podrska unapredjenju konkurentnosti privrede rs

136

Upload: marijanadavidovich

Post on 10-Nov-2015

39 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Тim аutоrа:Dr Rаdоvаn RоdićDr Мilоvаn ЈоtаnоvićDr Bоžidаr StаvrićDr Pеricа МаcurаDr Gоrdаnа KоkеzаDr Мilаdin GligоrićDr Gоrаn ТаdićМr Dаrkо МilunоvićМr Vеdrаn StаnеtićЈоvаn Đukić, dipl.ek.Branko Kremenović, dipl.ek.Recenzent:Dr Ljubiša VladušićТим аутора:Др Радован РодићДр Милован ЈотановићДр Божидар СтаврићДр Перица МацураДр Гордана КокезаДр Миладин ГлигорићДр Горан ТадићМр Дарко МилуновићМр Ведран СтанетићЈован Ђукић, дипл.ек.Бранко Кременовић, дипл.ек.Рецензент:Др Љубиша Владушић

TRANSCRIPT

  • Univrzitt u Istnm Srvu hnlki fkultt Zvrnik

    PDRK UNPRNJU KNKURNNSI PRIVRD

    RPUBLIK SRPSK

    Bnj Luk nvmbr 2012.

  • knmski institut a.d. Bnj Luk Krl lfns XIII br.18, Bnj Luk

    Univrzitt u Istnm Srvu hnlki fkultt Zvrnik

    Zvrnik

    Krdintr: Dr Rdvn Rdi

    im utr: Dr Rdvn Rdi Dr ilvn tnvi Dr Bidr Stvri Dr Pric cur Dr Grdn Kkz Dr ildin Gligri Dr Grn di r Drk ilunvi r Vdrn Stnti vn uki, dipl.ek. Branko Kremenovi, dipl.ek.

    Recenzent:

    Dr Ljubia Vladui

    Prkt PDRK UNPRNJU KNKURNNSI PRIVRD RPUBLIK SRPSK pdrn d strn inistrstv nuk i thnlgi u Vldi Rpublik Srpsk.

    Rzultti istrivnj, nlzi, prpruk i zkluci prdstvlu stvv utr prkt, n inistrstv nuk i thnlgi.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    3

    SADRAJ

    UVD ............................................................................................................... 5

    PRVI DIO

    PI PRIKZ SPLJNRGVINSK RZN RPUBLIK SRPSK I NJNIH IZVZNIH KPCI ............................................. 9

    1. P NLIZ IZVZ RPUBLIK SRPSK .................. 11

    1.1. snvni pkztli vridnsti izvz i uvz .............................. 12

    1.2. Rginln struktur splntrgvinsk rzmn Republike Srpske ................................................................................................ 16

    1.3. Pkztli dinmik i struktur splntrgvinsk rzmn prm pdruim klsifikci dltnsti ................................... 22

    1.4. Struktura vrijednosti prodaje i izvoza po industrijskim oblastima ........................................................................................... 27

    1.5. Dinmik i struktur splntrgvinsk rzmn prm SK 29

    2. IZVZN INFRSRUKUR ................................................... 36

    2.1. dministrtivni i institucinlni kvir i brir ........................... 37

    2.2. blici i kritriumi pdrk izvznim prgrmim ...................... 43

    2.3. t d s rdi u ml knmii? ................................................... 44

    3. IZVZNI KPCII RPUBLIK SRPSK ....................... 47

    3.1. hnlk spsblnst pdinih blsti privrd RS ............ 48

    3.1.1. Poloprivreda i umarstvo ........................................................... 48

    3.1.2. Prehrambena industrija .............................................................. 59

    3.1.3. Mineralno sirovinski kompleks ................................................... 61

    3.1.4. Preraivaka industrija ............................................................... 61

    3.1.5. Graevinarstvo ............................................................................. 64

    3.1.6. Turizam ......................................................................................... 68

    3.2. Stnj rsurs.................................................................................... 69

    3.2.1. Ljudski, istrivk-rzvni i invtivni kpcitti u funkciji tehnolokog razvoja ...................................................................... 69

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    4

    3.2.2. Dinamika i struktura nosilaca privredne aktivnosti RS ........... 72

    3.3. Idntifikci klunih prilik ......................................................... 76

    3.3.1. Plprivrd, umrstv i lv .................................................... 81

    3.3.2. Prrivk industri ............................................................... 84

    DRUGI DIO

    ISRIVNJ KNKURNNSI RPUBLIK SRPSK ............... 93

    4. GLBLN KNKURNNS RPUBLIK SRPSK ......... 94

    5. DLKI KVIR ISRIVNJKNKURNNSI ......................................... 103

    6. INDKS KNKURNNSI RPUBLIK SRPSK ............. 113

    6.1. snvni prduslvi ......................................................................... 113

    6.1.1. Stub 1 - Instituci ...................................................................... 114

    6.1.2. Stub 2 Infrstruktur ............................................................. 115

    6.1.3. Stub 3 krknmsk krunj ...................................... 116

    6.1.4. Stub 4 Zdrvstv i snvn brzvnj .............................. 117

    6.2. Fktri fiksnsti .......................................................................... 118

    6.2.1. Stub 5 Vi brzvnj i buk ........................................... 118

    6.2.2. Stub 6 fiksnst trit rb ................................................ 119

    6.2.3. Stub 7 fiksnst trit rd ................................................ 120

    6.2.4. Stub 8 Rzvinst finnsiskg trit ................................. 121

    6.2.5. Stub 9 hnlk sprmnst ................................................ 122

    6.2.6. Stub 10 Vliin trit ........................................................... 122

    6.3. Fktri invtivnsti ...................................................................... 123

    6.3.1. Stub 11 Sfisticirnst/rzvinst pslvnj ..................... 124

    6.3.2. Stub 12 Invci ..................................................................... 124

    ZKLJUK .................................................................................................. 127

    Literatura ......................................................................................................... 133

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    5

    UVD

    Nidn ncinln privrd n m n glblnm tritu pstti bz intnzivn munrdn rzmn. Svi ki dns psluu, bz bzir k dltnsti s rdi, izlni su, dirktn ili indirktn, mnj ili v munrdn knkurncii.

    utim, d li mgu nstupiti u munrdn rzmni s dmim prizvdim, klik su ni knkurntni, imu li n prduz sv t im trb z nstup n rzvinim tritim, zt tliki splntrgvinski dficit, t su njgvi uzrci, t ini snvu knkurntsk prdnsti nk privrd u dnsu n drug sm su nk d pitnj k s mgu pstviti u vzi s munrdnm rzmnm.

    Gnrln, knkurntnst nk ncinln knmi s trb zsnivti n prstu prduktivnsti, kvlittniim prizvdim, nvim i svrmnim thnlgim i psbn n kntinuirnim invcim. Mng studi i nliz, dm i munrdn ( kim ksni biti vi rii), ukzuu d uprv stnj knkurntnsti dm privrd n vm niskm nivu. utim, vin tih studi i nliz, psbn nih k su urdil pznt instrn rgnizci, su urn z clkupnu Bsnu i Hrcgvinu, bz ulnj u spcifinsti ntitt k njnih sstvnih dilv.

    S drug strn, u gtv svim, p k i u mngim rzvinim zmlm, pdin blsti ili rgi s vm st drstin rzlikuu u rzvinsti, bil d ih psmtrm krz njihvu zpslnst/ nzpslnst, visinu dhtk, knkurntnst kmpni i rgi u clini, itd. U skladu sa pomenutim injenicama, u ovim zemljama posebno se pristupa problemu regionalnog razvoja. Kk bi s n dkvtn nin rv prblm rginlnih disprprci u rzvinsti ptrbn prcizn izmriti i idntifikvti u mu su klun knkurntsk rzlik izmu pojedinih rgin.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    6

    Stg dn d klunih id vg prkt bil d s dtlni prui knkurntnst Rpublik Srpsk, li n nin ki bzbiditi t blu metodoloku uprdivst sa drugim slinim istraivanjima, a kako bi se stvorila polazna osnova za dinamiko praenje kretanja konkurentnosti kroz budua istraivanja.

    ng zml imu vlstit istrivnj knkurntnsti privrd u clini i unutr pdinih rgin. N t nin s bzbu musbn uprdivst knkurntskih prdnsti i ndsttk rgin unutr zml, li i s krunjm. Prd tg, bzbu s dbr snv z krirnj dgvruih mr knmsk plitik, plitik rginlng i lklng rzv, kao i svih drugih strtkih dkumnt. k i neke zml u nm blim krunju imaju vlastito istraivanje konkurentnosti. Takav sluaj je npr. sa Hrvatskom koja ovo istraivanje od 2007. godine objavljuje pod nazivom Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske.

    Knkurntnst nk zml s m pblti tk t s pblti svi ili sm nki d vi rzliitih fktr k t su invci, thnlgi, znnj, pvln pslvni mbint, mrkting, brzvnj, prduztnitv, infrstruktur itd. Ist tk, knkurntnst mm dfinisti i k spsbnst drn zml d n nfiksnii nin zpsli i iskristi vlstit rspliv rsurs. U pridu d psldnjih dvdstk gdin, kluni fktri knkurntnsti pstu sv vi znnj i invci, k kluni rzvni rsursi mdrn knmi.

    Ovaj rad predstavlja dn od moguih pristupa intenziviranju aktivnosti na unapreenju konkurentnosti privrede Republike Srpske, budui da sadri ne samo sagledavanje postojeeg stanja, ve ukazuje i na odgovarajue mjere i politike koje treba preduzimati u pravcu prevazilaenja identifikovanih slabosti.

    U tom kontekstu, kao dn strn vg istrivnj, dtln su nlizirni dinamik i struktur splntrgvinsk rzmn, s rzliitih spkt. Istraivanje e usmjern na detalnie pokazatele o ueu pojedinih vrsta proizvod, rginln kmpnnti, pkrivnsti uvz izvzm, t na identifikovanje izvoznih kapacitta privrede Republike Srpske. Prd tg, nlizirn i tehnolok osposoblenost i stanje raspoloivih resursa po pojedinim oblastima. K rzultt vkvg pristupa mgu s idntifikvti i klun trin prilik i mogunosti

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    7

    privrede Republike Srpske na ntrktivniim podrujim, k t su Evropska unija i Rusij, za odabrane vrste i grupe proizvoda.

    U drugom dijelu vg istrivnj nlizirn knkurntnst privrd Rpublik Srpsk, nk kk vid rlvntn publikci i istrivnj svtskih instituci. K kluni dprins u vm dilu rd, n tritrii Rpublik Srpsk p prvi put prvdn vlstit istrivnj k u ptpunsti uprdiv s pmnutim svtskim istrivnjim.

    Cil ovakvog pristupa istraivanju u vezi je sa nastojanjem d s d d to pouzdanij i rlni procjen konkurentnosti privrede Republike Srpske na svjetskom tritu, kako bi s mgl frmulisti i t bl preporuke za njeno unapreenje. Takve ocjene i preporuke mogu da poslue, kk pri kreiranju dugoronih stratekih dkumnt ki s tiu ekonomskog razvoja Republike Srpske, tk i z nknkrtni mr n mikr nivu kmpni k nst d s to povolnije pozicionirau na svjetskom tritu.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    11

    1. P NLIZ IZVZ RPUBLIK SRPSK

    Prije analize samih podataka koji najslikovitije govore o karakteristikama

    izvoza Republike Srpske, neophodno je istai i osnovne karakteristike njene privrede, a koje su, manj ili vie, zajednike za sve male ekonomije i koje, na neki nain, odreuju i strukturu izvoza.

    Osnovne karakteristike privrede Republike Srpske se mogu podvesti pod

    slijedee:

    vm malo i sirmn domae trite (Bosna i Hercegovina sa manje od 4.5 miliona stanovnika),

    ograniena diversifikacija lokalne proizvodnje i izvoza,

    visoka zavisnost o stranim tritima,

    nedovolni lokalni resursi,

    slabost privatnih i javnih kapaciteta,

    tekoe u privlaenju investicija,

    podlonost migracijama stanovnitva i

    manje izraena sklonost prirodnim katastrofama.

    Ovakve karakteristike nae privrede dobrim dijelom oslikavaju stanovita tradicionalne ekonomske teorije, prema kojoj su faktori komparativne

    prednosti zemle na neki nain naslijeeni i reklo bi se fiksirani - zemlite, geografski poloaj, prirodni resursi (rude, energija), radna snaga i broj stanovnika.

    utim, dn d klunih pitnj k s pstvlu u kviru svk, p tk i n ncinln knmi, st pitnj knkurntnsti u munrdnim kvirim.

    Sutinski, knkurntnst spsbnst nk zml d n nbli nin zpsli sv rspliv rsurs kk bi, u skldu s prmnm u munrdnim dnsim i n munrdnm tritu, stvril t vi stp

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    12

    rst svg bruto domaeg prizvd i bzbidil bli stndrd z sv grn. Prilikm nliz knkurntnsti tit trb d bud n mrnju vridnsti i trin pr dmih prizvd i uslug n munrdnm tritu.

    Istinsk vlrizci stpn knkurntnsti s m izvriti sm i iskluiv u uslvim munrdn knkurnci, t zbg tg i nliz k su prdstvln u nstvku imu u fkusu uprv prthdnu dfiniciu s nglskm n munrdnim dnsim i n munrdnm tritu.

    1.1. snvni pkztli vridnsti izvz i uvz

    Privreda Republike Srpske, posmatrano u prethodnom desetogodinjem periodu, ostvarila je znatan porast svih relevantnih agregatnih pokazatela, kako bruto domaeg proizvoda (BDP) i bruto dodate vrednosti (BDV), tako i izvoza i uvoza. Posebno je potrebno naglasti znatno poveanje pokrivenosti uvoza izvozom, koja je porasla sa 35.3% u 2001. godini, na 53.7% u 2010.

    odnosno 55.9% u 2011. godini.

    U cilu to potpunijeg sagledavanja prilika u meunarodnoj razmjeni potrebno je ukazati na dinamiku i strukturu uea izvoza i uvoza u ukupnim vrijednostima bruto domaeg proizvoda, kao i bruto dodate vrijednosti. Naime, BDP je u 10 posmatranih godina porastao 2.26 puta, BDV je porasla

    2.22 puta, dok je kretanje izvoza predstavleno indeksom 363.7, a uvoza sa 238.8 indeksnih poena.

    Ovakva dinamika osnovnih agregatnih pokazatela predstavla odgovarajuu osnovu za izvoenje ocjene o karakteru meunarodne razmjene privrede Republike Srpske. Pri tome, od posebnog znaaja je poreenje indeksa desetogodinjeg porasta izvoza (363.7) i negativnog salda uvoza i izvoza u istom periodu (170.7 indeksnih poena).

    Osnovni pokazateli o dinamici i strukturi BDP, BDV, izvoza i uvoza privrede Republike Srpske u posmatranom destogodinjem periodu, od 2001. do 2010. godine, predstavleni su u tabeli 1, kao i na pripadajuim slikama. Apsolutne vrijednosti agregatnih pokazatela iskazani su u hiladama KM, a utvreni su po tekuim cijenama, to znai da nije iskluen uticaj eventualno nastale inflacije u posmatranom desetogodinjem periodu.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    13

    U posebnim tabelarnim i grafikim pregledima prikazana je dinamika izvoza, uvoza, salda izvoza i uvoza, procenat pokrivenosti uvoza izvozom, te bazni

    indeksi nvedenih vrijednosti u posmatranom desetogodinjem periodu. Iz pomenutih pregleda uoava se da je vrijednost ostvarenog izvoza iz godine u godinu postepeno rasla, sa izuzetkom 2009. godine, da bi 2010. godine bio

    zabileen znatan rast u odnosu na neposredno prethodnu godinu. Meutim, kretanje vrijednosti uvoza u istom periodu zaostajalo je za kretanjem izvoza,

    to je uslovilo dostizanje vieg stepen pokrivenosti uvoza izvozom u 2010. godini (vidjeti tabelu 2). Ovaj trend nastavlen je i u 2011. godini, to uliva izvjesno ohrabrenje po pitanju daleg povolnog, iako nedovolnog, kretanja ovog agregatnog pokazatela spolnotrgovinske razmjene privrede Republike Srpske.

    1

    Pokazateli u tabelama 1 i 2, ilustrovani odgovarajuim slikma, predstavlaju globalnu sliku dinamike i strukture agregatnih pokazatela u funkcionisanju privrede Republike Srpske.

    Tabela 1. Dinamika i struktura BDP, BDV, izvoza i uvoza privrede RS

    Godina

    BDP* BDV** Izvoz Uvoz Saldo

    000 KM

    2001 3,666,349 3,091,380 598,829 1,697,455 -1,098,626

    2002 4,208,806 3,457,292 565,647 2,164,367 -1,598,720

    2003 4,562,686 3,762,493 610,668 2,277,608 -1.666,940

    2004 5,115,577 4,282,509 842,920 2,702,771 -1,859,851

    2005 5,762,962 4,741,598 1,130,518 2,953,177 -1,822,659

    2006 6,543,726 5,246,649 1,540,236 2,760,163 -1,219,927

    2007 7,350,985 5,837,090 1,671,601 3,347,925 -1,676,324

    2008 8,489,287 6,970,671 1,921,837 4,146,519 -2,224,682

    2009 8,222,974 6,875,297 1,672,915 3,567,879 -1,894,946

    2010 8,308,120 6,862,834 2,177,809 4,053,084 -1,875,275

    Indeks 2010/01 226.6 222.0 363.7 238.8 170.7

    1 Izvor: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    14

    Godina

    BDP* BDV** Izvoz Uvoz Saldo

    Indeks % BDP % pokr.

    2001 108.7 108.5 16.3 46.3 35.3

    2002 114.5 111.8 13.4 51.4 26.1

    2003 108.4 108.9 13.4 49.8 26.8

    2004 112.1 113.7 16.5 52.8 31.2

    2005 112.7 110.7 19.6 51.2 38.3

    2006 113.5 110.7 23.5 42.2 55.8

    2007 112.3 111.3 22.7 45.5 49.9

    2008 115.5 119.4 22.6 48.8 46.3

    2009 96.2 98.6 20.3 43.4 46.9

    2010 101.0 99.8 26.2 48.8 53.7

    *Bruto domai proizvod; **Bruto dodata vrijednost; Izvor: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

    Tabela 2. Dinamika izvoza, uvoza i pokrivenosti uvoza izvozom

    Godina

    Izvoz Uvoz Saldo

    Iznosi

    (000 KM) Indeks

    Iznosi

    (000 KM) Indeks

    Iznosi

    (000 KM) % pokr.

    2001 598,829 100.0 1,697,455 100.0 -1,098,626 35.3

    2002 565,647 94.5 2,164,367 127.5 -1,598,720 26.1

    2003 610,668 108.0 2,277,608 105.2 -1,666,940 26.8

    2004 842,920 138.0 2,702,771 118.7 -1,859,851 31.2

    2005 1,130,518 134.1 2,953,177 109.3 -1,822,659 38.3

    2006 1,540,236 136.2 2,760,163 93.5 -1,219,927 56.8

    2007 1,671,601 108.5 3,347,925 121.3 -1,676,324 49.9

    2008 1,921,837 115.0 4,146,519 123.9 -2,224,682 46.3

    2009 1,672,915 87.0 3,567,879 86.0 -1,894,964 46.9

    2010 2,177,809 130.2 4,053,084 113.6 -1,875,275 53.7

    Izvor: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    15

    Slika 1. Kretanje BDP i BDV

    Slika 2. Ostvareni izvoz i uvoz Republike Srpske (000 KM)

    Slika 3. Bazni indeks izvoza i uvoza Republike Srpske (2001=100)

    0

    20

    40

    60

    80

    100

    120

    140

    2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

    BDP Indeks BDV Indeks

    0

    500,000

    1,000,000

    1,500,000

    2,000,000

    2,500,000

    3,000,000

    3,500,000

    4,000,000

    4,500,000

    2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

    Izvoz Uvoz

    0

    50

    100

    150

    200

    250

    300

    350

    400

    2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

    Izvoz Uvoz

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    16

    Jo jedna odlika privrede Republike Srpske jeste i visoka uvozno-izvozna zavisnost (slik 4). Psmtrui prid d psldnjih pt gdin, uv s isti smr krtnj vridnsti uvz i izvz. Drugim riim, nm s zkluk d izvz trnutn nmgu pvti bz pvnj uvz, t svakako pkzu d s vliki di ptrbnih input bzbu n instrnim tritim.

    Slik 4. Krtnj izvoza i uvz RS u pridu 2007-2011. gdin2

    1.2. Rginln struktur splntrgvinsk rzmn Republike Srpske

    Psmtrn s spkt ggrfskih rgin i grupci, nznnii izvzni prtnri Republike Srpske su 27 zml lnic vrpsk uni, ztim vrpsk zml u rzvu, kao i zml lnic EFTA. N strni uvz najznaajniji spoljnotrgovinski partner su vrpsk zml u rzvu, na drugom mjestu se nalaze zml vropske unije, dok su n trm mstu zisk zml u rzvu. Intrsntn d su zml lanice F n 6. mstu p vridnsti uvz iz vih zml.

    2 Izvr: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; Sttistik spln trgvin -

    gdinj sptnj (K); www.rzs.rs.ba

    -20

    -10

    0

    10

    20

    30

    40

    50

    2008/2007 2009/2008 2010/2009 2011/2010

    14.97

    -12.95

    30.18

    17.59 23.85

    -13.95

    13.6 12.94

    Kretanje izvoza %

    Kretanje uvoza %

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    17

    Tabela 3. Izvoz i uvoz prema ggrfskim rgim i knmskim grupcim

    Geografski region / grupacija Godina

    2008 2009 2010

    Izvoz (000 KM)

    Zml U 273 1,052,597 872,108 1,082,177

    vrpsk zml u rzvoju4 682,481 679,013 894,113

    Zml F5 64,766 73,002 136,079

    stl rzvin zml 108,230 33,527 37,360

    zisk zml u rzvu 3,279 3,483 9,786

    Zml Bliskg Istk u rzvu 1,043 1,045 8,709

    Nrspreeno 7,510 8,513 5,745

    frik zml u rzvu 1,725 1,721 3,137

    mrik zml u rzvoju 205 503 703

    Zml u rzvoju kni - - -

    Ukupno 1,921,836 1,672,915 2,177,809

    Uvoz (000 KM)

    vrpsk zml u rzvoju 1,818,364 1,782,876 2,223,950

    Zml U 27 1,763,326 1,381,966 1,424,953

    zisk zml u rzvu 231,920 196,443 190,044

    stl rzvin zml 187,673 90,233 100,646

    mrik zml u rzvoju 84,289 73,175 74,481

    Zml F 47,048 32,628 26,088

    frik zml u rzvu 8,135 7,929 9,164

    Zml Bliskog Istk u rzvoju 4,634 1,909 3,370

    Nrspreeno 1,126 701 336

    Zml u rzvoju kni 2 20 51

    Ukupno 4,146,517 3,567,880 4,053,083

    Izvr: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

    3 Zemlje Evropske unije Austrija, Belgija, Bugarska, eka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Kipar, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Maarska, Malta, Holandija, Njemaka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovaka, Slovenija, panija, vedska i Velika Britanija (do 1. januara 2007. godina EU je imala 25 lanica, ali kako u gornjoj tabeli ne bi dolo do nerealnog poveanja spoljnotrgovinskog prometa Republike Srpske sa EU zbog proirenja, broj lanica je 27 za period 20032010) 4 Evropske zemlje u razvoju Albanija, Hrvatska, BJR Makedonija, Rusija, Srbija, Crna Gora i ostale zemlje 5 Zemlje EFTA (Evropsko udruenje za slobodnu trgovinu) Island, Lihtentajn, Norveka i vajcarska

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    18

    Ptnst zml plus Rusi, dnsn SAD, in prk 90% izvznih trit Rpublik Srpsk dnsn 85-89% uvznih trit. Nznnii izvzni prtnr Srbi, ztim slijede Itli i Hrvtsk, t Slvni. U nznniih prtnr s n minj, s tim t su nki prtnri visk zstuplni samo n uvzn (Rusi), dok se drugi mogu pronai samo na izvzn strni (Crn Gr i vcrsk). U strukturi uvz 2010. gdin dl d pd u svih 15 zml u ukupnm uvzu, izuzv Rusi i u s 1.4% 2008. prsl n k 23.4% u 2010. gdini.

    Tabela 4. Zml s nvim um u strukturi izvz i uvz

    Zemlja

    Struktur izvz p zmlm - P 15 i Rusi (srtirn p pdcim z 2010. gdinu k bznim)

    2008 2009 2010

    Srbi 19.4 20.0 17.6

    Itli 16.7 18.2 15.6

    Hrvtsk 11.4 12.8 13.2

    Slvni 8.5 6.9 9.7

    Nmk 9.2 8.6 8.3

    Crn Gr 3.2 5.1 6.8

    vcrsk 3.3 4.0 6.2

    ustri 6.0 6.2 6.0

    stl zml 1.0 2.2 3.1

    k 1.7 1.3 1.4

    Frncusk 2.1 2.0 1.4

    rsk 1.5 1.8 1.3

    Plsk 1.9 1.4 1.1

    Rumuni 3.0 0.8 0.8

    SD 5.2 0.7 0.5

    Rusi 0.1 0.2 0.2

    U dbrnih zml u ukupnm izvzu

    94.2 92.2 93.3

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    19

    Zemlja

    Struktur uvz p zmlm - P 15 i SD (srtirn p pdcim z 2010. gdinu k bznim)

    2008 2009 2010

    Rusi 1.4 19.4 23.4

    Srbi 26.4 22.1 21.0

    Itli 10.6 10.1 8.8

    Hrvtsk 11.7 6.3 8.2

    Nmk 7.3 6.9 5.7

    Slvni 5.1 4.6 5.0

    Kin 4.1 4.1 3.5

    ustria 3.4 3.5 3.1

    rsk 4.5 2.4 2.6

    Brzil 1.7 1.8 1.5

    k 1.6 1.7 1.5

    Frncusk 1.4 1.6 1.3

    BR kdni 1.0 1.2 1.2

    Plsk 0.8 1.0 1.0

    ursk 2.8 1.0 0.9

    SD 0.7 0.7 0.8

    U dbrnih zml u ukupnm uvzu

    84.6 88.2 89.4

    Izvr: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

    Rpublik Srpsk predstavlja mli trini i knmski prstr, s mlim knmskim ptncilm i skrmnm izvznm pnudm. K psldic tg n nminvn upun n ui krug prtnr u splntrgvinsk rzmni. Gdinm s drv uzk krug zml splntrgvinskih prtnr, a primjetno je ak i suvnj pomenutog krug, psbn krug zml znniih izvznih prtnr. igldn je da je takva situacija psldic skrmng srtimn i bim dm izvzn pnud, s dn, i slb kupvn mi dmg trit, s drug strn. Rbn rzmn Rpublik Srpsk s instrnstvm dvi s s trdstk zml svit,

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    20

    li n prvih dst v ustlnih prtnr tpd vi d 80% ukupng izvz i uvz (stnj u 2010. godini). I pored svega m s ri d u psldnj dcnii Rpublik Srpsk ipk pstl prpzntliv inilc u munrdn rzmni, psbn u uim i irim rginlnim kvirim.

    vrpsk uni k clin predstavlja nznnieg splntrgvinskog prtnra Rpublik Srpsk, nt vi u izvzu ng u uvzu. Rpublik Srpsk im nvi stpn pkrivnsti uvz izvzm b s U 27, gdje je zabiljeen rast s 41.1% u 2005. n 75.9% u 2010. gdini, a to je zntn vie d stpn pkrivnsti u rzmni s drugim rginim, p i s rginlnm zdnicm CF.

    Kd struktur rzmn u pitnju uoljivo je da n drav dubinu thnlkg z ki psti izmu Rpublik Srpsk/BiH i vrpsk uni, r U 27 glvni snbdv trit Rpublik Srpsk prizvdim viskih thnlgi (infrmtik prm, lktrin min i prti, industrisk min i utmtik, sbrn srdstv, hmiski i frmcutski prizvdi i drug), dok se u vu grupciu preteno izvz sirvin i pluprizvdi (lzn rud, glinic, ppirn knfkci, drvni srtimnti, lktrin nrgi) i prizvdi irk ptrnj (tkstiln knfkci, k, bu i sl.).

    Slblnjm plitikih tnzi i pstpnm sncim psldic rtnih dgnj brz s pkzl d nisu izgubln i pkidn sv knmsk vz izmu zml n prstru biv ugslvi i, pri svih drugih, uspstvlni su dinmini knmski dnsi, kk s zmlm k su v ul u U 27 (Slvni), tk i s zmlm kndidtim (Hrvtsk i kdni), psbn s Srbim. biltrln vz su s brz trnsfrmisl u institucinlni blik trgvinsk srdnj u kvirim Zn slbdn trgvin CF.

    S drug strn, u ptpunsti pstl sn d dinmik i kvlitt prcs trnzici i vrpskih intgrci u nv mri zvis i mr s nprtkm u prihvtnju prvil pnnj n tritu tvrn knkurnci, pri svg mrm knkurntsti u rzmni s zmlm U 27.

    U periodu od 2006-2010. godine Rpublik Srpsk u splntrgvinsk rzmni s lnicm CF zn stvril vi d dn trin izvz (prosjeno 35.4%) uz priblino isti prcnt uvz (35.8%). Istovremeno, potrebno je isti vm pzitivnu injnicu u posmatranom pridu izvz drugim lnicm Zn prst s 28.6% n 40.8% ukupng izvz, dok

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    21

    uvz d drugih lnic Zn p s 39.8% n 31.0% ukupng uvz, ime pkrivnst uvz izvzm u rzmni sa Zonom pvn s 40.1% u 2006. n 70.7% u 2010. gdini.

    Anlizirui dsdnj lnstv BiH/RS u CF scicii mm zkluiti d n dnil brn prdnsti i rzultirl pvnjm rzmn i izvsnim pblnjm izvzng bilns Rpublik Srpsk, li su n vidl izl i brn slbsti, n n ttu mnjih i knmski slbiih u Zni.

    Gnrln, rzlg z l stnj u splntrgvinsk rzmni Rpublik Srpske trb triti u znn grninm rstu izvz i n njg slnjng izvzng rstrukturirnj. prblm pristi iz pst nspcilizvn izvzn pnud, t , pri svg, psldic dsustv privrdng prstrukturirnj i nsling prizvdng kncpt.

    Rpublik Srpsk nm prpzntliv finln izvzn prizvd niti kmprtivn prdnsti. Rltivn visk kficint kncntrci izvz , nlst, psldic visk zstuplnsti bzn sirvinskih grup prizvd (mtln rud, glinic, ppir, drv, lktrin nrgi), li i psldic skrmnih prizvdnih ptncil i njihv izvzn pnud.

    U tm smislu, z prirnj izvzn pnud u skldu s rsplivm sirvinskm snvm i nrgtskm nzvisnu, nphdn su nv invstici u prrivk kpcitt ki su izvzn rintisni. Drugim riim, bimni invstici u industrisk kpcitt drdil bi prvc i stpn budu izvzn spcilizci. bi, u znn mri, mguil prvzilnj prblm pst nusklnsti dm privrd s tndncim u munrdnim izvznim tkvim. U dsustvu dmih prduztnikih znnj (munrdni mrkting, kvlitt, stndrdi-tsti itd.), knmski i plitiki dgvrni usmrnj u prvcu pdsticnj priliv strnih dirktnih invstici (ukluuui stvrnj uslv z tvrnj filijala prizvdnj multincinlnih kmpni rintisnih n trit U) m biti znn fktr izvzng prvk.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    22

    1.3. Pkztli dinmik i struktur splntrgvinsk rzmn prm pdruim klsifikci dltnsti

    Detalniji uvid u dinamiku i strukturu spolnotrgovinske razmjene privrede Republike Srpske 2010. godine mogue je stei iz analize izvoza i uvoza proizvoda i usluga razvrstanih po podrujima i oblastima Klasifikacije djelatnosti (KD). Navedena Klasifikacija djelatnosti svrstava sve grupe

    proizvoda i usluga u sedam podruja i to:

    . Poloprivreda, lov i umarstvo, B. Ribarstvo,

    C. Vaenje rude i kamena, D. Preraivaka industrija, . Elektroenergija, gas i voda, K. Nekretnine (iznajmlivanje) i O. Ostale javne usluge.

    Ukupna vrijednost izvoza privrede Republike Srpske, kojom se u poslednjoj posmatranoj godini pokriva 53.7 procenata vrijednosti uvoza, znatno je

    porasla 2010. u odnosu na 2003. godinu (indeks 356.6). Meutim, veoma razliito su se kretale vrijednosti izvoza po pojedinim podrujima Klasifikacije djelatnosti, kao i njihova pojedinana uea u ukupnom uvozu, posmatrano u periodu od 2003. do 2010. godine. Posebno je uolivo dominantno uee podruja preraivake industrije, koje se kretalo od 84% 2003. godine do 81.6% 2010. godine. Podruje poloprivreda, lov i umarstvo u ukupnom izvozu uestvovalo je sa 2.1% 2003., odnosno 3.9% 2010. godine, uz znatan porast (indeks 653).

    Podruje vaenje rude i kamena u strukturi izvoza 2003. godine uestvovalo je sa 3.2%, dok je 2010. godine njegovo uee iznosilo 2.2%, uz porast od 2,512 indeksnih poena. S druge strane, podruje elektroenergije bilei natprosjean porast od 426 indeksnih poena u posmatranom periodu, pri emu njeno uee raste od 10.0% (2003.) na 11.9% (2010.). Istovremeno raste i izvoz ribarstva (144 indeksna poena), kao i podruja ostalih usluga (sa znatnih 1,484 indeksna poena) (vidjeti tabelu 5 i pripduu sliku).

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    23

    Tabela 5. Dinamika i struktura izvoza prema KD (000 KM)

    Godina

    Podruja KD

    A B C D E K O Nerazvr. Ukupno

    2003 Iznosi 13,016 4,554 19,360 512,732 60,808 - 58 141 610,668

    % 2.1 0.7 3.2 84.0 10.0 - 0.0 0.0 100

    2004 Iznosi 12,200 5,942 16,873 765,932 41,697 - 88 187 842,920

    % 1.4 0.7 2.0 90.9 4.9 - 0.0 0.0 100

    2005 Iznosi 17,555 5,585 127,838 889,608 88,532 - 1,337 61 1,130,518

    % 1.6 0.5 11.3 78.7 7.8 - 0.1 0.0 100

    2006 Iznosi 28,745 7,968 130,552 1,247,820 123,111 - 2,037 3 1,540,236

    % 1.9 0.5 8.5 81.0 8.0 - 0.1 0.0 100

    2007 Iznosi 42,955 7,381 127,776 1,416,029 76,156 7 1,286 12 1,671,601

    % 2.6 0.4 7.6 84.7 4.6 0.0 0.1 0.0 100

    2008 Iznosi 46,291 6,339 91,247 1,631,411 144,903 0 1,646 - 1,921,837

    % 2.4 0.3 4.7 84.9 7.5 0.0 0.1 - 100

    2009 Iznosi 55,251 6,740 44,810 1,354,012 210,734 16 1,352 - 1,672,915

    % 3.3 0.4 2.7 80.9 12.6 0.0 0.1 - 100

    2010 Iznosi 84,955 6,547 48,732 1,777,897 258,773 43 861 - 2,177,809

    % 3.9 0.3 2.2 81.6 11.9 0.0 0.0 - 100

    Indeks

    2010/03 653 144 2,512 347 426 - 148 - 356

    Slika 5. Struktura izvoza prema KD u 2010. godini

    3.9% 0.3%

    2.2%

    81.6%

    11.9%

    0.0%

    0.0%

    . Poloprivreda, lov i umarstvo

    B. Ribarstvo

    C. Vaenje rude i kamena

    D. Preraivaka industrija

    . Elektro energija, gas i voda

    K. Nekretnine

    O. Ostale usluge

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    24

    I na drugoj strani, u strukturi uvoza privrede Republike Srpske, dominantno

    mjesto zauzima preraivaka djelatnost sa 90.9% u 2003., odnosno 68.4% u 2010. godini. Znatnije uee imaju i podruja poloprivreda, lov i umarstvo (6.8% 2003., odnosno 4.9% 2010. godine), kao i vaenje ruda i kamena (1.9% 2003., odnosno ak 23.8% 2010. godine). Preostali dio zauzimaju podruja Klasifikacije djelatnosti kao to su ribarstvo, elektroenergija, ostale usluge, zatim trgovina nekretninama i segment nerazvrstano. Pri tome, dok je

    vrijednost uvoza kod veine podruja Klasifikacije djelatnosti rasla od 2003. do 2010. godine po indeksnim pokazatelima od 129 (poloprivreda i umarstvo), do 2,264 (vaenje ruda i kamena), dotle su podruja ribarstvo (indeks 21) i ostale usluge (indeks 59) znatno smanjila svoje uee u ukupnom uvozu privrede Republike Srpske.

    Globalno posmatrano, vrijednost uvoza privrede Republike Srpske u periodu

    od 2003. do 2010. godine porasla je za 178 indeksnih poena, pri emu je porast podruja preraivake djelatnosti kao najzastuplenijeg segmenta iskazan sa 134 indeksna poena (vidjeti tabelu 6 i pripduu sliku).

    Tabela 6. Dinamika i struktura uvoza prema KD (000 KM)

    Godina

    Podruja KD

    A B C D E K O Nerazvr. Ukupno

    2003 Iznosi 155,099 2,693 42,657 2,069,767 1,658 - 5,137 688 2,277,608

    % 6.8 0.1 1.9 90.9 0.1 - 0.2 0.0 100

    2004 Iznosi 181,093 1,899 92,085 2,419,969 5,325 - 1,884 515 2,702,771

    % 6.7 0.1 3.4 89.5 0.2 - 0.1 0.0 100

    2005 Iznosi 140,052 958 99,133 2,705,860 5,072 - 11,717 385 2,963,177

    % 4.7 0.0 3.3 91.3 0.2 - 0.4 0.0 100

    2006 Iznosi 122,548 926 29,960 2,594,106 6,261 - 6,357 4 2,760,163

    % 4.4 0.0 1.1 94.0 0.2 - 0.2 0.0 100

    2007 Iznosi 158,053 1,786 8,303 3,165,904 6,817 3,922 3,119 - 3,347,925

    % 4.7 0.1 0.2 94.6 0.2 0.1 0.1 - 100

    2008 Iznosi 218,779 1,270 55,240 3,802,319 53,213 8,102 7,595 - 4,146,519

    % 5.3 0.0 1.3 91.7 1.3 0.2 0.2 - 100

    2009 Iznosi 175,440 1,124 680,962 2,674,101 29,811 1,954 4,487 - 3,567,879

    % 4.9 0.0 19.1 74.9 0.8 0.1 0.1 - 100

    2010 Iznosi 199,425 573 965,960 2,772,491 108,680 2,927 3,028 - 4,053,084

    % 4.9 0.0 23.8 68.4 2.7 0.1 0.1 - 100

    Indeks

    2010/03 129 21 2,264 134 6,555 - 59 - 178

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    25

    Slika 6. Struktura uvoza prema KD u 2010. godini

    U strukturi vrijednosti izvoza u 2010. godini daleko najvee uee zauzima preraivaka industrija sa 81.6%, zatim slijedi elektroenergija, gas i voda sa 11.9%, dok preostalih 6.5% otpada na ostalih pet podruja, meu kojima se izdvaja poloprivreda i umarstvo sa 3.9%. Vaenje rude i kamena uestvuje sa 2.2 procenta u ukupnoj vrijednosti izvoza domae privrede.

    Podruje preraivaka industrija, prema Klasifikaciji djelatnosti, strukturirano je u 22 posebne oblasti proizvodnje, gdje su najvie zastupleni bazni metali (18.9%), koks, nafta, derivati i nuklearno gorivo (14.1%), koa, koni predmeti i obua (11.0%), prerada drveta osim namjetaja (8.5%), prehrambeni proizvodi i pia (7.6%), maine i ureaji (5.1%), namjetaj i ostali industrijski proizvodi (4.9%) hemikalije i hemijski proizvodi (4.3%),

    celuloza, papir i papirni proizvodi (4.0%), tekstil (3.8%) i elektrine maine i aparati (3.6%). Ostale oblasti Klasifikacije djelatnosti pojedinano uestvuju sa znatno manjim procentom u ukupnoj vrijednosti izvoza domae privrede 2010. godine.

    U cilu detalnijeg uvida u pokrivenost uvoza vrijednou izvoza po pojedinim podrujima i oblastima Klasifikacije djelatnosti domae privrede dat je paralelno prikaz obje strane spolnotrgovinske razmjene u 2010. godini. U tom smislu, uolivo je da skoro sva podruja Klasifikacije djelatnosti

    4.9%

    0.0%

    23.8%

    68.4%

    2.7%

    0.1% 0.1%

    . Poloprivreda, lov i umarstvo

    B. Ribarstvo

    C. Vaenje rude i kamena

    D. Preraivaka industrija

    . Elektro energija, gas i voda

    K. Nekretnine

    O. Ostale usluge

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    26

    bilee veu vrijednost uvoza od vrijednosti izvoza, izuzev ribarstva (pozitivan saldo u iznosu 5,974,000 KM) i elektroenergije, gasa i vode

    (pozitivan saldo u iznosu od 150,093,000 KM).

    Tabela 7. Dinamika i struktura izvoza i uvoza prema KD 2010. (000 KM)

    Podruja i oblasti KD Izvoz Uvoz Saldo

    Iznosi % Iznosi % Iznosi %

    pokr.

    A Poloprivreda, lov i umarstvo

    84,955 3.9 199,425 4.9 -114,470 42.6

    B Ribarstvo 6,547 0.3 573 0.0 5,974 1142.6

    C Rude i kamen 48,732 2.2 965,960 23.8 -917,228 5.0

    D Preraivaka industrija 1,777,897 81.6 2,772,491 68.4 -994,594 64.1

    1 Prehrambeni proizv. i pia 134,577 7.6 514,426 18.6 -379,849 26.2

    2 Duvanski proizvod 2,000 0.1 28,491 1.0 -26,491 7.0

    3 Tekstl 67,242 3.8 114,199 4.1 -46,957 58.9

    4 Odjea i bojenje krzna 38,958 2.2 43,048 1.6 -4,090 90.5

    5 Koa, koni predm. i obua 195,878 1.1 155,843 5.6 40,035 12.8

    6 Prerada drveta, osim namj. 151,767 8.5 44,771 1.6 106,996 339.0

    7 Celuloza, papir i pap.pr. 71,723 4.0 100,544 3.6 -28,821 71.3

    8 tamp. i umn. sn. zap. 2,370 0.1 24,268 0.9 -21,898 9.8

    9 Koks, naft.deriv. i nukl.g. 251,088 14.1 104,228 3.8 146,860 240.9

    10 Hemikalije i hem. proizvodi 77,113 4.3 422,640 15.2 -345,527 18.2

    11 Proizv. od gume i plastike 29,425 1.7 133,875 4.8 -104,450 22.0

    12 Ostali nemet. miner. pr. 15,943 0.9 73,666 2.7 -57,723 21.6

    13 Bazni metali 336,848 18.9 240,414 8.7 96,434 140.1

    14 Metalni pr. osim ma. 134,976 7.6 111,573 4.0 23,403 121.0

    15 Maine i ureaji 90,980 5.1 238,623 8.6 -147,643 38.1

    16 Kancel. ma. i raun. 1,194 0.1 24,747 0.9 -23,276 4.9

    17 Elektr. maine i apar. 64,185 3.6 116,631 4.2 -52,446 55.0

    18 Radio, tel. i kom. oprema 4,000 0.2 49,649 1.8 -45,649 8.1

    19 Medic. i optiki instr. i sat. 7,547 0.4 52,933 1.9 -45,386 14.3

    20 Motorna vozila i prikol. 8,476 0.5 111,978 4.0 -103,502 7.6

    21 Ostala saobr.sredstva 4,310 0.2 9,012 0.3 -4,702 47.8

    22 Namjetaj i ost. ind. pr. 87,299 4.9 56,931 2.1 30,368 153.3

    E Eektroenerg. gas i voda 258,773 11.9 108,680 2.7 150,093 238.1

    K Nekretnine (iznajmlivanje) 43 0.0 2,927 0.1 -2,884 1.5

    O Ostale javne usluge 861 0.0 3,028 0.1 -2,167 28.4

    Ukupno 2,177,809 100 4,053,084 100 -1,875,275 53.7

    Izvr: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    27

    Kada se posebno posmatra najzastuplenije podruje Klasifikacije djelatnosti u ukupnoj vrijednosti izvoza (preraivaka industrija) uoava se da samo est oblasti imaju pozitivan saldo. To su koa, koni predmeti i obua (sa veom vrijednou izvoza od vrijednosti uvoza za 40,035,000 KM), prerada drveta osim namjetaja (106,996,000 KM), koks, naftni derivati i nuklearno gorivo (146,860,000 KM), bazni metali (96,434,000 KM), metalni proizvodi osim

    maina (23,403,000 KM) i namjetaj sa ostalom preraivakom industrijom (30,368,000 KM). Sve ostale oblasti u okviru podruja preraivake industrije, koja u cjelini ima negativan saldo spolnotrgovinske razmjene, imaju veu vrijednost uvoza od vrijednosti izvoza, sa manjom ili veom izraenou takve negativnosti (vidjeti tabelu 7).

    1.4. Struktura vrijednosti prodaje i izvoza po industrijskim oblastima

    Ukupna vrijednost prodaje proizvoda industrije Republike Srpske, kao

    vodee privredne djelatnosti, u 2010. godini iznosila je 3,412,304,000 KM. Od toga iznosa izvezeno je 40.5 procenata, odnosno 1,380,861,000 KM.

    U strukturi industrijske proizvodnje dominantno mjesto zauzima

    preraivaka industrija sa 68.2% uea u ukupnoj vrijednosti prodaje, od koje je 49.1 procenat izvezen. Pri tome, grupacija prehrambeni proizvodi i

    pia uestvuju u ukupnoj vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda sa 17.4%, od ega se 18.2 procenta izvozi. Pored toga, znatan udio u vrijednosti prodaje ima grupa proizvoda koju sainjavaju elektroenergija, gas i voda sa 27.3% u ukupnoj industriji, od ega se na izvoz odnosi 20.8% prodaje proizvoda ove oblasti. Meu ostalim segmentima vrijednosti prodaje proizvoda industrijske oblasti po svojoj zastuplenosti istiu se osnovni metali (8.6% uea u ukupnoj prodaji, od ega svih 88.4% otpada na izvoz), zatim grupacija metalni proizvodi osim maina (7.2% ukupne vrijednosti prodaje, od ega se izvozi 61.9%), prerada drveta i plute (6.3% uea u ukupnoj vrijednosti prodaje, od ega se izvozi 61.6%), vaenje ruda i kamena (4.5% uestvuje u ukupnoj vrijednosti prodaje, od ega na izvoz otpada 29.3%), grupacija proizvodi od ostalih minerala (4.5% uea u ukupnoj vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda, od ega se na izvoz usmjerava svega 8.9%), te namjetaj i slini proizvodi (sa 3.2% uea u ukupnoj prodaji industrijskih proizvoda, od ega se 65.1% izvozi).

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    28

    Tabela 8. Struktura vrijednosti prodaje po industrijskim oblastima 2010. (000 KM)

    Industrijske oblasti Str.

    u %

    Vrijednost prodaje % uee

    izvoza Ukupno Izvoz

    Industrija ukupno 100 3,412,304 1,380,861 40.5

    I Vaenj ruda i kamena 4.5 152,709 44,684 29.3

    1 Kam. i mrki ugal, lignit i tr. 1.0 34,718 1,742 5.0

    2 Rude mtala 2.6 89,514 41,359 46.2

    3 Ostale rude i kamen 0.8 28,449 1,584 5.6

    II Preraivaka industrija 68.2 2,327,829 1,141,938 49.1

    4 Prehrambeni proizvodi i pia 17.4 594,810 108,241 18.2

    5 Duvanski proizvodi 0.2 7,158 2,414 33.7

    6 Tekstilna prediva i tkanine 1.3 43,949 30,867 70.2

    7 Odjevni predmeti, boj. krzna 1.0 33,546 23,282 69.4

    8 Koa, koni predm. i obua 2.3 77,997 67,494 86.5

    9 Prerada drveta i plute 6.3 214,371 131,982 61.6

    10 Celuloza, papir i pap. proizv. 2.6 88,287 63,647 72.1

    11 Izd. djel, tampa i sn. med 0.7 23,562 1,639 7.0

    12 Koks i derivati nafte 2.8 96,517 17,192 17.8

    13 Hemikalije i hem. proizv. 2.1 72,778 48,368 66.4

    14 Proizvodi od gume i plastike 2.3 79,678 34,307 43.1

    15 Proizvodi od ostalih miner. 4.5 151,916 13,359 8.9

    16 Osnovni metali 8.6 292,041 258,060 88.4

    17 Metalni proizv. osim maina 7.2 244,160 151,064 61.9

    18 Ostale maine i ureaji 1.3 44,043 24,324 55.2

    19 Kancelarijske i raun.m. 0.3 9,383 2,714 28.9

    20 Druge elektr.ma. i aparati 1.6 54,409 36,694 67.4

    21 Radio , tv i komunik.pr. 0.1 3,009 2,777 92.3

    22 Medic., precizni i opt.instr. 0.2 6,181 749 12.1

    23 Motorna vozila i prikolice 0.3 11,836 3,968 33.5

    24 Ostala saobraajna sredstva 0.6 19,388 7,399 38.2

    25 Namjetaj i slini proizvodi 3.2 107,499 70,010 65.1

    26 Reciklaa 1.5 51,313 41,150 80.2

    27 Elektroener., gas i voda 27.3 931,766 194,24 20.8

    Izvr: Sttistiki gdinjk Rpublik Srpsk 2011. gdin; www.rzs.rs.ba

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    29

    Sve ostale industrijske oblasti zastuplene su pojedinano sa manje od 3 procenta uea u ukupnoj vrijednosti prodaje. Meutim, znatan dio vrijednosti ovih proizvoda otpada na izvoz sa procentom preko 40% pa sve

    do preko 80% (proizvodi reciklae), zatim grupa proizvoda koa, koni predmeti i obua (86.5%), kao i celuloza, papir i papirni proizvodi (72.1%).

    Uvidom u pokazatele predstavlene u gornjim tabelama, mogue je stei potpuniju predstavu o izvoznim mogunostima nastupa domae industrije na stranim tritima i onih industrijskih oblasti koje nemaju veliku relativnu zastuplenost u ukupnoj prodaji. Naime, iz navedenog pregleda moe se zakluiti da su proizvodi ovih oblasti traeni na svjetskom tritu, ali su nedovolno zastupleni u domaoj industrijskoj proizvodnji.

    1.5. Dinmik i struktur splntrgvinsk rzmn prm SK

    Spolnotrgovinska razmjena privrede Republike Srpske me se analitiki predstaviti pokazatelima o dinamici i strukturi izvoza, ali i uvoza proizvoda prema Standardnoj meunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK). Naime, razmatranje izvoznih kapaciteta domae privrede ne treba odvajati od procesa uvoza robe odgovarajueg asortimana, odnosno sektora SMTK, jer se na taj nain suelavaju ova dva pola spolnotrgovinske razmjene. Tk na taj nain mogue je izvlaiti zakluak o sposobnosti jedne privrede da se na ekonomski opravdan nain uklui u meunarodnu podjelu rada.

    U skladu sa navedenim pristupom, neophodno je ukazati na stanje i

    tendencije kretanja vrijednosti i strukture izvoza po odgovarajuim grupama proizvoda. U tom kontekstu, od znaaja je podsjetiti da je vrijednost izvoza privrede Republike Srpske u periodu od 2003. do 2010. godine porasla vie od 3.5 puta. Pri tome, porast izvoza robe iz pojedinih sektora SMTK iskazan

    je indeksom 641 (mineralna goriva i maziva) ili indeksom 479 (hemijski

    proizvodi), zatim indeksom 415 (razni gotovi proizvodi), te indeksom 413

    (ivotinjske masti i bilna ula). Istovremeno, sektor hrana i ive ivotinje bilei porast izvoza u navedenom periodu sa indeksom 362, proizvodi razvrstani prema materijalu sa indeksom 364, a maine i transportna sredstva sa indeksom 291. S druge strane, sektor pia i duvan bilei veoma skroman porast u posmatranom periodu sa svega 127 indeksnih poena (vidjeti tabelu 9

    i pripduu sliku).

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    30

    Tabela 9. Dinamika i struktura izvoza prema SMTK* (000 KM)

    Sektori

    SMTK

    2003 2004 2005 2006

    Iznosi % Iznosi % Iznosi % Iznosi %

    Hrana i ive iv. 44,953 7.4 58,355 6.9 86,654 7.9 105,045 6.8

    Pia i duvan 8,788 1.4 2,136 0.3 2,469 0.2 4,793 0.3

    Sirove mater.

    osim goriva 193,658 31.7 363,150 43.1 458,985 41.6 548,986 35.6

    Min.gor i maz 80,423 13.2 64,599 7.7 107,180 9.7 142,837 9.3

    iv. i bil. ula 31 0.0 727 0.1 24 0.0 11 0.0

    Hemijski proiz. 14,795 2.4 18,623 2.2 28,180 2.6 35,198 2.3

    Proizv. razvr.

    prema mat. 120,893 19.8 173,539 20.6 215,764 19.6 311,270 20.2

    Ma. i trans.sr. 58,849 9.6 59,175 7.0 86,121 7.8 100,221 6.5

    Razni got. pr. 88,137 14.4 102,429 12.2 118,080 10.7 291,873 18.9

    Proiz. i trans.

    nespomenuti 141 0.0 187 0.0 61 0.0 3 0.0

    Ukupno 610,668 100 842,920 100 1,103,518 100 1,540,236 100

    Sektori

    SMTK

    2007 2008 2009 2010

    Iznosi % Iznosi % Iznosi % Iznosi %

    Hrana i ive iv. 130,699 7.8 134,141 7.0 131,864 7.9 162,656 7.5

    Pia i duvan 4,916 0.3 7,299 0.4 8,884 0.5 11,200 0.5

    Sirove mater.

    osim goriva 512,800 30.7 492,844 25.6 302,097 18.1 440,776 20.2

    Min.gor i maz 96,666 5.8 165,423 8.6 338,843 20.3 515,547 23.7

    iv. i bil. ula 24 0.0 46 0.0 130 0.0 128 0.0

    Hemijski proiz. 38,436 2.3 59,771 3.1 55,994 3.3 70,924 3.3

    Proizv. razvr. prema mat.

    400,288 23.9 497,802 25.9 341,547 20.4 439,363 20.2

    Ma. i trans.sr. 134,743 8.1 167,156 8.7 145,704 8.7 170,969 7.9

    Razni got. pr. 353,010 21.1 394,355 20.5 347,535 20.8 365,559 16.8

    Proizv. i trans.

    nespomenuti 20 0.0 - - 316 0.0 688 0.0

    Ukupno 1,671,601 100 1,921,837 100 1,672,195 100 2,177,809 100

    * Standardna meunarodna trgovinska klasifikacija

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    31

    Slika 7. Struktura izvoza prema SMTK u 2010. godini

    Da bi se stekla realna slika o dostignuima domae privrede u meunarodnoj robnoj razmjeni potrebno je sagledati i tendencije, kao i strukturu uvoza u

    istom periodu. U tom smislu, prvo treba istai injenicu da je porast uvoza bio znatno manji od pomenutog porasta izvoza skor svih sektora prema SMTK. Naime, dok je izvoz u posmatranom periodu porastao preko 3.5 puta,

    dotle rast uvoza oznaen indeksom 178. Time je stvorena osnova za izvjesno ohrabrenje u pogledu tendencija u razvoju spolnotrgovinske razmjene domae privrede.

    U strukturi uvoza 2010. godine dominiraju sektori mineralna goriva i maziva

    (sa 25.8% uea), zatim proizvodi razvrstani prema materijalu (18%), te hrana i ive ivotinje (13.8%), maine i transportna sredstva (13.4%), hemijski proizvodi (11.3%) i sektor razni gotovi proizvodi (8.3%). Ostali

    sektori imaju znatno manje pojedinano uee u ukupnoj vrijednosti uvoza proizvoda razvrstanih prema sektorima ustanovlenim po Standardnoj meunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (vidjeti tabelu 10 i pripduu sliku).

    7.5% 0.5%

    20.2%

    23.7%

    0.0% 3.3%

    20.2%

    7.9%

    16.8%

    0.0% Hrana i ive ivotinje

    Pia i duvan

    Sirove materije osim goriva

    Mineralna goriva i maziva

    ivotinjska i bilna ula i voskovi

    Hemijski proizvodi

    Proizvodi razvrstani prema materijalu

    Maine i transportna sredstva

    Razni gotovi proizvodi

    Proizv. i trans. nespomenuti

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    32

    Tabela 10. Dinamika i struktura uvoza prema SMTK* (000 KM)

    Sektori

    SMTK

    2003 2004 2005 2006

    Iznosi % Iznosi Iznosi % Iznosi %

    Hrana i ive iv. 438,975 19.3 473,021 17.5 448,032 15.2 435,678 15.8

    Pia i duvan 111,929 4.9 128,228 4.7 98,368 3.3 125,456 4.5

    Sirove mater.

    osim goriva 54,412 2.4 75,927 2.8 96,943 3.3 83,859 3.0

    Min.gor i maz 251,896 11.1 337,039 12.5 365,199 12.4 392,413 14.2

    iv. i bil. ula 13,440 0.6 18,262 0.7 16,278 0.6 16,245 0.6

    Hemijski proiz. 246,976 10.8 278,503 10.3 331,724 11.2 289,586 10.5

    Proizv. razvr.

    prema mat. 522,421 22.9 568,153 21.0 644,077 21.8 672,365 24.4

    Ma. i trans.sr. 397,012 17.4 549,705 20.3 677,482 22.9 442,987 16.0

    Razni got. pr. 239,860 10.5 273,445 10.1 274,686 9.3 291,552 10.6

    Proiz. i trans.

    nespomenuti 688 0.0 489 0.0 389 0.0 20 0.0

    Ukupno 2,277,608 100 2,702,771 100 2,953,177 100 2,760,163 100

    Sektori

    SMTK

    2007 2008 2009 2010

    Iznosi % Iznosi % Iznosi % Iznosi %

    Hrana i ive iv. 493,682 14.7 606,578 14.6 534,704 15.0 558,772 13.8

    Pia i duvan 136,926 4.1 145,043 3.5 141,298 4.0 128,673 3.2

    Sirove mater.

    osim goriva 75,256 2.2 104,340 2.5 91,051 2.6 139,502 3.4

    Min.gor i maz 417,341 12.5 583,788 14.1 793,621 22.2 1,147,195 28.3

    iv. i bil. ula 19,561 0.6 19,172 0.5 20,053 0.6 12,643 0.3

    Hemijski proiz. 379,898 11.3 472,129 11.4 428,306 12.0 457,662 11.3

    Proizv. razvr. prema mat.

    854,140 25.5 1,050,777 25.3 643,072 18.0 728,214 18.0

    Ma. i trans.sr. 588,292 17.6 748,272 18.0 567,448 15.9 543,804 13.4

    Razni got. pr. 382,828 11.4 416,420 10.0 348,327 9.8 336,619 8.3

    Proizv. i trans.

    nespomenuti - - - - - - - -

    Ukupno 3,347,925 100 4,146,519 100 3,567,879 100 4,053,084 100

    * Standardna meunarodna trgovinska klasifikacija

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    33

    Slika 8. Struktura uvoza prema SMTK u 2010. godini

    Detalna analiza strukture izvoza i uvoza privrede Republike Srpske u 2010. godini pokazuje odnose u spolnotrgovinskoj razmjeni za pojedine grupe proizvoda, pa ak i za pojedinane proizvode prema SMTK. Ovdje su svi proizvodi domae privrede koji se izvoze i uvoze svrstani u sedam grupa, koje obuhvataju ukupno 44 podgrupe proizvoda, odnosno pojedinih vrsta

    proizvoda. Na taj nain mogue je sagledati koje grupe ili vrste proizvoda su vie ili manje zastuplene u ukupnoj vrijednosti izvoza i uvoza, kao i koje grupe i vrste proizvoda imaju pozitivan, a koje negativan saldo u

    spolnotrgovinskoj razmjeni.

    Ono to se moe smatrati povolnom okolnou jeste injenica da odreeni broj grupa i vrsta proizvoda ima pozitivan spolnotrgovinski saldo. To su, prije svega, elektrina energija, kao i proizvodi od metala ostali, iz grupe proizvodi razvrstani prema materijalu.

    Takoe, iz grupe sirove materije nejestive, osim goriva, pozitivan saldo bilee metalne rude i otpaci, te pluto i drvo. Navedene grupe i pojedinane vrste proizvoda uestvuju sa znatnijim procentom u ukupnoj vrijednosti izvoza, a u spolnotrgovinskoj razmjeni zabileile su znatan pozitivni saldo.

    Meutim, pojedine vrste proizvoda imaju pozitivan spolnotrgovinski saldo, ali je njihova zastuplenost u ukupnoj vrijednosti izvoza neznatna. To su mlijeni proizvodi i jaja, te ribe i preraevine. Sve ostale grupe i vrste proizvoda, koje inae ine dominantno uee u ukupnoj vrijednosti izvoza, ali jo vee u ukupnoj vrijednosti uvoza, imaju negativan spolnotrgovinski saldo (vidjeti tabelu 11).

    13.8%

    3.2%

    3.4%

    28.3%

    0.3% 11.3%

    18.0%

    13.4%

    8.3% 0.0% Hrana i ive ivotinje

    Pia i duvan

    Sirove materije osim goriva

    Mineralna goriva i maziva

    ivotinjska i bilna ula i voskovi

    Hemijski proizvodi

    Proizvodi razvrstani prema materijalu

    Maine i transportna sredstva

    Razni gotovi proizvodi

    Proizv. i trans. nespomenuti

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    34

    Tabela 11. Dinamika i struktura izvoza i uvoza prema SMTK 2010. (000 KM)

    Red.

    br. Sektori i dsjeci SMTK

    Izvoz Uvoz %

    pokriv.

    uvoza Iznosi % Iznosi %

    1 Hrana i ive ivotinje 162,656 7.5 558,772 13.8 29.1

    1.1 ive ivotinje 6,985 4.3 29,615 5.3 23.6

    1.2 Meso i preraevine 3,030 1.9 36,772 6.6 8.2

    1.3 Mlijeni proizvodi i jaja 42,657 26.2 22,504 4.0 189.6

    1.4 Ribe i preraevine 11,025 6.8 10,243 1.8 107.6

    1.5 itarice i proizvodi 34,727 21.3 173,808 31.1 20.0

    1.6 Povre i voe 38,693 23.8 38,438 6.9 100.7

    1.7 eer, proizvodi i med 11,839 7.3 30,434 5.4 38.9

    1.8 Kafa, aj, kakao, zaini 8,853 5.4 79,101 14.2 11.2

    1.9 Stona hrana (osim itarica u zrnu)

    509 0.3 95,503 17.1 0.5

    1.10 Razni proizv. za hranu 4,336 2.7 42,354 7.6 10.2

    2 Pia i duvan 11,200 0.5 128,673 3.2 8.7

    2.1 Pia 7,279 65.0 99,041 77.0 7.3

    2.2 Duvan i proizv. od duvana 3,922 35.0 29,632 23.0 13.2

    3 Sirove materije, nejestive osim goriva

    440,762 20.2 139,502 3.4 316.0

    3.1 Koe sirove, krzna netavlena

    16,967 3.8 11,236 8.1 151.0

    3.2 Ulano sjemenje i plodovi 752 0.2 3,561 2.6 21.1

    3.3 Suvi kauuk - - 31 - -

    3.4 Pluta i drvo 166,323 37.7 17,877 12.8 930.4

    3.5 Celuloza i otpaci papira 5,963 1.4 36,966 26.5 16.1

    3.6 Metalne rude i tpaci 244,278 55.4 23,130 16.6 1056.1

    3.7 Ostale ivot.i bilne materije 1,255 0.3 11,038 7.9 11.4

    4 Mineralna goriva i maziva 515,547 23.7 1,147,195 28.3 44.9

    4.1 Kameni ugal, koks i briketi 5,583 1.1 4,254 0.4 131.2

    4.2 Nafta i derivati 249,682 48.4 1,028,354 89.6 24.3

    4.3 Plin prirodni i industrijski 1,509 0.3 5,907 0.5 25.5

    4.4 Elekrina energija 258,773 50.2 108,680 9.5 238.1

    5 ivotinjska i bilna ula, masti voskovi

    128 0.0 12,643 0.3 1.0

    5.1 ivotinjska ula masti - - 863 - -

    5.2 vrste bilne masti i ula 7 5.5 7,991 63.2 0.1

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    35

    Red.

    br. Sektori i dsjeci SMTK

    Izvoz Uvoz %

    pokriv.

    uvoza Iznosi % Iznosi %

    5.3 ivotinjska i bilna ula i masti, pr. vosk.

    121 94.5 3,789 30.0 3.2

    6 Hemijski proizvodi 70,924 3.3 457,662 11.3 15.5

    6.1 Organski hemijski proizvodi 1,702 2.4 21,508 4.7 7.9

    6.2 Neorg. hemijski proizvodi 15,650 22.1 40,331 8.8 38.8

    6.3 Proiz. za bojenje i tavl. 481 0.7 25,917 5.7 1.9

    6.4 Medicinski i farm. proizvodi 9,166 12.9 156,474 34.2 5.9

    6.5 Eterina ula, parf. i toalet. 923 1.3 33,403 7.3 2.8

    6.6 Vjetaka ubriva 7,270 10.3 27,742 6.1 26.2

    6.7 Plastine tvari u prim. obl. 2,194 3.1 51,701 11.3 4.2

    6.8 Plastine tvari u ostalim obl. 859 1.2 52,545 11.5 1.6

    6.9 Hemijske tvari i proiz. nesp. 32,680 46.1 48,040 10.5 68.0

    7 Proizvodi razvrstani

    prema mater. 439,363 20.2 728,214 18.0 60.3

    7.1 Koa, proiz. od koe, kzna 2,581 0.6 59,762 8.2 4.3

    7.2 Guma i gumeni proizvodi 1,995 0.5 44,738 6.1 4.5

    7.3 Proizvodi od plute i drveta 25,416 5.8 31,712 4.4 80.1

    7.4 Papir, karton,

    proizvodi od celuloze 65,799 15.0 62,805 8.6 104.8

    7.5 Predivo, tkanine,

    tekstilni proizvodi 63,623 14.5 109,336 15.0 58.2

    7.6 Proizvodi od nemet. miner. 14,682 3.3 69,182 9.5 21.2

    7.7 elezo i elik 122,655 27.9 214,313 29.4 57.2

    7.8 Obojeni metali 9,844 2.2 25,276 3.5 38.9

    7.9 Proizvodi od metala, ostali 132,769 30.2 111,089 15.3 119.5

    Ukupno 2,177,809 100 4,053,084 100 53.7

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    37

    2. IZVOZNA INFRASTRUKTURA

    2.1. dministrtivni i institucinlni kvir i brir

    Nk d klunih prprk fiksnm pslvnju i v prduktivnsti, prm nvdim privrdnik i drugih lic k su svkdnvn u ddiru s prizvdnjm i prdm, su nzgrpn dministrtivni kvir i dministrtivn brir k iz tg proizilaze. Un mng dministrtivnih urdbi, lih prksi, prtivrnsti, nusklnsti, k i ndvln bunsti slubnik, ndsttk instituci ili prvlikg br instituci, k prrstu u brir fiksnm pslvnju i tvrnju nvih privrdnih subkt , kk dmih tk i instrnih. Nihv snvn krktristik d pskupluu i tvu nrmln pslvnj, t tr vrim k bi mgl biti drugi iskrin. U nstvku su nvdni i pisni sm ni ni ki, ik nisu dini, znn tvu uspn pslvnj.

    Plitik knkurnci im psbnu tinu i zn, pgtv kd s rdi vnim nbvkm. U ovoj blsti uinjni su tk ptni rzultti, li zknski kvir ndvln, zbog ega nprvilnsti i krupci jo uvijek prt pstupk vnih nbvki. Ptrbn pruzti brn nv dirktiv vropske unije, a psbn pdnstviti prcdur z vn nbvk mlih vridnsti. Zknski kvir vnih nbvki u BiH nskudnii mu st zpdnblknskih zml, vi u dnsu n nvprimln lnic U.

    Sgmnt trit hrti d vridnsti prt brni i skr idntini prblmi u svim zmlm krunj. Najei uzrk tm je ndvln i ndvrn rgultrni kvir, li vi mli knmski ptncil z fiksn dvinj prmt hrti d vridnsti.

    U blsti plprivrd i rurlng rzv uinjn mli nprdk u usklivnju s vim vrpskim stndrdim. Priprm u blsti

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    38

    plprivrd i rurlng rzv, sigurnsti hrn, vtrinrsk i fitsnitrn plitik i ribrstv su uvik u ptn fzi. Bsni i Hrcgvini ndst svbuhvtn strtgi z usklivnj s cquis-em. Ptrbn ti kpcitt slubn kntrl, sistm lbrtri z sigurnst hrn, t vtrinrsku i fitsnitrnu blst.

    U sktru nrgtik pstignut znn nprdk krz prvn rzdvnj dminntnih prtr, ki su uvik n u drvnm vlsnitvu. U nkim zmlm trit lktrin nrgi u ptpunsti tvrn (k u Bugrsk i Rumunii), dk n drugim tritim librlizci stl u rn fzi, kao npr. u Bsni i Hrcgvini. Upt, u privtng sktr i fiksnst knkurnci u vm sktru s m unpriditi. t s ti prirdnih rsurs, glvni izzvi su rzdvnj i nj institucinlng kvir, nrit nzvisnsti rgultr.

    Glvni izzv u svim infrstrukturnim sktrim rzv i prvdb prgrm svbuhvtn rfrm ki mguv kmrcilizvnii pristup prunju srvis i vi ngmn privtng sktr.

    I dl kvlitt pslvng krunj u BiH zst z stlim zmlm ugistn vrp. Prm istrivnju Svtsk bnk (World Bank Doing Business 2010 and Business Environment and Enterprise Performance

    Survey BEEPS IV) vi d tvrtin nktirnih firmi znil plitiku nstbilnst k glvni prblm u dnnju dluk prduzimnju pslvnih ktivnsti. N drug mst stvlu rgistrciu biznis. Nvi zkn prduzim, ki u Rpublici Srpsk stupi n sngu u ulu 2009. gdin, znn pdnstvlu rgistrciu nvih firmi i mng vi pribliv v zkn rgultivi U.

    Nzbilni prprk z rst prdvn privtnim sktrm svkk vliki i ndvln fiksn vni sktr, invsticin pslvn klim s pkzl k bitn dtrminnt i niv prduktivnsti prduztih invstici. k npr. nnvii Izvt pslvnju za 2012, ki su bvili Svtsk bnk i IFC, pkzu d u BiH, dnsn Rpublici Srpsk, im dst prstr z pblnj pslvng krunj.

    Prm pmnutm izvtu, BiH zuzim vrl npvln 125. mst mu 183 knmi svit, t znn pgrnj u dnsu n rng ki BiH iml u 2011. gdini (110. mst). v svkk znn npvln krktristik pslvng krunj.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    39

    bl 12. Rng BiH u Izvtu pslvnju

    Priklunj n lktrnrgtsku mru 157

    Ptk pslvnj 162

    Dbinj grvinskih dzvl 163

    Rgistrci imvin 100

    Dbinj krdit 67

    Ztit invstitr 97

    Plnj prz 110

    rgvin s instrnstvm 108

    Sudsk izvrnj ugvr 125

    Prstnk pslvnj 80

    Izvr: WB and IFC (2012), Doing Business in a more transparent world, Washington

    utim, vliku prprku z prik ptrbn invstici prdstvl rltivn l situci i npvln rng dmn k t su: dbinj grvinskih dzvl (163.), ptk pslvnj (162.), priklunj n lktrinu mru (157.) i sudsk izvrnj ugvr (125.). Takoe i u stlim dmnim nphdn prduzti niz mr i ktivnsti d bi s tklnil usk grl i pbll pslvn klim.

    I drug istrivnj6 buhvtil idntifikciu nprblmtiniih fktr z pslvnj p pdinim zmlm. Z Bsnu i Hrcgvinu t su, z psldnj dvi gdin vg istrivnj, fktri navedeni u tabeli 13, pri emu je iz dtih dgvr igldn d s pristup finnsim isti k ubdliv nprblmtinii fktr, nrit u psldnj gdini.

    6 Radi se o istraivanju Svjetskog ekonomskog foruma, o kome e biti vie rijei u

    nastavku. Prilikom istraivanja sa liste od ukupno 15 faktora, ispitanici su zamoljeni da izaberu pet najproblematinijih za poslovanje u njihovoj zemlji/privredi i da ih rangiraju izmeu 1 (kao najproblematiniji) do 5. Rezultati u tabeli prikazuju odgovore ponderisane u skladu sa njihovim rangiranjem (napomena: odgovori se razlikuju za

    poslednje dvije godine, jer je u poslednjoj godini izbaen faktor devizne regulative, a uveden novi faktor kapaciteta za inoviranje)

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    40

    bl 13. Nprblmtinii fktri z pslvnj u BiH

    Faktori 2012/13 2011/12

    Pristup finnsim 17.2 13.5

    Plitik nstbilnst 11.9 7.5

    Prsk stp 11.7 11.8

    Nstbilnst vld 11.6 8.6

    Inflci 11.1 2.1

    Nzdvlvu drvn birkrti 6.4 11.5

    Prsk rgultiv 7.2 9.1

    Krupci 4.9 9.2

    Rstriktivn rgultiv u blsti rd 3.2 3.6

    Ndvln kpcitt invci 2.8

    Slb rdn tik 2.7 2.7

    Ndkvtn infrstruktur 2.3 8.2

    Kriminl i lpvluk, rzbnitv 1.7 6.6

    Ndkvtn brzvn rdn sng 0.9 2.4

    L vn zdrvstv 0.5 0.6

    Dvizn rgultiv 2.5

    utim, iz grnj tbl igldn d su plitiki i dministrtivni fktri ti ki zbirn nvi utiu, u ngtivnm smislu, n pslvnj u Bsni i Hrcgvini. v s psbn vidi u indksu z psldnju gdinu (md dlu nsn iznndni prst inflci k fktr s 2.1 n 11.1, imui u vidu stbilnst kurs knvrtibiln mrk i njnu vznst z vr). Pt plitik-dministrtivnih fktr (plitik nstbilnst, nstbilnst vld, nzdvlvu drvn birkrti, t prsk stp i prsk rgultiv) u zbiru zhvtu k plvin ukupng skr. U psldnj gdini dl i d smnjng isticnj prblm ndkvtn infrstruktur.

    Prd vih fktr istiu s i brni drugi prblmi i brir k s n dns n sld:

    brir u vidu pribvlnj dkumntci pri izvzu/uvzu (ndstupnst infrmci ptrbn dkumntcii i prcdurm, prvliki br trnih dkumnt, kmplikvni i skupi pstupci dbinj dkumnt i uslug cn usglnsti, ndsttk infrmci rgnizcim k s bv cnm

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    41

    usglnsti, ztim rzliiti dnsi npr. vtrinrskih inspkci prm rzliitim vrstm rb d inspkci U, prblmi priznvnj nih dkumnt i upuivnj n pnvn kntrl rdi ptvrd nlz itd.),

    brir i prblmi kd crinsk slub n grninim prlzim (prblmi s vtrinrskim inspkcim, dkzivnj prikl sirvin itd.),

    nlln knkurnci u vidu fvrizvnj dmih firmi d strn rgn strn drv, ndsldnsti i nrgulrnsti prilikm vnih nbvki, rzn subvnci npr. susdnih drv dmim prizvim, im im mguvu pstiznj niih cin itd.

    sim tg, u kviru zml buhvnih CF sprzumm uvu s, prd prvluuih pzitivnih lmnt, i drn nusglnsti i nrin pitnj pput:

    musbng npriznvnj drn dkumntci, izdtih crtifikt (snitrni, fitsnitrni, vtrinrski i crtifikti z industrisk prizvd ki pdliu primni ncinlnih prpis),

    prvr kvlitt i prkmrn i nptrbn uzimnj uzrk (psbn kd prhrmbnih prizvd),

    viski trkvi kntrl i nliz,

    prduvnj drnih privrmnih zbrn i n prid nkn prstnj rzlg z zbrn (npr. prdunj zbrn uvz stk zbg pv blsti i nkn t pidmi nvdn blsti uvlik prstn itd.),

    grnivnj izvz/uvz n sm drn grnin prlz,

    ndsttk mudrvnih sprzum srdnji u drnim blstim,

    rzn dugvlnj prcdur i nliz itd.

    sim vih brir m s uiti d , rcim, psti brzvni sistm tk dn d uzrk nisk knkurntnsti dm privrd i d , vkv kkv , ndkvtn d rii ptrb privrd. Nstvni prgrmi i smrvi brzvnih instituci su n nusklni s ptrbm k s uvu u privrdi. kluu s brzvni prfili z kim n psti ptrb. Vrl st su nstvni prgrmi zstrli i prbimni i n mgu d dgvr zhtvim i ptrbm k su dnil prmn u thnlgim,

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    42

    prcsim i prizvdim. Svrni srdnjklci ili studnti n izlz dvln sprmni z ptk rd i gubi s ddtn vrim z njihv ukluivnj u prcs rd u prduzim.

    I istrivnj k ndvn prvl Svtsk bnk7 u BiH pkzl d ndsttk kvlifikvn rdn sng dnsn sng k rspl dkvtnim znnjim i vtinm dn d klunih prblm domae knmi. Uprv ndsttk vkv rdn sng ugrv knkurntnst dmih prduz i n kntinuirn gub trinu utkmicu s instrnim knkurntim.

    prdlnj z dublim, intnzivniim ukluivnjm u svtsk trit prdstvl din rnj z kmpni k l d pstnu. v uklunj s m izvsti sm k zsnvn n prduztniki i mrktinki rintisnm ninu rzmilnj. rit n t dtrmini prizvdnju, r k nm trit, n vridi ni prizvdnj. ng nliz pkzuu d s i strni kpitl, ki nm tlik ptrbn u vm trnutku, sli tm gd trit, r dns mng lk prizvsti ng prdti.

    rini i mrktinki nstup nih prduz su md nvi udlni d prvldvu svtsk prks. Dns vrim kd ki brndvi vldu tritm, kd mrkting kncpci prvldv u pslvnju. rkting u svrmnim prduzim im kluni utic, n tlik izrn krz brnst ili utic mrkting sktr, klik ptim prihvtnjm mrktink kncpci d strn mndmnt. uprv t nslbi rzvin u nim prduzim. U nim uslvim, trtsk mrktink znnj su izgld v d njihv prktin primn, dk u rzvinm svitu situci brnut.

    Prd tg, uliv d n prduz n pridu gtv nikkvu pnju istrivnju dstignutg niv sv knkurntnsti, niti rd n njnm kntinuirnm pdiznju. Vm mli br prduz vdi run strunm usvrvnju rdnik. Uptn gldui, n izdvu s gtv nikkv srdstv z t ptrb, k ni z ptrb vlstitih istrivnj. Invci su izrzit ritk i gtv d ih i nm.

    7 Studija Svjetske banke, prezentovana u junu 2010. godine na okruglom stolu o temi Da li

    ogranienost vjetina ograniava rast u BiH, u organizaciji Svjetske banke i Ekonomskog instituta Sarajevo

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    43

    Prduz s, tk, ndvln musbn pvzuu kk bi pblli sv knkurntski nstup n drugim tritim. Nm izvznih klstr, k ni inicitiv z njihvim frmirnjm, p tk ni prdnsti k bi ni mgli dniti s sbm.

    ng d vih ktivnsti bi trbl d prduzmu sm prduz, li t, n lst, uglvnm n in. Izrzit psivn pristup i uvrin kivnj d drv urditi nt p pitnju pblnj knkurntnsti (krz nkkv vid pmi) sigurn n dniti nikkv pblnj.

    sn , nrvn, d nisu ni sm prduz iskluiv kriv z nisk stnj knkurntnsti. I drv, dnsn ntitti, s sv strn, sns vliki di krivic z vkv stnj knkurntnsti.

    Sv nvdn brir ddtn stvru trkv dmim prduzim i tim ipk umnjuu (ink nisku) knkurntnst pri njihvm nstupu n instrn trit. Inicitiv z rvnj vih prblm trb d sti n drvnim rgnim i institucim.

    2.2. blici i kritriumi pdrk izvznim prgrmim

    Vld Rpublik Srpsk ktivn prvdi prgrm finnsisk pdrk izvznicim prk vng knkurs z ddlu subvnci z pdstic izvz. Prgrm s prvdi dnm gdinj, ukupni izns rsplivih srdstv vrir. Subvnci s bzbuu u budtu Rpublik Srpsk, vd s pri inistrstvu industri, nrgtik i rudrstv. Subvnci su nminjn izvzn rintisnim privrdnim subktim k pdrk rlizcii sldih prkt:

    prkt uvnj svrmnih thnlgi, svrmn prm i know-how prkt uvnj nv ili znn pblnj pst thnlgi, nbvk nv ili znn pblnj pst prm, k i nbvk kritn prm, km s unpru prizvdni prcs, prm dgvru spcifikcii (min, pstrnj, uri, mrni i kntrlni uri i instrumnti i slin), nbvk industriskg znnj, psbnih znnj i vtin, nbvk sftvr z ptrb prizvdnj,

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    44

    prkt izgrdnj prizvdnih bkt prkt izgrdnj nvih, dptci, dgrdnj ili kupvin prizvdnih hl, s infrstrukturm i prmm ili bz nj,

    prkt rzv i invci prkt rzv nvih prizvd i mtril, prizvdnih prcs i uslug ili znnih pblnj pstih prizvd, prizvdnih prcs i uslug, s cilm pstiznj prizvdnj v ddn vridnsti i prizvdnj bzirn n invcim (svtdvn i knsultntsk uslug, tstirnj, ispitivnj, izrd prttip i slin),

    prkt nj ludskih rsurs prkt ddtng brzvnj, prkvlifikci, dkvlifikci i strung usvrvnj rdnik iz vtin i znnj u skldu s ptrbm rzv thnlgi i ptrbm trit rd i

    prkt prmci prkt izrd prmtivnih mtril, prmci pstih i nvih prizvd, u n smvim u instrnstvu, glvnj u spisim, istrivnj strnih trit, izrd dizn i rdizn pkvnj, brndirnj prizvd i sl.

    Prthdn pisni prgrm pdrk izvznicim dini tkv prgrm ki s prvdi u Rpublici Srpsk. Ik Strtgim pdsticnj izvz RS z prid 2009-2012. gdin dfinisn ktivni ulg i dprins drv (strtki cil 1 i iz njg izvdni prtivni cilvi), sm prthdn pisng prgrm, d dns su t nun ulg i dprins drv izstli. m zkluiti d su ndvln rzvini kpcitti u Vldi Republike Srpske i rsrnim ministrstvim z pdstic izvz i privlnj strnih dirktnih invstici bitn rzlg trnutng stnj u pgldu kliin i vridnsti izvz.

    2.3. t d s rdi u ml knmii?

    Svrmni rzv munrdnih knmskih dns ukzu n injnicu d s pdinn ncinln knmi sv vi psmtru k sstvni dilvi dng grmng privrdng mhnizm n glblnm nivu. Svk ncinln knmi, u tm smislu, nsti d s t uspni uklpi u tkv glblni knmski sistm (ili nvu munrdnu pdlu rd) i tk t bl stvri sv ncinln intrs.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    45

    Prcs glblizci svtsk privrd u prvi pln stvi prduz, k snvn subkt trin privrd, bz bzir n nin i blik njihvg rgnizvnj. Drugim riim, pslvni fkus s s mkrknmskg niv sv vi pmr n mikrknmski niv. rnj knkurntnsti dn knmi, p i ml kkv n, sv vi s psmtr i vrdnu prm tm klik kmpni iz t knmi mgu knkuristi n glblnm tritu, u uslvim sv tri glbln knkurnci.

    l knmi, p dfinicii, im dv nin d pstn knkurntn. n s, s dn strn, m ndgrivti n sv kmprtivn prdnsti krz knslidciu i spcilizciu u cilu pstiznj trkvn fiksnsti, dk drugi nin d s fkusir n invci i bir trin ni i kupc prm svim dinstvnim prizvdim.

    Bz bzir n dbrni nin, u svkm sluu ptrbn rditi n primni slidih nklik prpruk:8

    Nphdn insistirti n vnsti dbrg uprvlnj krz instituci, ludsk rsurs i uspstvlnj prvng kvir u pdrnm rzvu. Nphdn npr usmriti k zdrvim mkrknmskim snvm, divrsifikvti ncinlnu knmiu, ti institucinln kpcitt, izgrditi knkurntnst, ptimizvti uptrbu lklnih rsurs, bzbiditi dkvtnu sbrnu i nrgtsku pvznst, i ubrzti nprdk ludi k klunih pkrt dugrn i driv strtgi rzv mlih zml.

    l knmi nmu drugg izbr v d budu tvrn invsticim, trgvini, nvim idm i d s minju stlnim prilgvnjm i trnsfrmisnjm privrd s cilm pdiznj ivtng stndrd svg stnvnitv i bzbnj kristi d glblizci u sv librlnim glblnm trgvinskm krunju. Sv rirnii stv n munrdnm plnu d nphdn v slidrnst izmu mlih i vlikih igr n glbln scni.

    l knmi trb d iskrist mgunsti knmi brzin pri ng knmi bim krz krinj lktrnsk uprv i viskih thnlgi, k mguvu pdsticnj fiksnsti, krirnj nvih rdnih mst,

    8 Pruzto iz Izvt Kmisi Svt vrp z knmsk pslv i rzv Izzvi s kim s suvu ml ncinln knmi http://assembly.coe.int, Doc 12779; Parliamentary Assembly

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    46

    vu dstupnst infrmci i pdrku trnsfrmisnju knkurnt u prtnr, bz bzir n njihvu vliinu ili lkciu.

    U vkvim uslvim , dkl, sv vni insistirti n kncptu munrdn knkurntnsti. Ustlm, nbli primri i su drv k nmu gtv nikkvih kmprtivnih prdnsti u trdicinlnm smislu, kkv su pn, Kr, Singpur ili vcrsk, ipk su n smm vrhu svtsk privrdn i knkurntsk lstvic.

    Ni drv dns nmu istu ulgu ku su iml nkd. Ulg drv dns ste u tm d stvri pvln mbint u km kmpni sti drni niv knkurntnsti, d bi mgl d prt trin uslv i d s sulvu s strnim knkurntim.

    Nk ktivnsti n pblnju knkurntnsti dm privrd mgu s sprvsti i krz zdnik i sinhrnizvn kci privrd i drvnih instituci. Stndrdizci, dnsn uvnj munrdnih stndrd i lt z unprnj kvlitt u pdinim blstim pstvlu s sv vi k imprtiv z nstupnj n strnm tritu (psbn tritu U). U tm smislu i drv i prduz mgu zdnikm kcim urditi mng.

    S sv strn, drv, dnsn ntitt, pri svg mgu (i mru) d pmu svim prduzim u cilu uspstvlnj kvlittnih uslv i mbint z pstiznj, drvnj i unprnj munrdn knkurntnsti, k i d bzbid dnk uslv z sv prduz pri nstupnju n instrnim tritim u nv mgu mri. v psldnj dnsi s n prthdn pmnut un brir k dm prduz st imu prilikm nstupnj n instrnm tritu.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    47

    3. IZVZNI KPCII RPUBLIK SRPSK

    Dugrn driv i stbiln rst priritt svkg drutv k prlzi krz trnzicini prcs. Dstiznj pstvlng cil zhtiv ptimln mguu kmbinciu privtnih, dmih i strnih ulgnj, s dn strn, i vnih invstici u blsti z k n psti dvln intrsvnj privtng sktr, s drug strn. Ik mkrknmski pkztli ukzuu n znnu stpu knmskg rst, dm knmi funkcini dlk ispd rsplivih ptncil.

    Psmtrui t s pzici strtkg prdjlnj z lnstv u vrpsk unii, pririttn cil priblivnj dhtk per capita i ivtng stndrd prsku mnj rzvinih lnic vrpsk uni, k su mu psldnjim pstl njn lnic. knmski kritriumi z lnstv u EU pdrzumivu pstnj funkcinln trin knmi, t pstnj kpcitt d s knmi nsi s pritiscim knkurnci i trinim sngm u Unii.

    Z unprnj izvz, izmu stlg, ptrbn pkrnuti privrdn kpcitt ki pvvti svu prizvdnju n munrdn prihvtlivim stndrdim i uvditi nv thnlk dstignu u prizvdn prcs. Rspliv prirdn, mtriln i ludsk rsurs ptrbn kristiti s t vim stpnm fiksnsti. U tm pgldu, drv i njni rgni mru s ptruditi d bzbid rzv znnj i fiksnst funkcinisnj trit zsnvnu n tvrnsti prm instrnstvu.

    Kd s gvri pririttnim mrm kd pvnj izvz, nphdn knsttvti d s vin pitnj svdi n pitnj knkurntnsti sm zml, dnsn spsbnsti knmi dn drv d s tkmii u prizvdnji i plsirnju prizvd i uslug n munrdn trit s drugim drvm.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    48

    U svrmn knmii k pd uticm tkv glblizci, kd s drave tvru prm svitu i gd sv mnj prstr z ztitu dm knmi, dini isprvn (strtki) put ste u smm pvnju knkurntnsti knmi zml i t krz pvnj knkurntnsti njn prizvdnj.

    Z strtgiu pvnj izvz nphdn smisliti ki su ptncili prduz Rpublik Srpsk d nprv prizvd ili bv uslugu km s stvriti nvi stpn ddt vridnsti u dm privrdi, d t prizvd ili uslug istvrmn budu knkurntni s strnm knkurncim, t tim pdbni pri svg z dm, p nd i instrn trit.

    3.1. hnlk spsblnst pdinih blsti privrd Republike Srpske

    Sagledavanje tehnoloke osposoblenosti domae privrede, u kontekstu izvoznih potencijala, mogue je uvidom u strukturu i dinamiku proizvodnje osnovnih grupa proizvoda po pojedinim oblastima, kao to su poloprivreda i umarstvo, prhrmbn te preraivaka industrija, kao i graevinarstvo i turizam.

    3.1.1. Poloprivreda i umarstvo

    U slijedeih nekoliko godina moe se oekivati nastavak trenda poveanja BDP poloprivrede Republike Srpske po prosjenoj godinjoj stopi od 6.1%, tako da bi vrijednost ovog agregatnog pokazatela razvijenosti do kraja 2015. godine trebalo da dostigne 1.3 milijarde KM. U tom kontekstu, u pomenutom

    periodu planirano je dale poveanje BDP poloprivrede za oko 43%. Projekcija poveanja BDP poloprivrede bazira se na kombinovanom poveanju obraenih povrina za 6% godinje, ime bi se obradivost postojeih povrina (bez potrebe srednjoronog ureenja dodatnih obradivih povrina) do 2015. godine, sa sadanjih 55%, poveala na 79%. To bi bilo praeno dalim poveanjem podsticajnih sredstava za razvoj poloprivrede, produktivnosti poloprivredne proizvodnje i primjene novih proizvodnih tehnologija. Poveanje produktivnosti mogue je postii poveanjem prinosa (po hektaru povrine ili po grlu stoke) i izmjene strukture upotrebe obradivih

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    49

    povrina u cilu uvoenja u proizvodnju profitabilnijih bilnih vrsta i rasa domaih ivotinja. Sadanji, jo uvijek niski prosjeni prinosi u bilnoj i stoarskoj proizvodnji, predstavlaju realnu osnovu za ostvarenje projektovanog rasta produktivnosti i BDP poloprivrede u Republici Srpskoj.

    Pojedini segmenti poloprivredne proizvodnje, svojim obimom i strukturom, pruaju mogunost, kako zadovolavanja postojeih domaih potreba, tako i nastupanja na inostranom tritu. Meutim, uvidom u raspoloive poloprivredne povrine9, kao i u dinamiku i strukturu prosjenih prinosa po hektaru, te ukupnih prinosa pojedinih kultura, uoavaju se znatne rezerve u korienju raspoloivih potencijala ove privredne oblasti.

    Navedena konstatacija potvruje se pokazatelima o strukturi i dinamici proizvodnje osnovnih ratarskih i povrtarskih kultura. Tako npr. prinosi po

    hektaru zasijanih povrina penicom kreu se od 2.5 tona 2001. i 2010. godine do najvie 3.8 tona 2004. godine. Ove veliine prinosa po hektaru znatno su manje od onih u poloprivredi razvijenih zemala, ali i zemala u neposrednom okruenju, koji se kreu oko 5 i vie tona po hektaru. Istovremeno, ukupni obim proizvodnje u ak devet od deset posmatranih godina bio je manji nego 2001. godine.

    Slina je situacija i u oblasti proizvodnje rai iji se prinosi po hektru zasijanih povrina kreu od najmanje 1.7 do najvie 2.9 tona. Nita bola situacija nije ni u proizvodnji jema i ovsa, dok je proizvodnja kukuruza znatno povolnija, kako u pogledu prinosa po hektaru, tako i sa stanovita dinamike ukupnog godinjeg obima.

    Istina, i ovde se prinosi kreu od najmanje 2.8 do najvie 5.4 tone po hektaru. Proizvodnja soje kao ratarske kulture namijenjene preteno industrijskoj preradi, za iji uzgoj je i zemlite slabijeg pedolokog sastava odgovarajue, nije bila na zavidnom nivou, posebno kada se posmatraju prinosi (od 1.1 do

    2.5 tona po hektaru).

    Detalniji pokazateli strukture i dinamike proizvodnje itarica i soje prikazani su u tabeli 14 i n slici 9.

    9 Vidjeti Statistiki godinjak Republike Srpske 2011, str. 170

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    50

    Tabela 14. Dinamika i struktura proizvodnje itarica (i soje) (u tonama)

    Godina

    Penica Ra Jeam

    Prinos

    po ha Proizv.

    Prinos

    po ha Proizv.

    Prinos

    po ha Proizv.

    2001 2.5 191,898 2.2 5,157 2.6 30,256

    2002 3.1 188,102 2.4 5,481 2.8 34,093

    2003 2.2 101,216 1.7 3,259 2.0 17,614

    2004 3.8 237,901 2.9 5,332 3.3 36,922

    2005 3.1 174,469 2.0 3,676 2.8 28,780

    2006 3.1 153,948 2.6 6,366 3.0 37,494

    2007 3.4 172,625 2.5 4,575 3.2 36,161

    2008 3.7 150,904 2.7 5,669 3.7 48,809

    2009 3.7 165,978 2.9 7,463 3.8 51,420

    2010 2.5 84,647 2.2 3,421 2.7 31,580

    Godina

    Ovas Kukuruz Soja

    Prinos

    po ha Proizv.

    Prinos

    po ha Proizv.

    Prinos

    po ha Proizv.

    2001 2.0 36,053 4.0 576,372 1.6 3,026

    2002 2.6 48,660 4.7 670,431 2.2 5,563

    2003 1.7 32,652 2.8 389,706 1.1 4,023

    2004 2.8 48,193 5.4 752,548 2.5 7,196

    2005 2.2 29,753 5.3 757,591 2.3 10,297

    2006 2.7 32,843 5.2 740,149 1.9 10,198

    2007 2.5 29,903 3.0 434,593 1.5 6,160

    2008 2.6 29,560 5.0 744,338 2.0 5,883

    2009 2.6 23,879 5.2 695,562 2.0 5,310

    2010 1.9 13,495 4.6 626,548 1.9 5,484

    Slika 9. Dinamika i struktura proizvodnje itarica (i soje) (u tonama)

    0

    200,000

    400,000

    600,000

    800,000

    2008 2009 2010

    Penica Ra Jeam Ovas Kukuruz Soja

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    51

    Drugi segment ratarske proizvodnje reprezentuju povrtarske kulture kao to su krompir, pasul, paprika, paradajz, krastavac, kupus i kel. Imajui u vidu da je veina oraninih povrina pogodna za uzgoj krompira, prinosi ove kulture po hektaru ne mogu se potcijeniti, jer su u nekim od posmatranih

    deset godina dostizali i do 11.6 tona prosjeno po hektaru. Meutim, u zemlama koje primjenjuju odgovarajue agrotehnike i agrohemijske mjere, prinosi se kreu izmeu 16 i 4010 tona krompira po hektaru zasijane povrine.

    Meu izvoznicima ove ratarske kulture je i Bosna i Hercegovina sa 10,000 do 15,000 tona, u emu je, vjerovatno, srazmjerno uee poloprivrede Republike Srpske

    11. Naime, imajui u vidu pokazatele o obimu proizvodnje

    ove kulture u poloprivredi Republike Srpske, nije iskluena mogunost i izvoza u prethodno procijenjenoj koliini.

    Pasul kao druga povrtarska kultura vana za ishranu domaeg stanovnitva, ali potencijalno i za izvoz, nije u proteklom posmatranom periodu dala

    znatnije prinose po hektaru, kao ni u ukupnom obimu. Naime, prinosi pasula po hektaru zasijanih provrina kretali su se od 0.9 do 2.5 tone, to je posledica nedvolnog korienja agrotehnikih i agrohemijskih mjera u uzgoju ove vane ratarske kulture.

    Svjea paprika kao vana vitaminska namirnica davala je prinose od 5.8 tona do 12.2 tone po hektaru zasaenih povrina, sa znatnim odstupanjima u pojedinim posmatranim godinama. Taj podatak pokazuje da postoje znatne

    rezerve u proizvodnji ove kulture, pogotovo to se pokazalo da je u godinama kada su ostvareni visoki prosjeni prinosi po hektaru ukupni fiziki obim proizvodnje vie nego udvostruavan u odnosu na baznu, 2001. godinu. Ovo je neophodno imati u vidu kada je rije o potencijalima domae privrede za nastupanje na stranom tritu, jer se paprika, pored konzumiranja u svjeem stanju, uspjeno konzervira, esto u kombinaciji sa drugim povrem.

    Paradajz kao druga svjea namirnica, namijenjena ishrani u svjeem stanju, ali i industrijskoj preradi i konzerviranju, to omoguuje produavanje upotrebe tokom cijele godine, pa prema tome i izvoz. Meutim, prinosi ove povrtarske kulture znatno variraju iz godine u godinu, od najmanjeg 5.6 tona

    do najveeg 13.6 tona po hektaru. Taj podatak jasno govori o postojeim

    10 Holandija je rekorder u prinosima ove ratarske kulture po ha zasijane povrine. 11 U vrijeme ovog istraivanja nisu bili raspoloivi statistiki podaci o izvozu krompira iz Republike Srpske.

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    52

    mogunostima domaeg ratarstva, o znatnim rezervama u potencijalima domae proizvodnje, ali svakako i mogunostima daljeg unapreenja uzgoja primjenom savremene tehnologije.

    Krastavac je ratarska kultura koja ima znaajnu ulogu u izvoznim potencijalima domae poloprivrede, ali u striktno organizovanoj proizvodnji plodova pogodnih za konzerviranje. To podrazumijeva ujednaenu veliinu plodova, to je mogue postii primjenom odgovarajue tehnologije, ali i organizovane berbe i skladitenja do momenta domae industrijske prerade ili izvoza u svjeem stanju. To se, primjera radi, odnosi na proizvodnju korniona za industrijsku preradu, dok preostali obim proizvodnje ove kulture moe da poslui za ishranu u svjeem stanju.

    Tabela 15. Dinamika i struktura proizodnje povrtlarskih kultura (u tonama)

    Godina

    Krompir Pasulj Paprika svjea

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    2001 8.0 153,265 0.9 4,459 5.8 13,071

    2002 9.7 174,176 1.3 5,821 8.9 20,379

    2003 7.3 122,933 0.9 4,026 7.6 18,173

    2004 12.0 205,127 1.6 7,363 11.9 28,793

    2005 12.3 208,447 1.4 6,137 9.4 22,401

    2006 11.0 178,329 2.5 7,755 12.2 28,806

    2007 10.1 165,440 1.7 4,668 9.8 23,428

    2008 11.5 187,486 1.3 5,769 10.5 25,815

    2009 11.6 173,540 1.6 6,774 11.9 26,468

    2010 11.2 162,383 1.4 5,795 11.5 24,881

    Godina

    Paradajz Krastavac Kupus i kelj

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    2001 5.6 12,012 4.1 5,684 7.6 21,401

    2002 10.9 22,685 8.5 12,936 12.4 33,964

    2003 8.8 17,908 5.7 8,614 9.7 26,132

    2004 11.8 24,557 6.9 12,589 13.5 36,296

    2005 7.4 15,369 6.6 11,300 13.1 33,959

    2006 11.7 24,802 9.1 16,406 16.0 40,551

    2007 8.25 16,673 7.6 12,044 11.5 29,364

    2008 11.0 22,834 7.8 14,216 12.4 31,648

    2009 13.6 26,620 9.1 13,976 11.3 31,961

    2010 8.9 16,835 8.4 13,435 13.8 31,805

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    53

    Slika 10. Dinamika i struktura proizvodnje povrtlarskih kultura (u tonama)

    Od ostalih ratarskih kultura interesantno je sagledati strukturu i dinamiku

    proizvodnje kupusa i kela kao srodnih bilnih sorti. Iako se radi o kulturama koje imaju relativno veu zapreminu, njihovi prinosi po hektaru kretali su se od 7.6 tona do ak 16 tona po hektaru. Takav raspon prosjenih prinosa ovih kultura pokazuje da postoje znatne rezerve u mogunostima njihove proizvodnje, iz ega se mogu stvoriti uslovi i za izvoz vikova proizvodnje kada se iskoriste makar postojei potencijali, ak i bez primjene savremenih agrotehnikih i agrohemijskih mjera. Pri tome, posebno je bitno za ove, kao i ostale ratarske kulture, i navodnjavanje (tabela 15 i slika 10).

    U oblasti bilne proizvodnje, privreda Republike Srpske istie se po zapaenom obimu i strukturi voarskih kultura. U tom kontekstu interesantno je ukazati na dinamiku i strukturu proizvodnje jabuka, iji s prosjeni prinosi po stablu kreu izmeu 13.9 kg i 19.9 kg. Ovakvi prinosi nisu ni blizu onih koji se postiu u organizovanoj plantanoj proizvodnji u razvijenim zemlama. To je, pored ostalog, posledica nedovole primjene agrotehnikih i agrohemijskih mjera, kao i nedovolne zastuplenosti plantanih vonjaka. Iz toga proistie zakluak da i u ovom segmentu poloprivredne proizvodnje postoje znatne rezerve, od kojih bi se jedan dio mogao usmjeriti u izvoz.

    Meutim, jedan od bitnih uslova za orijentaciju ove proizvodnje u izvoz jeste njegovanje odreenih sorti koje mogu zadovoliti stroge kriterijume trita uopte, a posebno trita razvijenih zemala.

    0

    50,000

    100,000

    150,000

    200,000

    2008 2009 2010

    Krompir Pasulj Paprika svjea Paradajz Krastavac Kupus i kelj

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    54

    Slina je situacija i sa ostalim voarskim kulturama, kako u pogledu prosjenih prinosa po stablu i po hektaru zemlita na kojem se uzgajaju. Pri tome, voarska kultura po kojoj bi se ovo podruje moglo isticati, kako tradicijom uzgoja tako i preradom, jeste liva. Meutim, zbog preteno stihijnog pristupa ovoj proizvodnji, prinosi po stablu znatno zaostaju za onim

    u zemlama u regionu, odnosno konkretno u Srbiji. Ipak, postoje mogunosti izvoza live, bilo u svjeem ili suenom stanju, ali to zahtijeva primjenu odgovarajuih standarda pri kalibriranju, pakovanju i drugim elemntima pripreme za nastup na veoma zahtjevna strana trita, u emu je izraena konkurencija drugih evropskih zemala.

    Tabela 16. Dinamika i struktura voarske proizvodnje (u tonama)

    Godina

    Jabuke Kruke Trenje Vinje

    Prinos

    kg po st Proizv.

    Prinos

    kg po st Proizv.

    Prinos

    kg po st Proizv.

    Prinos

    kg po st Proizv.

    2001 15.3 20,668 11.3 7,455 12.4 3,623 9.1 1,427

    2002 13.9 22,769 10.2 7,452 15.2 4,450 9.2 1,430

    2003 17.1 28,937 13.5 10,005 12.4 3,657 9.0 1,417

    2004 18.8 32,731 14.5 11,155 17.4 5,143 11.3 1,691

    2005 18.4 34,216 17.2 13,721 14.9 4,410 10.2 1,533

    2006 19.1 36,945 18.8 15,275 15.6 4,617 10.3 1,678

    2007 19.6 40,815 16.8 16,734 19.0 5,679 10.7 1,894

    2008 18.7 38,861 16.8 13,486 16.6 5,044 10.1 1,771

    2009 19.9 44,325 14.2 13,879 16.9 5,136 7.5 1,895

    2010 19.9 46,038 13.1 12,944 13.9 4,246 8.9 1,650

    Godina

    Kajsije live Jagode Maline

    Prinos

    kg po st Proizv.

    Prinos

    kg po st Proizv.

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    Prinos

    kg po ha Proizv.

    2001 10.1 226 9.7 55,503 2.6 2,467 5.6 1,372

    2002 9.1 202 4.7 26,857 2.8 2,282 6.2 1,658

    2003 7.6 170 10.8 61,604 3.6 2,337 3.7 1,109

    2004 11.0 248 18.7 107,393 4.0 2,344 4.7 2,230

    2005 7.9 179 10.4 59,771 3.8 2,315 7.2 4,111

    2006 12.8 302 13.3 74,184 2.8 1,794 7.9 4,975

    2007 10.4 277 14.5 81,731 3.9 1,968 8.7 5,359

    2008 5.8 159 15.1 85,740 3.9 2,509 9.2 5,970

    2009 10.7 319 15.8 90,193 7.7 4,507 9.5 6,316

    2010 11.1 334 15.5 89,806 5.1 2,370 6.8 5,129

  • Po d rka u n a p re en ju ko nku ren tn o s t i p r i vr ed e Rep u b l i ke S rp ske

    55

    Slika 11. Dinamika i struktura voarske proizvodnje (u tonama)

    Isti ili slian zakluak moe se izvesti i za vinje kao voarsku kulturu koja je veoma povolna za industrijsku preradu, ali i za izvoz u zamrznutom stanju. Meutim, nedovolna plantana proizvodnja, zatim neorganizovan otkup i lagerovanje u odgovarajuem hladionikom prostoru, kao i neujednaenost sorti, predstavlaju zntnu smetnju intenzivnijem usmjeravanju ove proizvodnje na izvoz.