&od. ID.

'V

Z ivio Pa Pro~lo je već deset godina e d o­

noga sretncg dana, kad je kardinal Ahil Ratti bio izabran za glavara vele latoličke Crkve. Odabrao je h:da sebi ime Pio, jer je pođ Paptm Piero IX. sh: pio u svećE:nički stalež. Pa pa Pio X. ga je pczvao t Rim, a ~m noće da slijedi Pija X. u na tcjaoju i raču oko obnove kršćanske ga nareda u Kristu. Njegovo je geslo: ,.Mir F<ristov n Kraljevstvu Kris/ot u".

Sv. OtEc Papa je poglavica naše katoličke obitelji. Sinovi ~e rado o­kupljaju oko Evcga dobrog oca, da s njim zajedno proslave njego,·e spo. men-dane i da mu čestilajt:. To i mi danas činimo: čestitajući mu i od rca !eleći S\'e najljepše. No njt:rr:u će o­sobito biti najdraže j oa miltje naše molitve, te naši osjećaji nepol<olebi,·e sinovske odanosti njemu, živuć~mu Petru, pak ćemo i to danas vrlo rado učiniti.

Deset godina je prošlo, da on vodi lađicu Petrovu, Crkvu Božju. Kratko je to vrijeme u povijesti Crkve. No koliko i koliko je on učinio kroz ovo deset godina za procvat vjere i ćudo­ređa u kršćanskom narodu. Dosta je spomenuti njegove velebne enc1luike o nebeskoj Majci prilikom jubileja efe­škoga koncila i o kršćan koj obnovi 1enidbe, koja je temelj obitelji i društva.

Znade sv. Otac Papz, od koje važ­nosti je dobar odgoj mladeži za bu­dućnost čovječanstva i od kolike je važnosti Katolička Akcija za spasenje duša. Zato Pio XI. neumorno radi, da dobrim odgojem mladeži i Katoličkom Akcijom proširi što bolje Kraljevstvo Krista KraJja na zemlji. Dok crni o­blaci krvave boljševičke revolucije pri­jete svijetu, Vatikanski svjetionik po­kazuje, u kojim je naukama pas radnoga naroda. Svraća pozornost sviju na velebnu encikliku Lava XIII. .,Rerum Novrum• o stanju radn ika, koja je izašla prije 40 godina. l sam izdaje novu encikliku, kao njen dopunjak za nove socijalne potrebe društva, ako da ne znaš, komu bi se

šmBiiiX, 7. veljače 193:1.

a Pio Xl ! više divio: pokojnom Papi Lavu XIII. ili ži\ ućem Piju Xl. Hiljadu i četiri sto milijun:! ljudi e poznaju još 1stina sv. evanđel•:o. Pio Xl. daje takav impuls misi j. k~.> j ideji, da pokret za obraćenje pogana nije aoživio ljepših dana u povtje~tt Crk e, ako isr\ljucimo apo-tc sko vri~ rr:e.

Preko pedeset godina je Papa ži\ io kao i·oji t.:lamničenit< u atikanu, da tim prcte·tira protiv Italije, koja mu Je oduzela vanJ::.ku lobodu. Taj teški spor r.apokon je pod njego im u­mnim vlacanjem bio m tno riješen, na veliku rado:! S\'( ga sv:;eta.

Tkc bi izbrojio ve njegove go vorf, :to ih nt:pre·tano drži pojedinim

Poitarin.a plahna 11 gotovu

Broj 6 .

narodnim i staleškim hodočašćima, te zgodne savjete i upute, što tom pri­likom svima daje. Kako pod njegovom vladavinom atikan, taj t.:sćr t.rujtt­nosti, svima prednjači uvađanjem i isko­rišća\ anjem najmcd~ rnijib i naj avrše­nijih tehničkih, elektnčnih i drugih aparata, ovaj P~ pa-učenjak tim oaj­bolje praktično pokaz~je, da izmeđll vjere i pra\ e zna 'lo ti nema ni ne može da bude kak\re suprotivna li.

Hvala neka bede Duhu s,·etomu, što je za pogla' ara na~e katoličke Crkve bio izabran ovako 'elik, vet i revan većemkl Mi pak, braćo katolici, iz

dna svoje rado ne du~e molimo Boga, da nam ga još dugo čuva 1 štiti, eda što bolje proštri Kri tovo socijalno Kraljevstvo pravde i mira na vijeful

]oje

Što je kršćanstvo nama? III.

apo_e 5to se tiče vjerskoga sacržaja kr~ćanske obja\f, nije čovjeku slobodno ovako umovati: Ja držim, da je to pravo, a ono nepravo. Ja sam uvjer~n o protivrome od onoga, što uči evanđelje. Čovjek je du žan da kršćansku objavu prihvati cjelovito i bezuvjetno. Ta ona je sama Istina, a kao takva od vijeka ista, nerazdjeliva, nepromjenjiva. Zato ona hoće, da je ~rizca~c i prihV2ti~o, ce kako se nama svidi, već ksko jest.

Niti može čovjek, što se tiše elič­k o g a sadržaja kršćanske religije, ka­zati: Ja n ću držati Božjih zapovije­di! lli: Ja ću to drukeije učiniti, negoli što to zahtijeva evanđelje. Ta da mora Bogu služiti, i to upravo tako, kako Bog hoće, a ne kako se čovjeku svidi, iziskuje od čovjeka najsvetija, nepovrediva volja samoga Boga.

Gdje se radi o apsolutnoj istini i o apsolutnoj volji, gdje se od čovjeka nešto zahtijeva uz uvjet, da o tome zavisi vječni spas njegov: tamo čo­vjek ne može da ostane indiferentnim. Kršćanstvo stavlja čovjeka pred ne­uklonivu aJternativu: Aut - aut: Ili - ili!

Niti se može kr:ćanin u poslovima, što se odno e na vjeru i mera! kr~ćan­ski, sa protivnicima da nagađa, tako te bi popustio nešto od onoga, što uči i nalaže evanđelje . Evanđeljem nam je objavljena istina bez sva e neistine. Njime nam se nameće apsolutna volja, kojoj se ne može nitko da otme. E­vanđelje je apsolutna afirmacija. .Sin Božji Isus Krist... nije bio d a i D e, nego je u njemu bio da!W,(ll. Kor. l, 19)

Gdje se radi o vjerskom načelu ili o zakonu lrršćanskoga morala, tu: ne­ma mjesta kompromisu. Popustiti u jednoj točki je isto, što izdati sve. iSiTri'llzanijekati djelomice znači zani­jek'ati ju cijelu, jer istina je Bog, koji fiTje apsolutno jednostavno biće ili Ga nema. lli - ili!

Time je označena naša taktik~ Ona može da u s emu popusti, svima sve oprosti. Može neprijateljima kr­šćanstva da pođe usu ret do skrajne granice, t. j. donle, gdje se započinje kraljev tvo kršćanskoga načela. Tu valja da vojnik ustraje na svom mje­stu: neumolji\', nepopustljiv, bezobzi­ran. Odavle ne mije da se dade ni­kada protjerati. Oda .. le treba da osve­ćuje povrede kršćanske istine, da

..

Broj s

odbija neprijateljske navale, da odre­šito osuđuje i suzbija krive nauke, ističući, što je istinito i pravo, pred prijateljem i nepri ja tel jem, bilo )comu poćudno ili nepoćudno. Tu nijesu umjesni nijedni obziri. Ni oni spram vlastite braće po krvi. Tu iščezava ve· ličanstvo genija. Tu ne vrijedi niti izlika: Treba žrtvovati načelo, eda se sačuva sloga i jedinstvo, jer je uptav nač'elo prvi uslov trajnoj slozi i je ­dinstvu.

No najčešće se iznosi ;i ističe za­kon kršćanske ljubavi, kao da nam on tobože nalaže obzirnost i popust­ljivost napram neprijateljima kršćan·

stva, a kao primjer te ljubavi da nam služi božanski Spasitelj. To nije istina, kako ćemo dokazati u slijede­ćem broju!

Korizma 10. t. mj. počinje sv. korizma, vri­

jeme posta i pokore, a čini se još od vremena apostola na uspomenu četr­

desetdnevnoga posta Isusova u pusti­nji i kao priprava za blagdan Uskrs­nuća. Prvoga dana korizme je Č i­s t a sr i j e d a. Znamenit je o bred onoga dana u službi Botjoj, kad sve­ćenik posip lje glave vjernika pepelom i govori: "Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah obratitit• Tim riječima hoće Crkva da nas potakne na poniznost dozivlući nam u pa­met naše ništavilo i nestalnu prolaz· nost na svijetu.

u korizmi treba više i pobožnije

Katolički Muževi*> (Nastavak)

Muž, da dostojno vrši ovaj aukta­ritet u kući, mora da prednjači svojim dobrim primjerom i svojim kreposnim životom. Kako bi mogao da dostojno zapovijeda i kara u obitelji - muž pijanica, psovač, igrač ili varalica ? On mora da bude nosilac i čuvar mira i reda u kući. Nije dobar muž, koji je silovit, tv1 d, ljubomoran, koji hoće da se njegova riječ izvrši isti čas, čim

nešto zapovjedi, te postupa, kao da mu je bič u ruci. Žena će se takva muža bojati, ali ga u duši neće voliti ni poštivati, pak će tražiti oslona i utjehe u bilo koga. Muž mora da znade, da je žena s mužem posve

*) Predavanje vlč. don Jose F el icloovl­ča, koje je održao 25. X. 1931. Katoličkim

Muževima u Šlbcnlku.

1\ATOLU{

moliti, marljivo slušati riječ Božju, opsluživati naređeni post i nemrs, či­

niti dobra djela, da se time dade za· dovoljština Bogu z~ grijehe, zasluži milost Božju i steknu zasluge za život vječni. Zato nam i dovikuje sv. Crkva sa sv. Pavlom: "Ovo je vrijeme pri­ja tn o, ovo su danl spasenjat• Kao dobri kršćani nastojmo dakle, da se okoristimo ovim vremenom za svoje duhovno, a i vremenita dobro, jer Bog daje svoj blagoslov i u vremeni­tim stvarima onome, koji Mu vjerno služi.

Zakon i otpust od posta i nemrsa (za sve blskuptle u crkven<>J pro­

vfncili Datmaclle u J Ut!Q<~1~vtn) l. Dani posta l nemrsa, kad je za­

branjeno meso i mesna juha, a dopu­štena je jedamput dnevno, pri glavnom obroku, mliječna hrana (jaja, mlijeko, sir, maslo, itd.) i masna začina, te se može na glavnom obroku jesti do si­tosti, dok ujutro i uvečer gleđe koli­koće i kakvoće vrijede mjesni običaji. Ovi dani posta i nemrs a jesu: a) sve korizmene srijede, osim srijede u Ve­likoj nedjelji, b) svi korizmeni petci, e) Stlbota iza Čiste srijede, subota iza prve korizmene nedjelje i Velika su­bota samo do podne, d) sve kvatrene srijede, petci i subote u godini, e) uoči Duhova, Velike Gospe, Svih Sve­tih i Badnji dan.

ll. Dani posta bez nemrsa, kad je dozvoljena jedamput dnevno, pri glav­nom obrolm, svaka hrana ili mrsna ili

ravnopravna. Stoga mužu dovikuje sv. Ambroz: "Ti nijesi gospodar, već su· prug; nemaš sluškinju, nego suprugu. Bog hoće, da joj ne daš osjetiti svoje premoći. u Žena imade pravo također radi svoje slabije naravi, da se s njo­me blaže postupa (I. Pet. 3, 7). Velika je sramota, ne za ženu, već za muža, ako se on utječe udarcima. Takav muž naliči divljoj zvijeri (sv. Ivan Zla­tousti). Jao tomu čovjeku, ako mu u kuću zalazi koji njegov prijatelj blage i dobre ćudi. Njegova će ga žena brzo zavaliti, na njega će se nasloniti i kod njega· tražiti utjehu, ako nije duboke i jake vjere. Veoma lako će postati nevjerna mužu, koji na nju diže ruku ili , bilo kako je muči i čini nesretnom. Treba zato, da muž dobro postupa sa svojom ženom, kao sa svojom dru­garicom. Treba da ima prema njoj ob-

....... :a.

nemrsna do sitosti, a ujutro i uveču glede kolikoće i kakvoće vrijede mje­sni običaji. Ovi dani posta bez nemrsa jesu: a) svaki ponedjeljak, utorak i četvrtak u korizmi, b) srijeda u Veli­koj nedjelji, e) svaka subota u korizmi osim triju slijedećih korizmenih subota: subote iza Čiste srijede, subote iza prve. korizmene nedjelje i Velike subote samo do podne.

III. U sve posne dane, ujutro i u­večer, glede kakvoće hrane, dopušten~ su jaja, mliječna hrana i koja mu dra­go začina, bila ona i od tustila živina.

IV. U dane posta bez nemrsa 11.

korizmi, kad se može jesti meso na objedu, dozvoljeno je meso i na ve­čeri.

V. Dani samoga nemrsa, bez posta;, kad je zabranjeno meso i mesna juha._ a dozvoljena je svaka druga hrana, pil i masna začina, jesu svi obični petci preko godine, osim gore navedenih. kad je post i nemrs.

VI. U dane posta može se glavne obroke izmijeniti tako, da se objeduje namjesto večere, a večerava namjesto objeda.

VII. U dane posta, kad se mofe mrsiti, do zvo l jeno je jesti i mesa i ribe.

VIII. U nedjelju l zapovjedne blag­dane (osim blagdana u korizmi) nema ni posta ni nemrsa. Pada li pak u ove dane post i nemrs vigilije, tada pre­staje obveza, te se ne prenaša na predldući dan, n. pr. u subotu.

IX. Dužni su na nemrs oni, kojE su navršili sedm t godinu života pa sve.

zira, delikatnosti, blagosti, prijaznosti i ljubežljivosti. Ukratko, treba da pO:. stupa u kući: Fortiter in re, suavlter in modo (Odlučno u stvari, ali ljube­žljivo u načinu).

Kad imaš što prigovoriti, ne čini

to kao kakav učitelj ili kritičar, već .kaa

drug, brat, prijatelj, da žena vidi, da ir tvoga prigovora izvire ljubav, želja za boljim. Muž mora da bude svojoj ženi u svakom času, u svakoj prilici njezin dobar anđeo čuvar.

Ne samo ljudska narav, već i Crkva.. po svom apostolu Pavlu kaže Vam: .Muževi, ljubite svoje žene, kao šta je i Isus Krist ljubio Crkvu •.• Taka su dužni muževi ljubiti svoje žene kao svoja tjelesa. Tko ljubi svoju ženu. sebe samoga ljubW (Ef. 5, 25 i 28 Bračni drugovi treba da se ljube, jet veli sv. Matej: .Nijesu više- dva, nego.

koji sve

atr-.... 3

cio smrti; daini sa na post, t. j. da u danima posta jedu do sitosti samo na glavnom obroku, oni, koji su navršir dvadeset i jednu godinu ži.,.ota, a ni· je>u još ušli u šezdesetu.

X. Oni, koji jedu u ekonomičnim

mensama, u restt;IUradjama i gostion/. cama, dužni su na nemrs samo u sve petke, na Ćistu srijedu i na Badnji dan.

XI. Oni, koji putuju brodovima ili željeznicom, dužni su na nemrs samo na Ćistu srijedu, u sve kvatreoe petke, na Veliki petak i na Badnji dan.

xn. Oni pojedini vjernici ili pJje­d.ine obitelji, koje s opravdanoga ra· :zloga trebaju većeg otpusta, neka se cbrate svojim župnicima, koji će se vladati prema kan. 1245. § l. i kan. 84. § l. i 2.

Xlii. Kada je potrebit otpust za rijelu župu ili odlomak, dotični će se :župnik obratiti na svoj Biskupski Or· dinari jal

XIV. Vjernici će nastojati, da na· <loknade za ove otpuste drugim do­brim djelima, navlastito milostinjom siro"llasima.

Dobavljajte u svim fasonama za nastupa· juću sezonu u filijalama

ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava M<~rullćeva 7.

jedno tijelo. Što je dakle 3og združio, čovjek neka ne rastavlja!• (Mat 19 6.)

Muž i žena međusobno duguju jedno drugome ljubav, vjernost i po­moć u svim životnim prilikama.

3. MEĐUSO 3NA LJUBA V Ženidbeni drugovi ne smiju da se

ljube samo putenom ljubavi, jer to f ine i životinje. Ne smiju da se ljube samo ljudskom ljubavi, jer to čine i pogani. Muževi moraju, da ljube svoje zene, kako Krist ljubi Crkvu, a žene moraju da ljube muževe, kako Crkva ljubi Krista (sv. Franjo Saleski). Ta ljubav mora da bude sveta i čista, a ne strastvena. Zato mnž ne smije da ljubi i štuje ženu kao kakav idol n. pr. radi ljepote, jer je ta prolazna. Ž~na je, kao i svaki. čovjek, samo kukavan stvor. Tjera li muž sa ženom idolopoklon· stvo, tim on sa mo povećava žensku

BroJ e

v

Iz k ttolič~oga 5ibenil(a PAPIN DAN. U nedjelju 7. t. mj. prosta­

viće se po svim župama našlh dviju biskupija (šibenske l zadarske) najsvečanije Papi 1 dan, t. j. 10. Ji!Odlšnjlca Papina krunlsaoja. Po svim crkvama biće svečana služba Božja sa , Tebe Boga hvalimo•. U Stolnoj Bazilici sv. Jakova biće pontlflkalna sv. Mlia preuzv. biskupa u 10.30 S3ti ujutro, preko koje će preuzv. biskup održali prig dnu propovlje:l. Iza sv. Mise ot­p;evaće se zahvalnic~ , Tebe Boga hvalimo•. ­Svečana prigodna akademlja u Kal Domu biće u nedjelju 14. l mj.

ZAJEDNIČKA MISA l SV. PRIČEST SVIH KATOUČKLH DRUŠTAVA. U nedjelju 7. t. mj., prilikom Papinoga dana, naša katolička društva (,Zora•, Katolički Muževi, Krlžarice, \1ale Krl­žarlce, Križari, Mall Križari) u Stolnoj Badllcl sv. Jakova u 7 saU ujutro Imaju zajedničku sv. Misu i sv. pričest, koju će namijeniti za sv. Oca Papu, da nam ga Bog poživi krepka l čila

jo~ na mnogaja.

PEDESET lCA. U nedjelju 7. l mj. je ne­djelja Pedeselnica. ls-Is navlj~ svoju muku l smrt l vraća slijepcu vid. Jesam ll l ja Ill koji od mojih prijatelJa slijep kod očiju? Vidim ll put Isusov l put moj? Je ll l meni križ i>usov ludost? SUdim ll se u ovim ludim pokla d­n i m d a n I m a javno priznati l činom dokazali, da sam kršćanin, a ne poganin: učenik Raspe­tog Isusa, a ne pijanoga Baka l razbludne Ve­nere? Vrati uiravl pogled kojemu od svojih poznatih! To je najveće dobročinstvo, koje mu možeš iskazati. Podaj u ovim daruma Isusu za­dovolj~Unu za grozne uvrede, kojima ga vrijeda svljeft Primi u naknadu za te grijehe sv. prlćestl

POBOŽNO IT AKNADE l ZADOVOUA­VANJA SVETOTAJSVENO.'v\ ISUSU. 1 edjelja, ponedjeljak l utorak prije Čiste srijede posljed­nji su dani l zv. poklada. U te dane mnogi kršćani misle, da lm je sve dopu~eoo. Stoga dobri kr§tanl tih dana ramlm molitvama l jav­nim klanjanjem sveto!ajstveoom Isusu hoće da

oholost, a sebi sprema veli <U pede psu. Tu duševnu i tjele5nu ljubav prema svojoj ženi treba da muževi izraze ne samo riječim3, već i d jelima, u svim životnim prilikama, i to ne samo za jedan dan, mjesec ili godinu, već uvije{, neprestano, sve do smrti.

Jer se muž i žena moraju da među sobom ljube, to moraju da strpljivo i obzirno snose svoje slaboće ili ve­likodušno preko njih prelaze .• Ljubav je - kako nas uči sv. Pavao - str­pljiva, dobrostiva, ne zavidi, ne hvasta se, ne nadi'Da se, ne č ni, što je ne­pristojno, ne traži svoje, ne srdi se, ne mrsh o zlu, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini, sve podnosi, sve vjeruje, svem.1 se oad3, sve trpi." (1. Kor. 13, 4-7.)

Lijep primjer toga daje mnogima poganski ftlozof Sokrat, koji je imao

zadovolje Bogu za tolike uvrede, koje Mu ljual ovih dana nanose. Takve javne molitve I javno klanjanje obavlće se u ovim na~im crkvama: U crkvi sv. L o v re u nedjelju 7. t. mj. biće

Izloženo Svetotajstvo od 9 s. ujutro do 6 s. popodne, a u ponedjeljak I utorak od 6-7 s. uvečer.- U sjemenišnoj crkvi sv. Mar· t l n a u nedj el! u 7. l mj. biće Izloženo Sveto­tajstvo čitavo popodne. -U crkvi sv. Luce sva tri dana biće sat klanjanja od 4-5 s. po­podne.

MJESEČ 1 SAT KLANJANJA U KATE· ORALI. U nedjelju 7. L mj. biće u Stolnoj Ba· zilicl sv. Jakova sat klanjanja svetofajstvenom Isusu od 4-5 sstl popodne. Euharlstlćnu pro­povijed drži župnik preč. don Ivan BjažIć.:

BLAGDAN SV. APOLO . IJE. Sv. Apolonija. djevica l mučenica, osobita zaštitnica protiv zu· bobolje, svetkuje se u utorak 9. l mj. u crkvi sv. Ivana. Pjevana večernja l Gospine lltanJje biće u ponedjeljak u 5 sati popodne. Na sam blagdan biće ujutro u 5 sati pjevanje njena žf. vota Oekcije), u 6 sati prva, a u 10 sati druga svečana s 1. Misa. Blagoslov će bltl u 5 saU popodne.

ČISTA SRIJEDA U KATEDRALI. U Čistu srijedu 10. l mj. služba Božja u katedraU sv. Jakova počinje u 10.30 sati. Uvečer u 7 sati je ruzariJ, pak prva korizmena pro;>ovljed i bla· gosi ov.

BLAGDAN GOSPE LURDSKE se osobito svečano svetkuje u dolačkoj župskoj crkvi l tt

crkvi sv. Lovre.- U dolačkoj župskoJ crkvi na Svijećnicu je započela svečana devetn:ica u čast Gospe Lurd ·ke s uvodnim govorom preć..

župnika doo A. Šare i pjevanjem Gos;>Inlh If. !anija. Pobožnost e drži svakoga d;~na u 5 sali popodne. Na sam blagdan ll. l mj. pJevaće se lekcije u S salJ jutrom, u 6 sati biće svečana

sv. Misa i zajednička sv. pričest, zatim slijede tihe sv. Mise, a u 10 sati je druga s vtćana sv. Misa. U 5 sati popodne udljellće se blagoslov

vrlo zlu ženu Ksantipu. Kad bi ona na njega navalila svojim zlim jezikom, on bi na to tako malo pazio, kako sam kaže, kao na štropot k:ola. Dok je jed· noć poučavao svoje učenike pred kuć­

nim vratima, pscvaJa ga je njegova žena s prozora i napokon izlila vrč

vode na njih. Na to reče Sokrat: .Znao am ja, da poslije· grmljavine udara pljusakt•

Šutnjom se može da izvojšti mnoga pobjeda Jao čovjeku, jao obitelji, u kojoj se zametne svađa među supru. zima Brzo se tada razara njihova sreća, i obiteljsko se gnijezdo pretvara u ne· snosni pakao. Gdje nema mira, tu nije više ugodno oi jelo, ni pilo, oi san. Ćovjek je tu bez utjehe i bez ra­dosti. Zato treba da se najodlučnije

izbjegava svaka svađa. (Svršiće se.)

..

Strana 4 .

sa Pres"\'etim. - l u crkvi sv. Lovre več je zapcćela devetnica, na koju štovaod l štovale­ljice Gospe Ludske u obilnom broju dolue. Zadnje tri večeri l na blagdan propo\ ljedaće p. o . fra Božo dr u co, profesor franjevačke bo­z oslovije u Makarskoj. 'a samJ blagdan ll. l mj. u 5 sati ujutro su Jekdje, u 6 s. pjevana S'' . Misa, od 6.30-10.30 s. slijede Ub e sv. Mise, "ll 10.30 s. je zadnja S\ečana sv.Mlsa . Popodne u 6 s. je propovijed, lilanlje l blagoslov.

MISA ZA MRTVE U NOVOJ CRKVI. petak 12. l mj. u 10.30 sati je svečana sv. lt1isa z.a mrtve u ·ovoj erk\ l, uz sudjelovanje S tolnog Kap ola sv. Jakova. - Uvečer u 7 sati

Je u katedJaii s •. ruzarij , pak korizmena pro­p ovijed l blagoslov.

BLAGDAJ ' SV. BLAŽA U CRKVI SV. LO RE. Ove gcdine Jjer.še nego ikada pro­slavljen je blagd;;n O\'Oga 'ehkcg biskupa, mučenika i neustrašivog borca vjere naše. Od ra noga j L ra do kzsne večeri 'n jelo je gra­da mm·o §!::ensko k olt<ru sYeče\ u, da mu se

z.abnli z.a J:rirr ljer.e rrilc i l pita no Ye. O::o­bito u 6 i u 10 sali pred pcdne, a najskoli u 5 sati posliJe podne crk\a S\'. Lovre bila je d upkom puna. Preko cijeloga dana narod je letio na grEčan,e. 0\·aj peku šibenskom cd n likih damina omi!; eli blogdan za\ ršen je propovijedu, blagcslo\om i ljubljenjem S\'eČe\·ib

relikvija.

KORIZ \ENE PRO PO lJEDI U STOL 'OJ BAZJLJCI SV. JAKOVA. 1p. o. Augustin J u­n i č ić, ex-provincijal franjevaca Provincije sv. Jeronio a, održaće o\·e godine korizn:ene pro­p o,ijedi u 9ben~koj bazilici sv. J akova: svake

srijede (poč:am§ od Čiste >rijede) i petka iz.a JVeicg ruzarlja, koje počinje u 7 sati uYečer, te S\'ake nedjelje o~im Cvjetnice u ll' 4 sati ujutro Iza S\'ečaoe S\'. /1 ise, koja pc činje u l 0' , sati. - U cijeloj čet ·noj korlzmenoj nedJelji, l j. od 7. do 12. ožujka ukljcčho, držaće se svake večeri Iza sv. ruzarija, koje počinje u 1 sati U\fČ(f propovijedi u formi duhovnih v j e ž b i koo pripra\a na vazmenu ispovijed l pričesl - U srijedu, četvrtak l pelak Gl~ne nedjelje, 16.-1 . ožujka, biće u 7 sati uvečer propovijedi z.a četrde~etsatnoga klanjanja P resv. O lt Sakrarr:en u. - Zadnje propovijedi biće na Veli l pelak uvečer prije procesije i na Uskr­soJ ponedjeljak u ll' 4 s. iza S\'ečane S\'. 1ise.

SASTANAK KA TO LIČKIH MUŽEV A. nedjelju 31. pr. mj. Katolički Muže\ l su održa U SVOJ redoviti saslanak u velikoj dvorani Biskup. Sjemeništa. 1akoo molih e vlč. don J. f e l i­

c i n 9' ić održao je dulji referat . O dužnosti­ma očinsl\'a". Pokazao je, kako treba postupati, da se kr~nskJ odgoje djeca, kako olae treba da kara l popravlja, prednjači dobrim primjerom U\ i jek i S\ -uda, bdije nad djeccm, pa i enda, kad postanu odra ll, te k;;ko sa\· taj rad mora da bude z.ajedničkJ sa ženom­majkom. Pred~jcdn i k gc;sp. P. S t a re! i n a iz­

vijes:lo je o karitativnoj akdji u gradu, te kako treba po\ ećati taj rad, eda uzmogne donijeti kori~l S\'ima onima, koji je trebaju, a tih je od dana u dan u našem gradu S\ e \'i! e. U slučajnostima se odlučil o, da će se pozvali koji

EA TOLDI

učeni sv jeto njak l svećenik, da odr !e predavanje o savremenim pitanjima. Saslanak se zav~lo

blagoslovom u crkvi sv. MarUna. USPJELA ZABA A HKNSAVEZA. Prošle

nedjelje na!e Križarice·učenlce priredile su vrlo uspjelu zaba\·u, koja se davala dva pula:

popodne z.a djecu, a uvečer z.a odrasle. Na obadvjema je bilo mnogo publike. a pro­gramu je bio vrlo dirljiv religiozni Igrokaz u 3 čina • la uranku sreće" i kome.dJja o 1 či ou ,Nagrađena JjepoHca ". Oba komada su prikazivala događaje Iz savremenog života te su time pobudili kod publike još više Interesa. Izvedba je njihova bila baS lijepa. Napose

g lavno lice u komediji pobudilo je mnogo smJjeha. Uspjehu zabave mnogo su doprinijele l 3 vrlo zgodne deklam2cije najmlađih Malih Križari ea (.Doktor n edicin e<, • ~· i • Ogan­člce", kao l njit:ova 2 zborna pjevanja .Zvona zvone • i .Kraj pendžera"). U programu su

sudjeloYalc sve tri kotegoriie naših Kiižarica, od oni~. najmlađih do naj arijih. S rrnogo ljubavi l požrtvomosll u veome kratko Hijeme pripra\·ile su O\"U z.aba\u, p~k im to više, če­

stilamo na takom Jilepom uspjehu. SVAKOGA PETKA KORIZ~1E OG U CR­

K\1 sv. LUCE je blagoslov za ~obru smrt u 3 sala popodne.

VRIJEME ZA AZ,\\E, 'U SV. PRIČEST. Od pne kmizn:ene nedjelje, 14. \·efjače, do ne­djelje Pre>, .. Trojstva, • 2. svibnja, S\ i \jem i ci šibenske biskupije i zadarske Ap. Adm. mor~ju obaviti \'azmenu sv. Prlče..<f..

POBOŽ, 'OST SV. A :nJ A. U utorak 9. veljače običajna pobožnost sv. Antuna u erk-vl sv. fra ne počinje u 6.30 sati uvečer.

U fO :0 NAŠEGA USTA darov<J!e su Člani-e Druš:va Vječnoga Ruzari ja u Primošte­nu Din. 40. - Uprava im hamo zahvaljuje.

TJ EO, :I SAT KLMJ~ 'JA. U čel\•rlak ll. veljače običajni tjedni sat klanjanja u stolnoj bazilici S\'. Jakova počeče u 5 sali navečer.

ZABAVA HKNSAVEZA. Okružje HKNSa­veza priređuje u nedjelju 7. 1. mj. u dvorani Katoličkoga Doma u 7 sati uvečer zabavu s o­vim programom: l. .B raća l bl'štlna•, za­

nimljiva drama u 3 čina od Mladena ~irole. 2. • asa ma reni rr:ladoženja ",, .oderni pr o sj ah ' , . Dok or• i . Joža n a straži ", ~ljivi monolozi. Cijene su ove: l. sjedala Din 6, ll. jedala Din 4, S.ajanje Din 2.

DEVETNICA l DRUGE 10LJTVE SV. JO­SIPU ZARCČ 'I KU BL DJ. t.\ARIJE. Da bl vjernici što bolje upoznali pcžrtvovni život ve­likoga pokro\ itelja kr!ćansh a sv Josipa, za pripravu na njegov blagdan izdali su oo. franjevci konventualci u Šrbeniku ovu devet­nicu sa po;ebnim razmatranjima o S\ ečevim

krepoS'ima. Devetnica im- 64 stranice. Cijena

joj je 2 Din, te se dOCJ\'a u S a m o st a n u S\ frane - Šibenik.

ZAJ 'ATSKA ŠKOLA KOD S\ . LUCE pri­ma l izrađuje sve \ rste ženskih i dječjih haljina po naj no\ lj im žurr3lima uz povoljne djene. -Uprava.

jeste li našli nK a toliku" koga novog rretplatnika?

BroJ e

Obraćenje Bl\!i rektor pravoslavnoga sjemenL~

Krzem!J nld, Pe lar T a l i o s k l, pisao je svom pravoslavnom metropoliti, da nap~ pravo­slavnu crkvu, jer prelazi na katolidzam. Da se usavrši u bogoslovnim naukama, o!Bao je ~

godinu dana u Rim, pa če se posvetiti radu Z&

z:bUženje istočne i zapadne crkve.

Napredak katolicizma u Engleskoj Vr:o lijepo napreduje katolička Crkva

Engleskoj. U po>ljednjih deset godina bilo je u Engleskoj 121.372 obrać~nika. l tako sad broji k;~tolička Crk\ a u Engleskoj 2,235.237 katolikt. Svećen ika je sada 4XIl, od kojih j~

2975 SVJetovnih svećenika i 1605 redovn.i.k.a.. Vrlo lij~po se povećao broj crkava i kapela 11.

samoj jerlooj godini, naime za 46. Tako Ih je sada s- iju 2.Ti4. Katoličkih srednjih škola imw u Engl ~oj 519, a učenika 58.278 ; pučkih Skola je 331, a učenika 384.129.

~merički akademičari i vjera U Americi su na 9 držav o ih 'isoklh Skolw

istraži\ aJi , ka ho je vjersko uvjerenje akademi­čara. Anketa je dokazala, da ima 87 po sto akaderr:ičara, koji i po,·ijedaju jednu pozltivmt vjeru. Medu njlrna je 20.677 katolika.

K: NCELARJJA KATOLIČKE KA­RITATIV E AKCIJE je u Katoličkom

Domu (l. kat). Otvorena je svakoga dana od 10-12 sati ujutro i od 6-7 sati uvečer. Tu se mogu predati svi milodari u novcu, odjeći, rubenini, obući i hrani. Istoj neka se i prija­vljuju siromasi.

N D v D otvorena miJekarna

ZD AVLJAK Mliječni buffet ·

U Sl.benl.kU u wld Kr. Tomislava br. n . kod crk\•e sv. Jakova

Preporuča svježe kravlje puno­masno mlijeko, sve vrsti vlastitih i inozemnih mliječnih proizvoda

uz vrlo sol tdne cijene.

Vanjske narudžbe obavlja brzo l solidno.

l PRVA DALMATINSKA TVORNICA CR­KVENIH VOŠTANIH SVIJEĆA A P ARU

lJUBO MANOJlOVIĆ - SIBENIK lzrađujem crkvene voštane svijeće svake

veličine.

Specijalna izradba svJjeća s11 nakltima Iz najbolje vrs1e . pašarloa • .

a.ll:og t;JeCli!a.. - GodlinJa pr tPl 'a D li CO.- - Za ! nozemat~o dvoatJulto - Oglaal po Juuoćlto ođ.govol'IU urednik: ave6. JO O FELIOIJIOn6, Blbenl.lt, ulloa av. Martina. - Adres& urednlitva l

pr&va : lbenUl., poit. pretill.ao 11. - Stampa: Pu Ila 'l"lakara, bra.ća II.e.taćlć pk. Peha., preiUtavnik VJek. Jllata6U