1

HRVATSKO KOMUNIKOLOŠKO DRUŠTVO

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP DIT 2011., Zadar, 28. - 30. lipnja 2011.

CJELINA: 1. Društvo, znanost, kultura i tehnologija

POJAM I ZNAČAJ RAZVOJA INOVACIJA U ŠUMARSTVU

IMPORTANCE AND CONCEPT OF INNOVATION

DEVELOPMENT IN FORESTRY

Posavec, S., Šporčić, M., Antonić, D., Beljan, K.

Sažetak: Današnje je šumarstvo pod utjecajem tehnoloških inovacija te, i ono uz vlastite

inovacije u svom sektoru, mora postati konkurentno i profitabilno na globalnoj razini.

Inovacijska politika je ključni faktor u „Lisabonskoj strategiji“ koja sadrži ekonomski razvoj

politike EU (ožujak 2000.). Na razini politike Europske unije, inovacije su prepoznate kao

temeljni čimbenik kreiranja ekonomskog rasta i zaposlenosti te jačanja razvoja ruralnih

područja. U radu će se analizirati kultura inoviranja unutar velikih državnih poduzeća,

inovacijski potencijal zaposlenika te glavne zapreke koje onemogućavaju inovacije. Veliki su

sustavi tromi i sporo reagiraju na promjene u okruženju jer ih u tome koči naslijeđe stare

poslovne prakse ili kruta organizacijska kultura. Spremnost na ulaganje u inovacije ne znači

nužno i spremnost na radikalno mijenjanje klasičnog načina poslovanja.

Ključne riječi: šumarstvo, inovacije, potencijal, važnost, percepcija.

1. UVOD

Europska unija nastoji ojačati konkurentnost između drugih sudionika globalne

ekonomije povećavanjem inovativnih aktivnosti europskih poduzeća. Shodno tome, inovacija

je jedan od dva eksplicitna cilja EU (FP7 – sedmi istraživački okvirni program) koje je

potrebno ostvariti u svrhu kreiranja europskoga istraživačkog područja. U kontekstu šumarske

politike Ministarska konferencija za zaštitu šuma Europe (MCPFE) prihvatila je Bečku

rezoluciju o Ekonomskoj održivosti potrajnog gospodarenja šumom (“Economic Viability of

Sustainable Forest Management”) koja poziva na jačanje inovacija i poduzetništva u sektoru.

Prema tome, razvoj prerade drva i šumarstva znači više nego ekonomski rast ili kvantitativnu

2

promjenu. On je prije svega rezultat kvalitativne promjene u promišljanju i djelovanju. Na

razini politike Europske unije inovacije su prepoznate kao temeljni čimbenik kreiranja

ekonomskog rasta i zaposlenosti te kao jačanje razvoja ruralnih područja (Posavec, S. 2009.).

Republika Hrvatska nezaustavljivo napreduje prema EU. Pokrenuti su globalni procesi

na koje ne možemo utjecati, no možemo im se prilagoditi. Hrvatsko šumarstvo ima tradiciju

dugu više od 300 godina. Oko 40 % površine Republike Hrvatske se nalazi pod prirodnim

šumama. Republika Hrvatska peta je zemlja u Europi po zalihama pitke vode. Međutim,

dobar posao očuvanja prirodnih resurs, iz prošlosti, danas ne znači mnogo, ako se ne

prilagodimo zahtjevnom tržištu EU. Kako ćemo to postići? Iskorištavajući intelektualni

potencijal zaposlenika.

Šumarstvo pogođeno tehnološkim inovacijama nije iznimka te i ono, uz vlastite

inovacije u svom sektoru, mora postati konkurentno i profitabilno na globalnoj razini. Razvoj

ruralnih sredina jedan je od primarnih ciljeva EU, a šumarstvo je direktno uključeno u

tehnološke, organizacijske, proizvodne i rekreacijske inovacije koje su ili će uslijediti na tim

područjima kako bi osigurale njihov razvoj. “Trokut znanja” (istraživanje, obrazovanje i

inovacija) predstavlja glavnog čimbenika u europskim naporima za ostvarenje ciljeva

„Lisabonske strategije“ (Ojurović, R., Grbac, I. 2007.).

Inovacija je pokretačka snaga današnje ekonomije. Sva su današnja poduzeća prisiljena

ulagati u razvoj i uvoditi inovacije, jer ako ih zapostave, uništit će ih konkurencija koja

efikasno inovira. Brojni autori inovacije definiraju kao uspješan pokušaj uvođenja novog

proizvoda ili metode. R. Luecke i R. Katz (2003.) smatraju da je inovacija utjelovljenje,

kombinacija ili sinteza znanja u originalnim, vrijednim i bitnim novim proizvodima,

procesima ili uslugama, dok T. Amabile (1996.) navodi kako je inovacija uspješna

implementacija kreativne ideje unutar organizacije uz naznaku da je kreativnost potrebna, ali

nije i samodostatna za uspješnu inovaciju. Inovacija je proces kroz koji se ideje ili izumi

prevode u dobra i usluge koje su ljudi spremni platiti. Ideja postaje izum kad se dokaže da

funkcionira u laboratorijskim uvjetima. Ista ideja postaje inovacija, može li se primijeniti uz

prihvatljive troškove (Srića, V. 2003.).

Kad govorimo o inovacijama, govorimo o više komponenti koje čine inovacije kao što

su: zaposlenici, suradnici i kupci. I najbolje inovacije će unaprijed biti osuđene na propast

ukoliko ih kupci ne žele. Rješenja je potrebno donositi konsenzusom, a ne nadglasavanjem.

3

Razgovorom, a ne hijerarhijskim pritiskom. Trebamo rješavati probleme korisnika, a ne im

obećavati nemoguća rješenja. Ukoliko stvarno želimo riješiti neki problem, naglasak moramo

prebaciti s tradicionalnog rješavanja problema nametanjem vlastite volje, toliko ukorijenjenog

u našem društvu, na rješenja temeljena na razgovoru, znanstvenim ispitivanjima i temeljitoj

procjeni situacije.

Sva velika državna poduzeća nemaju konkurenciju na tržištu, troma su, ogromna i

birokratizirana. Pretpostavka da će uvijek imati državni monopol je sasvim pogrešna i

iznimno opasna. Potrebno je promijeniti način razmišljanja i to brzo. Najbolji način da to

postignemo jest da se okrenemo znanju zaposlenika i da im damo priliku da to znanje

iskoriste na najbolji mogući način.

Trupci predstavljaju vrijednu i kvalitetnu sirovinu, ali imaju vrlo mali udio dodane

vrijednosti te odavno nisu glavni proizvod u šumarstvu razvijenih zemljama. Šumarstvu

Hrvatske su potrebni novi proizvodi i usluge s visokom dodanom vrijednošću (Martinić i dr.

2007.; Šporčić i dr. 2009.). Ovaj rad je prikaz razvoja inovacija koje poduzeće može ponuditi

na tržištu zemalja regije.

2. PROBLEMATIKA I CILJEVI RADA

Približavanjem Republike Hrvatske EU otvara se golemo novo tržište ogromnog

potencijala, ali i velikih opasnosti. Od 1. siječnja 2008. RH je i formalno postala član

Europske patentne organizacije. Time se osigurava efikasnija zaštita autorskih i patentnih

prava što poduzećima osigurava sigurniji povrat sredstava uloženih u razvoj novog proizvoda

ili usluge. Međutim, pravne osobe izvan RH mogu zatražiti priznavanje patenta na teritoriju

RH što našim poduzećima smanjuje manevarski prostor, stoga je dobar plan upravljanja

intelektualnim vlasništvom od iznimne važnosti za opstanak na tržištu.

Inovacije u šumarstvu se razvijaju u svrhu poboljšanja konkurentnosti šumarstva u

odnosu na druge privredne grane te u odnosu na šumarske sektore različitih zemalja, stoga je

potrebno integrirati inovacijsku politiku u strategiju razvoja šumarstva koju je potrebno

koordinirati s ostalim područjima (Kubecko, Rametsteiner, Weiss 2005.; Martinić i dr. 2006.).

Velika trgovačka društva u vlasništvu države su iznimno osjetljiva jer im sama veličina

ograničava mogućnost reakcije na promjene. Ako tu još navedemo i činjenicu da većina njih

4

ima monopol na proizvode i usluge u svom sektoru, strogu hijerarhiju te su funkcijski

organizirana, možemo pretpostaviti da ih očekuju mnogi problemi prilikom otvaranja tržišta

konkurenciji. Moderno poslovanje zahtijeva od menadžmenta konstantne promjene i

prilagodbe zahtjevima tržišta, a velika državna trgovačka društva to jednostavno nisu u

mogućnosti provesti.

Ukoliko poduzeće dobro posluje na osnovu ranijeg uspjeha, mora kontinuirano pratiti

promjene poslovnog okruženja. Takvo poslovanje može uzrokovati probleme u slučaju

promijene poslovne politike. Inovativnost i brzinu reakcije ne može se mehanički ugraditi u

poduzeće, potrebno je razviti inovativnu kulturu (Kelley, T., Littman, J. 2006.).

Inovativnost i poduzetništvo su glavne pokretačke snage ekonomskog rasta i otvaranja

radnih mjesta, a u budućnosti će zasigurno odigrati ključnu ulogu u održivom razvoju

šumarskog sektora djelatnosti pa zbog toga istraživanje obuhvaća percepciju inovacija i

značenje inovativnosti unutar gospodarskog sektora šumarstva. Njegova svrha jest ukazati na

potrebu iskorištavanja znanja zaposlenika i razvijanja kulture inovacija.

Odabrani objekt istraživanja je tvrtka za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u

Republici Hrvatskoj, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Naime, 3. travnja 2007. donesen je

Pravilnik o inventivnoj djelatnosti koji uređuje prava i obveze tvrtke Hrvatske šume d.o.o. te

zaposlenika u odnosu na inovacije. Pravilnik između ostaloga regulira organizaciju inovativne

djelatnosti, postupak predlaganja inovacija, postupak primjene inovativnih rješenja te naknade

za autore inovacija.

Pri istraživanju poseban naglasak stavljen je na inovativnu kulturu poduzeća percipiranu

od strane zaposlenika, implementaciju inovacija unutar poduzeća te na pozitivan, odnosno

negativan, utjecaj određenih čimbenika na inovacije.

Istraživanje je obuhvatilo trenutne teoretske spoznaje o inovativnosti šumarskog sektora

Europe s naglaskom na ljudske resurse. Istražena su mišljenja i stavovi zaposlenika kako bi se

sagledala njihova učinkovitost, zainteresiranost i mogućnost inoviranja u velikim

distribuiranim sustavima.

5

Na osnovi navedene problematike rada i odabranog poligona istraživanja, postavljene su

slijedeće hipoteze:

1) Velika državna poduzeća imaju nisku inovacijsku kulturu, zahvaljujući svom

monopolističkom položaju te strogoj hijerarhijskoj strukturi, a zaposlenici rijetko ili

uopće ne razmišljaju o inovacijama. Rijetki pokušaji inoviranja najčešće su

obeshrabreni nepostojanjem adekvatne stimulacije i birokratskim zaprekama.

2) Unutar poduzeća se prvenstveno razvijaju inovacije poslovnog procesa. Pri tome se

zanemaruju organizacijske i marketinške inovacije te razvoj novih proizvoda i usluga.

3. MATERIJAL I METODA RADA

Koristeći dosadašnje teoretske i praktične spoznaje na ovom području, tijekom

istraživanja primjenjivane su analitičke, komparativne i deskriptivne metode. Za teoretsku

obradu teme korištena je strana i domaća literatura, časopisi i elektronički materijali sa

stručnih konferencija.

Potrebni podaci za obradu hipoteza prikupljeni su analizom postojećeg stanja,

anketiranjem zaposlenika i komparacijom prikupljenih podataka. Na ovaj način dobivena je

slika o poslovanju organizacije, njenoj spremnosti na promjene, inovativnost i uvođenje novih

informacijskih tehnologija.

Prikupljeni podaci statistički su obrađeni i uspoređeni kako bi potvrdili ili opozvali

pretpostavljene hipoteze. Također, rezultati istraživanja uspoređeni su s istraživanjima

provedenima u zemljama srednje Europe kako bismo dobili što bolju predodžbu o tome gdje

se nalazimo u odnosu na EU.

Anketni upitnik razvijen je za potrebe istraživanja na projektu Razvoj strukture šumskih

proizvoda za potrebe prerade drva koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa. Istraživanje se provodi u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu,

Zavodom za izmjeru i uređivanje šuma, područje ekonomika šumarstva.

Upitnik je razvijen na osnovi istraživanja koje su proveli Ramesteiner i Kubeczko

(2003.) u zemljama centralne Europe, ali je prilagođen za primjenu unutar poduzeća Hrvatske

6

šume d.o.o. Zagreb. Upitnik je namijenjen svim zaposlenicima Hrvatskih šuma d.o.o. visoke

stručne spreme.

Anketni se upitnik sastoji od 6 poglavlja te broji ukupno 44 pitanja različitog karaktera.

Pri izradi upitnika korišteni su sljedeći oblici pitanja:

otvorena pitanja

Likertova skala procjenjivanja (s 5 stupnjeva procjene)

višestruki odabir

DA / NE pitanja

U radu su prikazani rezultati pitanja koja su usko vezana uz pojam i značaj inovacija u

šumarstvu. Razvijena je online verzija upitnika na MS Sharepoint 2007 sustavu, što je prvi

slučaj korištenja tog kolaborativnog softvera unutar poduzeća u svrhu znanstvenog

istraživanja. Ukoliko ispitanik ne želi ili nije u mogućnosti ispuniti online upitnik, ostavljena

je mogućnost preuzimanja upitnika, ispunjavanja na vlastitom računalu i slanja putem

elektronske pošte.

Cijeli je postupak istraživanja i obrade rezultata informatiziran i u potpunosti anoniman.

Jedina osoba koja ima cjelokupan pristup osobnim podacima jest administrator ankete,

odnosno osoba koja provodi istraživanje. Ovakav pristup nosi brojne prednosti kao što su

lakša distribucija i mnogo šira lepeza potencijalno anketiranih osoba, zaštitni mehanizmi koji

onemogućavaju višestruko ispunjavanje te jamče integritet odgovora i rezultata,

automatizirano prikupljanje i obrada rezultata, inteligentna logika grananja s obzirom na

odgovore na ključna pitanja, mogućnost zadavanja obveznih pitanja te eliminacija ljudskog

čimbenika kod prikupljanja i obrade rezultata.

Jedini nedostatak provođenja ankete na ovaj način jest nedostatak podatka o odazivu

anketiranih zaposlenika. Budući da se materijali ne šalju ručno ili putem elektronske pošte,

nemamo podatak o broju poslanih upitnika.

Za potrebe rada, odabrana su pitanja relevantna za postavljene hipoteze; koji su

ograničavajući, a koji pozitivni čimbenici za implementaciju inovacija te koje se vrste

inovacija razvijaju u velikim poduzećima i koje su inovacije u poduzeću najpotrebnije.

7

4. REZULTATI

U rezultatima istraživanja prikazani su osnovni ograničavajući i pozitivni čimbenici.

Pokušao se dati odgovor na pitanje koje se inovacije razvijaju i primjenjuju u velikim

šumarskim poduzećima te koje su inovacije poduzećima najpotrebnije. Pri interpretaciji

rezultata potrebno je uzeti u obzir subjektivnost zaposlenika.

Mali je broj zaposlenika planirao ili implementirao inovacije pa je mali i uzorak

ispitanika koji su odgovarali na pitanje vezano uz otkrivanje čimbenika koji negativno utječu

na implementaciju inovacija te stoga sljedeće rezultate treba uzeti s određenom dozom

rezerve. Ispitanici su prepoznali sljedeće ograničavajuće čimbenike:

OGRANIČAVAJUĆI ČIMBENIK

postotni udio

pozitivnih

odgovora (%)

Nedostatak osobnih financijskih sredstava 5-56

Nedostatak informacija o potencijalnim novim

proizvodima i uslugama 5-56

Nedostatak vanjskih izvora financiranja 4-44

Nedostatak informacija o prilikama za uvođenje inovacija 4-44

Karakteristike Zakona o šumama 3-33

Dostupnost kvalificirane radne snage 3-33

Visoki ulazni troškovi 2-22

Visoki varijabilni troškovi - cijena radne snage 2-22

Zakoni o zaštiti prirode i okoliša 2-22

Tehnički standardi i naputci 2-22

Suradnja između nadležnih institucija 2-22

Rizik prodaja proizvoda / usluga 2-22

Nedostatak informacija o tržištu 1-11

Obrtničko zakonodavstvo 1-11

Financijske i porezne naknade 1-11

Zakon o radu 1-11

Suradnja s dobavljačima i kupcima 1-11

Suradnja s nadležnim institucijama i komorama 1-11

Tablica 1. Prikaz ograničavajućih čimbenika na implementaciju inovacija

8

S druge strane, kod identifikacije pozitivnih čimbenika koji utječu na implementaciju

inovacija (Tablica 2), ispitanici su naveli sljedeće (opet, zbog relativno malog uzorka, 11

ispitanika, rezultate je potrebno oprezno interpretirati):

POZITIVNI ČIMBENICI

postotni udio

pozitivnih

odgovora (%)

Profesionalni časopisi 9-81

Osobno i moje profesionalno obrazovanje 8-72

Sveučilište i ostale znanstvene institucije 5-45

Suradnici 4-36

Klijenti ili potrošači 2-18

Dobavljači, šumarski poduzetnici 1-9

Radionice, tečaji i izleti 1-9

Regionalni i poslovno informacijski centri 1-9

Konferencije 1-9

Tablica 2. Prikaz pozitivnih čimbenika na implementaciju inovacija

Zanimljivo je da su ispitanici na prvo mjesto stavili sebe kao izvor poticaja i

informacija, zatim javne institucije (Sveučilište i Institut), a na kraju spominju klijente i

dobavljače. Poduzeće, kao potpomažući čimbenik, nije prepoznao niti jedan zaposlenik.

Ovakvi porazni rezultati ne trebaju komentar te se smatra da je bespredmetno dalje

raspravljati. Prema tome, prva hipoteza je u potpunosti potvrđena.

9

U Tablici 3. prikazani su rezultati odgovora na pitanje o razvoju i primjeni inovacija u tvrtki.

Po Vašim saznanjima, koje se vrste inovacija razvijaju i primjenjuju u Vašem

poduzeću?

Tip pitanja: Likertova skala procjenjivanja

Broj stupnjeva: 5

Stupnjevi

procjene: 1 - ne postoje inovacije

5 - implementacija inovacija je na visokoj razini

Broj odgovora: 54

Rezultati: 1 2 3 4 5

A. Proizvodi N 20 25 8 1 0

% 37,0 46,0 15,0 2,0 0,0

B. Procesi N 12 28 13 1 0

% 22,0 52,0 24,0 2,0 0,0

C. Marketing N 26 17 9 2 0

% 48,0 31,0 17,0 4,0 0,0

D. Organizacija N 26 19 7 2 0

% 48,0 35,0 13,0 4,0 0,0

Tablica 3. Statistička obrada odgovora (pitanje 2.4.)

Slika 1: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.4.)

Prethodno pitanje otkriva koje vrste inovacija se primjenjuju unutar poduzeća.

Proizvodni procesi su identificirani kao najzastupljenije područje inovacija, ali samo 24%

10

ispitanika smatra da se standardno primjenjuju. Čak 74% zaposlenika smatra da ne postoje

inovacije proizvodnih procesa ili se primjenjuju rijetko. Najmanje se pažnje poklanja

marketingu i organizaciji gdje gotovo 50% anketiranih smatra da inovacije uopće ne postoje,

a oko 30% da se inovacije primjenjuju rijetko. Iznimno niski postotak ispitanika smatra da se

bilo koje inovacije primjenjuju često (2 - 4%), a 0% ih smatra da se primjenjuju vrlo često.

Prema Vašem mišljenju, koje su vrste inovacija najpotrebnije Vašem

poduzeću?

Tip pitanja: Likertova skala procjenjivanja

Broj

stupnjeva:

5

Stupnjevi

procjene: 1 - nisu potrebne

5 - od vitalne su važnosti

Broj

odgovora:

54

Rezultati: 1 2 3 4 5

A. Proizvodi N 0 0 16 23 15

% 0,0 0,0 30,0 43,0 28,0

B. Procesi N 0 2 11 24 17

% 0,0 4,0 20,0 44,0 31,0

C. Marketing N 0 2 17 16 19

% 0,0 4,0 31,0 30,0 35,0

D. Organizacija N 0 3 2 12 37

% 0,0 6,0 4,0 22,0 69,0

Tablica 4. Statističa obrada odgovora (pitanje 2.5.)

11

Slika 2: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.5.)

Proizvodi, procesi i marketing imaju prilično ujednačene rezultate kod pitanja procjene

zaposlenika na što je potrebno obratiti pažnju u budućnosti. Međutim, čak 69% ispitanika je

procijenilo da su organizacijske inovacije od vitalne važnosti za poduzeće. Ovo također

govori u prilog neefikasnoj i rigidnoj hijerarhiji poduzeća koju je potrebno mijenjati. Vrlo

mali postotak ispitanika (6% ili manje, ovisno o području) misli kako promjene nisu potrebne,

što nam opet govori u prilog potrebe razvoja i implementacije inovacija.

Druga hipoteza pretpostavlja fokusiranost tvrtke na unapređenje poslovnih procesa.

Istraživanje je pokazalo da je jači razvoj upravo takvih inovacija. Generalno su zastupljene 4

grupe inovacija koje se prema dobivenim rezultatima razvijaju vrlo slabo.

Razlog niske razine razvoja i implementacije inovacija je nepostojanje adekvatne

stimulacije, stoga su rijetki primjeri razvoja inovacija. Većina inovacija razvija se u području

informatizacije poslovnih procesa.

5. ZAKLJUČAK

Inovacije bi trebale biti glavni pokretači današnje ekonomije. Nažalost, često smo

svjedoci da je tako samo na papiru. Kreativnost se službeno podržava i potiče, ali praktično

služi samo kao jedna od brojnih praznih izjava koje služe promociji pojedinca ili poduzeća.

12

Situacija je vjerojatno najlošija u velikim državnim poduzećima koja imaju monopol na danas

zatvorenom tržištu. Birokratske prepreke, nerazumijevanje rukovodećeg kadra te nepostojanje

sustava procjene i stimulacije zaposlenika najčešće su prepreke kreativnosti. Daroviti

pojedinci su najčešće izgubljeni u sustavu te imaju osjećaj da služe opravdavanju postojanja

birokracije, a ne da se ona brine o njima i pomaže im.

U svijetu se događaju brojne promjene od kojih na mnoge ne možemo utjecati.

Poduzeća im se moraju što bolje prilagoditi ako žele opstati na današnjoj zahtjevnoj poslovnoj

sceni. Velika su državna poduzeća, monopolisti, naročito osjetljiva na otvaranje tržišta jer

dobivaju bolju, jaču i bolje pripremljenu konkurenciju. Veliki sustavi koji danas posluju na

području Republike Hrvatske jednostavno neće moći opstati, ukoliko iz temelja ne promijene

poslovnu praksu.

No, ako neizbježnu globalizaciju shvatimo kao priliku, a ne kao prijetnju, otvaraju nam

se brojne mogućnosti na novom, doduše vrlo zahtjevnom, ali ogromnom tržištu. Velika

državna trgovačka društva imaju financijsku snagu i mogućnost plasmana proizvoda i usluga

na ta nova inozemna tržišta. Najbolji i najbrži put da to postignu jest da iskoristite

intelektualni potencijal zaposlenika te pokrenu veliki broj inovativnih projekata koji će

sigurno donijeti velike direktne i indirektne koristi.

Ljudski resursi te znanje zaposlenika su najvredniji kapital bilo kojeg poduzeća jer

znanje ugrađeno u proizvode i usluge nosi najveću dodanu vrijednost. Međutim, poduzeća

najčešće o tome ne vode računa. Daroviti pojedinci razočarani napuštaju poduzeće i odnose

sve svoje znanje sa sobom. Ukoliko se naglasak sa sustava prebaci na pojedinca, otvaramo

vrata neslućenom napretku poduzeća u bilo kojem pogledu.

13

LITERATURA

1. Amabile, Teresa M. (1996) Entrepreneurial Creativity Through Motivational Synergy

Harvard Business School Working Paper, No. 97-023.

2. Kelley, T., Littman J. (2006) The ten faces of innovation. London: Profile Books Ltd

3. Kubeczko ,K., Rametsteiner, E., Weiss, G. (2005) Innovation and entrepreneurship in

forestry in central Europe. Leiden: Brill Academic Publishers.

4. Luecke, Richard; Ralph Katz (2003) Managing Creativity and Innovation. Boston,

MA: Harvard Business School Press. ISBN 1-59139-112-1.

5. Martinić, I., Šporčić, M., Vondra, V. (2006) Inovacijski procesi kao ključ provedbe

Hrvatske šumarske politike. Glasnik za šumske pokuse, pos. izdanje 5: 703-715.

6. Martinić, I., Vondra, V., Šporčić, M. (2007) Development of a new concept for

improvement of forest techniques in Croatia – Areas of possible contributions.

Croatian Journal of Forest Engineering, vol. 28 (1): 47-55.

7. Ojurović, R., Grbac, I. (2007.) Kako ubrzati inovacije u šumarskom sektoru. Šumarski

list, god. CXXXI, br. 3-4, str. 181-187.

8. Posavec, S. (2009) Europske inovacijske nagrade. Šumarski list, god. CXXXIII, br. 7-

8, str. 458-459.

9. Srića V. (2003) Kako postati pun ideja. Zagreb: M.E.P. Consult.

10. Šporčić, M., Martinić, I., Landekić, M., Lovrić, M. (2009) Measuring efficiency of

organisational units in Forestry by nonparametric model. Croatian Journal of Forest

Engineering, vol. 30 (1): 1-13.

14

Abstract: Today's forestry is under the influence of technological innovation, along with its

own innovations in the sector, it must become competitive and profitable on a global level.

Innovative policy is the key factor in the "Lisbon Strategy", which outlines economic

development of the European Union (EU) policy (March 2000). At the level of the EU policy,

innovations have been recognized as a crucial agent for the creation of economic growth and

employment, and the strengthening of rural area development. This paper will provide insight

into the culture of innovation within large state-owned enterprises, the innovative potential of

their employees and the main obstacles that preclude innovation. Large systems are sluggish

and slow to react to changes in the environment because it inhibits the legacy of the old

business practices and rigid organizational culture. Willingness to invest in innovation does

not necessarily mean the willingness to radically change the traditional way of doing business.

Keywords: forestry, innovation, potential, importance, perception.

Doc. Dr. sc. Stjepan Posavec

Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Zavod za izmjeru i uređivanje šuma

Svetošimunska 25,

10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: 01 235 2455

email: sposavec@sumfak.hr

Karlo Beljan, mag. ing. silv.

Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Zavod za izmjeru i uređivanje šuma

Svetošimunska 25,

10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: 01 6666 124

email: kbeljan@sumfak.hr

Lektor za hrvatski jezik: Danijela Vrtiprah, prof.

Lektor za engleski jezik: Ranka Grgić Posavec, prof.

15

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Prikaz ograničavajućih čimbenika na implementaciju inovacija……………..7

Tablica 2. Prikaz pozitivnih čimbenika na implementaciju inovacija………...…………8

Tablica 3. Statistička obrada odgovora (pitanje 2.4.)……………………………..……..9

Tablica 4. Statističa obrada odgovora (pitanje 2.5.)……………………………...…….10

POPIS SLIKA:

Slika 1: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.4.)…………………………………….....9

Slika 2: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.5.)……………………………………..…11