POJEDlNl BROJ

LIST IZLAZI TJEDNO. GODISNJ A PRET· PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

O DJ IX . BROJ Sibenik, o. ve l jače 1938.

6-11 RUKOPISI SE NE VIL\CA1U - ADRESA

UREDNHTVA I UPRAVE: ImENIK pp. 17.

Krist na zemlji I Beč, i Pariz, i London veći

.su gradovi od Rima. Al; samo po Qpsegu i broju stanovništva, a ne po slavi i duhovnoj veličini. Jer nijedan grad osim Rima ne može ..se nazvati Vječnim Gradom!

l kad govorimo o Rimu kao o Vječnome Gradu, onda ne mislimo na o,naj poganski Rim moćnih

careva ni na današnji Rim željez­n<lga Duce-a, već na papinski Rim, na grad Kristovo ga Namjesnika, u kojemu danas živi, bdije i radi ve­liki duh Pija XI.

Rin-11 - Koliko uspomena, ko­liko snage i veličine u toj malenoj riječi!

Silan je bio Rim sa svojim ca­revima i senatorima, cirku ima i .amfiteatrima, hramovima i umjet­ničkim djelima. Pa ipak taj silni .stari Rim je danas samo u uspome­ni i u ruševinama! Današnju svo­ju slavu i veličinu Rim može za­hvaliti jedino. slavi i veličini Papin­..stva.

Rim je bio uvijek velik ali najveći je po Papi i u Papi! N aj­veći je po Stolici, na kojoj je ne­koć sjedio Petar, prvi Papa, a da­nas sjedi Pio Xl.

Zašto se ponosimo. s Papom i PapinsfvQm?

Jer je Papinstvo najstarija di­nastija koja d-anas živi i svoj život :u obilju daje drugima. Dinastija, koju su tisuću puta pokušali ubiti .i pokopati grobnim kamenom, ali ne uspješe!

Ponosimo se s Papinstvom, jer je ono, najveći i T1.ajgorljiviji propovjednik istine i mira. Bilo je u prošlosti, a to je i u današnjo­sti! - Propovjednik j~ istine, koja nas jedina može osloboditi i z rop­stva; propovjednik je mira, bez kojega ne može biti medu čovje-

' čanstvom reda, blagostanja ni sre-će.

Zanaša nas i ono Papinstvo, kQje je inalo čuvati i sačuvati isti­nu i ljepotu klasičnoga duha: zna­nost i umjefno,st dugih i burnih vijekova, koj_i su često puta prije­tili uništenjem svega umnoga i du­hovnoga. U krilu toga Papinstva pohranjene su biblioteke s najve­ćim brojem knjiga i muzeji s naj­starijim i najljepšim umjetninama.

I njegovo, junaštvo nas zadi­vljuje/ Ono junaštvo Papa kroz vijekove, koje nije uzmaknu/o ni pred najogorčenijim prijetnjama #rana, careva i kraljeva. I dok je oružje, s kojim su htjeli Papinsfv.u rasko,madati srce; već davno· izje-

Treba stvoriti novu, zdravu atmosferu kršćanskoga života!

Pitanje svih nas Mt ni mo nikada ustvrdili. da je

ve o ko na dobro. l i i 10p t govori­mo: Vječna tu/.akanja nivb ne pomažu.

Uvijek<> ud ujemo ovoga ih onoga u vojoj redini. ko dotični. zbilja, za lužuje rij či o tre o ude. to, onda, o ud'a pada i na redinu !roja je takve pojedince dala. I to vrijedl i za po­jedine kupine, čij t rad, po općem mi~ šljenju ne vod'i dobru. jer pojedinci. a i kupine, nt u najednom kao s n ba pali, nego u u na em kraju rođeni 1

odgajani. Iznimaka je uvijek bilo i tYićc, ali, ako je tih iznimaka. puno, onda redina koja ih je dala tgumo n i je d'ob'ra.

Stoga je razumljivo i opravdano, kada mi no i tičemo, da i zrak tre­ba ra kužiti 1 stvoriti novu, zd'ra\ru atmo feru kr ćan koga života i gleo'a­nja na život. U pokvarenom zraku i o­d'ijelo nam mrdljivo zada je, 1 treba neko vrijeme dbk toga zadaha ne tane. Ali. da neugodni 7..adah i čezne, tre­ba tupiti na Čl ti zrak.

Tako je i u pitanju duševno tt. u pitanju naziranja na vijet i prilike života. Ako zd'rave atmo fere nema. a tvarno je nema, onda je treba tvo­riti . A za ttm idu vi oni koji u prak­tičnom ?ivotu g ledaju dolYro pojedinca i zajed'nice.

M i treba da mo na č i tu ! tanov­nici na 'h kra jeva su krxteni ali kr ćan-

ki živ·ot je daleko od na . Ne amo da vrl o malo pazimo na pojed'ine mane koje u naš dalmatin ki pecija litet. ne­go kršćan ki život jedinom riječj u o­cijenjen dobija not u neciovol;an. Ne ćemo reći da je lab po ve, i da ga uopće nema, a li ne p-retjeravamo, kada u tvrdimo, i na tomu osta jemo, da ne zad~voljava.

Došli m i u razgovor naši m l j u-d'ima, pa dotaknuti e bilo čega, iL u­pita i odgovora mt ne možemo raza­brati da pred nama toji čovjek-kršća­nin, koji na ve životne događaje gle­da s one prve i jedino stvarne vtdil ice - kr ćan koga naziranja na svijet. To je tako; pa vodio se razgovor u el u ili van sela. ožnjom po parobrodu, la­di, že ljeznici. Fali pu no, i e nego mi

deno od rd e, ' dotle Papa, živ, čil i bojovan, stoji i danas na megdanu.

Eto, radi svega toga članovi se katoličke Crkve ponose ustanovom Papinsfva, i veseli su kad taj svoj ponos mogu i javno pokaia ti prili­kom proslava Papinoga dana.

No još nešto uzdiže naš po­nos, i to u mnogo jačoj mjeri nego sve ostalo: P a p a j e )>S l a t k i K r i s t n a z e m l j i«!

Krist je živio radi Istine i Pravde: Radi njih je bio osuden na smrt! I mi Ga vidimo. jednoga dana kako umire razapet na križu. Krista su, doduše, pokopali, ali On živi! I to ne samo na nebu kao proslavljeni Bogočovjek, već i na

i mi limo. ,kao zadnj i uLrok vega izno i mo: ljudt ni u v jer ki dovoljno poučeni.

a vjerskoj izobrazbi 1 •našega vi~ ieta sa sela, vjerovatno prije i ma· nje radilo, jer u bile potr be ma­nje, pa opet je, kažu, bilo d'obro. a~ da e puno radi, i u p•jeha kao da nema.

Bili bt mo mije ni o im loga što bi mo bill nerazboriti i nepravedni. kada bi mo u tvrdili aa u ovim kra­j vima žive ljud't po ve vjer ki neodgo­jeni i u 'Ci u v t pokvar ni. Ima puno do­b'rih, a po našemu mnije,nju vrlo mah br<>j onih kojima bt duša bila crna i opaka. li, jer život kojt je pred' na1 ma ne daje o ebi kT ćan ku notu u punom srni lu riječt, to znači da je na­ziranje na ži\ ot puganytinom zru,i(:eno. a toga mora ne tati, ako mislimo ima­ti kršćan ke ljud i kršćan kt život

Vjerski problem, vjer ko pitanje, ro je pitanje nad akim drugim pita­njem. Vjer ko pitanje je u i to vrijeme 1 gledanje na život. kakvo je gleda· nje, naše na život, onako ć e i Žt\'ot očitovati. Vjer kt problem za ijeca u živ-ot i na poj d'inaca i zajedn ice. li ­je to pitanje samo većenika. većentci u učite lji 1 no ioci via ti dane im od

Boga. A predmet njihova propovije­danja i ter kako ti vih na , pa bili ne znam koga zvanja 1 položaja Vjersko pita nje traži od vakoga od na odgovor, komu mi n možemo u­maknuti .

A mišljenje, krivo 1111v ljenje, đa­na je općenito - da je vjer ki pTo­blem, problem većenika. esavjesni pojedinci u za voj životn i zadatak uzeli: rušenje ugleda većen i ka, a tim trpi u <>Čtma običnoga čovjeka vrednota kT ćan kih i tina, koje veće­nik iznos i.

Vj er h"' pitanje po tavitt na iru o novi u, t. j. g ledati u njemu pitanje koje e tiče kože viju na , 1, htjel i ne htjeli, ne možemo ga tavitt u red' dru­gorazrednih vrednota, to mora bitt za­datak vih na .

A jer vako rijeme ima voje prilike, u današnjtm prilikama do toga

zemlji u svojim namjesnicima Papama.

I radi čega je nekoć Krist živio na zemlji, živi danas i Papinstvo: d a n a u č a v a L j u b a v, l s t i ­n u i P r a v d ul -

Duhovne v rednote sve manje imaju moći i upliva. Danas zlato zablješćuje oči, a oružje izaziva obi ir i pošto,vanje! Pa ipak, uspr­kos takvoga materijalističkog shva­ćanja svijeta, nema kulturnoga čo­vjeka kojega ne zadivljuje d u ­h o v n a v e l i č i n a Papinstva.

I svjetovni v ladari makar ne disali katoličkim duhom, pokazuju najveći obzir i poštovanje prema V ati k anskom Gradu, toj malen·oj

je rezultata doći samo tako - da se vi kršćan ki odgojem pojedinci sela

i grada tave u službu vjer kih tdeala, i svaki u vojoj redim· poradi na pri­dizanju krvćanskog života 1 čišćenj u pojmova. u pitanjima koja u na d'nev­nom redu. većenik .ne može vugdje do pjeti ni ve uČJniti. Dobri pojedinci mogu puno toga učiniti . i tako pora­d'iti da vto korije dođe do promjene, db naziranja koje na svako pitanje gle­da kToz očale i pravnih lašćan kih na­čela.

To nam je zadatak. A to nam je i d'užno t vima

bez izuzetka. fUilior

j t O lj!:. VIJE TI IZ SOVJET­KOOA "RAJA"

Ru ija je dobi la novu vladU , sa-tavi jenu od onih, koje je narod 11 lo­

bodnom vol jom" birao. K a l i n j 1 n je .,izabran" jednoglasno za pretsjednika vrhovnoga so v jeta. A d'rug t a l j i n je izabTan za člana pred jedništva 1 za vođu komuni tičke tranke. Pred jedlrn-tvo vrhovnog sovjeta je sa tavljena od'

pret jednika, potpred jednika, tajnika i 24 člana. Tu u među d'rugima imena Lenjinove udovice Kr u p k a j e 1

B l i.i e h e r a . ovi proletar ki parla­menat sa toji e tz vrhovnoga ovjeta sa 569 po lanika i narod;noga sovjeta sa 574 po lanika, ukupno 1143 posla­nika. To je proletar ki parlamenat, a u njemu u najmanje zastupani radlniCl i seljaci. tek 30°/o. Većinom su to vtsoki činovnict tranke i C:eke. Ima i l 4 žen ka p-.~s lanika.

akon toga b ilo je biranje pred'­sjednika sovjeta pučkih komesara (to je t pred jednika lade) - te je iza­bran Molotov. Za komesara vanj kih p'O lo a je .,jednoglasno izabran" Mak-im Litvtnov. Za glavnoga d'rža nog

odvjetnika krvoločni išin ki. ada j narod oaahnu. i u tobOž­

njim 11 lobodnim" tzborima dao g las "za koga" je htio.

Vi e neće biti n i olovjeckih oto­ka ni ibtrije, ni zloglasne Ljubljanke ni mitraljeza! Na tupa "mimo" d'ob'a! "Volja narod~" je rekla voju! . . . Tje-i e Ru ija 1 hoće ilom da uvjeri voje potkupljene d rugove u l ominter-

državici od nekoliko sto!ina sta­novnika, ali najvećoj po ugledu, uplivu i moći nad čitavim svijetom.

Tako je i sam Hitler, u kojega se državi sve ogorčenije proganja katoličko svećenstvo, vjernici i ka­toličke ustanove, smatrao potreb­nim da čestita na "-em velom Ocu Papi bož ićne blagdane.

Shvativši sve to, zano. nije će­mo, dne 6 ovoga mjeseca, na 16. obljetnicu izbora Pija X I . za Papu, zapjevati papin ku himnu:

)>Svečani glas nek se ori s Tibra; pjesmu pjevajmo T e/ikog Muža, komu y last se bo.žan tvena pru2a

kraja svijeta na protivni kraj.«

lg.

.l

ni o pravo j i če tito j_ dtn~oJ<.:aciji! 19. pr. mj. ~1?gll s~ c~ l t ~a ra­

d1ju svi tanovnicJ Ru IJC I Cl)ei.c:ga svijeta važne naredlb'e korn umsticke stranke:

ZaiY.ran juje vako iskl j u čen je iz stranke u ma ama.

(:lanqvi stranke, koji su bili i klju­čeni, mogu se vrati ti "i počet će pono -ni po tupa k pr t iv njih.

vaki krajeYn i organ, koji je po­činio kakvo na ilje, bit će osucten .

Govori e, da će prestati razne o­sude na mrt i na doživpt'.nu robiju i t. d'., i t. d.

Dakle, vc elimo se mi, braćo pro­leteri , jer će se riječ ,,dliktatura" morati d3 it.bTiše 12 svih lmjiga i za konika.

arodi od 180 milijuna sada će Živjeti u miru i kad e btude la vi la četrde­- tgpdi njica ovjetske revolucije, si­gurno će onda o van uti i raj ~a zemlji!

Ovako je ve na jeziku, papin-\, radiju i u nov~nama a u tvari ostaje

e P'ri tarom e. Dok je čovječj i duh zarob i jen, d'ok i rob stran ke i dr­žave - dlotle nema reda ni napr~tka u Ru i ji!

Među prvim "ukazima" d~mokTat­ske i slobodne vlade je ukaz o ime­novanju ogdanova za privatnog dio­-centa za ate i ti č ka {bezbožna) pitanja.

eadnje dane e hap mnogi prra­vo Javni biskup! i većenid, jer d'a su bili u Južbi "fa · isti čke ptijunaže". Sv i će on i dobit i be platni put do SiiJYira i prisilnog rada .

I ·ovako napri jed! ve jedno go­re od' drugoga!

R .. in

ŽIVOT S CRKVOM Crlfv~l\1 kaleqd~r

NeG] elja, 6. J l.: Peta nedje( ja po ~o­r»iavijenju. - Sv. Tit, biskup i ispovjeoL nik. - Dan<!S se navršuje 16 god1na da je sac.'ašnji Papa Pic X l . bio izabran za n~­sljednika sv. Petra.

Poned)eljak, 7. ll. : Sv. Romuaid, opat. Rod'io se u Italiji g. 907. Osnovao je Red Kamal{loleza. Umro je 19. VI. l 027- u sto i uvadesetoj god1ni pokorničk.og i \zgled'nog života.

Utora~, 8. n.: Sv. lvmL Matski. Rodiv se u Foson4 pqlovicom J 2. vijeka. 0Sflq­V<!O je družl1u presv. Trojstya za otkup ro­bov<! . Umro je 17. prosip~ 1213. g.

Srijeda, 9. II. : Sr. Ciril Alel{.sar:drijsM, crJ..:veni naučitelj . - Sv. Ap'olo.(l~ja, djevica mučenica, zašti'tnica u bolesti zu!1l.

Cetvrtak, l O. IL: Sv. Skp,l45tika, d~ evi­ca. Rod1la se g. 483. Bila je sestra sv. Be­nedikta. Utemeljila je Red Be!led1k,tinki, ko­ji je u svoje vrJ)eme imao db 14 hiljad'a sa­mostana. Umrla je g. 543.

Petak, ll . II . : Ukazanje Bl. Di- Marije pobožnoj Bernardici u Lurdskoj spilji .

Subota, 12. II.: Sv. Eu taLija, djevica i mučenica . Rpdlla se u Barct,:lonL Radi Kri­sta bila je najprije bačena na lom~~u, <1 zatim prop.et<! na kriz.

Božji čovjek (Prilikom desetgodiŠnJice smrti M ons. Ivana

Jl1li;ić(l)

28. pr. mj . navršiLo se ravnih de­set godina, da se od nas odijelio 1 po­letio u zagrljaj Svevišnjega, koga je toliko ljubio, za kojim je toliko žu­dlio. Deset godina ga već 11ema medu živima a on Ipak još ijVijek živi u našoJ sred'in i. livi pjegav velikji i ple­meniti d'uh, njegov svi jet li prim jer, njegovo didbro i velikodušno src!!. Mons. Ivan Mirić svlma je svijetlio i sve priv lačio svojim uzornim i vetim životom, neumorno je revnovao za sla­vu Božju i 'Spas duša, neseblično je lju­bio i rad~o za voj narod, ilno volio 1 pomagao sve bijednike i siromahe. Bio je uistin u Bo ž j i čovjek! Zato diO~ 'bri naš dion Ive, kako mo ga svi zva­Ji, još uvijek ži vi medu nama. Naš ponos i naš uzor !

Rod'io se u Supetru na Braču 18. ožujka 1855. Prvu nekrvnu žrtvu pri­kazao je Bogu 28. listopada 1877. Sav svoj život posv tio je pas~irskiom rad'u: kao mlad'i pomoćnik u Zlarmu (1877. - 1881.}. duoolYrižnik u J zcnma (1884.-1889. ), župnik u Vrh polju (1889.- 1897.) , za nekoliko mjeseci u­:wavitelj župe u Primoštenu te nad'-.

"K A T O L I K"

V. nedjelja po Bogojavljenju Citn;rje po {aJLicc bl. PaviA apostola K.o­

/l()§onima (3, /2- 17). - Braćo ! buc.ile se kao i c.~bra nici I3o.lji, svetf i ljubc7ni, u sroačno milosrđe, dobrolli, poniznost, čed'­no t , trp! j ivost; podnoseći jedan drugoga i opraštajući jedap drugomu, ako ima ko tužbu na koga : k.ao to je i Gospodin va­mJ oprostio tako t vi l A vrhu svega toga imajte ljubav, lwja je veza S(JVdf lt tvo. l mir Kristov peka radosno vlada u srcima va im, na koji ste i p zvani u jednome li­jelu; i zahval ni budi(el Riječ Krfstova ne­ka stanuje u vama obilato; u svakoj mu­qro ti u čite i opomiJ1jile ~m l sebe sa psal­mima, himni ma i 'Cl'u hoV11i111 pjesmama, za­hvalno pjevajući u srcima svojim Bogu ! Sve što god činile riječju ili ~jelom, sve ( činite) u ime Oospodi11a l u Krista, zahvaljujući Bogu i Ocu po Isusu Kristu Oo podlinu na­šemu!

t Slijcđi. sv. ~van~elje p'O Mateju ( 13, 21- 30). - U ono vrijeme reče Isus mno­štvu ovu priču: Kraljevstvo je pebesko slično čovjeku k.oji po ija dobro sjeme na njivi vojoj. A kad ljudi spavahu, docle njegov

ncr;rijotelj l posija lwkolj medu pŠenicu pa otide. A kad usjev uzra te i rod d'onese, tada se pokaza i k.ukolj . Tad'a qođo~c slu­ge domaćina i rekoše mu : 11 0ospodaru, nijesi li ti dobro jeme posijao na njivi voj oj? Otkuda dakle kukolj?" r reče im :

,. eprijatelj čovjek to učini." A sluge re­ko~e : 11 Hoćeš li da ~d'emo i da g i ču­pl'lmo ?" l reče : " e, da ne bi ste ču pn jući kukiOlj izgulili zajedno s njim l ~nicu. Ostavite d'a oboje r<~ sle rlo žetve, a u vri­jeme žetve reći ću reteodma: Pokupite najprije kukolj i vežite ga u snopove da se spali, a pšenicu sakupite u žitnicu mo­ju."

Nqtar nji n eprijatelji k ral j e ­, stva B o žjega

Crkvu, utemeljenu odi 1 usa Kri ­sta, da na tavi njegovo djelo, prrati u sad~šnje doba. ista udbina kao 1 nje­zinog Glavara Isusa Krista. Isus je I­mao okrutn ih neprijatelja među stra­nim ljud'rma, a 1 zakulisnih neprijate­lja medu samim svo~im d'omaĆlma . Ta­ko Crkvu napadaju nevjeJ.illici, poga­ni, kr1vovjercJ, materijali ti , alj joj ta­kođer mnogo jadJf!. i bTige za'<l'ava 1 ne mali bTOj n~ezine Izrađene i otpale dljece, !Coji prezirući opomene i zako­ne svoje majke, id'u tako 'd~.leko, da sl(lapaju savez s bezvjercima, kako će je napadati i rušiti. Medutim, kaq što je Krist ptob'ijed'io naq jednima i dru­gima, tako će isto 1 Crkva, 'u kojoj Krist neprestano vojuje i pt)bijeđu je.

• To je utješna istina. k'oju označu­

je prij:a d'arjašnjeg sv. f: v anđe l j <l. Neprijatelj čovjek po ijao je kllkol•j na 'd\l bovnom po jj u duša.

Ov<I.j kukolj prijeti, d'a. će zadušiti, te vojim stalnim umnožavanjem sud'­bloposno ugrožav~ i preju'dlicira rast i P'lod' pob:roga sjemena, lo jest dljelat­nost dblYrih duša. ~lug~ bi htjeli odL mah iščupati zlu travu, koja raste na štetu d.lo'b"rih. Nq gosRQdar kaž~: "Ne,

~opt-žppni[} u Tije nu (189,7.- 1907.). 1907. lme.novan je kan~mikom Stolnbg Kaptola u Sibleniku, q 1924. kaptol­skim dei<.anoiTJ qct 1911 - J915. ptio je rektorom centralnog b'ogo lovnog jerneništa ~ Zadru. Posli je od~asKa.

presvi j. Hiskupa Papafave za nekoliko mjeseci vršio je cj).lžno t )<aptolsJ.::og vikara. Bio je fakođer općtm provika­rpm šibens~e biskupnje i ~postolske adL rfdnistracije te obnašao razne dlr~ge važne i qd1ičn~ lužbie u biš~pdji. Od·­likcvan je i v.iso'kom odqi)<Jom ~uć.npga prelata Nj. Sv. Pape Pija XI.

Sveđ prožet uzvišenom svećenič­kom misijom, slijedeĆl taze Vječnoga Pastira i Učite l ja sve je pregarao za

·spas neumrlip duša. Kao neumorni u­čite lj Kristova nauka žarom plemeni­rogasrca.ulijevao je tolikožara J lju­bavi u sebi povjerene d'uše jeme vječ­nih istina, te ih učio, tješio i oodrio. l(ao apostol ki propovjednik riječi Bo­žje mnogo truda, ali i uspjeha obL raćao je Bogu zalutala i .okorjela sn::a. Kao neutrud'ivi ispovjf!d'nik sav je go­rio za pas dl,tša te sam~ritanskom ljubavlju virjao rane grješnika. Kao veliki 1 revni apostol Katoličke Akci­je bio je osnivačem. 1 prvim višegoc:!!m­njim predsjednikom Okružja Hrvat­skog f\atoličkog Narod!nog Saveza, sr~­d'išn jice svega katoličkoga rada za naše d'vije bliskup1je, toliko je naglašavao potrebu okupljanja katoličkih ila. na­pose omladine obojega spola, zq. Božje bojeve ~e se tolik:o r~:dlovaq t+sp~esima

d'a we &iste čupajući kulwlj izguliti zajeabo s nii:m. t pšenica. Ostavite, da oboje rrt te a'o žetve, a tt V!ijeme že­tve reći ću #teocima: ,,Pokur}ite rtat prije lrukolj i svežite ga u S~W{JOve, akz se pali, a pšenicu sakapite u žitn.i­w moju." Evo višnje 1110ći velikoga Oo pođina, koji je Bog I 'koji, ako 'do­pušta. 'ela bude opa.k'ih i u krilu Nje­gova kraljev tva toko.m ovoga žiVQta . d'a e mo/e izvuć i d'Ob'ro I od ila, d'oć.i će \pak dan, kad će izvr iti svečanu i neumoljivu P'ravdlu.

Tako vela Crkva. puna povjere­~nj i tp:>uzdan ja u Oospod'ir1a. ~plravqa mu ovu ganut ljivu m'olitvu : "0/Jite/.j svoju, mo~imo,, Qospoa!iJne., tzeprestOJnim pomilovanjf/Jn, ČflvaJ, f)IL jer se os{(lnja 1za sama naa'a neb'eske (1li/,'(Jsti, bra~H if vu;prestaJl~ svojim okriljem" (Po ­četna. molitva).

,_,Prinosimo fi, Qospoa~ žrtvu pomimicu, a'.a ~W milo stil o o.prostiš zloaJjela :tdš(IJ l cili srca, koja ko'teb(,lju, Ti upravljaš" (Prik azn a moli­t v a) .

Kao za log navega pa enja neka bu l'u nebeska otajstva, !<oja smo pri­mili (Popričesna molitva).

• Kao praktično ~Tavilo. d'a. se oču­

vamo od' zasjeda, koje nam namješta neprijatelj čovjek, . poslušajmo i u d1je­lo stavimo ono, što nam napominje 1

preporuča sv. P<~.vao u današnjoj vo­joj Poslanici (Kološamma 3, 12-17), koja je ma la rasprava o nutarnjem životu. U njoj nam se naime JYr~poru-1 ča neprekiclJna molitva. Izmjenično opo­minjanjie i ono, što je f1mogo više, naj­uže sjedinjenje s I usom, od koga na­ša djela treba da crpe svo~ životni sok.

Dobro je da znaš : - d~ je R u z v e l t, pretsjednik Sje­

dinjenih Država jev. Amerike, nav ijestio ve­liku blorbu protlv velek.api!al~ te da je od­lučio ·d'a raspusti sva druš!v4, ~oja se bave špek11iativnorp gospo<ibrskom politik9m, i eta će privatnom kapitalu uzeti odlučujući u­pliv na polju električnoga gospod'arsfva;

- da se l O. pr. mj . vratilo 500 b' a s­\J i j s k e dJece iz ' Engleske, na ~elju ro­a~ telja, ko~i su sada pod' vlašću generala frank~;

- da ima još 3 hiljade biaskijske o]ece u Ein g l e s~ o~, koju su crveni silom ta-mo odv4~li; '

- da dr Dragoljub j o v a n o v ić os­niva JYUČku frontu i s)l.4plja svoje ist9-m1 ljenike w Slj:lveniji j jirv~tskoj;

- da se 22. Pi· mj. sastao ar h i j e­rejski sabor j da se n4 njemu raspra­vljalo o od'nosu pravoslavne crkve do d'r­žave;

- da je fr ~n e u s k a p 4 č k a f r o n -t a (!oživjela slom i da je francuska d'obila nov4 vladu, koja f::e e morati od'reći upli, va MQskve i· kiOj ~ j4sno priznaje, da je Društvo Narod'a silno oslabilo;

- da se svi št~mptari, ~ i Slovenci, ljute na privilegovanu JlOVU ~ (Ž a V n U t i­s k ar u u Beogr4A4i

naše orlov ke organizacije. Kao mro­d'emi apostol obilnP ~e J)Pmagao. Živo svima preporučao 1 ~am štrlo katoličk'L! štampu.

U svom src4 PIO jedlqvao j~ neku vatru za }3ožje stvari t~ nije mogao, a d~ sv~tq l]e djeluje na d'fugoga. A i­pak je za čitavoga svog života uvijek upravo zazirao od' svak'e P'irvale i rs­ti~~a :nje~ovih ~sl1.1ga t' svijetlpga pnmJera, pa polčj.Zllo to 1 pd' o qba, koje Sti ga sinpvskj ljubrije i osobito ~tovale. To ga j čisto žalostijo. jer je vrijeđalo njego u zamjernu skrom~ nost.

Sve ~a j~ za.njrnq lo, svaku je tvar, koja se tica la Božje časti. spasa duše, Crkve, svećenika i 'dbbl.ra naroda, pn­mčl!o k' reu. Tuđa blol bila je i njegova te je :osobito uživap 1 bio sretan, kadi je ml(jgao d~·ugoga utješiti 1 pombp. No to je uvijek ostajalo tajno i nepo~ znato. Znamo to najbolje mi, koji smQ to sam i osjetili i imali tu sreću, efu. d'ulje vremena d!nevjl'lo s njim skupa živimo.

Ovom Božjem čovj ek-u, svetom i uzornom većenik4, neumornorTJ i rev­nom apo tolu Katol ičke Akcije te vr­'i.oml 1 111esebičnom hrvatsko111 rodbljubu neka je trajna i b'lqgtaslovljeJ!a uspome­na među nal')1a! Duša mu se raja nau­živala, koji je 1 zas1uiila!

Daj nam, Bože, što više ovakVih svetih i uzomih svećenika l Krvavo ihl trebamo u ovfm preozbiljnllll vrerne­;nijpa! L?qr

l - 'da Slovenci Ističu za t4 ur e d' H 4.

da je jedinstvena 11a svijetu, osim u Rusiji, te oda (:e potkopati narodlnu kulturu i rad;

'-- đQ prava demokracija pretpostavlja duboku moralnu ideju, k.oju materij~lizam ne priznaje, i pTema tomu postupa s čo­

vj~k~m kao sa materijom; - da se pemokralična E y r o p a ruši

na fašistrčke i kiOmunističke <f1ktal\1re, jer je izgubila vjeru u čovjeka, u njegovq d'obrolu i u njegovu vrijednost;

'-- da se naš vijek svršava s tri4moom jea'ne od najv~ćih za b l u o a u čpvječjoj

povijesti , koju je ~fl9t'CO kapitajiza~; ~ 'da je k a p i 1 a l i z a m 4 mođernp

obba bio prvi koji nije htio spozna!l u čo­vjeku d'uhovno biće , nego ga je zasužnjio poput stroja i mater~e;

- da je m~jerijalistični s o e i ~ a l l­za~ dijete materijalističkog kapitalizma;

- da razni državnici putuju pa sklo­pe "vječna" prijateljstva sa su je<hlim :rem­ljama.

Naši dopisi Zlarin

OSNUTAK KRI2ARICKOOA DRUSTVA

30. T. t. g. osnovano je u Zlarinu 'd'ru­š!'vo Kri'žarica zas lugom župnika preč. don

. P a v i ća, koji na svakl način hoće da podigne svoju župu.

Ujutro su sve članice pristupile skupnoj sv. pričesti, e prisustvovale tihoj i pjevanoj sv. Misi, p'reko koje je pre~. župnik govo, rio o ']Xltreb1 organiziranja u radu za Boga.

Popodne su sudjelovale blagoslovu, a iza loga je održana ustanovna skupština. ta skupštini je govorio preč. d'on S. P a­

v i ć, koji je svojim uvjerljivim govorom odu­• evio sve prisutne i potakao ·na ustrajnosl Pretsjeđnica društva s. D i o m a r t ić V. zahvali la je, što su je sestre izabrale ~ pret­sjed:nicu i ']Xltak\a sve svoje sestre na sv,et i krepostan život, koji trebla 'd'a svima svi­jetli i pređnjači. U ime šibe11skog Okružja govori la je još s. P a v l e t i ć L. Skupšti~ na je završena himnom Krisl<j Kralja, ko­ju su Križarice vrjo sklacfno i lijepo otpje-­vale uz pratnju harmoniJ,lma.

Neka Bog blagoslovi novoosnovano dru­štvo, d'a d'onese ob) lan plod!

Križari ea

Betina SMRT UZORI'{E KATO!-!i<!NJE I HR.­

VATICE

Daleko qd syoje mile Beljne1 kod si­na u Francuskoj, j(.amo je pre<:l 3 mjeseca pošla, umrla j!! nenađno 23. pr. mj. Aoti­c a Fi l i p i žena Rokova. PokojniCa. je bila poznata kao uzorna katoli'kinja i Hrvatica, pa je na glas o njezinoj smrti mnogo oko rasuzijo. Na dhn u~opa, od Žl\0 je zari'ušnt­ce za poko~nicu b'i'vši T]3Š župnik vl č. don v. v i j o lt ć l koji je sad'(\ župnikom u Pirovcu, uz brojno sudjelovanje rodbine i mješćana.

Pqkojnic.i Jak.a fraf1CUS~ zemlja, a u­kućanima i brojnoj rod'bini na~ saučešće!

Be pn janin.

(Prilikom BO-godišnjice lurdskih ukazanja)

(Svršetak)

III.

~r"t ~o~~~ 1 Kad' ptotivniq LprdiU i ~ jegovit!

Č\ldesnih po~ađaja s~motnq ostadloše poraženi člnJemcarna, k'oje se ne mo­gu protumačiti' sugestijom, fad' se u­tekoše n e p o z :n a t i m s i l a m a . Ne­poznate sile - vele Mi - tvore ona č~despa o~ravljenja. Nepoznate sile~ prerpa njihovim izjavama, slijep1ima da­ju vid', hromima hoo·, a svim bolesnici­ma zdravlje. No ovo njihovo govorenje­ni je ništa drugo ;nego jed'na utoprija. Qotovo jf! smiješnq Z4ldaJij~ti se za p~­poZijate ~jie. Jasno )~1 illi se neP.I02lj1at~ s\!e ne mOgtJ protiv~H priro:cl!nim za.­kb:pima. Naprotiv "lurd~ka oid'ravlje­nja prokazuju očitu protivnost priM­nim zakonima. Je h rak-rana ili koja d'qtg~ bOlest uflv4til4 naše tijelo, to je nužpo, po ptrirooni'll zq~ontma, da se ono ff>stvar~, pro papa i _gine .. A gle, u Lurdfu •b:tva sve naprotiv! MJe­sto da propa'da i gine, ono ozdr<~.vlja i živ! ! A suviše ,,natura non facit sal­t~s" (narav n~ Pf~\li s!OC!I(ova), f:tr>k u Lurq briva sve pr-otiVTfO. Ono što b.t narav zahtijevala godl"1pe 1 god~ne, to se u Lurdfu događa u jedan sami čas. Dakle u Lurdu ne 'b'ivaju ozdravljenja. ni pbraA'i toga, što ~ votla bila lje­~v~ta, ~ po sq~tiji, a ni mra<ij ~-

R-

;i-

?

Knin Prr(iflt'll{lje u ~V<! fati! H. k. cl. 11Na~

"-l(pk''. ~:l· !· mj. OdfŽ!II]q je pr~. vanje

1 prQstorlJUma ti· k. d. "N:~pre<lhk . pre­davapjc je pripremilo ,,Matcri\1 ko d'ru~tvo I!Jl41~k'j1 k.atollčltih žena", a održala ga j CIJIC:a Hcrmi'l'Hl B er~ l ć, dire klor u ml­rJ Više ženske st učne š)cole iz ZagreQa . f)vorana je bi l.t dupkom puna najb1ranljcga ~nskog građan Iva, posebice fnin klh Hr­~!lca. PredJvnčica održala je tnkq rnte­ftlJ'!IIlo, prakllčno i poučno predavan~e, d'a J9l je Ila svršetku istoga cijela dvorana apla­'fl'll d~la najiskrenije priznanje i zahvalu.

su u: D e r v e n t i , D o b o j u i 2 e p č u (u nad­lilskupiji vrhlx>snnskoj), zatim u A ln dr l­ji!V 1: i m a (bi kuplja đakovačka), Br i b l­ru (biskupija senjska), te t ar o j M o­ra v l e i i P a l ić u {biskupija ubbtrč k.a).

ODRZANI TECAJEVI. 27. - 29. XII. ,. g. održan je tečaj u u b o t i e i , a vzy. biJ:: ga je . Vita Križanović . - 5.-7. I. t. g. održan je okružni te ' aj u S i b e n i k u , a vodila g:~ je . Udija Pavletić. - U [ste etane bio je okružni tečaj u S ar a j e v u , 4 vodila ga je s . .Marta Labaš. - 2.--t. 1. L g. bio je tečaj u M o s k o v e i m a , 5.-7. J. t. g. u Predrijevu Gornjem, a 8.-10. I. t. g. u Sopju. Ova tri teča­

ja vodile su .ss. Ivank-a Dokupil i Albina Vrkljan.

VODSTVO MALIH KR12ARJCA i3da­lo je povećani N a er t rad a za Male Krl­f.arlce i prigodan materijal za akademiju u lAsi zaštitnice l J. kola sv. A g n e z e. -Vodstvo J\\. K. moli ovim putem svu vlč.

•· ž u p n i k e, kpji surađuju s djecom, da se radi informacija obrate Izravno na ~tvo Mali/: Križar~ca - Zagreb, Pal .... Đolić eva 3, V KS.

ZA PROSLAVU PAPINA DAfiA Veli­, Križarsl\o Se lrinstvo izdalo ~e p'rlgod'ni

waterijal. B02:ICNA AKCIJA. U božićnoj akciji

$1Jrađivale su najžiVlje Križarice radnice. ~ajvi~ su se istakla z a gr e b a č k a društva,

'zatim društva u O s i j e k u , N o v o j praqiški i Sopju . Krlžarlce su sa­kupljale živežne namirnice, odjCVJre predlme-

1 novac. U samom Zagrebu nadarena je ~6 siromašnih obitelji sa krajnje perife­i\je grada. Tu su akciju svojih sestara rdnica potpomogla i sva osta1a cfruštva svojim prilozima, molftvarpa i žrtvama.

ZADOVOLJSTVO I RADOST š'C5'KE 81\DI IMENOVANJA NOVOGA KOTOR­~~00 ~ISJ(UPA. S!relovitoll] brzinom ,pro­tJijela ~e čitavom kotorsl«>f11 pfskupijom ra­Pll ~ tojiko oček.i'vapa vij~t o lmeno­~niu vlč. g. prof. Pavić! B1.1torca za no­l'IO~ "otors~g biskupa. Sve crkve Sl! zvo­Jijayom najavile t11 radOSfJU vijest. Sya hr­vatska društva u Kqtoru prired'ila su mu frd'lčne rpa!Jifes~cije. Pr~' bis~uJ:lSipm sta­I!Oil! okupilo se ql«> 2 tisu{:e ljudi, koji su kli!:aii novoll] bis"-upp. fi akjicanje dru Mač­Pl i firvats~j i~o je novi biskup i odr­Jap prekrasan rodqljubni govor. Njegovo rođno mjesto Perast priredHo je ovom pri­llkom divnu iluminaciju.

po,.zna.tih sila. Iz toga slijedi da je tu w.-st BožJi?

"Pitajq Te - veli d'r Vergez - ~to 5afll vidip u Lurd'4. Dostatne su d'viJe riječi, d.'a, .~o izreknen:. Ispi.Btj':l9 pajvjerodo.stoJf11~e, 'Po~ađaJe 1 ~F stzu tzvan moĆI ~ um~eca, Ja 54fTI ptpao ru­tDm dijelo Božje - č tt q·o - letva Je ob1lna, qogata i dugptrajna ... To ti je n~prestftilp čudio, OJ10 je na dne~­~m r~~i'u." Eto u Lwg'H se dqga~aJn qKlesa - l to prava cudesa. A cuđo Jt: \,Op1JS supematq~ale" (Yf~Jl-~arav:r;? Ji'J~J.O), <l~kle pno J~ 4 B<iZJOJ moq. §luž~ifi oyqg~ svjj~ta ni~e~u. ču~b. e. onp jf! lpak. fll~~c~: To. [J!I'}~a!4• JStini 2'4 VOIJqJ l r<l:JzeŠCj pro.tl~JC~ Vje­f~- Tako na smrti obta~em btvšl hr­Y~tskl betyjera,;: dl' H. tP n k~ v t ć kaže: "Dp~ Bof-3i!~ivo ~ m-vot~1 ~­iol' sv~~a, što ,opstoH, ~.HŽnq uklJUČUJ~ H. sebj SV~ITJQC, razumiJe se po seh!, ~ OML ko)i je sv~ stvqrio - dakl~ J pno1

štq mi z.pvep10 pnrod'om, 1

g.pa~ l Iro, ji sve može - r3.?lmije se, &l: 9nqj sve!Tip~ĆI Stv~:ite.l{ ~ . Stva:ate~J ffiož.e po Vf?lji promlje.nlh Ill premaČL-JJ, št<l je stvo,tiQ, a nar.?člW sili TTJ)Ože ~tvpriti ilJn~mku ff!' opf~~ I?I"a~!lfl, ko­if! je sam postavio u svem1ru. I ako prqtiWJiCl Lijl'qa imaj!+ o~!' ~e vide, ili bolje neće da vide, da Je u LurcJu čudb. jer, gdje je čudb, tu je nužno prst J30žji.i ~ to j~ ono, što se njima ne sviđa. Posto nema čud~ bez Boga, to oni - jer ne priznaju Bq;.l,- J14I!fO­sto zabacu~!! čudq: Sto~a 1sp f!r H 111-

' )l ,J((A. if Đl.l K"

Malo vUe ne "verske trpeljivosti", nego pristojnosti!

Od~ovor epjs~opu dru lrineju Đordeviću Ppvodom Do~fćne pos l a n i~ ~i l.en:;~og e­

pi kopa dr~ l ri11ej;1 Dordevl ća agreb<lc)i..1 "Hrvatska S/raža" od 26. pr 111j . pr lopćpje ovu j odgovor:

"Mislimo, da bl, pc vjerska toleran­Ciji , nego pri tojnost od .... Jrineja Gjor­gJcvića tra.ldi, d,1 - ako već .lele pisati p inkviziciji - p11 te k,atolfkc na mlru l da pF~u o p r a v o l a v n o j j 11 ~ v i z f e l j l .

Mi ćem• episkopa l rineja, koji sc, kako .mamo, bavi hi. tori jorn , jet rtr na br z a n­tinsku inkvi z i c iju protiv kato­l i č k e er k v e ll lu čaju pape 1 iberija (352 - 366), Silverijq (53p 537 ), 1artlna J. (640- 655). Tr balo bi nadalje PTornotrlti inkvizicijiJ Lava lz.1urijskog<1 protiv Grgura l!. (715- 731), z1llm iTJ!<viziciju patriJarha Focija. Konstantin Jircćck (l&torijlJ Srba, iz­danje dra ~<JcJ4:>n ib god . 1922., T., 164) pi­še: "U rbiji za vreme em anja ovo verova­nj!! (13ogomila) počelo se širili u potaji 1

n1edu vlastelom. Vcll~ i župan Nemanja sa­zva sabor, dade pohv lati poglavice sej;te te ih po od're<lbarna vizanlinskih zakona protiv Maniheja i '<lrugih jeretika !rogo kazni. Njihovu učitelju i starešin! beše ocl­sečen jez1l<, njegove knjigte spaljene, a on prognan i neki od l]jegov,h drugova behu spaljeni; d'rugirn opet behu kuće i posedi uzapćeni ll kori t gubavih i sirotinja, a oni snmi iz zemlje proteran i. Od to doba ne ču­

je e ni ta više ll rbijj o BogomiJirna ." Clan 9. Duš{JJtova Zakonika ( 1331 -

1335) glasi: "Ako bi e pronašao krivo­vjerac (latin), koji se oženio hri:ećankom

i ako je to učinio tajno, efu se ima pokr~

stiti u hristijanstvo i ako se ne pokrsti, efu mu se oduzmu žena, djeca i sva kuća, a on sam da e pošalje u progonstvo".

Clan 1 O. glasi: "Osim vega toga ako bi se pronašao koji lr.rivovjerac (latin) na­stanjen medu hristijanima, da se .ligoše po obrazu i da se pošalje u progonstvo. Ako bi g' ko tajio (sakrivao), neka se i on žeže".

Neka c.'a lje izvoli episkop Irinej kao historičar razmotriti pojedline slučajeve ln­J..-vizicije na području Bo ne i Slavonij , protiv kojih ustaje Tlarion Ruvarac. U arhi­vu "episcopatus almae ecclesiae Zagrab~­

sis" nalaze se vrlo zanimivi d'okumenti o i111kviziciji u srednjoj Slavon1-J ti u sred'i'ni 17. vijeka.

Na ovom mjestu je zgo&na prilika, da se ispriča jedan zanimivi detalj 1z život~ pokojnoga kotorskog biskupa Mons. Franje k rv i z i e i 1 e u rus k o j er k v i . Malo vre­mena iza toga poslao je kotorski biskup u Zagreb veliku l<mjigu na crkvenom starom slovenskom jezikiu napisanu na 10Q9 stranica velikoga folio formata . Naslov k.njige glasi:

n~f~t je m• o koje vere biQ ~

uK(ItJfCII VjNC, {J rQ V{)S/OI' lli m Siii OV(I/I(l SVCfC

crkve ,;za u(J•er žf2enj ja ; duliJovnojc !.ozidrJ.. nij rl' . Na prvoj sr stran id kai.c, q'~ je U cc e l i n l j a. r isac ovih redak<1 pisao je god'. 1032. u " Ka t oličkom Ustu" o pitanj4 iukviticijc (((at. l ist br. 45. 46. 1012.), Usred' pole1llikc jav1o ~e otvorenom kartom it Kotora b,sku p Uccellini, koji upo;:orav3 na jed'no djelo ruskoga autora o pitanju i n­knj iga ltdan:t $lampom u J\ \osk.vl 1729. god. za vrijeme Imperatora Petra A l eksij~ i ća po blagoslovu svetoga sinoda.

B l kup Uccel lt ni napisao je uz knjigu 1

ovo: "Kotor 24 !. 1933. Saljcm am knJigu , š l (l ste mi pita li. arn će sl ui. iti bo lje negp i'!<ornu d rugomu, a moći ćete sc njom zgodno poslu~i p . Kako sc 11 Ru iji o k.lto ji čkoj Cr­kvi rn i lilo i ph;a lo prije prevrata u crkv i Izvedenog od Petra Vel1koga! Dokumenat vrijedi l danas, jer je po sr ijed i jedn n ta ko visoko i visokouvaien i crkve n i vel iko­doslojnik. A gleqe prote 111 nata, gd)c · u sada na odijelj enom istoku? Preporučivam

sc Vašim molitvama i ostaj m Vaš psobiti ~ tovalelj Fr. Uccell ini, bbkup."

Opre spomenutu knj igu je naptsa,) " mlreni (ponizni) Teofilakt , arhtcpi k.op Tverski i Kamenski" god . 1728.

Pokojni biskup Uccellini je svojom ru­kom označio u knjizi ona mje la, koja go­vore o inkv iziciji. Da spomenemo arn o ne­ka l N~ str. J 063- 1 071. raspravlja autor "d'ogmat o kažnjavanju heretika, koji su odstupi li od svete, saborne apo tolske i s točne

crkve" . a str. l 069. autor i~ ti če k.lo "dogmu" da je , ;jere t1kov dostojno i pra.­vedno ub1vatt". l(ao primjer navod i cara Aleksija Kom nenca, koji da j nekoga hefl!­tika Vasilija, poglavicu bogomilskoga krivo­vjerja, d'ao ž1va spa liti. Kao razlog, zašto je dozvoljeno krlvovjerce ubijati , navodi arhi­episkop !verski, da je veće zlo služiti vragu kao heretik nego da bude ub1jen . Pače da snmo iskustvo uči, da nema za heretika dru­goga lijeka, nego smrt (str. 1069) . Kao što e ubijaju kriVotvoritelji novca, lako se moraju ubijati i krivotvoriteljt vjere (str. 1070).

Pokojni biskup Uccellini je označio svojoll] rukom još neka druga mjesta u toj k"'ljizi, da pok:lže pul, kojim se ima odgo­varati na p',rigovore protivnilcll o inJ..."vtziciji katoličke Crkve. Pokojnom Uccelliniu ne može g. Irinej . . . . predbaciti , da je bio intolerantan i "jezuita".

Toliko smo pili d'užni <><!govorili na "božićnfl poslanicu" . . . . . episkopa Irineja, !«>ji su drž<\Ji, da je baš sada, ka<l komu11isli tako žes!oko navaljuju 1111 sve, što je kršćan­sko, došlo zgodno vrijeme navaliti na k.a­lol irku Crl;.vu ."

Duh vjerske "trpeljivosti" Dubrovačka nNarodiUl Svijest" od' 26.

pr. m1. pođ ovim naslovom dbnosi ovaj članak, koji, rad1 njegove aktuelnosti, pre­nosimo u cijelosti:

Ico yi ć tvrd'i, d~ "nijekati mogl.lćnost čudesa mož~ nijekati samo onaj, ko­ji niječf! Božanstvo."

Dak~e, gd'j~ je č4do, tu je prst Božji. ProJ11isli~ l Eno Ivan šalje svoje učenike, neka pitaju Krjsta, je li Q,n Onaj, koji ima dt>ć1. Isus im od~ovori: "ldnte i javite {V<IJlU, što čujete i vi­cl'ite: slijepi gleoaju, hromi hode, gl !l­hi čuju, mrtvi usti-ju, siromašnima se propovijeda eva;ndelje". Eto to je sve, što je I u rekao Ivanu o svojoj osob'i. Ovo je bilo oosfa, da lvan spozna, d'a je On uistin}l ~111 Božji - pravi Bog, jer sam Bog može sve ono činih Kad su Zidovi pTigovarali Isusu, da huli na Boga, jer o sel:Yi tvrdij, da je Sin Božji, On t4 svoju tvrd!nju n.ij~ opozvao. što više, On ju je potvrđivao djelima, koje čirnt, 1:. j. čudesima. Sto-­ga im i prtmjećuje: "Alro 111~ činim d'jela Oca svoga, n~ vjerujte l'fll l Ako li činim, i ako meni nećete vjerovati, d!jelima vjerujte, da upoznate i da se uvjerite, da je Otac u m'en'i 1 ja u O­cu." I opet: ,,D jela, koja činim u Ime Oca voga, ona svjedbče za mene". Eto, Isus, da pokaže, da je On Bog, poziva se na svoje d'jelovanje - na svoja čudlesa. Cudesa Isusova tvrde nam, da je On uistinu Sin Božji pravi Bog. A, eto, iste stvar1 zbivaju se i u Lurd'u. Jest, u Lurdu se ob­navlja evanđelje. I Lurd1 je prema to­me savreml!n! dqjmz, j(oj i q~je sa111 Krist Q svojoj sveJTlog~ćnosti - kako to lijepo i zanosno tvrd~ mmalfliQpi.!

"Mjes!]i sedmi'čni list, kpH zastup:a dl.l-1/rovačku svqest samo u irnenll što na sebi nosf, zove se "Dubrovnik", pi~e u b'f. 3. tek. god'. i ove retke: " (P a p a) j e u v i j e ~

sac Roger Hugo B e n s o n . Isti 1908. polazi u Lurd1• Tu se obraća, ostavlja protestantsku vjeru i osvjedočen o is­tinitosti tih čudesa veli: ,,Tako am u 20. vijd"U vid1io Isusa, gdje prolazi usred! bolesnika onakav, kakav je bio prije d'vije tisuće god'ina . .. Danas u čud~sa u Lurdu postala živom savre­menom činjenicom ... Znanost lud'o po­navlja protiv lurd'skih čudesa tste do­kaze, k<lje navodli i protiv čudesa Kri-stovih.11 ·

Da, i danas Krist čmi čudesa u Lurd'u. To može vidjeti s ako, ko J­

ma oči; to može pi pati svako, lro ima ruke. Lurd'ska ozdravljenja to su pra­va čud'esa. To tvrde vi, koji ljube ifi bar hoće da pnznaju i tinu. ,,U lurd'skqm sveti"ru, dapače, i 1zvan nje­ga, a pre ko jed'ne devetni e ili za po­hoda crkvici sagrađenoj u čast Gospe L'4rd'ske zbivaju se ozdra vlj enja, ko­j ih l j udska znano t ne može prqtuma­čiti . Kairo da ih onda prot4rnačimo? Odlgovor je kra tak i je'd'no tavan: nJiri'· znainw čudo'' - tako se, eto, o luf'd!.. skim dbgađajima izražava pariš ki liječ­nik d'r Gr a ndmai on d'e Bruno.

Sva su lurd'ska čudesa, J(ako već s pomenuh, prs t Božji. Ta čudo nadila ­zi naše sile. Da je u Lurcllu pr t Božjt 1

to priznaju i 1sam1 inovjerci. Evo jed­noga lučaja: Gđa M ar i j a Rog u e s bi tešklo bolesna. Liječio ju je prote­staT]t q'r B a t id e <l' I z ar t više go­d'ina, ali bez u pjeha. Bolesnica ode u {-urPI ~ tu Qzdravi. Vipjevši je zdr'lVJ.t

vod1o po ll liku ro p ske p o t č i n j c ­no s li naroda Vatdut n u l rimsko j er k v l"· Malo dalje govorr, cj:a je m ro<f dubrovarkog teri tonja "n a s ll u p r e v r­n u<> v j er o m" (bio pravoslavne vjere i past11o na silu katolik).

Ovaj citat ni lzdalck<t ne zaslu/uje oz­biljnu polemiku, i ako je izvađen iz t lan ka u kojemu sc pi s<~ r naduto postavlj~ u stav kritičnog povjesničara. Dubrovačk i katolici znaj u biO je sv. O. Papn, koji kror vjekova sjedr n11 Petrovoj stolici, ul' in io t..a slobodu pa rooa od 1',1& ka d je sv. Petar u imc svih aposto la 1~j av 1o : "Većrn~ e treba pokorava U Bogu nego lj ll dlrna" (Dj . 1\p. 5, 29) . Ali pisac gore navedenih redaka pi je doras tao, da ob~ek t1v no proul'i i shvat i literatu ru Iz koje bi mogao bil i poučen u lom pitanju.

eka dak le 1 dJ lje izm išlja i umišlja, nje­gove će rij č i upaliti kod njegovih tsto­mi~ ljell i ka .

eka pisac navedenog č l a n kA u Itstu .,Dubrovnik" p1ta koga da ga pouči barem toliko, koliko mu je dosla da um1Jkne, o'a ne blati ppv1jest. rl rv a t i n e pr i s t u­p a j 11 ll ~ P a p u u 'd u h ll "r o p s k e p o t­č inj e no s l i" n it i s u "n a s ilu p re­vrn u li vj e rom ", n eg o to či ne iz uvj ere nj a d a j e u k a toli čk oj C r­kvi o na n a uk a i hi e r a rhij a lt o ju je Kr is t preq a o sv . Petru i apo­s tolima . Pr iz n a ti i s tinu ne zn~­č i r o b o v a l i , jer isti na ne poznaje dru­go ispravno stanoviSte osim priznanja, podL ložnosti.

Hrv<J ti katoli ci znl! ju šio je Papa učinio da ih čuva u slobodi is tine. Oni su se u loj slobodi ra7Vijali i razvijaju po zakonu sppntane evolucije. to bi bilo ođ Dubrov­nika i dubrovačk.e prošlosti kađ bi se uništi­la filozofska, teološka, književna i umjetniQ­ka 'Cfjela dubrovačkih katolika? j ihovo p'r i­padanje s ve opć oj, r i m s koj Crkvi d a valo i m j e uvi j e k unut a rnje, v i t a l n e s n a g e z a s lo b o d'. a n r a z­voj u s vim gr a nama l j udskog zna­n j a . Bilo bi deplasirano (o dokazivati.

Katolička Crkva nije vezana uz nijednu držaYT]P vlast, 11ego je jedna i jea~nstvena

za sve narode svih zemalja, i za lo nad' svima. - K a t o I i č k o j Cr k v i n e tr e­ba "tutorslv a" sa strane državne s 1 l e , jer ova (kat. Crkva) ima u sebi sve uslove snmoodržanja, koje je primila od Kri­sta i trad\cije.

Katolici dubrovačkog teritorija koji p'rl­paaaju dušum i srcem uz rimsku Crkvu ne osjećaju se nimalo ropskj potčinjeni već

pravo slobo<fn,. Ako pisac u "Dubrovniku'r to ne može shvatiti neka ne krivi ni Papu nl kat. Crkvu već sudbinu -

-"

STRAHOVITO KR OPROLICE. U o­ma!~skoj, srezu prijedorsk.om, ~~ je 13. t. rnj . do strahovite tuče izmeefu muspma;­na i pravoslavnih . Sukob je nastao od je­đne svade u nekoj gpstionici izrneđu dVo­jice njih, našto je nastala opća tuča, koja se prenijela na ul icu u masu svijeta . Na licu mjesta ostalo je 6 mrtvih i oko 120 ra­njeni~, medu kojimq nekolikp, teže.

d'r Ba tide, otvoreno prizna, da je u njezinom ozdravljenju vid~jiVu ulogu igrala vemoć Božja - prst Božji. "Bolesnica - veli on - nije mogla na­novo ozdraviti . No kad b't se i to dO­godilo, moralo bi proteći dugo vre­mepa, fl k tome hi bolesnica psjetila teške posljedke svpJe bolesti. Ipak gđi­ea Rogues povratjla se iz Lurda čila 1 zd'rava. Oz:dravlj~je je slijedilo u je­~n čas, a balesp nema traga ni iz daleka. . . Kako da se sve ovo protu­mači? Ja roga ne znam, jer ja nemam vaše v jere; vi ste, gospođo, sretn i 1

ja zavid'im vašoj sreć1 ... No ipak mo­ram priznati d'a Je u ovom lučaju ZTJanost pobjef1ena."

Zaključak

Eto syno vjcl'jeli, da pr1 lJ.lid k'im ozdravljenjima 1gra ulogu pr t Božj1, a ne1 j<ak"' bi sinov1 tame htjeli, lje­kovita voda, ugestija1 nepoznate ile. Sv~1<, kogod hoće, može se uvjeriti o istinitost1 l urd'skih čudesa. e ka pođe u Lurd' i uđe u lij~čnički Ured, koji b>aš rad~ toga i opstqj1 već od 1 82. Vra ta su tog Ureda svak'omu otvore­nq, ko hoće 'da 'dozna i tinH - 1 to pravu istinu. Tu mno tvo liječnika­stručnjaka, uz sva moguća moderna liječnička sred's tva, pomno pregledav~ bole nike i ozd'ravljenilrt!. r svi1 kqji prisustvuju u ovom Ured'u pri kon ta­tadji raznih ozdravljenja, jednodušno, istini za volju, priznaju, d'a je tu ui­stinu prst fložji. Ravnatelj fla.iološlrog

tr :).

Širom svijeta POVI C\Njl T \ll.JAI ' l,L TR 0-

VA<'Kl \\OR lJ\R!CE. Prema novom nacr­tu 0 izgradnji trgov:u:·ke mornanc~ . u . pro­JLklu su .J 1 nova broda od 250 hilpda lo­na ;a izgr:1dnju ovih brouo~a prc.dv1dcn je utro.ak ou jedne i po mil!Jaruc lira.

I FRA J"A P JA "/\VA ~ JU J\1 RNA RIC 1. 'ovi fran cu, k1 pomor ki program obuhvaća· l kr · ta ·1, 2 no ai'-a ~­viona, 6 topnjač.a i 5 podmornica. U poli­ti čkim k.rugovtma uvj ravaj u, da je ovo 3n10 jedan dio novoga fr t neu kog flotnog p~o­grama le da l'C r=rancu 'ka ll g. 193 . nap­viti njegovo pro i'n:nje.

Krizarske vijesti

ODRZl\1 1 TECAJ l. Br. c li ča nec ~ tjepan održao je tečajeve za . križarsku a­vantgardu u Donjem l ra lJCVCU (4.-6 1.) iu Goričanu (16.-1 . l.).. • . Kar l o v e u je odr/an jednodnevni tecaJ za tlake 22. l. a vodio ga je br. icak.. - Krii:1rsko Stal tvo Zagreb - Grič i­maio je jednodnevni tečaj 16. l. a vod'io ga je g. Metzger.

PRIPRE.i\\E 711. CIJAL l D N. l rižarski ocijalni dan počnje 20. 111. le će e moć i priredh·ati tokom ožuj~ r tr~~­nja. za taj dan premaju e Kril~rl rad niCI, seljaci i daci, da vaki medu VOJim drugo­vima i u području vojega sta leža rade na propagandi kr"ćan ko-socijalnih i'deja .

" KRIZAR l A TR ZA" Z !J E-CA 1 J iza'la je već je . r<Iza lana. Ako vi Križari prema vome l1slu Izvr e voju dužno t, Ii t ć.-e illazili . dalje 1~5n~

i uredno vaki mje.: er. UpozoruJu e Knzan .eljaci, da za " Kri'žar ku Stražu" ·alju sa­

raanju i pretplatu. PAPI Kl D ove godine je u ne-

.ojelju 6. J l. 193 . Taj dan ili 13 .. I l. će Kri­žar ka Bratstva priredtli proslavu nJegovu pr.._ ma prilikama mjesta. U zagreba~koj nadbi:ku: piji je lo dan Katoličke AkCIJe r __ Krizan sudjeluju kod općih priredaba Ka 'oltcke Ak­cije za "Papinski dan".

ODRZANE PRIR EDBE. arajcv-s k i Kri a ri imali u "t\ \erzov dan" u ne­djelju 9. l. - Križa ri Z a gr e b I l . imad su priredbu 9. I. - Mala križarska glazba L~ z a gr e b u imala je priredbu u JeronimskoJ dvorani 9. l. - U nedjelju 16. I. bila je križarska priredba u P e t r i n j i , na kojoj je bio izaslanik VKB. br. Grgić.

POSJETI J PREDAVA JA. Izaslanici VKB. po·jetil i u l(. B. u : V i n k ov e i m a -(Ratim:r Per;e), O s i j e k u (Ratimir Per­še), Si ku i Petrinji (F. Grgić), Kar­l o v e u (dr Protul ipac i Pavlek). - U nedjelju 9. I. posjet io je s a r a j e v k a kri­žarska bratstva i pri u lvovao glavnoj go­dišnjoj skup'tini Okružja br. dr Protul ivac.

OKRUZ KUPSTI I KRAJE -l S TANAK. arajevsko Okružje i-

malo je svoju glavnu godišnju skupštinu 9. J., a l(rajevni odbor u l a v. Požc­g i opći as ana k dru"tvenih odbornika 6. l. ............................. laboratorija u Parizu dr B a eke r pri­znao je, <la liječnici liječničkog Ure~a u Lurdu toje na vi in 1 voga zvanJa, te da u t rogi u priLnavanju nadn~­ravnoga i turaju na tnm_u .ve, što J.e u odnošaju s nervoznošcu 1 uge ti­jom. Da, u Lurd'u je Božja m~ć, _koja tvori čudesa . tome u e VI vjemt katolici uvjerili, koji u tamo bili . Ta­ko jed'na ko u zano u krvćanske du e kl iče i naš pje nik-obraćenik Marin

a b ić : " Lurd'c! o i tone! lova

Za sve one koje zanhna

XXXIU. medunaro~ni eu~uristiis~i ~on~res u Bu~impešti ROI( PRIJ V[ dozvolom glavnog od­

bora u Budimpt.: 'li, produljen je d'o ~?~ea v e 1 j a č Odbor je lo iznimno uctnto l najavio, d 1 e ovaj rok n:ćc Fnov~10 pr01 dnljt ati. Prema lome e 11 1 pr1Ji1VC tza to~a rok~ neće uvažili . loga sc treba čim prtJe prijavili.

l(t\KO l F PR IJ OBAVIli? Tr ba r;ll llkovali, d·1 li je uč~ nik iz_ Sl~ ni ka ili van i ' ibenik! č n l k 17

1 b e n i k ;1 uz prijavu t reiAl dh pri lo/ i: 1. tri fotografije \~el i č inc IX6 cm. 2. Ak? je učesni k ma loljetan, dozvo lu oca ili skrbni­ka za hodob't'C; ako je udata žena, dozvolu muža; ako je držwni ili privtlni Čln ovn~k, dozvolu -voji h prclpo ta\ ljeni h. 3. Da I -puni i polpi:e po cbn i propisani formular, koji (:e dobili kod re kog 1ače l tva. Tu e tra/e navodi o d1tumu rodenja (dan,

mjesec i god11ta), zan imanje, zav i ~ajna op­'ina, opi osobe (sta ·, lice, kos:t 1 t. d .). 4. Da i plati Din 150, i to Dt n l OO ~ao prclrJlatu za putovanje i Din . 50 u trne tro kova oko skupnoga pa oša 1 mađarske vize. - U č e n i e i i z v a n S i be n l k a trebaju priložiti sve ono, to i u·esn icl iz Si'benika, te suvi·c dozvolu od svoga ~re-kog ačel Iva, kojom im e d'ozvoljava

putovanje u •\adar ku na euhari tijski kon-- ....,..

gr u Bud1mp li. va dozvola lr<;ba .da )e opskrbljena fotografijom , s.t~ga ucesmk ~~­van Sibcntka treba četi ri fotografiJe veličine 4X6, cm. od kojih (.-e jednu prilo-7ili mol hi na svoje rc ko a č-e l t vo za pomcnulu dozvolu, a Iri Biskupskom Ordi-

narijatu u ' i'beniku. U molbi n~ res~ ai.'el tvo neka sc navede, da uo~sntk putuJe

po ebnim vozom društva " Pulni'k" i da ć~ na temelju te "CCozvole bi li unesen u kupnt pa oš, koji će "Putniku" izdati resko a­če ! t o u Sibeniku.

ZA UC · IKE VA f SIBE IKA naš odbor će, prema prijavama, do taviti do­voljan broj formulara njihovo":' F.ur;-;kom uredu, koje će oni ispunili, polp_t all l am~ povratit'!. Da se to može obavil i, nek~ od­mah učine prijave i prilože ostale pnlog~.

AD- ME UM" (Vodič), kako Je već j'av ljeno, mora da ima vaki uč-esnik~ " Putnik" je zat ražio, dJ on bude štamp?n t na hrvat kom jeziku ili da njegovo uzima-nje ne bude obvezatno. . ..

ZA · B O PUTOVATI želt li kOJ I ho­hočasnik, tada će se on sam pobrinuli za re­covili pasoš i mađarski viz~m . žtvat će neki popust na vožnji, ali stgumo ~e kao onaj, koji putuje zajedničkim posebn im vo­zorn. Otibor

Zivot Sibenika p 1 1 DA 1 bil će najsvečanije pro-

laorljen u Sibeniku 6. l. mj. Po naredbi preuzv. btskupa tri dana prije pros l~ve la­vit će va zvona na·ih crkava tn puta dnevno. U nedjelju, na dan pro lave, btl će pjevane v. Mi e po svim crkvama. _u 11 . bil će večani pontifikal preuzv. b l-

k u p a u kafca'rali. Popodne u ? sali bit će u kafer2rali propovijed o paptn Ivu. Propovijeda preč. don Ante Rad' ić. l_za propovijedi pred izloženim vctotajstvom ts­pjevat će se "Tebe Boga hvalir~o" .. - Sva dru"tva K a toli č ke AkciJe UJutro u 7 s. imaju zajednrčku -v. Mi u i v. prič t u katedrali. - večana a k a d e m i j a odr/a t će se u !(al. Domu u nedjelju 13. l. mj .

VECA E ZADU t l E 7..A Pl(. J\\0 1 • MIRICA. Stovaoci i prijatelji pk. kanon i ka-dekana to l noga Kaptola u Ibeni­ku, Alon . Ivana Mirića, po etmom o mrtni­com najavtli su svečane ·za?u nice za 28. P~ · mj ., pr ilikom deselgodi"njtce njegove smrti. večane zadu nice održane u u katedrali

sv. Jakova. večanc zadu nice otpjevao je presvij. prepozit i\ Ion . Rud~lf P i a n: a prisu Ivo ali u im preuzv. bi kup, svecen-tvo, ča ne tre, znanci i štovaoci.

D JET !Cl(! l PIT položiO je ovih aana u plilu, s odličnim uspjeho":', ~~ ugra da nin i prijatelj g. B o L o D u lt b l e_, in za lužnog pk. ura Ante, odvjelničlci pn­

pravnik i uvaženi publici la . Ceslilamo! ZABAVJSTE CC. . DOML Il 1

'-

1(1 održalo je 23. i 30. pr. mj. vrlo uspjelu za­bavicu u prostorijama Kat. Doma. Rodite­lji 1 braća "mali h glumaca" napunili u dvoranu kao malo kađa, da e od rca na­smiju ojim dragim ma li ima. Točkt za točkom obilatoga programa reda le su e do-ta brzo i spretno, a sve je popraćeno mijehom i veseljem . Svako priznanje za­

bavilji č. . P a u I i , koja je morala uloži­li neobično truda i spreme da nauči f o­prem i mali'še, da sc onako slobod'no i mjclo okreću po pozornici, te da im onako

žtvo dočara i oživi anje iz 'dječjega car-Iva, ajbolja nagrada neka joj je zahval-

no t roditelja i pri.manje sviju pri ulnfka. PREDA A JE O FRA LUJI MARU­

t U. U režiji Pododbora "Malice lirvatske" u Si beniku 28. pr. mj. oara o je preč. don l(r-

sto S t o ić vr lo zanimivo predavanje o živo­tu i radu Fra Luje Maruna te o taroh rvatskim tarinama uopće. Pred:lvač sc osobito zad ržao

na muzeju starohrval kih starina u Knijnu, iskopinama u Biskupiji, Bribiru te koef sv. Lovre u M.orinju. Steta, to d'anašnja omla­dina nema vl'e mi la za ovu vrst pre­aavanja.

V. APOLO !JA, djevica i mucent ca, slavi e u srijedu 9. t. mj. u crkvi sv. I v a­n a. Ujutro su u 5 . lekcije, zali'n JYjevana sv. Mi a, a popodne blagoslov s Presvetim u 5 .

V. KOLA Tl KA, djevica, !avi se u četvrtak 10. t. mj. u samo tanskoj crl .. -vi sv. L u ce. Ujutro u 6.30 . bit će prva pjevana sv. Mi a, u 8 s. druga, a blago lov s Pre-velim popodne u 4.30 s.

BLAODAI'\ OO PE LURD KE slavi e u petak ll . t. mj. - U dolačko j žu~~koj crkvi u 5 s. ujutro bil će pjevane lekct je o čudesima i milo, tima Majke Božje Lurd-ke. U 6 . bil će pjevana sv. Misa, u 7,

1 i 9 . ti'he v. Mi)se, a u l 0.30 s. večana v. Misa. U 5 . popodne ruzarij, propovir

jed, Oo pine litanije i blago lov s Pre e­tim, koji će podijeliti prcuzv. biskup, na­lo pjevanje \arijinih pje ama. U nedjelju 6. t. mj: d e v e l n i e a počinje u 4 s. po­podne. - U crkvi sv. L o v re u 5.30 s. poče t će pjevanje lekcija. U 6 . bit će. tiha v. Misa, u 6.30 . pjevana v. Mi , u 7,

i 9 . lfhc . \i e. u 10. O . veča na sv. Misa. Popodne u 4 . piOpovijed blago-lov Presvetim.

PR O POLUO Dl ' TE NA A Oj RE L t J O IMN Zljl nije ni ove godine zac.ovoljavajuće, jer je 55o;o daka završilo polugod.šle negativn im rezul!alom. kola ima 2 o.l odjeljenja s ukupno l 083 daka. Od ukur-noga broja daka, koji u redovito po­hađali školu do kraja prvoga polugodi ta, 4 ih je uspjehom završilo polugodi te, dok ih je 516 svr ilo negativnim uspjehom dobiv i jednu il i vi e !abih ocjena iz poje­a~ n ill predmeta . Po § 54. odalečena su od daljnjega pohađanja "'kole 53 daka, 2 su i klju čena, a 26 ih je, zbog bo le ti , o talo neocijenjeno. Radi ovako slabog uspjeha mnogi krive u prvom redu pretjerano za­uzimanje daka za ·port lc česte razne zaba~ i zabavice s plesom, koje su e ove god~ne

i u samoj školi često pri red ivale. Sad'a na. bolje vidimo, kako one razorno djeluju n đake ne samo u odgojn~ml i moralnom sm 15Lu, već i u ~nlelektualr.om. Hoće li se 'b":rc' sada uvidjeti, da s tim zab'avama u škoh u jazz-band treba ve~ jednom prestali?

JEME !STARCI proslavit će u ned'j« Iju 6. t. mj. "Papin dan" v~čanom ak2 demijom ,koja počinje u 7 sail nav~če.

SVIM CLA ICA \A "ZIVOOA SVI JETLA" javljam, da je nakana klanjanja z lijeaeći tjedan (7.- 11. TT.): za Papw

na · ega Pija X 1. , e. a ga Bog uzđ rz u uobrom zdravlju i još d' ugo po živi te mu u'a d e obilje m ilosti da nadvlada sve svoje nepri ja t e 1 j e i š t o bo l j e i da l j e v o d i ~~ !rovu ladicu, našu rimok al oltc k u C r k v u - Don Ante Ract!ć.

U F01 D N A SEGA LI T A l:l'opri'nije~ su: Pr !,ko m 1 O-godišnji smrti pk. ~1\ o n s Ivana J\lirića: DonAn e RadićDtn 10( _ Da počasle uspomenu p k. V i ktor A n t u n o v i ća : Don Ante Raaić, dr Ant Kreše Zorić i 'don r.:rane Orandov po Di 1 o. - Da počasti uspomenu p k. M ar i j d r a M o n t a n e : Don Frane Orandov Di 1 O. - Uprava harno zahvaljuje.

U FO D "KATOLICKE KARITAS' doprinio je g. Bolković Gašpar, umir. čin Din 10, da poea ti uspomenu pk._ .r k• u a. B e l a m ar ić. - Uprava naJljep& blagodari.

KNJIG - DRU IVA SV. J.ERO~ IMJ ZA 1938. neka izvole pridignuli svi clano vi kod mjesnog Povjereništva u Tr af i e l( ar i t a s" (kraj knjižare g. O. Radića)

Tu neka se prijave i oni, koji bi se željJe Ji začlaniti.

Iz naših hrajeva ODLIKOVA JE STIPE PL. VUC

TICA. Revni dušobrižnik i odlfčni hrvat ski rodoljub Stipe pl. Vučetić, župnik 1 Le<len icama ,imenovan je zača nim prisjed nikom Duhovnog Stola u Senju sa pravon nošenja l jubi častog pojasa. Cesti tamo!

ORADE lA DJELATNOST BEOORA DA. Prema beogradskoj 11 Politici", p ret pro šle godine pod1gnule su 333 nove zgra& u vrijednosti 11 9 milijuna 727 hil jad'a 500 dinara, dok je prošle godine podignu to 312 zgrada u vrijednosti od 121 mili juna 345 hiljada i 200 dinara. Znatan bro zgrada, koje su već pod krovom, bil će za vršene u početku ove godine tako, da S( može reći, da je prošle godine sazrdar mnogo veći broj zgrada. U zgrade za sta novanje i za izdavanje uloženo je u B gradu od 1919. goa1ne do kraja 1937 godine 3 milijarde 605 milfjuna . 738 h_i· !jada 207 dinara. Za taj novac pod1gnuto JE 6958 zgrada sa 12 hiljaaa 359 malih stan va, 1 O hiljada 358 velikih stanova i 56 gar ~oni jera. vega je Beograd do aa' dobi 23 hiljade 277 novih stanova.

IZORADt JA LJUBLjAI E. U pro·loJ god in i je u Ljubljani podignulo 135 novih zgrada u vrijednosti od 40 milijuna dina ra. Zanimivo je, da je u 1937. sagrađeno isto toliko novih zgrada, koliko i u 1936.

Hrana duše

zemljo veta, plamno ognjište vjere, tvrđe od tvrd Masabjel ke k! i ure! !(o nije vojim očtma vidio, voj im u i­ma čuo i voj im rcem o jetio to e u T eiJi vidi, čuje, o jeća; ko u tebi nagledao ljud ke pa tnj njenim uža nim obltcima; ko nije nadivio blagodano tt ljudske duve, ko­ja sc samilosno nadvila nad ve ~t­nik okupljene u tvom go toprim korn krliu, pružajući im č i tu ku pu č:Dvje­koljubive kršćan ke utjehe ; ko e n i­je ogrijao toplim d'ahom u hitne mo­li tve koja tvojih hramova, trgova, u­Jica diže krila - te n eb'u pod oblake vapeći Boga pravd i dob'rote, kuca na vijetle nebeske d eri; ko nije u

·--------------t------------.... l

OU JACA STJEPA l: Topo.grafska pi !anra na feriforijtt stare Cetinske županije s e lwrsima o ubillaciji Sef.ovlje i Til~ riju ma. - Izd'anje "B i h a ća", hrvatsk~ dru lva la ist raž:vanje domaće povijesti u Spli· tu . 1937. tr. 46 i 3 karte. Cijena 20 Din - Ji rvatsko društvo "Bl HAC" u Split iza'alo je za god . 1937. doktor ku d~ ertact ju tjepana Ounjače, u kojoj pisac raspravlj razna topografska pitan ja stare cetinske žu panije, koja je igrala važn u ulogu u hislo riJl rednjevjekovne dalmati'nske lirvatske. Autor rad nje, kusto muzeja hrvatskih sta rina u Kninu, od'ređuje u njoj na temelju dokumenata i geografsko-topografskih fakto­ra gran il'C srednjevjekovne cetinskle županije, utvrduje vrijeme, kad'a se vrli čh-a županija odvojila od cetinske, i iaiče mišljenje, efu. je prvo sijelo cetinske žu pani)e bilo u Ce­tingradtl , koji on ubicira na Bilokaplća Ora­dini i zmeđu sela Otoka i Ud'ovič{ća. Sje­d1šte vrličke županije u sred'njem vijeku pisac stavlja na samom vrelu Cetine, g'<l]e se i dana nalaze zanimlj ive ruševine crh-ve sv.

TuLnim s rcem jav lja mo prijatelj ima i znancima, da je dana 23. i ječ­nja 1938 . u l sat u j utro blago u Oo pod'inu u nu la u Loun ier -u u f ra n­cu koj

Antica Filipi rod. Brižić u 50. god. života. Zadušnice za milu pokojnicu održane u na dan ukopa 25. I. 1938.

U Beti n i, 25. I. 1938. O žalo će n i : čud~ nim trenutačnim ozdravljenjtmd. U d ·omovini: fra n c u pred! tvojom po već nom špiljom, preo Kornelije, in Roko u prug tvojim h lad111im ptsdnama i ~1a tvojoj VtNJOJlcija, kći Roldca, in š irnoJ Esplanadi o jelio vemow i pr t Petar, zet Dragica, kći Božji .... ko nije sve ovo vid'io, čuo Vlot!w i Zvotzlw, unuci FrancilwJ nevje ta i o jetio - ne zna što 1 ti i n luti, Ružica, pokćerka Filip, zet

koj

Spasa ogromnom nekropolom srcdnjevje-kovni h teć.'lka. Rad\1ji su pridod'ana a'va ekskursa, u kojima e ubicira položaj rim­ske etovije i rimskoga Tiluriuma. Tek:;t objašnjuju tri pridodane topografske h-arte. !(njigu se može nabaviti kod U pr a v e dr u t v a ;,B i h a č' u· p l i t u i1i i zrav~ no kod samoga pisca iH u svakoj boljoj knji· žari. što ćeš ti da budeš ne pokojnom, o- l Totz!Uca, Katica, l van.kica i Rokica, unu ci. jađenom i i ku~om ljud Irom rodu. ' ' ~ .......... ~ .......... ~ .. ~ ................................ . Jesam li oo~mirio oretolatu1

VLASNIK l ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIC - 'SIBENIK Ulica Ill. Ni~le TaveltćG 107. - Tislumz "KACIC" (0. B. BuJ;ević).

tle u

mija kuda

je pl ća u '9ut

koji 1!1a

br o Bolj

11lo, '~rie

Pet Itl o lli o .$~'A

~\td lil\\1

~ll\

bat