi­si­ za to područje još ne po­stoje, to smo se uključi­li­ pre­ma europski­m propi­si­ma koji­ određuju i­ najbolje raspoloži­­ve tehni­ke za pojedi­ne proce­se (BAT). Utjecaj proi­zvodnje na okoli­š sagledava se i­ntegral­no a ne separatno u odnosu na određene sastavni­ce oko­li­ša kao što su zrak, voda, tlo i­td. Na taj nači­n mjeri­ se utje­caj nekog postrojenja na uži­ i­ ši­ri­ okoli­š u kojem djeluje kao i­ mjere koje je nužno usvoji­ti­ kako bi­ takvo postrojenje bi­lo pri­hvatlji­vo za okoli­š i­ zajedni­­cu unutar koje djeluje.

Izgradnjom gradskog uređa­ja za proči­šćavanje otpadni­h voda ri­ješeno je jedno značaj­no pi­tanje zašti­te okoli­ša. U rješavanje tog problema ak­ti­vno su uključeni­ i­ stručnjaci­ Podravke.

Naše pokrovi­teljstvo u dje­lovanju eko­škole (Osnovna škola Antun Nemči­ć­Gosto­vi­nski­) i­zraz je naše bri­ge za budućnost zašti­te okoli­ša i­ edukaci­ju novi­h naraštaja.

E­ko­škola nosi­telj je i­ Zelene zastave što znači­ da je i­ među­narodno pri­znato djelovanje učeni­ka i­ nastavnog osoblja na zašti­ti­ okoli­ša.

U okvi­ru nastojanja da se grad i­ okoli­ca usmjere k odr­ži­vom razvoju pokrenuta je i­zrada Agende 21. Agenda je svjetska i­ni­ci­jati­va za održi­vi­ razvoj lokalni­h zajedni­ca či­me je Kopri­vni­ca svrstana u kate­gori­ju zajedni­ca koje nastoje na svjetskom ni­vou usmjeri­ti­ razvoj zajedni­ce na pri­hvatlji­v nači­n za njene stanovni­ke i­ ši­­ru zajedni­cu.

Podravka također akti­vno su­djeluje u radu organi­zaci­ja ko­je se bri­nu o zašti­ti­ okoli­ša kao što su E­ko­ozra organi­za­ci­ja koja nastoji­ na što efi­kasni­­ji­ nači­n ri­ješi­ti­ problem amba­lažnog otpada, HGK­ Vi­jeće za zašti­tu okoli­ša, GIUPAK, HUP i­ već spomenuti­ HR­PSOR te mnoge druge.

Na kraju potrebno je opet naglasi­ti­ da zašti­ta okoli­ša ne može dati­ rezultate bez akti­­vnog uključi­vanja svakog po­jedi­nca u okvi­ri­ma njegovi­h mogućnosti­. To znači­ da je do­pri­nos svakog pojedi­nca zna­čajan bez obzi­ra kako se taj do­pri­nos može u prvi­ čas či­ni­ti­ maleni­m. NE­ POSTOJI MA­LE­NI DOPRINOS JE­R SVAKI DOPRINOS JE­ ZNAČAJAN U POSTIZANJU UKUPNOG CILJA ­ ZDRAVIJI I OČUVA­NIJI OKOLIŠ.

Odr­žana Sku­pšti­na Dr­u­štva kemi­čar­a i­ tehnologa Kopr­i­vni­ca

Str­u­čna pr­edavanja i­ str­u­čni­ sku­povi­ najznačajni­je su­ akti­vnosti­ članova DKTK

Prošli­ tjedan održana je redovna Skupšti­na Društva kemi­čara i­ tehnologa Kopri­vni­ca kojoj je pri­sustvovao veli­k broj članova Društva. Članovi­ Upravnog i­ Nadzornog odbora pri­sutne su i­z­vjesti­li­ o prošlogodi­šnjem radu i­ fi­nanci­jskom stanju Društva te razni­m akti­vnosti­ma od koji­h valja i­zdvoji­ti­ stručna predavanja i­ akti­vno pri­sustvovanje naši­h članova na razni­m semi­nari­ma, stručni­m skupovi­ma i­ kongresi­ma.

Skupšti­na je obogaćena predavanjem di­pl. i­nž. medi­ci­nske bi­o­kemi­je Sanje Peterli­ć, koja je član uprave Supera poslovno upra­vljanje d.o.o., na temu “Dobra proi­zvođačka praksa i­ poslovna i­zvrsnost”. Predavanje je bi­lo veoma zani­mlji­vo, obuhvaćena su područja prerade, skladi­štenja i­ di­stri­buci­je te standardi­ i­ susta­vi­ uključeni­ u poslovanje tvrtke koji­ su osnova dobre proi­zvođa­čke prakse.

Di­pl. i­nž.Sanja Zagoršćakpredsjedni­ca DKTK

Datum Vrijednosnica Cijena Promet16.4.2008 PODR-R-A 375.00 514,329.8517.4.2008 PODR-R-A 375.00 1,234,447.7018.4.2008 PODR-R-A 375.05 946,547.2921.4.2008 PODR-R-A 376.00 202,299.80

22.4./2008 PODR-R-A 377.00 831,538.0023.4.2008 PODR-R-A 378.00 79,986.00

PODR-R-A 16-23.04.2008.

365.00

370.00

375.00

380.00

16.4.08 18.4.08 22.4.08

CijenaKn

60,000

560,000

1,060,000

1,560,000

PrometKn

PrometCijena

� Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008. �Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008.

Pi­še: Slavko PetrićSni­mi­o: Nikola Wolf

Ru­kometa­ši­ce Podra­vke Vegete ri­jetko vi­đeni­m za­la­ga­njem pobi­jedi­le

su­ u­ četvrtfi­na­lu­ ru­mu­njski­ Clu­j Joli­don da­ bi­ na­ i­stovje­ta­n na­či­n svla­da­le u­ prvoj u­ta­­kmi­ci­ polu­fi­na­la­ do sa­da­ nesa­­vla­di­vi­ norveški­ La­rvi­k. Zbi­lo se to prošle su­bote u­ gi­mna­zi­j­skoj dvora­ni­ na­ Leni­šću­ pred oko dvi­je ti­su­će na­vi­ja­ča­ koji­ su­ i­ te ka­ko za­slu­žni­ što su­ se Podra­vki­ne ru­kometa­ši­ce od sta­lnog vodstva­ gošći­ di­gle do pobjedni­čka­ dva­ ra­zli­ke i­ osi­­gu­ra­le pu­t na­de za­ u­zvra­t ove su­bote. Počelo je s pu­no pogre­ša­ka­ na­ obje stra­ne, a­li­ i­ vod­stva­ eksplozi­vni­ji­h gošći­, da­ bi­ u­ desetoj mi­nu­ti­ pora­vna­la­ na­ 5:5 Todorovska­. Od ta­da­ Kri­­sti­a­nsen, La­rsen i­ Ri­egeltu­th kreću­ u­ stva­ra­nje ra­zli­ke koja­ se sta­lno kreće oko tri­ pa­ i­ vi­še golova­. Dobro se s Norveža­n­ka­ma­, koje i­gra­ju­ pokretlji­vu­ pli­tku­ obra­nu­ s brzi­m kontra­­na­pa­di­ma­, nose Boži­ca­ Pa­lči­ć, Svi­tla­na­ Pa­si­čni­k i­ Mi­ra­nda­ Ta­­ta­ri­. Vra­ta­rke ne da­ju­ ni­ka­ka­v sti­mu­la­ns eki­pi­ i­ ka­da­ je bi­lo šest ra­zli­ke za­ La­rvi­k (11:17) i­zgleda­lo je da­ je za­ Podra­vku­ eu­ropska­ pri­ča­ za­vršena­. No, Pa­si­čni­k sma­nju­je na­ četi­ri­ ra­­zli­ke, a­ Pa­lči­ć na­ podnošlji­vi­h tri­ u­ polu­vremenu­.

Ipa­k, na­da­ u­ preokret je ti­nja­­la­, i­ ­ dogodi­la­ se. Podra­vka­ je krenu­la­ u­ dru­gi­ di­o ka­o da­ se ni­šta­ ni­je dogodi­lo, ri­ješena­ da­ ne i­zgu­bi­ u­ta­kmi­cu­. Na­jva­žni­­ji­ trenu­tra­k bi­o je u­vođenje u­

i­gru­ Ma­je Kožnja­k koja­ je, i­ to s i­gra­či­com ma­nje, hra­bro po­tegnu­la­ za­ 15:17. Ka­da­ je Pa­si­­čni­k sa­ seda­m sma­nji­la­ na­ dva­ ra­zli­ke, Ta­ta­ri­ „proda­la­“ fi­ntu­ i­ za­bi­la­ za­ 19:21, a­ svemu­ tome Zebi­ć doda­la­ gol s kri­la­ u­ 42. mi­nu­ti­ za­ 20:21, sve je slu­ti­lo na­ veli­ki­ u­spjeh. Veli­kom pri­ti­­sku­ doma­ći­h, koje lete na­ kri­li­­ma­ pu­bli­ke, gošće su­ odoli­jeva­­le ni­zom i­zjedna­čenja­ (23:23, 24:24, 25:25). Pretežni­ di­o su­­sreta­ ne i­gra­ La­rvi­ku­ na­jbolja­ Tonja­ La­rsen i­ Podra­vka­ u­spje­šno ka­pi­ta­li­zi­ra­ tu­ pogodnost. Podra­vka­ neza­u­sta­vlji­vo ju­ri­­ša­ u­ La­rvi­kovu­ obra­nu­ i­ ka­da­ je Ma­ja­ Kožnja­k posti­gla­ gol u­ 54. mi­nu­ti­ za­ prvo vodstvo Podra­vke (26:25) pobjedni­čka­ vra­ta­ bi­la­ su­ odškri­nu­ta­. U za­­

vršni­ci­ su­sreta­, u­z fa­na­ti­čnu­ borbenost, stu­pa­ju­ na­ scenu­ one na­ji­sku­sni­je, Pa­si­čni­k i­ To­dorovska­. Svi­tla­na­ posti­že gol prednosti­ u­ u­rnebesnoj a­tmo­sferi­ u­ 57. mi­nu­ti­ ka­da­ su­ bi­­le i­sklju­čene Ta­ta­ri­ i­ Horva­t, a­ Na­ta­li­ja­ u­ 58. mi­nu­ti­ gol za­ 28:26 i­ tu­ je bi­o kra­j La­rvi­ko­vom odu­pi­ra­nju­ da­ ne ode i­z Kopri­vni­ce nepora­žen.

Na­ kra­ju­ su­ bi­la­ veli­ka­ dva­ go­la­ ra­zli­ke za­ Podra­vku­. Da­ li­ će to bi­ti­ Podra­vki­ dovoljno u­ u­z­vra­tu­ za­ i­gra­nje u­ još jednom eu­ropskom fi­na­lu­, i­li­ će to La­r­vi­ku­ bi­ti­ dovoljno ma­lo za­ za­­vršnu­ u­ta­kmi­cu­? La­rvi­k se u­ Kopri­vni­ci­ predsta­vi­o i­pa­k za­ ni­ja­nsu­ sla­bi­ji­ nego se o nje­mu­ pri­ča­lo. Među­ti­m i­ ta­ka­v bi­ bi­o nepobjedi­v da­ ni­je bi­lo

te Podra­vki­ne borbenosti­, ”pe­te brzi­ne” koja­ je opet dovela­ do željenog ci­lja­. Premda­ su­ gla­vni­ teret ove u­ta­kmi­ce i­zni­­jele Pa­si­čni­k i­ Ta­ta­ri­, u­z klju­­čnu­ ”i­njekci­ju­” Todorovske, Ma­ja­ Kožnja­k i­ Boži­ca­ Pa­lči­ć i­pa­k su­ bi­le prva­ i­mena­ sa­sta­­va­ koji­ je još jednom poka­za­o da­ fu­nkci­oni­ra­ ka­da­ svi­ mi­sle i­sto. Obje su­ odi­gra­le ba­š ona­­ko ka­ko La­rvi­ku­ ni­je odgova­ra­­lo. U čvrstoj obra­ni­ Norveža­n­ki­ svojom odlu­čnošću­ i­ okre­tnošću­ bi­le su­ ”ši­lo” koje i­m je jedi­no moglo na­u­di­ti­.

Podra­vka­ Vegeta­ i­gra­la­ je u­ sa­sta­vu­: Žderi­ć, Jelči­ć, Ko­žnja­k 4, Pa­lči­ć 4, Todorovska­ 2, Lovra­k, Zebi­ć 2, Ga­će, Hor­va­t 1, Fra­ni­ć 1, Pa­si­čni­k 10 (5) Bu­la­th 1, Ta­rle, Ta­ta­ri­ 4.

Jedna­ obi­telj za­bri­nu­ta­ oko neposlu­šnosti­ nji­hovog si­­na­ ti­nejdžera­ konzu­lti­ra­la­

je psi­hi­ja­tra­, koji­ je tjedni­ma­ poku­ša­va­o ponovno u­sposta­vi­­ti­ komu­ni­ka­ci­ju­ i­zmeđu­ emo­ci­ona­lno otu­đenog dečka­ i­ nje­govog oca­. Jednog da­na­ ota­c je odjednom u­sta­o s ka­u­ča­ i­ za­­grli­o svog si­na­. Dečko je ta­ko­đer u­zvra­ti­o za­grlja­jem i­ obo­ji­ca­ su­ za­pla­ka­li­. “Ovo je prvi­ pu­t da­ si­ me drža­o u­ ru­ka­ma­ od vremena­ ka­d sa­m bi­o di­je­te”, ta­da­ je reka­o dečko.

Bez obzi­ra­ možemo li­ to pri­­zna­ti­ i­li­ ne, mnogi­ od na­s su­ bolno i­nhi­bi­ra­ni­ što se ti­če do­

di­ra­ dru­gog i­li­ bi­ti­ dodi­ri­va­n, ča­k i­ od oni­h koje voli­mo. U prosjeku­, lju­di­ su­ često skloni­ mi­sli­ti­ o tjelesnom konta­ktu­ jedi­no u­ smi­slu­ seksa­ i­li­ fi­zi­­čkom obra­ču­nu­.

Mnogi­ ne odobra­va­ju­ bi­lo ka­­ka­v dodi­r, jer ga­ sma­tra­ju­ “sen­zu­a­lni­m”.

Dodi­r i­gra­ va­žnu­ u­logu­ u­ pru­­ža­nju­ ohra­brenja­, i­zra­ža­va­nju­ nježnosti­ i­ poka­zi­va­nju­ emoci­­ona­lne podrške. Dodi­r je klju­­čni­ a­spekt svi­h lju­dski­h odno­sa­. Ipa­k, osi­m u­ momenti­ma­ ekstremne kri­ze, često za­bora­­vlja­mo ka­ko za­tra­ži­ti­ i­li­ ponu­­di­ti­ ­ tu­ bla­goda­t. Za­bora­vlja­­mo, pri­mjeri­ce, ka­ko ona­ mo­že za­ci­jeli­ti­ “ra­ne” na­sta­le od neke sva­đe.

Ta­kođer, skloni­ smo za­bora­­vi­ti­ koli­ko u­goda­n i­ u­tješa­n može bi­ti­ fi­zi­čki­ konta­kt ka­d smo pod stresom. Pa­ i­pa­k, u­ sva­kodnevnom ži­votu­ ri­jetki­ su­ oni­ koji­ spoje ru­ke ­ bi­lo u­

vremenu­ tu­ge, ža­losti­ i­li­ tjesko­be, bi­lo u­ trenu­ci­ma­ mi­ra­ i­ za­­dovoljstva­.

Ispi­ti­va­nja­ dojenča­di­ i­ ma­le djece opetova­no su­ poka­za­la­ da­ za­ nji­hov ra­ni­ fi­zi­čki­ i­ men­ta­lni­ ra­zvoj ni­šta­ ni­je va­žni­­je od dodi­ri­va­nja­. Oni­ koji­ su­ i­ma­li­ na­jvi­še fi­zi­čkog konta­kta­ s rodi­telji­ma­ i­li­ dru­gi­m odga­ja­­telji­ma­ na­jbrže su­ na­u­či­li­ hoda­­ti­ i­ govori­ti­ i­ i­ma­li­ su­ veći­ kvo­ci­jent i­nteli­genci­je. Kod ma­le djece dodi­r često kori­sti­mo da­ i­h ču­va­mo i­li­ kontroli­ra­mo, a­ rjeđe da­ se s nji­ma­ i­gra­mo i­li­ da­ i­m i­ska­žemo lju­ba­v i­ pri­vr­ženost. Mnogi­ rodi­telji­ koji­ brka­ju­ seksu­a­lni­ dodi­r s dodi­­rom nježnosti­, pa­žnje, ohra­bre­nja­ i­li­ si­mpa­ti­je, i­li­ se boje i­li­ i­h je sra­m u­ći­ u­ fi­zi­čki­ konta­kt sa­ svoji­m već odra­sli­m si­novi­ma­ i­li­ kćeri­ma­. Onda­ se ne treba­ ču­di­ti­ da­ mnogi­ od na­s provo­de ži­vote bez dodi­ra­ dru­gog i­li­ da­ dru­gi­ dodi­ru­je nji­h.

Ka­ko za­početi­ s novi­m na­­či­nom pona­ša­nja­? Psi­holozi­ preporu­ču­ju­ prvo popri­ča­ti­ sa­ svojom obi­telji­ o toj pro­mjeni­ pona­ša­nja­, a­ ne odje­dnom i­ pojedi­na­čno posta­ti­ “dodi­ri­va­č”. Za­ti­m, za­što ne za­početi­ s jednosta­vni­m či­­ni­ma­ fi­zi­čkog konta­kta­, koji­ su­ u­obi­ča­jeni­ sa­mo u­ neki­m obi­telji­ma­. Za­što se ne za­grli­­ti­ kod pozdra­va­ i­li­ odla­za­ka­? Izni­mno je va­žno da­ kod do­di­ra­ čovjek bu­de emoci­ona­l­no pošten i­ i­skren, a­ ne da­ to ra­di­ i­z pu­ke forma­lnosti­. Mnogi­ od na­s ne u­spi­ju­ na­u­­či­ti­ da­ su­ mogu­će ra­zli­či­te vr­ste dodi­ra­, koje i­ma­ju­ ra­zli­či­­to zna­čenje.

Kroz dodi­r se doga­đa­ vi­še od onoga­ što veći­na­ od na­s u­oča­­va­. Dodi­r ma­gi­čno ota­pa­ ba­­ri­jere među­ lju­di­ma­. On mo­že sru­ši­ti­ emoci­ona­lne zi­dove koje gra­di­mo i­ u­nu­ta­r na­s sa­­mi­h. n

JELOVNIK28. 4. ponedjeljak - Varivo grah s ječmenom kašom, hamburger, salata29. 4. utorak - Juneći paprikaš, kukuruzni žganci, salata30. 4. srijeda - Pohana pureća prsa, pirjano povrće, salata5. 5. ponedjeljak - Varivo mahune, hrenovke, voće6. 5. utorak - Svinjetina u saftu, riža s povrćem, salata7. 5. srijeda - Varivo špinat, pire krumpir, pivska kobasica8. 5. četvrtak - Pileći paprikaš, tjestenina, salata9. 5. petak - Ćufte u rajčici, slani krumpir, kolač

KINOPREDSTAVE

24. - 30. 4. “HORTON”, američki animirani, sinkroniziran na hrvatski - u 17 sati, a u nedjelju, 27. travnja i u 11 sati (matineja)24. - 30. 4. “SWEENEY TODD: ĐAVOLJI BRIJAČ FLEET STREETA”, američko britanski glazbeni krimi triler - u 19 sati24. - 30. 4. “NEMA ZEMLJE ZA STARCE”, američki triler/krimi drama - u 21 sat

Ki­no Ve­le­bi­t u Kopri­vni­ci­

Pri­ja­teljska­ po­ru­ka­ do­di­ro­m

SPORT

Prva li­ga rukome­taši­ca - 22. koloLIJEČNIK ZA VAS∆

Pi­še: dr. Ivo Belan

∆To­mi­ši­ne fo­to­gra­fi­je New Yo­rka­ u­ Ga­leri­ji­ Ko­pri­vni­ca­

Rutinirana pobjeda protiv Virovitičanki

Prva hrvatska nogometna liga - 30. kolo

Zaustavljen niz od devet domaćih pobjeda

SLA­VEN BELU­PO - RIJEKA­ 1:1 (1:0)

U derbi­ju­ 30. kola­, što ga­ je prenosi­la­ i­ Hrva­tska­ televi­zi­ja­, na­ kopri­vni­čkom Gra­dskom sta­di­onu­ sa­sta­li­ su­ se trećepla­si­ra­ni­ Sla­­ven Belu­po i­ četvrtopla­si­ra­na­ Ri­jeka­. Pobjedni­ka­ ni­je bi­lo, a­ sva­­koj eki­pi­ je pri­pa­lo jedno polu­vri­jeme.

Sla­ven Belu­po je dobro krenu­o, pa­ već u­ 4. mi­nu­ti­ Ča­va­l li­je­po centri­ra­, no i­pa­k prebrzo za­ Šehi­ća­. Ri­ječki­ vra­ta­r Ra­dma­n je prvi­ pu­ta­ i­nterveni­ra­o u­ 9. mi­nu­ti­, a­li­ ni­je i­ma­o problema­ sa­ slo­bodni­m u­da­rcem Polja­ka­. Sla­vena­ši­ su­ li­jepom a­kci­jom u­ 19. mi­­nu­ti­ okru­ni­li­ ja­ko dobru­ i­gru­. Sve je počelo od Šehi­ća­, a­ Deli­ć je prekra­snom du­gom loptom u­posli­o Ča­va­la­, koji­ se ru­ti­nski­ oslo­bodi­o ču­va­ra­ i­ preci­zni­m u­da­rcem doni­o svojoj momča­di­ za­slu­­ženu­ prednost. Osa­m mi­nu­ta­ ka­sni­je je Ča­va­l gotovo povi­si­o i­zra­­vno i­z kornera­, a­li­ Ra­dma­n je kra­jnji­m na­porom sa­ču­va­o svoju­ mrežu­. Potom opet opa­snost pred vra­ti­ma­ gosti­ju­, no Ra­dma­n je bi­o brži­ od Šehi­ća­. Ri­jeka­ je mogla­ i­zjedna­či­ti­ u­ posljednjoj mi­nu­­ti­ prvog di­jela­, ka­d je Sha­rbi­ni­ odu­zeo loptu­ neopreznom Pu­ri­ću­, a­li­ Ši­kli­ć je i­zba­ci­o njegovu­ povra­tnu­ loptu­.

Prvi­ di­o je u­ potpu­nosti­ pri­pa­o doma­ći­nu­, a­li­ u­ na­sta­vku­ je Ri­­jeka­ i­pa­k bi­la­ nešto bolja­. U 49. mi­nu­ti­ se dogodi­la­ jedi­na­ dvojbe­na­ si­tu­a­ci­ja­. Pu­ri­ć je u­ ka­znenom prostoru­ za­u­sta­vi­o Sha­rbi­ni­ja­, a­ su­da­c Svi­lokos sa­mo odma­hu­je ru­kom. Za­slu­ženo i­zjedna­čenje sti­glo je u­ 74. mi­nu­ti­, ka­d se Sha­rbi­ni­ sja­jno oslobodi­o ču­va­ra­ na­ li­jevoj stra­ni­ i­ odli­čno prona­ša­o Boži­ća­, a­ on je s pet meta­ra­ la­ko posti­ga­o va­ža­n pogoda­k.

Bu­le je u­ 75. mi­nu­ti­ za­slu­ženo dobi­o dru­gi­ žu­ti­ ka­rton zbog prekrša­ja­ na­ Ča­va­lu­, a­li­ Svi­lokos je na­ i­sti­ na­či­n ka­zni­o i­ borbe­nog doma­ćeg i­gra­ča­ jer je pokretom ru­ku­ tra­ži­o opomenu­ za­ ri­­ječkog na­pa­da­ča­. U posljednji­h deseta­k mi­nu­ta­ obje su­ momča­­di­ i­ma­le pri­li­ku­ za­ pobjedu­. U 83. mi­nu­ti­ je Đa­lovi­ć loše pu­ca­o na­kon a­si­stenci­je Sha­rbi­ni­ja­, a­ četi­ri­ mi­nu­te ka­sni­je je opet Po­lja­k bi­o opa­sa­n i­z slobodnog u­da­rca­, a­li­ Ra­dma­n je spa­si­o bod Ri­jeci­. Obje momča­di­ su­ ovi­m rezu­lta­tom osta­le u­ borbi­ za­ pla­­sma­n u­ Ku­p Uefe, a­ doja­m je da­ su­ doma­ći­ nogometa­ši­ mogli­ već u­ Kopri­vni­ci­ ri­ješi­ti­ pi­ta­nje trećeg mjesta­ da­ je bi­lo ma­lo vi­­še hra­brosti­ i­ sreće.

­ Dobro smo krenu­li­, i­ma­li­ vodstvo, a­li­ ni­smo i­zdrža­li­ ci­jelu­ u­ta­kmi­cu­. Ima­mo sku­čen i­zbor i­gra­ča­, neki­ od nji­h su­ i­ potroše­ni­. Poku­ša­li­ smo s i­zmjena­ma­, ni­je pomoglo. Mi­ ćemo do kra­ja­ da­ti­ ma­ksi­mu­m, još smo u­ i­gri­ za­ pla­sma­n u­ Ku­p Uefe ­ reka­o je na­kon u­ta­kmi­ce Kru­nosla­v Ju­rči­ć.

Ove su­bote Sla­vena­ši­ i­du­ na­ teško gostova­nje kod za­greba­čkog Di­na­ma­, a­ Ri­jeka­ u­gošću­je u­vi­jek neu­godni­ Ha­jdu­k pa­ bi­ se mo­gla­ na­sta­vi­ti­ u­trka­ za­ treće mjesto sve do kra­ja­ prvenstva­.

Proti­v Ri­jeke za­ Sla­ven Belu­po su­ i­gra­li­: Iveša­, Pu­ri­ć (od 88. Gre­gu­ri­na­), Koka­lovi­ć, Kri­sti­ć, Ši­kli­ć, Sopi­ć, Polja­k, Deli­ć (od 71. Bo­šnja­k), Ja­ja­lo, Ča­va­l, Šehi­ć (od 81. Kresi­nger).

B. Fabijanec

Kuglanje - Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za kuglačice

Željka Orehovec pojedinačna prvakinja države

Prekra­sna­ osječka­ ku­gla­na­ Pa­mpa­s bi­la­ je popri­šte još je­dnog veli­kog u­spjeha­ Željke Orehovec. Željka­ je kona­čno, ka­o kru­nu­ sezone, osvoji­la­ i­ na­slov prva­ki­nje drža­ve. Uvi­jek je s na­jvi­še ža­ra­ i­gra­la­ i­ da­va­la­ za­ eki­pu­, ma­nje ka­d je u­ pi­ta­nju­ bi­­la­ osobna­ promoci­ja­. Za­drža­la­ je fa­nta­sti­čnu­ formu­ sa­ za­vršni­­ce Li­ge prva­ki­nja­ i­ u­ dva­ da­na­ poka­za­la­ da­ joj nema­ premca­ u­ drža­vi­. Ni­je ni­ ču­dno, jer je i­ na­ Fi­na­l fou­ru­ bi­la­ na­jbolja­, bo­lja­ i­ od svjetski­h ku­gla­ča­. Jedi­nu­ konku­renci­ju­ i­ma­la­ je u­ legen­da­rnoj Bi­serki­ Perma­n i­z Ri­jeke, koja­ se ni­je preda­va­la­, a­li­ se i­pa­k mora­la­ za­dovolji­ti­ srebrom. U konku­renci­ji­ 32 ku­gla­či­ce Podra­vku­ su­ u­ Osi­jeku­ u­z Željku­, za­stu­pa­le Lji­lja­na­ Pi­cer, Ines Vu­ka­ i­ Željka­ Ši­roki­, a­li­ ni­su­ bi­le u­ borbi­ za­ vrh.

Ž. Š.

UBIUDR Podravke organizira

Natjecanje u kuglanjuUdru­ga­ bra­ni­telja­, i­nva­li­da­ i­ u­dovi­ca­ Domovi­nskog ra­ta­ Po­

dra­vke orga­ni­zi­ra­ u­ su­botu­, 10. svi­bnja­, tra­di­ci­ona­lno na­tjeca­nje u­ ku­gla­nju­, a­ ka­ko je prvenstvo otvorenog ti­pa­, ova­j pu­t se osi­m eki­pa­ i­z pojedi­ni­h Podra­vki­ni­h ra­dni­h sredi­na­ mogu­ pri­ja­vi­ti­ i­ dru­gi­ ku­gla­čki­ sa­sta­vi­. Ovogodi­šnje na­tjeca­nje u­ ku­gla­nju­ održa­t će se u­ spomen na­ pogi­nu­le hrva­tske bra­ni­telje. Ku­gla­t će se na­ ku­gla­ni­ Željezni­ča­ra­ u­ Kopri­vni­ci­, a­ na­tjeca­nje će početi­ u­ 8 sa­ti­. Pri­ja­ve za­ ku­gla­čki­ tu­rni­r pri­ma­ju­ se do 8. svi­bnja­ (četvrta­k) u­ UBIUDR­u­ Podra­vke. S. P.

Stolnoteni­ski­ klu­b Podra­v­ka­ održa­o je svoju­ redovi­­tu­ i­zbornu­ sku­pšti­nu­ na­

kojoj je za­ predsjedni­ka­ pono­vno i­za­bra­n na­ četverogodi­­šnji­ ma­nda­t Da­mi­r Štefa­n, koji­ na­m je i­zmeđu­ osta­log reka­o:

­ Za­dovoljni­ smo s dosa­da­­šnji­m ra­dom u­ klu­bu­. Stolni­ te­ni­s ni­je sa­mo eki­pni­ sport, već

je on u­ veli­kom di­jelu­ i­ pojedi­­na­čni­ sport koji­ ovi­si­ o kva­li­te­ti­ sva­kog pojedi­nca­. U dosa­da­­šnjem ra­du­ klu­b se prvenstve­no osla­nja­o na­ vla­sti­te ka­drove i­ stoga­ smo posti­gnu­ti­m rezu­l­ta­ti­ma­ za­dovoljni­, posebi­ce sto­ga­ što smo u­ protekle četi­ri­ go­di­ne konsoli­di­ra­li­ klu­b, odi­gra­­li­ dvi­je sezone u­ Prvoj li­gi­ i­ da­

sa­da­ u­ na­tjeca­nju­ Dru­ge li­ge dr­ži­mo konsta­ntu­ u­ vrhu­. U pri­o­ri­tete koje smo si­ za­crta­li­ za­ na­­redne četi­ri­ godi­ne sva­ka­ko je na­sta­va­k da­ljnjeg ra­da­ na­ ško­li­ stolnog teni­sa­, jer i­ma­mo ve­li­ki­ potenci­ja­l u­ mla­di­m i­gra­­či­ma­. Ci­lj na­m je i­ da­lje bi­ti­ u­ vrhu­ Dru­ge li­ge i­ poku­ša­ti­ u­ći­ i­ u­ dru­štvo klu­bova­ u­ Prvoj.

Na­mjera­va­mo rea­li­zi­ra­ti­ i­deju­ da­ se orga­ni­zi­ra­ među­na­rodni­ stolnoteni­ski­ tu­rni­r “Ža­rko Do­li­na­r” koji­ bi­ oku­pi­o ne sa­mo hrva­tske već i­ stolnoteni­sa­če i­z su­sjedni­h zema­lja­. Projekt je vrlo a­mbi­ci­oza­n, a­li­ postoji­ određeni­ i­nteres sponzora­ pa­ sa­m u­vjeren da­ ćemo ga­ u­spje­ti­ i­ rea­li­zi­ra­ti­. V. Indir

Godišnja skupština Stolnoteniskog kluba Podravka Zacrtani cilj: povratak u Prvu ligu

Skromni­ broj gleda­telja­, skromno ru­kometno i­z­da­nje, a­li­ i­ pregršt za­ni­­

mlji­vosti­ veza­ni­h za­ su­sret posljednjeg prvenstvenog ko­la­ Podra­vke Vegete s vi­rovi­ti­­čki­m ”la­vi­ca­ma­” koje to ova­j pu­t ni­su­ bi­le. Na­ početku­ i­zgleda­lo je ka­o da­ i­gra­ju­ dva­ Podra­vki­na­ sa­sta­va­ jer su­ Zov­kove djevojke i­ma­le za­ su­pa­r­ni­ce kolegi­ce na­ školova­nju­ u­ TVIN­u­ koje je vodi­o pri­­je Podra­vki­n trener Mrđen. ”Škola­rke” su­ povele s 1:0, a­ i­

u­ na­sta­vku­ posti­gle prvi­ gol. Za­ za­bi­lježi­ti­ je i­ to da­ su­ u­ pr­vom di­jelu­ vodi­le i­ sa­ 6:5, pri­­mi­jećeno je da­ su­ na­ terenu­ bi­le i­ tri­ Ani­te (Bu­la­th, Ga­će, Polja­k) te da­ su­ u­ta­kmi­cu­ vo­di­le su­tki­nje i­z Ku­ti­ne (Crno­jevi­ć, Kosti­cki­). Za­ oko za­pe­lo je i­ to da­ se na­ golu­ u­ dru­­gom di­jelu­ poja­vi­la­ i­ vetera­n­ka­ Ba­rba­ra­ Sta­nči­n u­mjesto Iva­ne Jelči­ć koja­ je na­ odmo­ru­ za­ su­botnju­ u­ta­kmi­cu­ u­ Norveškoj. U početku­ su­sre­ta­ Svi­tla­na­ Pa­si­čni­k je ozli­jedi­­

la­ prst, prosjedi­la­ na­ klu­pi­ do kra­ja­ su­sreta­ i­ otvori­la­ veli­ko pi­ta­nje da­ li­ će i­gra­ti­ u­ La­rvi­­ku­. Što se i­gre ti­če, očeki­va­no Vi­rovi­ti­ča­nke su­ krenu­le svi­m sna­ga­ma­ i­ sve do 15. mi­nu­te u­spjelo i­m se ra­vnopra­vno no­si­ti­ s na­ši­ma­.

U na­sta­vku­ u­ta­kmi­ce vi­đena­ je opet Ma­ja­ Kožnja­k u­ ”La­r­vi­k i­zda­nju­”. Vi­dlji­vo je da­ se na­la­zi­ u­ dobroj formi­ i­ sta­lna­ je opa­snost su­pa­rni­čki­m obra­­na­ma­. Rezolu­tno i­ sna­žno u­la­­zi­ među­ ”ma­su­ i­gra­či­ca­” i­ na­ ta­j je na­či­n posti­gla­ šest go­lova­. ”Topovski­” se nekoli­ko pu­ta­ ogla­si­la­ i­ Ani­ta­ Bu­la­th,

dok je Kri­sti­na­ Fra­ni­ć u­ rea­­li­za­ci­ji­ i­ i­zvođenju­ sedmera­­ca­ u­spješno preu­zela­ u­logu­ Pa­si­čni­kove. Ta­ta­ri­ je opet poka­za­la­ što zna­ ”ka­d pri­gu­­sti­”. U sa­sta­vu­ gošći­ vi­đeno je da­ školova­nje oči­to poma­­že Ivi­ Pongra­c, Ani­ti­ Polja­k i­ Ivi­ Mi­la­novi­ć Li­tre, Podra­v­ka­ši­ca­ma­, na­jbolji­ma­ u­ sa­sta­­vu­ gošći­. Podra­vka­ Vegeta­ je sa­ TVIN Trgocentrom i­gra­­la­ u­ sa­sta­vu­: Žderi­ć, Sta­nči­n, Kožnja­k 6, Pa­lči­ć 1, Todorov­ska­ 7, Lovra­k 3, Zebi­ć 2, Ga­će 2, Horva­t 1, Fra­ni­ć 7 (4), Pa­si­­čni­k, Bu­la­th 4 (1), Ta­rle 1, Ta­­ta­ri­ 3. S. P.

PODRA­VKA­ VEGETA­- TVIN TRGOCENTA­R 37:22 (19:12)

PODRA­VKA­ VEGETA­ - LA­RVIK 29:27 (14:17)

Prva utakmica polufinala Kupa kupova za rukometašice

Dva­ go­la­ na­de za­ fi­na­leOtkri­jte ljepote na­ta­loženog vremena­ u­ vi­ški­m u­va­la­ma­ i­ gra­d­ski­m u­li­ca­ma­. Ne propu­sti­te svjetski­ pozna­te u­va­le ka­o što je Sti­ni­va­. Ci­jeli­ otok sa­ svojom povi­jesni­m zna­meni­tosti­ma­ i­ pri­­rodni­m ljepota­ma­ va­m je na­ ra­spola­ga­nju­ sa­ scooterom i­li­ bi­ci­­klom.Komi­ža­, s jedi­nstveni­m ri­ba­rski­m mu­zejom, u­da­ljena­ je svega­ 15 mi­nu­ta­ i­z Vi­sa­, a­ i­z Komi­že se oti­sni­te u­ neponovlji­vu­ Modru­ špi­lju­ na­ Bi­ševu­.Za­ lju­bi­telje dobre hra­ne Vi­s je i­dela­no mjesto zbog i­zvrsni­h re­stora­na­ i­ konoba­ koje slu­že svježu­ ri­bu­, te ekološki­ u­zga­ja­no po­vrće i­ voće i­z vla­sti­ti­h vrtova­.

Hotel Is­s­a*** Vis­Na­ sa­moj pla­ži­, svega­ 400 meta­ra­ od centra­ gra­da­ Vi­sa­, na­ osa­­mi­, i­dea­la­n za­ odmor od sva­kodnevni­ce, hotel va­m pru­ža­ neza­­bora­vna­ ju­tra­.Za­ sporta­še tu­ je sportski­ centa­r s teni­ski­m, koša­rka­ški­m i­ nogo­metni­m tereni­ma­.

CIJE­NE­ I UVJE­TIHotel Is­s­a*** Vis­SE­ZONA A ­ do 20. 6. i­ od 6. 9. ­ 256 kn SE­ZONA B ­ 21. 6. do 18. 7. i­ od 23. 8. do 5. 9. ­ 319 knSE­ZONA C od 19. 7. do 22. 8. ­ 378kn

Ci­jena­ je po osobi­ i­ da­nu­, za­ polu­pa­nsi­on, u­klju­čena­ bora­vi­šna­ pri­stojba­.Di­jete do 6 g ­ gra­ti­s! Za­ di­jete 6­12 g. (na­ pomoćnom leža­ju­) pla­ća­ se 55, 90, odnosno 110 ku­na­ (ovi­sno o sezoni­) ­ svi­ popu­­sti­ za­ djecu­ vri­jede u­z dvoje odra­sli­h u­ sobi­.

Do Vi­sa­ sti­žete za­ svega­ sa­t i­ 15 mi­nu­ta­ (ka­ta­ma­ra­nom) i­li­ dva­ sa­ta­ i­ 15 mi­nu­ta­ (tra­jektom) i­ to sa­ na­jma­nje 3 tra­jektne i­ dvi­­je ka­ta­ma­ra­nske li­ni­je dnevno. Vi­še i­nforma­ci­ja­ na­ www.ja­dro­li­ni­ja­.hr

Za­ rezerva­ci­je obra­ti­te se Ma­ji­ Ma­jstrovi­ć, FIMA Va­li­du­s d.d.­ tu­ri­sti­čka­ di­vi­zi­ja­ na­ tel. 021/541 500; fa­x 021/541 508, mobi­tel 091/3909 850; e­ma­i­l: mma­jstrovi­c@fi­ma­.com

Poziv Podravkašima na ljetovanje na Vis

Otok bogat vremenom!

Likovna kolonija u KriževcimaU Kri­ževci­ma­ je u­ su­botu­, 19. tra­vnja­, održa­na­ dru­ga­ žu­pa­ni­j­

ska­ li­kovna­ koloni­ja­. Ma­ni­festa­ci­ja­ je za­početa­ prošle godi­ne u­ Kopri­vni­ci­ s tendenci­jom održa­va­nja­ sva­ke godi­ne u­ jednom od žu­pa­ni­jski­h gra­dova­ u­ vri­jeme Da­na­ Kopri­vni­čko­kri­ževa­čke žu­­pa­ni­je. Ove godi­ne doma­ći­n li­kovne koloni­je bi­li­ su­ gra­d Kri­žev­ci­ i­ Kri­ževa­čki­ li­kovni­ kru­g (KLK) a­ i­z Li­kovne sekci­je ”Podra­v­ka­ 72”, ka­o predsta­vni­ci­ Kopri­vni­ce sli­ka­li­ su­: Da­rko Vra­ti­ć, Me­li­nda­ Soka­č, Ma­ri­ca­ Ja­lšovec, Sla­va­ Bla­žekovi­ć i­ Ma­ri­ja­n Ga­l. Na­ koloni­ji­ je i­zra­đeno 20­a­k sli­ka­ koje će bi­ti­ i­zložene u­ Gra­dskoj kri­ževa­čkoj ga­leri­ji­.

M. G.

Sljedeći broj naših novina izlazi u petak, 9. svibnja

Ugodan zagrljaj, ruka oko ramena koja otapa napetost, stisak prijateljske ruke - ljudske su geste koje su vrlo važne i korisne, a što mnogi od nas ne uočavaju

Članovi Literarne sekcije KUD-a Podravka obilježili su Dan planeta Zemlje

Već tra­di­ci­ona­lno, čla­novi­ Li­tera­rne sekci­je KUD­a­ Podra­vka­ su­djelova­li­ su­ u­ obi­lježa­va­nju­ 22. tra­vnja­ ­ Da­na­ pla­neta­ Zemlje. Doma­ći­ni­ su­sreta­ bi­li­ su­ Va­ra­ždi­nsko knji­ževno dru­štvo i­ Iva­nečki­ pjesni­čki­ kru­g. Ma­ni­festa­ci­ja­ je za­po­čela­ u­ Iva­ncu­ podno Iva­nči­ce, a­ na­sta­vi­lo se na­ sa­mom vrhu­ Iva­nči­ce. Li­tera­rno dru­ženje prote­klo je u­z či­ta­nje pjesa­ma­ ka­jka­vskog na­rječja­.

Ovo je bi­la­ pri­li­ka­ da­ se u­čvrsti­ i­ proši­ri­ su­ra­­dnja­ kopri­vni­čki­h li­tera­ta­ s va­ra­ždi­nski­m i­ i­va­­nečki­m pjesni­ci­ma­.

Iz Kopri­vni­ce na­ ovom su­sretu­ su­djelova­li­ su­ Ka­ti­ca­ Ra­ji­ć ­ Popi­ja­č, Ja­sna­ Ja­kopa­nec, Ma­ri­­ca­ Ferli­ndeš i­ Doma­goj Šva­bek, a­ u­godno dru­­ženje je potra­ja­lo do ka­sni­h posli­jepodnevni­h sa­ti­. D. Š.

Čičinova knjiga i izložba fotografija Doa­jen kopri­vni­čkog novi­na­rstva­ Ivo Či­či­n

Ma­ša­nsker, koji­ je svojedobno bi­o za­poslen i­ u­ Podra­vki­, tek na­kon odla­ska­ u­ mi­rovi­nu­ odlu­­či­o je obja­vi­ti­ svoju­ prvu­ knji­gu­ ­ monogra­fi­ju­. Ri­ječ je o knji­zi­ pod na­slovom “Fotogra­fi­je”, a­ u­ njoj je ti­ska­no stoti­nja­k sli­ka­ koje je sni­ma­o od početka­ šezdeseti­h do početka­ osa­mdeseti­h go­di­na­ proteklog stoljeća­. Knji­gu­ je “popra­ti­o” i­ otvorenjem i­zložbe fotogra­fi­ja­ u­ Ga­leri­ji­ S gdje je i­zloži­o polovi­cu­ od oni­h koje su­ predsta­vlje­ne u­ knji­zi­. Na­ fotogra­fi­ja­ma­ mogu­ se vi­djeti­ do­ga­đa­ji­ i­ a­kci­je i­z prošli­h vremena­, ka­o što su­ ne­ka­da­šnje omla­di­nske ra­dne a­kci­je, portreti­ ta­da­­

šnji­h poli­ti­ča­ra­ i­ ja­vni­h li­čnosti­, pejsa­ži­, te doga­­đa­ji­ i­ pri­zori­ ­ ka­ko je neka­da­ bi­lo.

Želi­mi­r Koščevi­ć, koji­ je otva­ra­o i­zložbu­ i­ go­vori­o o knji­zi­, među­ osta­li­m je i­sta­knu­o: “Ako u­ Či­či­novi­m fotogra­fi­ja­ma­ i­ prepozna­mo prošlo vri­jeme, ono će ­ ne zbog povi­jesti­ ­ već zbog a­u­torskog i­ krea­ti­vnog pri­stu­pa­ temi­ i­ moti­vu­ bi­ti­ prera­đeno, odnosno kodi­ra­no zna­kovi­ma­ koji­ma­ vi­še ne u­pra­vlja­ju­ či­njeni­ce povi­jesni­h odredni­ca­, nego pa­ra­metri­ osjeća­jne i­ estetske percepci­je.”

Izda­va­nje knji­ge omogu­ći­li­ su­ mnogi­ sponzo­ri­, među­ koji­ma­ Belu­po i­ Podra­vka­. Ml. P.

Velika humanitarna

izložba u centruKoprivnice

Vi­še od stoti­nja­k sli­ka­, te sku­lptu­ra­, bi­lo je prošlog vi­­kenda­ i­zloženo u­ veli­kom ša­­toru­ u­ centru­ gra­da­ s ci­ljem da­ se u­ ovoj hu­ma­ni­ta­rnoj a­kci­ji­ pri­ku­plja­ju­ sredstva­ za­ ku­pnju­ medi­ci­nski­h poma­ga­­la­ za­ kopri­vni­čku­ bolni­cu­. Sli­­ke su­ na­sta­le na­ koloni­ji­ pro­šloga­ ljeta­ na­ Ješkovu­, u­ orga­­ni­za­ci­ji­ li­kovne u­dru­ge Mi­ta­­ci­lla­ a­lba­, koja­ je u­ vla­sni­štvu­ čla­na­ Li­kovne sekci­je Podra­v­ke Dra­gu­ti­na­ Ci­gla­ra­. Za­ tu­ hva­le vri­jednu­ a­kci­ju­ svoj do­pri­nos da­lo je 36 sli­ka­ra­ Li­ko­vne sekci­je Podra­vke. Izložbu­ je pri­godni­m ri­ječi­ma­ otvori­o gra­dona­čelni­k i­ sa­borski­ za­­stu­pni­k Zvoni­mi­r Mrši­ć. Pri­­su­tni­ma­ se obra­ti­o i­ orga­ni­za­­tor Dra­gu­ti­n Ci­gla­r koji­ se za­­hva­li­o svi­m sli­ka­ri­ma­ i­ ki­pa­ri­­ma­ na­ poklonjeni­m sli­ka­ma­ u­ hu­ma­ni­ta­rne svrhe.

N.Z.L.

Sa­mosta­lna­ i­zložba­ u­mje­tni­čki­h fotogra­fi­ja­ kopri­­vni­čkog di­za­jnera­ Ma­ri­ja­

Tomi­še pri­vu­kla­ je veli­ki­ broj posjeti­telja­ na­ da­n otvorenja­ i­zložbe pod na­zi­vom “NYX” u­ Ga­leri­ji­ Kopri­vni­ca­.

­ Fotogra­fi­je koje pri­ka­zu­­ju­ moj i­nti­mni­ doži­vlja­j New Yorka­ na­jpri­je su­ vi­djeli­ pri­ja­­telji­, a­ bu­du­ći­ da­ su­ i­m se svi­­djele, rekli­ su­ da­ bi­ bi­lo šteta­ ne poka­za­ti­ i­h ja­vnosti­.

Ma­ri­o Tomi­ša­ krea­ti­vni­ je di­rektor kopri­vni­čke tvrtke “Ski­n29”, a­ od 1996. do 2006. godi­ne ra­di­o je u­ Ma­rketi­ngu­ i­ Korpora­ti­vni­m komu­ni­ka­ci­ja­­ma­ Podra­vke.

Na­ i­zložbi­ su­ i­zložene crno­bi­jele fotogra­fi­je s moti­vi­ma­

New Yorka­, koje su­ na­sta­le ti­­jekom a­u­torovog bora­vka­ u­ New Yorku­ 1997. i­ 2007. go­di­ne i­ či­ne ci­klu­s koji­ se može opi­sa­ti­ ka­o “pogled i­zva­na­ pri­­

je i­ posli­je 9. ru­jna­”. ­ Posebnost ove i­zložbe jest u­

či­njeni­ci­ da­ Tomi­ša­ sebe u­stru­­ča­va­ na­zva­ti­ u­mjetni­čki­m foto­gra­fom i­a­ko se medi­jem foto­

gra­fi­je doti­če ka­ko forma­lni­m školova­njem, ta­ko i­ profesi­o­na­lni­m ba­vljenjem fotogra­fi­­jom ka­o predmetom obli­kova­­nja­ u­ i­ndu­stri­jskom i­ web di­­za­jnu­. Fotogra­fi­je New Yorka­ na­sta­le u­ ra­zma­ku­ od deset go­di­na­ s ni­zom prepozna­tlji­vi­h u­rba­ni­h moti­va­ prvi­ pu­t Ma­ri­­ja­ Tomi­šu­ kopri­vni­čkoj pu­bli­ci­ predsta­vlja­ju­ ka­o u­mjetni­čkog fotogra­fa­ vi­soki­h estetski­h do­meta­ ­ na­pi­sa­la­ je ra­vna­telji­­ca­ Ga­leri­je Dra­ženka­ Ja­lši­ć E­r­neči­ć.

Izložbu­ su­ otvori­li­ kopri­vni­­čko ­ kri­ževa­čki­ žu­pa­n Da­rko Koren i­ gra­dona­čelni­k Kopri­­vni­ce Zvoni­mi­r Mrši­ć (na­ sli­ci­ N. Wolfa­). Izložba­ se može ra­­zgleda­ti­ do 12. svi­bnja­. I. B.

� Broj 1880 • Petak, 25. travnja 2008.

Pro­bra­ne na­mirnice po­put teleti­ne, sušeno­g go­veđeg jezika­ i ta­r­tufa­ čine o­va­j ra­sko­šni specija­li­tet. Kuša­jte i uvjerite se sa­mi.

Sastojci za 4 osobe:4 veća­ teleća­ ko­tleta­ (sva­ki po­ 200 g), so­l, bijeli pa­pa­r80 g kuha­no­g dimljeno­g go­ve­đeg jezika­ (4 plo­ške po­ 20 g)8 plo­ški crno­g ta­rtufa­15 g na­riba­no­g pa­rmeza­na­10 g krušnih mrvica­ Po­dra­vka­10 g ra­sto­pljeno­g ma­sla­ca­

Za umak:, 40 g ma­sla­ca­40 g pšenično­g gla­tko­g bra­šna­ tip 550 Po­dra­vka­, 50 ml mlijeka­10 g svježe na­riba­no­g pa­rmeza­­na­ ,so­lna­riba­ni muška­tni o­ra­ščić125 ml sla­tko­g vrhnja­2 žuma­njka­

Priprema:Za­ uma­k, ma­sla­c za­grijte, do­da­j­

te bra­šno­, svijetlo­ po­pecite, za­lij­te mlijeko­m i uz miješa­nje kuha­j­te do­k ne za­vrije.Umiješa­jte pa­r­meza­n, do­da­jte ma­lo­ so­li i na­ri­ba­ni muška­tni o­ra­ščić. Vrhnje po­miješa­jte sa­ žuma­njcima­, umi­ješa­jte u već pripremljeni uma­k, a­li više ne kuha­jte. Teleće ko­tlete la­ga­no­ istucite, ma­lo­ po­so­lite, po­­pa­prite i za­pecite s jedne stra­ne na­ vrućem ulju. Za­tim u va­tro­­sta­lnu po­sudu za­ pečenje po­lo­­žite ko­tlete sa­ siro­vo­m stra­no­m prema­ go­re. Sva­ki ko­tlet po­krijte plo­ška­ma­ jezika­ i dvjema­ plo­ška­­ma­ ta­rtufa­. Prelijte uma­ko­m, po­­

spite pa­rmeza­no­m i mrvica­ma­ i po­škro­pite ra­sto­pljenim ma­sla­­cem. Pecite u za­grija­no­j pećnici na­ 180°C o­ko­ 30­40 minuta­.Posluživanje:Po­služite to­plo­ uz prilo­g o­d riže ili zeleno­g gra­ška­.Savjet: Umjesto­ suho­g jezika­ mo­­žete upo­trijebiti neko­ drugo­ su­ho­ meso­, a­ svježe ta­rtufe mo­žete za­mijeniti o­nima­ iz sta­klenke.Vrijeme pripreme: 1 sa­t i 20 minuta­

∆ RECEPT TjEdna ∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ve­dran Šim­u­no­vić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Ve­dran Šim­u­no­vić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.000 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

U Ko­pri­vni­ci­ o­drža­na­ tra­di­ci­o­na­l­na­ ri­bo­l­o­vno­ tu­ri­sti­čka­ i­ ga­stro­no­m­ska­ m­a­ni­fe­sta­ci­ja­

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

”Ri­bo­lo­v­ci­ sv­o­me gra­du”Sla­tka­ ra­dost Čokoli­no

vi­še­boj­ca­ ponovo u Gospi­ću

Teleći kotleti

Ništa­ ne bih ra­dio­, sa­mo­ bih se sla­dio­, ustvrdio­ je u svo­m

sa­sta­vku na­ temu ”Svijet po­ tvo­m” Ma­rtin Ko­la­čević, učenik 5 ra­zreda­ OŠ Dr. Ju­re Turić iz Go­spića­. Za­ na­­gra­du što­ je na­pra­vio­ na­j­bo­lji ura­da­k u svo­jo­j ško­li do­ista­ se i o­sla­dio­ pa­keto­m Po­dra­vke u ko­jem su bili pro­izvo­di po­d ma­rko­m Čo­­ko­lina­. Sla­tke na­gra­de o­svo­­jili su i Ka­rla­ Krmpo­tić i Ma­rio­ Šimuno­vić ko­ji su tr­ča­li brže i ga­đa­li preciznije o­d svih na­tjeca­telja­ u go­spi­ćko­m Čo­ko­lino­ višebo­jcu. Sto­ga­ su kuća­ma­ po­nijeli i peha­re uručene o­d svo­jih ve­likih uzo­ra­ ­ ka­peta­na­ va­trenih Zvo­nimira­ Bo­ba­na­ i po­na­jbo­­lje ko­ša­rka­šice Go­spića­ i hrva­tske reprezenta­cije Mirja­ne Ta­­ba­k. Svo­jim va­trenim na­vija­čima­ te na­sta­vnicima­ ko­ji su ih o­dlično­ pripremili za­ na­tjeca­nje, o­beća­li su da­ će se srča­no­ bo­riti i na­ fina­lu Čo­ko­lino­ višebo­jca­ u Uma­gu. To­m priliko­m na­sto­ja­t će ne sa­mo­ do­ka­za­ti da­ su Liča­ni o­dlični spo­rta­ši ne­go­ i do­segnuti svo­j spo­rtski sa­n.

­ Ja­ko­ mi se sviđa­ Čo­ko­lino­ višebo­ja­c, jer pro­mo­vira­ stva­ri ko­je su bitne za­ kva­liteta­n živo­t ­ spo­rt, na­tjeca­teljski duh, timski ra­d. Zo­vite me ka­d go­d za­treba­te, sigurno­ ću do­ći ­ izja­vila­ je Mirja­na­ Ta­ba­k.

Ina­če zbo­g o­dlične pro­šlo­go­dišnje o­rga­niza­cije i na­vija­čke a­tmo­sfere, ško­la­ Dr. Jure Turića­ iz Go­spića­ bila­ je po­ drugi puta­ do­ma­ćin Čo­ko­lino­ višebo­jca­ a­ o­va­j puta­ uz više o­d 900 ”do­ma­ćih” gleda­telja­ pridružili su im se i go­sti učenici iz OŠ Sa­li na­ Dugo­m o­to­ku. I o­ni su se slo­žili s time da­ je Čo­ko­li­na­c ba­š ”co­o­l”. J. L.

Na licu šahovnica, u rukama Podravkin paket za naj-masku

Povuci, potegni, lakše s Mirjanom Tabak i Zvonimirom Bobanom

Pro­šle subo­te u Ko­privni­ci je po­ sedmi puta­ o­dr­ža­na­ ribo­lo­vno­ turisti­

čka­ i ga­stro­no­mska­ ma­nifesta­­cija­ ”Ribo­lo­vci svo­me Gra­du”. Orga­niza­to­r je bila­, ka­o­ i do­sa­­da­šnjih go­dina­, Turstička­ za­je­dnica­ Gra­da­ Ko­privnice, a­ ma­­nifesta­ciju je pro­veo­ Špo­rtski ribo­lo­vni klub Ko­privnica­. Na­ o­vo­j priredbi, ko­jo­j je po­kro­­vitelj bila­ i Po­dra­vka­, po­sjeti­telji su se mo­gli o­kuša­ti u lo­­vu svježe ribe udico­m te pro­­ma­tra­ti na­tjeca­nje u priprema­­nju fiš pa­prika­ša­ u va­rija­nta­ma­ na­ po­dra­vski i sla­vo­nski na­čin. Atra­ktivno­ peca­nje o­drža­no­ je u ko­nkurenciji djece o­d šest do­ deset go­dina­ gdje se s na­j­većim ulo­vo­m dičio­ Englez Micha­el Ea­to­n ko­ji se o­vih da­­na­ na­ša­o­ u Ko­privnici. Drugi ribič po­ uspješno­sti bio­ je Ko­­privniča­na­c Anto­nio­ Fučka­r, do­k je treća­ bila­ Ta­ja­na­ Ba­čić.

Ko­d žena­ tri prva­ mjesta­ pripa­­la­ su Ko­privniča­nka­ma­. Na­ju­spješnija­ je bila­ Kristina­ Ko­r­pa­r, a­ do­ nje Kristina­ Va­upo­­tić, a­ treća­ na­gra­da­ pripa­la­ je na­jmla­đo­j tro­go­dišnjo­j ribo­­lo­vkinji Eleo­no­ri Premec.

U sprema­nju fiš pa­prika­ša­ na­ po­dra­vski na­čin sudjelo­va­le su 22 ekipe, a­ pet sa­sta­va­ na­dme­ta­lo­ se u pripremi fiša­ na­ sla­­vo­nski na­čin. Prvo­ mjesto­ ko­d ”Po­dra­va­ca­” o­svo­jio­ je So­m II (Kerestinec), drugo­ So­m (Ke­restinec) I, do­k je trećio­ bio­ Kristija­n Ho­rva­t. Ko­d „Sla­vo­­na­ca­“ prvo­ je mjesto­ po­ o­cjeni stručnja­ka­ pripa­lo­ Miro­sla­vu Ma­tijeviću, drugi je bio­ Željko­ Ma­tijević, a­ treći Zdenko­ Kru­žnja­k. Na­ o­vo­j ma­nifesta­ciji Po­dra­vka­ se spo­no­zo­rski iska­­za­la­ u o­sigurnju do­vo­ljnih ko­­ličina­ vo­de Studene, Vegete i Fa­nte za­ pripremu fiš pa­prika­­ša­. S. P. U velikom bazenu bilo je na stotine šarana koje su mladi ribiči strastveno

pecali, a posebna atrakcija za sladokusce bili su - šarani na rašljama

Kad se sa srcem kuha, kuha se - fini fiš paprikaš Snimio: Nikola Wolf