poglavlje 3.2 sanacija klizišta

7/25/2019 Poglavlje 3.2 Sanacija Klizišta

http://slidepdf.com/reader/full/poglavlje-32-sanacija-klizista 1/78

GEOTEHNIGEOTEHNIČČKOKOININŽŽENJERSTVOENJERSTVO

KLIZIKLIZIŠŠTATA

POSTANAK I SANACIJAPOSTANAK I SANACIJA3 2 sanacija klizi3 2 sanacija klizišštata



KLIZIŠTA I NJIHOVA SANACIJA



“KAMENJE PADA”

“KAMENJE PADA”

KAMENJE PADA U SAD-u

I U AUSTRALIJI



POSTANAK KLIZIŠTA

uzroci i povodiprirodni uzroci

Geološki preduvjeti

– meka tla; vulkanske padine,

nekonsolidirane morske i jezersketaložine.

–tla osjetljiva na poremećaje

–rastrošena tla, sipari

–tlo izloženo velikim pomacima

–stijene s prslinama i pukotinama

–reversna uslojenost

–reversni rasjedi i erozione baze

–različite propusnosti

–različite krutosti

Morfološki preduvjeti

–tektonska i vulkanska uzdizanja

–morena

–glacijalni nanosu vodotoku

–erozija nožice kosine vodotokom

–erozija nožice kosine valovanjem

–erozija nožice kosine ledom

–erozija bočnih rubova

–podzemna erozija, procjeđivanje–odstranjivanje vegetacije, požari isuše



Preduvjeti izazvani djelovanjem čovjeka

1. dodatna opterećenja vrha padine (nasipom i slično)

2. zasijecanje u padinu, naročito nožicu3. ugradnja nestabilnog tla u nasipe

4. sniženje i porast vodostaja u jezeru

5. sječa šume, vađenje korijenja6. navodnjavanje i snižavanje razine podzemne vode

7. rudarenje i odlagališta jalovine

8. umjetne vibracije, miniranja, pilotiranje

9. procjeđivanje vode iz kanalizacije, vodovoda, kanala i slično

10.kultiviranje zemljišta

11.skretanje toka rijeke ili morske struje izvedbom stupova mosta, nasipa,

ustava i slično



POVODI POJAVE KLIZANJA

–NAGLE OBILNE OBORINE NAKON DUGOTRAJNE SUŠE

–NAGLE OBILNE OBORINE OPĆENITO

–DUGOTRAJNE OBILNE OBORINE

–POTRES

–POPLAVE

–NAGLO TOPLJENJE SNIJEGA

–ERUPCIJA VULKANA

–RASTROŠBA SMRZAVANJEM–RASTROŠBA STEZANJEM I BUJANJEM

Pretežito je uzrok pojave klizanja voda. U slučaju potresa mogu sepokrenuti i potpuno suhe mase, na pr. sipari, potpuno suhi pijesci,stijenski blokovi odsječeni pukotinskim sustavom od matične stijene



Dijelovi kliziDijelovi klizi

šštata

N O Ž I C A



Kako prepoznati kliziKako prepoznati klizišštete

pojava izvora, pojava izvora, procurivanja procurivanja, vla, vlažžno ili tlo zasino ili tlo zasiććeno vodom na prethodno suhimeno vodom na prethodno suhim

povr povr ššinama ili na dnu kosine,inama ili na dnu kosine,

pukotine u tlu, pukotine u tlu, u stijeni ili na vrhu kosine

razvlarazvlaččenje tla i udaljavanje od građevina u blizini kosineenje tla i udaljavanje od građevina u blizini kosine, udaljavanje tla od, udaljavanje tla od

temeljatemelja

pomak ograda, zidi pomak ograda, zidićća i slia i sliččnih pravocrtnih figura iz pravcanih pravocrtnih figura iz pravca

neobineobiččne izbone izboččine ili promjene visine u tlu, podovima i puteljcimaine ili promjene visine u tlu, podovima i puteljcima

naginjanje stupova, stabala, ograda i potpornih zidovanaginjanje stupova, stabala, ograda i potpornih zidova

izrazito naginjanje i pucanje betonskih podova i temeljaizrazito naginjanje i pucanje betonskih podova i temelja pucanje vodovodnih cijevi i drugih podzemnih instalacija pucanje vodovodnih cijevi i drugih podzemnih instalacija

nagle promjene protoke vodotoka uz mogunagle promjene protoke vodotoka uz mogućća zamua zamuććenjaenja

zaglava vrata i prozora ukazuje na deformaciju okvira i zidovazaglava vrata i prozora ukazuje na deformaciju okvira i zidova

šškripa zidova, zgrada ili stabalakripa zidova, zgrada ili stabala -- pucanje korijenja pucanje korijenja ulegnuulegnućća ne cestama i putovimaa ne cestama i putovima



Tehnološke mogućnosti za vrednovanje klizišta – kartiranje, daljinsko praćenje i osmatranje

KARTIRANJE bi trebalo biti zadatak državnih službi – Geološki institut.

Izučavanje geomorfoloških, inženjersko-geoloških i hidro-geoloških karata, koje imaju podatke o

matičnoj stijeni, topografiji, površinskom pokrivaču značajno je za utvr đivanje mogućnosti

pojave klizišta.

Rezultat je katastar klizišta (starih) i karta vjerojatnosti pojave novih klizišta (karta hazarda)

LEGENDAGranicazahvata

Vodotoci

Klizišta

Nadmorska visina



K A R T A p o d r u č j a s k l o n i h k l i z a n j u

n e s l u ž i z a

p r e d v i đ a n j e m o g u ć i h k l i z a n j a

mala

srednja

velika

smogućnost pojave

klizanja



Relativna vjerojatnost pojave klizišta

Visoka (više od 75 plitkih klizanja/km2)

Srednja (20-50 plitkih klizanja/km2)

Niska (manje od 20 plitkih klizanja/km2)

Mjesta klizanja iz baze podataka

K A R T A v j e r o j a t n o s t i p o j a

v e k l i z i š t a

(

k a r t a h a z a r d a )



DALJINSKO MOTRENJEDALJINSKO MOTRENJE

i druge tehnike kojima se moi druge tehnike kojima se možže utvrditi aktivnost na klizie utvrditi aktivnost na klizišštimatima

Za ove je potrebe danas na raspolaganju GIS sustav koji omogućujeistovremeno korištenje različitih vrsta podataka.

–Topografske karte;

–Geološke karte površina;–Geološke karte matične stijene;

–Inženjersko-geološke karte;

–Karte biljnog pokrova;– Podaci lokalnih geotehničkih istraživanja i studija-geotehnički katastar;

–Aerofotogrameteijski snimci;

–Radarska (InSAR) i laserska (LiDAR) snimanja sa zemlje i iz satelita;Ovi posljednji pogodni su za teško pristupačna i slabo pregledna područ ja.



površina terena

1. prolaz

2. prolaz

plavo, staro klizištežuto, novije klizište

Aerofotogrametrijska snmanja pomoću satelita



Jedna od mogućnosti prikazanjarezultata InSAR snimanja –interferogram.

vulkanska izdizanja

epicentri potresa



Mjerenja laserskom tehnikom

LiDAR (2005.)

klilzanja 1995., 2005.čelo starih klizanja



terenska mjerenja

mjerenje pomaka

pijezometar

pijezometar

k i š o m j e r

s m j e r

p o m a k a

baterijageofon

uspostava uređaja zaterenska mjerenja



- morfologija

geodetske podloge dobivene aero i/ili terestričkom fotogrametrijom;

detaljna geodetska snimka s oznakama svih pukotina, položaja repera, pijezometara, izvora, ograda, stupova i ostalihzamijećenih pojava svojstvenih klizištima - situacija;geodetski profili okomiti na slojnice;

ponavljanje snimke u vremenu, snimke se uspoređuju, bilježe nastale promjene koje omogućuju rekonstrukciju klizne

plohe.

-geotehnički podaci

- sondažni i geotehnički profili;-laboratorijski podaci (klasifikacioni podaci, gustoća i konzistencija, parametri čvrstoće jna smicanje, koeficijent

procjeđivanja, deformaciona svojstva

-svojstva uzoraka izvađenih iz klizne plohe (rezidualne čvrstoće);

-geologija

- inženjersko-geološki, tektonski, i hidrogeološki podaci;

-hidrološki i hidrogeološki podaci

- opaženi izvori i pištala;

- razine podzemne vode u pijezometrima (poželjna višegodišnja mjerenja);

- položaj vodotoka u odnosu na klizište;

-bujični tokovi po klizištu u vrijeme intenzivnih pljuskova.

- brzina i smjer kretanja nestabilne mase

- podaci se dobivaju opažanjem mreže repera na kliznoj masi

- analize stabilnosti utvr đenog stanja

Detaljni podaci o jednom klizištu



UZROCI KLIZANJA: 1) PORAST OPTEREĆENJA, 2) SMANJENJE PARAMETARE Č VRSTOĆENA SMICANJE

a – povećanje nagiba kosineb – promjena RPV

c – smanjenje parametara čvrstoće na smicanje na rezidualne vrijednostid - dodatna vanjska opterećenja



ad a: podlokavanje stope kosine

nasipavanje materijala na vrhu kosine

zasijecanje nožice

ad b: porast RPV zbog izgradnje akumulacija

promjena vegetacije – krčenje šume

nagle klimatske promjene (dugotrajna suša-nagli, obilni pljuskovi)

sniženje RPV ispod kritične klizne plohe u nepropusnim materijalima

kapilarno dizanje vode

ad c: porast pornih pritisaka → smanjenje efektivnih naprezanja

dugotrajno puzanje

infiltracije kemikalija koje smanjuju granicu tečenja, wl

izluživanje soli



OSMATRANJA NA KLIZIŠTIMAOSMATRANJE POMAKA



detalji inklinometra



OSMATRANJE RPV

pijezometri



Kod kliziKod kliziššta je proces odabirata je proces odabira parametaraparametara ččvrstovrstoććeeza smicanje,za smicanje, potrebnih za prora potrebnih za proraččune, vrlo sloune, vrlo složžen ien i

nerijetko tenerijetko tešško rjeko rješšiv zadatak.iv zadatak.

KliziKliziššte je jedna od najslote je jedna od najsložženijih geotehnienijih geotehniččkih pojavakih pojava

kod kojih je rjekod kojih je rješšenje,enje, sanacijasanacija, vrlo slo, vrlo složženo i skupo.eno i skupo.

Tlo je pri pojavi klizanja doTlo je pri pojavi klizanja dožživjelo velike deformacijeivjelo velike deformacije

te se na aktivnoj kliznoj plohi javljaju rezidualnete se na aktivnoj kliznoj plohi javljaju rezidualne

vrijednosti parametaravrijednosti parametara ččvrstovrstoćće na smicanje. Njih jee na smicanje. Njih jevrlo revrlo rešško utvrditi.ko utvrditi.



EUROCODE 7 odvojeno daje upute za razmatranje stabilnosti nasipa i kosina od

stabilnosti obrambenih nasipa i brana.

Za proračune stabilnosti kosina usjeka i zasjeka, koje se nalaze u autohtonom tlu koje

prethodno nije doživjelo poremećaje, parametri se dobivaju ispitivanjem

neporemeć enih uzoraka u laboratoriju i/ili terenskim metodama.

Za nasipe je tlo građevinski materijal. Stoga je za izgradnju nasipa moguće i potrebno

propisati svojstva materijala od kojih će biti izgrađeni. U takvim je okolnostima moguće

propisati i parametre materijala potrebne za proračune analiza stabilnosti. Od odabranih

materijala s pozajmišta izrađuju se umjetni uzorci zbijeni u Proctorovom uređaju s

prethodno određenom optimalnom vlažnoš ć u. S tim se uzorcima dalje postupa kao s

neporemećenim uzorcima tijekom ispitivanja u laboratoriju. Tijekom izgradnje se pretpostavljene vrijednost provjeravaju na kontrolnim uzorcima. Više o nasutim

građevinama vidi Nonveiller, 1983.



Metoda određivanja klizne plohe u

aktivno klizištu pomoću osmatranja

pomaka repera



P j kt ij kli išt



Projekt sanacije klizištapodloga mu je GEOTEHNICKI ELABORATSadržaj :

l. Tehnici opis;2: Rezultati laboratorijskih i terenskih istraživanja suzni za analizestabilnosti;3. Analize stabilnosti s uključenim mjerama sanacije;4. Usporedba rezultata sanacije sa stanjem prije zahvata;

5: Predmjer radova i troškovnik;6. Nacrti :- situacija sa zahvatima sanacije;- poprečni presjeci sa zahvatima sanacije;- detalj i zahvata sanacije.

Kosine usjeka i zasjeka potrebno je štititi prije nego postanu klizišta.Za to služi niz mogućih preventivnih zahvata kao sto su:- izgradnja potpornih zidova;

- zaštitne mreže;- sidrene konstrukcije različitih oblika ili pojedinačna sidra za kosine ustijenama;- armirano tlo.Za sve njih potrebno j e raspolagati s kvalitetnim geotehničkim

elaboratom.



MJERE SANA CIJE AKTIVNOG KLIZIŠTA

1 Smanjenje posmičnog naprezanja na kosini;

2 Povećanje posmične čvrstoće (τf ) u područ ju sloma;

3 Kombinacija prethodna dva načinaad 1: - skretanja smjera djelovanja strujnog tlaka drenažama

- sniženje RPV- rasterećenje gornjeg dijela padine

- opterećenje nožice padine

- potporne građevine u nožici (nisu uvijek učinkovite i vrlo su skupe)

- posebni geotehnički zahvati (piloti velikog promjera, sidra i druge složenegeotehničke građevine)

ad 2: - opterećenje donjeg, pasivnog dijela klizišta

- povećanje čvrstoće na smicanje

- posebni zahvati (injektiranje, mlazno injektiranje,čavlanje, elektrokemijski postupci, termički postupci



promjena geometrije na kosini i utjecaj na stabilnost

+

-

rasterećenje vrha kosine

rasterećenje nožice kosine

klizna ploha

klizna ploha

površina terena

površina terena



klizna ploha

površina terena

površina terena

klizna ploha

opterećenje čela klizišta povećava ukupno opterećenjei destabilizira kosinu

opterećenje nožice povećava otpor i

stabilizira kosinu

utjecaj dodatnog opterećenja na stabilnost kosine

+

-



+

-

klizna ploha

površina terena

površina terena

klizna ploha

opadanje RPV, smanjuje se porni pritisak, raste efektivnonaprezanje, povećava se stabilnost

porast RPV, povećava se porni pritisak, smanjuje se

efektivno naprezanje, smanjuje se stabilnost

utjecaj promjene razine podzemne vode

u

'tg'cn

−σ=σ′

ϕσ′+=τL

T∫ ∗τ=L

0

dLT



tehnitehniččki zahvati zaki zahvati zasanaciju klizisanaciju klizišštata



tehničke zahvate potrebno je prilagoditi svojstvima pojave koja može biti:

–kosina u zemljanim tlima;–kosina u stijenskoj masi;

–tok krhotina stijenja i biljnog pokrova, muljni tok

– prirodne brane;

Svaka od ovih pojava zahtijeva poseban pristup bilo sprječavanju pojave, bilo ublažavanju

posljedica i stabilizaciji nastale pojave



zaštita i sanacija klizišta u zemljanim tlima

prevencija



p j

zamjena tla na vrhu padine lakšim

gradivom –rasterećenje vrha padine

drenaža š l j u

n a k

d r v e na v l a k na ; s j e c k a ne g u me o b

l o g a

r a z r a h l j e n o



prevencijaojačanje nožice kamenim nasipom



prevencija

oblaganje korita vodotoka kamenom



prevencija

bujične pregrade za sprječavanje erozije,

produbljenja korita

korito

rip-rap

izvorni nagib

novonastali nagib



način djelovanja bujičnih

pregrada veće visine



p r i m j e r v i s o k e b u j i č n e p r e g r a d e o d b e t o n s k i h , m o n t a ž n i h

g

r a d a

stabiliziranje klizišta drenažama; opće stanje u tlu



stabiliziranje klizišta drenažama; opće stanje u tlu

oborine (kiša,pljusak, snijeg

evapotrenspipracija

natapanjepovršinsko otjecanje

izvori

izvori

podzemno tečenje

jako propusno

propusnopodzemnidotok

bunar upojni bunar

ribnjak

kopani dren površinsko tečenje

vrste drenova



drenovi na riblju kost

uređena površina

sabirni kopani dren

nasip u nožici

bušeni drenovi izvedeni s

dna bunara ili iz tunela

pražnjenje crpljenjem ili

gravitacionouspravni pješčani

drenovi

bunari

vrste drenovai druge mjere sanacije

primjer složene sanacije klizišta pretežno dreniranjem



i j l ž ij kli iš b l



primjer složene sanacije klizišta uz obalu



drenaže za stabilizaciju kosine zasjeka za brodsku

prevodnicu na brani Tri klanca - Kina

graniti

stabiliziranje kosine kopanim

drenažama



drenažama

jarak ispunjenšljunkom

kanal n e s t a b i l n a k o s i n a

čvrsta podloga



stabiliziranje kosine kopanim

drenažama

sustav drenaže na aktivnom klizištu



sustav drenaže na aktivnom klizištu

stabiliziranje kosine bušenim

vodoravnim drenovima



izvedba bušenih vodoravnih drenova

tonjače od slame (najčešće

rižine); valjci od slame



promjer do 30 cm; dužina

7-9 metara

omotani jutom ili

razgradljivom plastikom,

sprječavaju površinsku

eroziju

privremena zaštitna mjera prije

ozelenjavanja ili za ozelenjavanje



valjci od slame uz rub ceste smanjuju brzinu

vode i sprječavaju eroziju nožice



stabiliziranje potpornim građevinama

pretežno savitljive građevine



potporni zidovi-

drveni kavezi

z a s i p k r u p n i m k a m e n o m

za zidove više od 3,0 metra potreban je proračun;

viši od 5,0 metara treba reviziju

zidovi s licem od



zidovi s licem od

čeličnih kutija

zid od ojačanog (armiranog) tla



zasjek

armaturakut

prirodnog pokosa

zid od gabiona



masivni zid od pilota u nizu;

u drugoj fazi lice se prska betonom na postavljenu armaturu



g j p p j

biotehnički zahvati na kosini



ozelenjavanje padine u svrhu

stabilizacije uz autocestu u Kongu

3 mjeseca stara trava

vododerina u sanaciji



kosine u stijenskoj masi, zaštita i sanacija

stabilizacija sidrima i prskanim betonom zaštita od odrona



zsaštita pokosa mrežama i razbijačima

energije



energije

zavjesa od mreže– zaštita od komada koji će se otkinuti



zaštita od komada koji će se otkinuti



zaštita od obrušavanja

blokova polutunelom

zaštita od obrušavanja

blokova polutunelom



sipari

stabilizacija pokosab



bermama

čišćenje koisne iskopa od nestabilnih

blokova (kavanje) zaštita površine prskanim betonom

da se ne dogodi ovo



H. Brandl, Beč, University of Technology, 2009.



instrumentirani pokos



ugradnja sidara (za pridržanje

mreže)



detalj

bujične pregrade od gabiona na siparu



opožarena površina omogućuje nastanak

toka kamena, šljunka i dijelova biljnog pokrova



građevine za ublažavanje posljedica

toka kamena, šljunka i dijelova biljnog pokrova



neuspjeli pokušaj pomoću

potpornog zida (Kalifornija)



izgrađen 1995. oštećen 2005.

uspješan pokušaj pomoću

potpornog zida (Japan)



prirodna brana Utah USA



mjere osiguranja

stabilnosti prirodne

brane prirodna brana



fotografija na kojoj se

vidi naknadno

aktiviranje klizišta

tunel za preljev

tunel u temelju

napuštena željeznička pruga

poglavlje 3.2 sanacija klizišta

Documents