OSNOVNA ŠKOLA “BRAJDA”

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ŢUPANIJE

ANA KURILIĆ - IVONA KRIŢIĆ

(PO)KAŢI MI... PRIRUĈNIK ZA KORIŠTENJE

ZNAKOVNOG JEZIKA U EDUKACIJSKOJ INTEGRACIJI GLUHE I NAGLUHE DJECE U REDOVNOJ OSNOVNOJ

ŠKOLI

RIJEKA, 2014.

IZDAVAĈI: Osnovna škola ―Brajda‖, Rijeka

Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije, Rijeka

NAKLADNIK: Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije, Rijeka

AUTORICE:

Ana Kurilić, mag. prim. educ. Ivona Kriţić, tumač/prevoditelj za znakovni jezik

RECENZENT:

Damir Herega, prof. reh.

DIZAJN I GRAFIĈKO OBLIKOVANJE: Ana Kurilić, mag. prim. educ.

LEKTURA:

Branka Perković - Jardas, prof.

Ova publikacija izdana je s ciljem prikupljanja novčane pomoći za op-remanje učionice 2.a razreda OŠ “Brajda” informatičkom opremom

koja će omogućiti lakše praćenje nastave i usvajanje gradiva Dobrovoljan prilog moţete uplatiti na ţiro račun Udruge gluhih i naglu-

hih PGŢ, Rijeka, IBAN: HR5623400091110034241 (poziv na broj - datum uplate; svrha—pokaţi mi)

HVALA!

OSNOVNA ŠKOLA ―BRAJDA‖

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ŢUPANIJE

ANA KURILIĆ - IVONA KRIŢIĆ

(PO)KAŢI MI... PRIRUĈNIK ZA KORIŠTENJE

ZNAKOVNOG JEZIKA U EDUKACIJSKOJ INTEGRACIJI GLUHE I NAGLUHE DJECE U REDOVNOJ OSNOVNOJ

ŠKOLI

RIJEKA, 2014

SADRŢAJ:

Predgovor Sluh i gluhoća

Znakovni jezik Edukacijska integracija djece s oštećenjem sluha

Rječnik osnovnih pojmova znakovnog jezika Znakovna abeceda

Potraţite nas

5 7 8

10 13

26 27

PREDGOVOR

Kako uspješno uključiti dijete s posebnim potrebama u redovnu školu? Polazeći od pretpostavke da je za svaku integraciju potrebna dobra komunikacija, a u svojoj teoriji komunikacija predstavlja proces prenošenja informacija u kojem ljudi utječu jedni na druge izraţavajući pritom svoje ideje, stavove i osjećaje, javlja se pitanje kako komunicirati s gluhim ili teško nagluhim djetetom kod kojega govor nije razvijen. Rješenje nalazimo u znakovnom jeziku gluhih budući da većina gluhe i teško nagluhe djece komunicira svojim prirodnim jezikom – znakovnim jezikom.

Suradnjom između autorica ove publikacije, Ane Kurilić, učiteljice razredne nastave, i Ivone Kriţić, tumača/prevoditeljice za znakovni jezik; odnosno Osnovne škole "Brajda", škole u kojoj se sustavno pro-vodi integracija djece s oštećenim sluhom te posljedicama oštećena sluha i Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije, nastala je ova publikacija, kojoj je prethodio, te i dalje traje, proces uspješ-ne integracije koju provodimo u razrednom odjelu u koji je uključeno slušno oštećeno dijete.

Komunikacija nije jednostavno primanje i slanje informacija, to je socijalna interakcija, pa tako i kvaliteta odnosa ovisi o kvaliteti komuniciranja. Najniţi stupanj interakcije je prostorna povezanost, a najviši stupanj postiţe se dijalogom i empatijom. Kako bi ostvarili što viši stupanj interakcije u razrednom odjelu uz potporu udruge, škole i roditelja, učenici 1. a razreda Osnovne škole "Brajda" paralelno s usvajanjem nastavnoga gradiva usvajaju i nadograđuju pojmove iz znakovnoga jezika. Cilj je poticanjem vršnjaka, odnosno razrednih prijatelja olakšati školovanje gluhoj i teško nagluhoj djeci te razvijati društvo kao

tolerantnu zajednicu koja uvaţava individualnost i cijeni različitost. Priručnik se sastoji od dva dijela, od kojega je prvi tekstualni dio, dok su u drugom dijelu slikovnim primjerima objašnjeni najčešći pojmovi kojima su se djeca koristila u razrednoj komunikaciji. Između ostalog, navedena su razmišljanja i stavovi djece o komunikaciji na znakovnom jeziku. Nadamo se da će ovaj priručnik biti koristan, kako u teorijskom tako i u praktičnom dijelu pri upoznavanju i prihvaćanju zajednice gluhih, te biti primjer uspješne edukacijske integracije.

SLUH I GLUHOĆA

Sluh je osjetni modalitet koji omogućuje percepciju zvuka. Njime dobivamo informacije i stječemo sposobnost govornog komuniciranja. Osnovne vrste oštećenja definirane su prema njihovoj lokaciji, odnosno prema funkciji anatomskih djelova slušnog organa koji su pogođeni pataloškim procesom (Radovančić, 1995). Prema tome razli-kujemo konduktivna i perceptivna oštećenja sluha.

Percepcija zvuka varira i u glasnoći i u visini ili frekvenciji. Decibel

(dB) je uobičajena jedinica mjerenja jačine zvukova, koja se percipira kao glasnoća. Normalno stanje sluha označuje prag čujnosti koji varira do 20 dB. Ako se prag čujnosti nalazi u rasponu od 21 dB do 120dB ili 130dB, tada govorimo o oštećenju sluha koje moţe biti izraţeno u različitim stupnjevima. Najčešće oštećenje sluha dijelimo u pet stupnjeva: 1. Blaga nagluhost—21 do 40dB 2. Umjerena nagluhost—41 do 60 dB 3. Teška nagluhost—61 do 90 dB 4. Praktična gluhoća—91 dB i više 5. Klinička gluhoća—ispitanik ne reagira na zvučni podraţaj.

ZNAKOVNI JEZIK

Gluhe osobe koje su rođene gluhe ili su oglušile u prelingvalnoj dobi s nemogućnošću usvajanja funkcionalnog govora, najčešće komuniciraju znakovnim jezikom. Znakovni jezik samosvojan je jezični sustav s vlastitim gramatičkim pravilima, potpuno neovisan o jeziku čujuće većine. Znakovi, odnosno riječi, u znakovnom jeziku nastaju istovremenim emitiranjem lingvističkih informacija s više izvora, odnosno djelovanjem šaka, ruku, trupa, glave i lica, a tako producirani jezični signali prilagođeni su vizuospacijalnom modalitetu komunikacije. Znakovni jezik je jednostavan i prirodan način komuniciranja s djetetom, što ne isključuje govorni jezik jer i on je bitan. Komunikacijom i obrazovanjem na znakovnom jeziku omogućilo bi se teško nagluhoj i gluhoj djeci donekle jednaka obrazovna postignuća kao i čujućim vršnjacima, a istraţivanja pokazuju da rano usvajanje znakovnoga jezika olakšava i usvajanje govorne komunikacije.

Također, znakovni jezik utječe na kvalitetan razvoj cjelokupne osobnosti gluhog djeteta, dio je njegova identiteta i sredstvo postizanja više razine obrazovanja, društveno—ekonomskog statusa i uopće kvalitete ţivota. U Republici Hrvatskoj u uporabi je hrvatski znakovni jezik. Prepoznata je vrijednost ovog posebnog jezičnog sustava, ali nije zakonski i pravno priznat kao jezik, iako se to uskoro očekuje. Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske ţupanije potpora je gluhim i nagluhim osobama te njihovim obiteljima s ciljem

omogućavanja društvene integracije gluhih i nagluhih osoba.

EDUKACIJSKA INTEGRACIJA DJECE S OŠTEĆENJEM SLUHA

Edukacijska integracija je pojam koji predstavlja zajedničko školovanje djece s teškoćama u razvoju i bez njih, temelji se na omogućavanju jednakih uvjeta za obrazovanje i sudjelovanje u

društvenim aktivnostima za svu djecu i redovito se provodi u osnovnim školama. Osnovna škola "Brajda" specijalizirana je osnovnoškolska ustanova za integraciju u redovne razredne odjele i rad s djecom oš-tećena sluha. Edukacijska integracija djece oštećena sluha uglavnom se ostvaruje u tradicionalnim okvirima govorne komunikacije. Kako znakovni jezik zauzima središnje komunikacijsko i interakcijsko mjesto kod djece s teškim oštećenjem sluha i gluhoćom, prirodno bi bilo da se takva djeca obrazuju na znakovnom jeziku, a jezik čujuće okoline kroz primjerenu rehabilitaciju slušanja i govora koju provodi logoped audiorehabilitator, uče kao drugi jezik. U ovakvom modelu integracije teško nagluhe i gluhe djece trebalo bi u nastavnom radu omogućiti

aktivno sudjelovanje tumača za znakovni jezik čiji bi zadatak bio prenošenje informacija i tumačenja pojmova u modalitetu gluhih, a koje su dostupne čujućim vršnjacima. Učitelj u takvom razrednom odjelu trebao bi posjedovati osnovnu razinu znakovno–jezičnih vještina za komunikaciju s gluhom i teško nagluhom djecom, a najvaţnije, posjedovati motivaciju za njezino daljnje redovito usavršavanje. Ovakav način integracije gluhe i nagluhe djece pokazuje pozitivne rezultate, kako u obrazovnim postignućima, tako i u podizanju razine socijalne interakcije s čujućom okolinom.

Pokazalo se da i ostali učenici s vremenom počinju iskazivati interes za učenje znakovnog jezika. Učenjem znakovnog jezika čujući učenici se uključuju u ţivot djeteta s oštećenjem sluha, olakšavaju mu komunikaciju i integraciju u društvo, dobivajući pritom nemjerljivo vrijedno iskustvo i znanje novog jezika. Također, učenje znakovnog jezika pozitivno se odraţava na intelektualne sposobnosti, potiče i oplemenjuje emocionalni razvoj, potiče veću fleksibilnost u razmišljanju, bolji osjećaj za jezik, poboljšava sposobnost slušanja, razvija toleranciju i postavlja temelje za razumijevanje i poštivanje drugih kultura, pozitivno se odraţava na razumijevanje materinjeg

jezika, omogućuje kontakt s drugim ljudima s kojima se ne moţe komunicirati na vlastitom materinjem jeziku. Osnovni cilj ovakve vrste integracije nije samo pomoć djeci s teškoćama da se bolje integriraju u školu i društvo. Njezin je smisao dobrobit za cjelokupni odgojno–obrazovni sustav, za sve učenike, za društvo u cjelini. Ona teţi izgradnji tolerancije, uvaţavanja individualnih razlika, poštivanja dostojanstva svakog pojedinca i na tom temelju razvija međusobnu interakciju i društvene odnose.

Znakovni jezik obogaćuje nastavu novim sadrţajem koji kreira razred kao tolerantnu, međusobno uvaţavajuću i partnersku skupinu u kojoj se cijeni ljepota međusobnih razlika, originalnosti i jedinstvenosti.

RJEČNIK OSNOVNIH POJMOVA ZNAKOVNOG

JEZIKA

U izradi rječnika korištene su fotografije učenika 1. a razreda

Osnovne škole “Brajda”

“Zanimljiv mi je znakovni jezik, sviđa mi se jer mogu pričati s gluhima.”

Duje Kutleša

“Sviđa mi se znakovni jezik

jer, ako je netko gluh,

ja mu mogu pomoći.”

Laura Solomun

“Znakovni jezik mi je

zanimljiv jer mogu

komunicirati s Hannom.

Nije mi bilo teško naučiti jer

volim učiti nove stvari.”

Stella Iskra

“Znakovni jezik mi se sviđa jer

je zanimljiv. Njime mogu nešto

drugačije reći. Nije mi ga teško

učiti. Komunikacija s Hannom mi

ide super, ja nju sve razumijem,

a mislim da i ona mene.”

Jakov Kučan

“Sviđa mi se znakovni jezik jer

mogu pričati s Hannom i nije mi

ga teško učiti.”

Nikolina Grdinić

“Znakovni jezik mi je fora.”

Fran Matijević

“Znakovni jezik mi se sviđa jer

mogu komunicirati s Hannom, nije

mi ga teško učiti, komunikacija

mi ide dobro.”

Amel Čoko

“Znakovni jezik mi se sviđa zato

što mogu pomagati drugima kad

ga naučim.

Već znam dane u tjednu i malo

abecede.”

Amar Aljukić

Z N A

K O V N A A B E C E D A

KONTAKTI:

OSNOVNA ŠKOLA “BRAJDA” Ivana Rendića 6, 51000 Rijeka 051 500 353 osbrajda@os-brajda-ri.skole.hr www.os-brajda-ri.skole.hr

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PGŢ–a Viktora Cara Emina 9, 51000 Rijeka 051 213 929 uginpgz.ri@gmail.com www.gluhi-rijeka.hr