5

pokuaj sistematizacije dijela sadraja leksikona evropske unije vlatka milete

definicije vanijih pojmova meunarodnih ekonomskih odnosa

agrarna politika

= naziv za sustav mjera koje moderne drave usmjeravaju prema poljopivredi. potreba za poduzimanjem mjera u poljoprivredi proizlazi iz vanosti ove u proizvodnji hrane. ove mjere se prije svega tiu subvencioniranja.

kae: danas moemo prepoznati tri dominantna sustava javnog subvencioniranja poljoprivrede:sustav podravanja cijena sustav plaanja razlika u cijeni izmeu trinih i zajamenih cijenaregresiranje

ovi sustavi su od nekih zemalja uinili znaajne izvoznike poljoprivrednih proizvoda.

oko ovog postoje i brojni pregovori u okviru GATT-a i danas WTO-a, a najvaniji su urugvajska runda. ovdje zemlje u razvoju prigovaraju razvijenima da su se ogradile zatitom koja pogaa njihov izvoz poljoprivrednih proizvoda.

5 osnovnih principa zajednike poljoprivredne politike EU danas:podravanje jedinstvenih cijena za poljoprivredne proizvode. kae: ovo je kljuna poluga zajednike poljoprivredne politike (prva primjena se desila 1961. na itarice).

kae: ovo funkcionira tako da svake godine tijela zajednice odluuju o cijenama glavnih poljoprivrednih kultura za tekuu godinu. ovo je zapravo paratrini mehanizam cijene se utvruju administrativno. i sad ako se proizvodi prodaju po cijenama koje su blizu ovima nema intervencije. ako cijena znaajno odstupa zajednica intervenira prije svega otkupom (pomou sredstava iz fonda FEOGA)odgovornosti nadnacionalnih organa za ostvarivanje poljoprivredne politikezajednika pravila za odnose u trgovini poljoprivrednim proizvodima s treim zemljamaslobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda unutar zajednicezajedniko financiranje poljoprivredne proizvodnje

autarkija

= gospodarsko stanje neke drave koja provodi politiku ekonomske neovisnosti od svjetskih ekonomskih procesa. dakle ovdje se radi o politici zadovoljavanja potreba iskljuivo vlastitom proizvodnjom.

autarkina obiljeja su rezultat:politikog opredjeljenjaveliine drave velike i mnogoljudne drave raspolau tolikim kapacitetima da je meunarodna trgovina za njih marginalna.

samodovoljnost u pojedinim sektorima (poljoprivredi) je cilj velikog broja razvijenih zemalja.

burza

= posebno organizirana mjesta na kojima se trguje raznim materijalnim vrijednostima (robe, usluge, valute, vrijednosni papiri). u nekim dravama su burze privatne institucije, a u nekima ih organizira sama drava. poslove kupoprodaje na burzi obavljaju burzovni meetari (senzali) u ime i za raun sudionika burzovnih transakcija.

carina

= posebna vrsta dravnog poreza koji se plaa na robu koja prelazi dravnu granicu. carine se dijele na:uvozne = naplauju se kad strana roba ulazi na domai prostorizvozne = kad domaa roba izlazi iz domaeg prostoraprovozne = kad strana roba prolazi kroz domai prostor

vrste carina prema svrsi:fiskalne, prihodne carine = slui da dravi osigura prihod za funkcioniranje njenih organa zatitne carine = slue da zatite domau proizvodnjukonvencionalne carine = rezultat sporazuma s drugim dravamaautonomne carine = drava ih odreuje sama bez obzira na druge draveretorzivne carine = odgovaranje na sline mjere koje primjenjuje druga dravapreferencijalne carine = nekim dravama ili za neke proizvode se daju posebne pogodnosti

kae: carine se najee ubiru kao postotak od vrijednosti robe ovo je meunarodno prihvaen princip.

osim carina postoje i mnoga necarinska ogranienja vanjske trgovine.

EZ i carinekae: prvi korak u izgradnji EZ je bilo ukidanje carina u meunarodnoj trgovini. nakon to je ovo ostvareno (1968.) krenulo se u izgradnju zajednike carinske politike prema treim zemljama.ove carine su postale izvorni prihod evropske zajednice iako ih jo uvijek ubiru nacionalni carinski organi kojima ostaje 10% od ubranih prihoda.

carinska unija

= sjedinjavanje dvije ili vie suverenih drava u jedno carinsko podruje sa zajednikom carinskom granicom i carinskom tarifom.

kae: motivi za carinsku uniju su uvijek ekonomski, ali dijelom i politiki ona je nerijetko pretea politikog ujedinjavanja drava.

carinska unija dakle ukljuuje:zajedniku carinsku granicuzajedniku carinsku politiku prema treim zemljamajedinstvenu carinsku tarifujedinstven nain postupanja prema stranoj robi, bez obzira postoji li ili ne zajednika carinska sluba

cavour uvjeti pod kojima se moe govoriti o carinskoj uniji (1857.):ukidanjem internih carina mora se osigurati slobodna razmjena proizvodnih inilacamoraju se izjednaiti izvozne i tranzitne carine, te uvozne carine na robu izvan unije (zajednika carina za tree zemlje)podjela carinskih prihoda se deava po unaprijed utvrenoj formuli

danas se ovim trima uvjetima dodaje i jo neke posebne uvjete:uklanjanje necarinskih prepreka razmjeni unutar unijeusklaivanje poreznih sustava i poreznih politikauspostavljanje zajednikih centralnih organa

carinske pogodnosti

= sustav odnoaja izmeu dvije ili vie drava koje obavljaju trgovake transakcije bez carinskog optereenja. ovo moe biti dvostrano, ali i jednostrano. o ovom se mogu sklopiti i meunarodni sporazumi, pa dogovori imaju internacionalnu vrijednost.ovakav je i karakter pregovora o carinama unutar meunarodne organizacije za trgovinu i razvoj.

lanice EU daju carinske pogodnosti slabije razvijenim zemljama. meusobno su ukinule carine, a prema drugim zemljama ih primjenjuju selektivno prema posebnim skupinama drava se odnose na poseban nain

tri naina provoenja carinske politike EU prema treim zemljama:ugovorni odnosi kojima je dogovoreno da se na uvoz robe iz drave s kojom je sklopljen sporazum carine ne naplauju ili se naplauju u smanjenom iznosupogodnosti koje zajednica daje zemljama AKP (afrike, kariba i pacifika) lome konvencijaopa shema preferencijala koje unija izrauje svake godine. ova je namijenjena zemljama koje se ne nalaze u krugu AKP drava. njom se odobrava bescarinski pristup svim industrijskim i zanatskim proizvodima iz zemalja u razvoju na trite zajednice, ukoliko ne uivaju preferencijalni postupak po drugoj osnovi. opa shema preferencijala je proirena i na bive socijalistike privrede.

carinski prikljuak

= prikljuenje tueg teritorija carinskom podruju druge drave. primjer: monaco je u carinskom sustavu francuske.

carinski savez

sjedinjavanje dviju ili vie drava u jedno carinsko podruje moe biti potpuno ili djelomino.ako je potpuno = carinska unijaako je djelomino = carinski savez. ovdje se osniva zajedniko carinsko podruje za robu domaeg porijekla, a prema treim zemljama se zadrava carinska autonomija (dakle nema zajednike carinske politike). primjer ovog je EFTA nema carina iznutra, ali svaka zemlja ima svoje carine na van.

carinski sporazumi

= sporazumi dviju ili vie zemalja o visini i nainu primjene carina. ovi sporazumi najee prate trgovinske sporazume.

kad je rije o ovakvim sporazumima velikog broja drava oni se sastavljaju u okviru opeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT)

unutar GATT-a, a na inicijativu UNCTAD-a dogovorena je i opa shema preferencijala kojom je manje razvijenim zemljama dana posebna pogodnost za izvoz robe na trita razvijenih.

carinsko podruje

= ono na kojem vrijedi jedan carinski sustav. ovo moe biti ire ili ue od dravnog podruja:carinska unija / carinski savez = podruje ire od draveslobodna carinska zona, skladita i sl. = carinsko podruje je ue od drave

dumping

= prodaja robe ispod vrijednosti realnih trokova njene proizvodnje. ovim se iskrivljuju odnosi konkurencije. ovo se nastoji suzbiti i praksom meunarodnih ugovora.

EU se protiv dumpinga brani antidampinkim mjerama najee kompenzacijskim carinama i prelevmanima. u pojedinim sluajevima se vode i sporovi pred evropskim sudom pravde.

ekonomska blokada

= postupak izoliranja neke drave od meunarodnih gospodarskih tokova. ova moe biti:potpuna blokada = raskid svih odnosa s dotinom dravomdjelomina blokada = blokada samo nekih proizvoda (kojom e se toj dravi nanijeti najvea teta).

ekonomska samoblokada

= postupak neke drave ili skupine drava koje se ekonomsko-politikim mjerama ograuju od svjetskih gospodarskih tokova. primjer za ovo = socijalistike zemlje.

integracija

= proces sjedinjavanja odjeljnih dijelova u novu cjelinu. u meunarodnim odnosima se pojam pojavljuje poetkom 20.st. i to kod m.hubera koji ju rabi kao oznaku za djelovanje onih snaga koje utjeu na udruivanje ili razdruivanje drava kojima se relativizira nacionalni suverenitet.

danas se pojam rabi za najrazliitije oblike povezivanja:dravapoduzea...

ekonomsko integriranje drava postaje intenzivnije nakon 2.sv. rata

najei oblik ekonomske integracije u povijesti = carinska unija i carinski savez. danas su ekonomske integracije drugaije prirode osim slobodnog protoka robe imaju i druge ciljeve.

kae: integracije na podruju ekonomije se mogu sistematizirati na vie naina:s obzirom na teritorijalnu obuhvatnost

nacionalne, subregionalne, regionalne

s obzirom na stupanj ukljuenosti privrede:

parcijalna za pojedina podrujasektorska za neka tritapotpuna

prema ueu nacionalnih privreda:

bilateralnamultilateralnaunilateralna

prema obuhvatu proizvoda:

homogena integracija u proizvodnji istorodnih grupa proizvodaheterogena - integracija u proizvodnji raznorodnih grupa proizvoda

prema metodi:

funkcionalna trite je glavni integratorinstitucionalna pod utjecajem drave ili nadnacionalnih integracijskih organa

prema stupnju razvijenosti lanica:

integracija razvijenih dravaintegracija zemalja u razvoju

prema dostignutom stupnju meusobne integriranosti:

zona slobodne trgovine = sniavanje carinskih pristojbicarinski savez = ukidanje trgovinskih prepreka meu lanicamazajedniko trite = slobodno kretanje proizvodnih faktora + usklaivanje politike prema treim zemljamaekonomski savez = ovo, uz prethodne ukljuuje i koordinaciju ekonomskih politika (monetarne i fiskalne)ekonomska unija = ujedinjenje svih emjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjnkonomskih sustava. odluke se vie ne donose jednoglasno nego veinom, u nadnacionalnim institucijama.

konvertibilnost

= pojam kojim se oznaava sposobnost neke nacionalne valute da se bez potekoa zamjenjuje za bilokoju drugu valutu.razlikuje se:eksterna i interna konvertibilnostdogovorena i trina konvertibilnost

interna konvertibilnost = sposobnost nacionalne valute da se po nekom teaju mijenja za druge valute

eksterna konvertibilnost = uz internu ona ukljuuje slobodne transakcije nacionalnom valutom na meunarodnom prostoru. ova u punom smislu postoji kad valuta obavlja funkciju svjetskog novca.

dogovorena konvertibilnost = dakle ovdje je rije o dogovorenom paritetu valuta jedna valuta se konvertira u drugu po unaprijed dogovorenoj proporciji

trina konvertibilnost = valutni odnosi se odreuju ponudom i potranjom na tritu deviza.

kriteriji konvertibilnosti MMF-a:mora biti uspostavljen realni devizni teaj koji omoguava stabilnu platnu bilancu na srednji roktrai se provoenje odreenih makroekonomskih politika (posebno odgovarajue monetarne i fiskalne politike)trai se uklanjanje kontrole cijenapotrebne su odgovarajue devizne rezervepotrebno je uspostaviti sustav nediskriminacijskog plaanja i transfera meunarodnih transakcijamora se ukinuti devizna ogranienja

meunarodna trgovina

= skup gospodarskih aktivnosti koje se odnose na transakcije s materijalnim i nematerijalnim vrijednostima izmeu dviju ili vie drava, odnosno na svjetskom tritu.

autor radi razlikovanje:vanjske trgovine = uvoz i izvoz robameunarodne trgovine = vanjska + uvoz i izvoz usluga, kapitala, materijalnim i nematerijalnim vrijednostima

u prolosti je vanjska trgovina bila presudna, a danas su puno vaniji kapitalne transakcije.

meunarodna trgovina se danas deava po opeprihvaenim meunarodnim pravilima:meunarodne trgovake komoreopi sporazum o carinama i trgovini (GATT)centar UN-a za transnacionalne korporacije

meunarodna zajednica

= splet politikih, ekonomskih, pravnih i socijalnih odnosa drava i djelovanja brojnih meunarodnih institucija u svjetskom prostoru. neki ovo zovu i meunarodnim drutvom (jer ne ukljuuje samo drave).

pravnici tvrde da se ne moe govoriti o postojanju meunarodne zajednice, jer ne postoji lojalnost ovoj zajednici.

meunarodni monopoli

= posebni sporazumi svjetskih proizvoaa odreenih vrsta proizvoda koji dominiraju takvom proizvodnjom. ovi se uspostavljaju radi diktiranja cijena i isporuka, a pojavljuju se sredinom 20.st. ovi postoje i danas, a esto im je teko dokazati postojanje.

moemo razlikovati dvije vrste meunarodnih monopola:monopoli interesne zajednice = poduzea koja ulaze u savez zadravaju poslovnu samostalnostmonopoli fuzije = poduzea gube samostalnost

monopoli se mogu javiti i na strani kupaca neke proizvodnje - s istim ciljem.

meunarodni robni sporazumi

= sporazumi dvaju ili vie proizvoaa odreene robe na svjetskom tritu. svrha ovog je da se utvrivanjem izvoznih i proizvodnih kvota smire pretjerane fluktuacije cijena.oni mogu biti vezani i uz regulacijske zalihe s ciljem odravanja cijena na meunarodnom tritu (ovo se javlja u drugoj polovici 20.st.).

poseban oblik meunarodnih robnih sporazuma se sklapa putem specijaliziranih meunarodnih organizacija za primarne proizvode. ovakve organizacije postoje za: bakar, boksit, eljezo, ivu, volfram, kauuk, kokos, jutu, papar, banane, drvo, kikiriki, agrume, meso, eer, naftu(OPEC, OAPEC, APEC...)

znaajniji suvremeni robni sporazumi = integralni program za sirovine i zajedniki fond. ovo su sporazumi zakljueni u okvirima UN-a. ovo zahvaa 18 primarnih proizvoda zemalja u razvoju i tim proizvodima se daje odgovarajui privilegirani status u meunarodnim transakcijama. ovo je zakljueno 1976.

meunarodni ugovori

= ugovori kojima se ureuju odnosi izmeu meunarodnih subjekata. ovi ukljuuju ugovore izmeu drava, izmeu meunarodnih organizacija i izmeu drava i meunarodnih organizacija.oni se mogu sklapati na raznim podrujima (trgovina, kultura...)

ugovori obino stupaju na snagu aktom ratifikacije, a na kraju se jo registriraju u tajnitvu UN-a, a on ih objavljuje u svojim publikacijama.

u meunarodnoj ugovornoj praksi EZ primjenjuje 6 tipova ugovora:ugovor o slobodnoj trgovinipreferencijalni trgovinski ugovorugovor o pridruivanjukonvencijeugovori posebne vrste (sui generis)ugovori o stabilizaciji i pridruivanju

s dravama s kojima zajednica nema nijedan ovakav ugovor razmjena se odvija po opim pravilima koja vrijede u meunarodnoj zajednici.

multinacionalne kompanije

= kompanije koje djeluju u meunarodnom prostoru i objedinjuju glavnice dravljana razliitih drava. ove postoje od sredine 20.st (kad je singer otvorio pogon u turskoj).

danas su mnoge multinacionalne kompanije jae od pojedinih drava, a kontroliraju oko 25% GNP-a svijeta.

odricanje od imuniteta suverenosti

= standardna klauzula kod meunarodnog posuivanja kapitala od strane manje razvijenih i za plasiranje kapitala u rizine drave. ovo znai da drava dunik doputa vjerovniku da plijeni imovinu u inozemstvu i poduzima druge radnje radi namirivanja duga.ovo nije primjenjivo na velike drave dunike (npr. rusiju).

osjetljive robe

= pojam koji se u meunarodnim odnosima upotrebljava za robe dvostruke uporabe (za graanske i vojne potrebe). ovo se jo naziva i strateke robe.

zapadne drave nastoje odravati kontrolu transfera ovakvih roba prema nezapadnim zemljama (COCOM...).

poljoprivredni atesti

atest = pisana potvrda koju izdaje kvalificirana institucija, a kojom se potvruje da odreeni proizvod ima odgovarajuu kvalitetu.u industriji je ovo odavno u upotrebi, a u poljoprivredi se pojavljuje neto kasnije.

prelevman

= posebna taksa koja se naplauje pri ulasku strane robe na trite unije. ovo je najee razlika izmeu najpovoljnije svjetske cijene i cijene zemlje uvoznice (tj. jedinstvenih cijena EU u poljoprivredi).u EU prelevmani postoje prije svega u poljoprivredi, ali neke zemlje ih koriste i kod drugih roba.

kae: po svojoj prirodi prelevmani se ubrajaju u kategoriju mjera istovjetnog djelovanja kao i carine.

protekcionizam

= politika zatite domae proizvodnje od strane konkurencije. s obzirom na to koja se proizvodnja titi govorimo o industrijskom, agrarnom... protekcionizmu.danas postoji iroka paleta protekcionistikih mjera izravnih i neizravnih, a primjenjuju ih apsolutno sve drave u nekoj mjeri.

postoje mnoge meunarone aktivnosti na smanjenju protekcionizma (UNCTAD, pregovori u okviru GATT-a).danas moemo govoriti da ivimo u razdoblju globalnog protekcionizma i regionalnog liberalizma.

EU takoer provodi protekcionistike mjere, ali prua odreene pogodnosti nerazvijenim zemljama (opa shema preferencijala). s druge strane unija se esto nalazi u trgovinskim ratovima s razvijenim zemljama.

mjere zatite koje primjenjuje EU:mjere koje utjeu na uvoz

carineprelevmani (promjenjive uvozne dadbine)kvote (koliinska ogranienja)zabrane uvozakontrole uvozauvozne licencedokazi o porijeklu robezadovoljavanje raznih standardasamokontrola izvoza

mjere koje utjeu na izvoz:

subvencije izvozufinanciranje izvoza i osiguranje od rizikaizvozne kontroleizvozna ogranienja

mjere vieslojnog djelovanja (razne dravne ili paradravne financijske podrke)

ratifikacija

= proces podvrgavanja meunarodnih ugovora pravnim propisima i naelima unutranjeg zakonodavstva kako bi meunarodno-pravne obveze dobile unutranju zakonsku snagu.u EU je ratifikacija od svih lanica potrebna za svaku izmjenu osnivakihg ugovora, kao i za ugovore koje unija sklapa s treim zemljama. u nekim zemljama se za neke od promjena trai i referendum.

dosada se u EU samo dva puta pojavila potreba za ponavljanjem referenduma:kad je danska referendumom zaustavila primjenu ugovora iz maastrichtakad je irska zaustavila primjenu ugovora iz nice

robni sporazumi

= sporazumi dviju drava o meusobnoj trgovini. ovi se obino zakljuuju ako jedna zemlja u razmjeni sa svijetom primjenjuje monopol vanjske trgovine i ako njena valuta nije konvertibilna. ovo se prije svega tie socijalistikih zemalja, ali i zemalja u razvoju.

kako stvar funkcionira: sporazum se sklapa na 3-5 godina, a godinja dinamika se utvruje protokolima robnim listama = popisi robe koja e se u toj godini meusobno dostaviti. pritom se nastoji da to manje plaanja bude u novcu, a to vie u robi. pritom se tranasakcije obraunavaju u dolarima prema dogovorenim cijenama (esto se uzima prosjena svjetska cijena na odreeni dan). tako se moe desiti da u trenutku razmjene cijena po kojoj se razmjenjuje znaajno odstupa od svjetske.

iako su robni sporazumi najee bilateralni, postoje i multilateralni (npr. sa zemljama SEV)

samokontrola izvoza

= jedna od mjera zatite unije od prekomjernog priliva robe iz drava s kojima unija ima trgovinske odnose. ovo se rjeava trgovinskim sporazumom. prema ovoj obavezi je drava duna, ako dobije upozorenje da previe izvozi sama ograniiti izvoz.ovo je specifilna mjera kontingentiranja pri emu je razlika da nije fiksno odreena kvota nego se odreuje prema situaciji na tritu.

svjetsko trite

= sveukupnost nacionalnih trita pojedinih drava meusobno povezanih razliitim ekonomskim odnosima. esto se ovim pojmom nazivaju i najvea robna trita svijeta.

svjetsko trite nastaje povezivanjem nacionalnih privreda meunarodnom razmjenom i drugim ekonomskim odnosima. ovo je na neki nain prirodni proizvod kapitalistikih odnosa proizvodnje, ali i induistrijske revolucije.

na svjetskom tritu djeluje mehanizam svjetske cijene. ipak budui da savrene konkurencije u svjetskim razmjerima nema tako i o svjetskoj cijeni moemo govoriti samo uvjetno.to sputava savreni mehanizam svjetske cijene:meunarodni monopoliekonomsko-politike mjere pojedinih drava

tako je ipak mogue da u raznim dijelovima svijeta ista stvar ima razliitu cijenu.

teorije integracije

dakle ovdje je rije o teorijama ekonomske integracije. ove su samo segment teorije meunarodne razmjene. u suvremenim teorijama, z razliku od onih iz prolosti, fokus vie nije samo na efektima meunarodne trgovine na nacionalno gospodarstvo.

kae: za poetak teorije integracije moemo razvrstati na:

politike integracijske procese se prije svega promatra kroz politike odnose, a u centru panje je drava. dakle trae se politiki odgovori na pitanje koja je funkcija suvremene drave u promicanju integracije. ove moemo podijeliti na nekoliko skupina:

funkcionalizam ovdje se polazi od koncepta politike zajednice i smatra se da je koncept nadnacionalnih institucija preuzak.neofunkcionalizampluralizam: ovi kao konani rezultat integracije istiu politiku zajednicu. nema nadnacionalne drave ve samo odnosi suverenih drava.federalizam: ovi integraciju smatraju nadnacionalnom zajednicom koja je istovjetna suverenoj dravi

razlika izmeu ova 4:federalisti i pluralisti smatraju integraciju politikim procesom koji se ostvaruje preko politikih institucija. razlika je da federalisti vide nestajanje nacionalne drave, a pluralisti ele zadrati nacionalne drave koje se pridravaju nekih zajedniki prihvaenih pravila.funkcionalisti i neofunkcionalisti oni istiu ulogu socijalnih, ekonomskih i tehnolokih initelja u procesima integracije ovi pomalo dovode do porebe politikih promjena. dakle usljed nepolitikih promjena nastaju problemi koji tjeraju drave da se integriraju jer ih nisu vie sposobne same rjeiti.

ekonomske integracijske procese se promatra kroz ekonomske odnose: ove dijelimo na:

liberalizam ovdje se smatra da se integracija najbolje postie mehanizmom trine privrede. smanjivanje zapreka slobodnom kretanju roba, ljudi, kapitala integrira odreeno podruje. za ovo ne trebaju nadnacionalne institucije. nuno je samo ukloniti dravnu intervencijuinstitucionalizam ovi smatraju da je smanjivanje zapreka slobodnoj trgovini nedovoljno integracija razliitih nacionalnih ekonomija se moe postii samo koordinacijom ekonomskih politika i planiranjem u globalnim relacijama. za ovo su potrebne meunarodne institucije

kae: liberali i institucionalisti se s vremenom pribliavaju: liberali priznaju potrebu korekcije trinih mehanizama, a institucionalisti priznaju slobodno trite kao jamac najvee efikasnosti alokacije resursa.

valuta

= pojam koji ima vie znaenja:oznaka novane jedinice neke zemljekovina u kojoj su kovani kurentni (tekui) novci kao zakonsko sredstvo plaanjadan od kojeg poinju tei kamateispunjenje nekog novanog ina (valutacija hipoteke isplata zajma)novac drugih drava ovo je prevladavajue znaenje.

kae: svaka zemlja ima suvereno pravo odrediti omjer po kojem se domaa valuta konvertira u stranu, ali na meunarodnom prostoru na mogunost konvertiranja djeluju drugi faktori. dakle valutni teaj ovisi o potranji za valutom neke zemlje.

dva naina na koje se odreuje vrijednost neke valute u meunarodnom prostoru:snagama ponude i potranje (na meunarodnom tritu novca)meunarodnim sporazumom. dakle ovdje se drava odrie dijela monetarne suverenosti i prenosi je na neku meunarodnu instituciju. ovo je npr bretonvudski monetarni sporazum gdje je 40 drava dogovorilo fiksne paritete nacionalnih valuta i pravila koja e se potivati u sluaju drukijeg ponaanja.

valute moemo svrstati u tri skupine prema mogunosti zamjene za druge valute:konvertibilne valutevalute koje su u odreenom stupnju konvertibilne (najbrojnije)nekonvertibilne valute

neke valute dominiraju u odreenom prostoru. u tom sluaju govorimo o monetarnoj zoni.

zemlja ija valuta nije konvertibilna prisiljena je svoja meunarodna plaanja obavljati konvertibilnim valutama drugih drava.

vanjska trgovina

= ekonomske aktivnosti koje se odnose na kupovinu, prodaju i posredovanje robe izmeu dvije ili vie drava.vanjska trgovina se dijeli na:izvoznuuvoznutranzitnu

da bi se moglo govoriti o vanjskoj trgovini transakcije robom moraju prelaziti preko carinske granice.

u vanjsku trgovinu ulaze i:reeksport = uvoz radi dorade i ponovnog izvozareimport = izvoz radi dorade i ponovnog uvoza

na vanjsku trgovinu neke drave utjeu:prirodno bogatstvo (ovo je prije bilo presudno)tehnologija (ovo je danas sve vanije)model vanjskotrgovinske politike koji primjenjuje drava. imamo 4 ista modela:

merkantilistiki modelliberalistiki modelprotekcionistiki model. u nekoj mjeri ga primjenjuju sve drave.model monopola vanjske trgovine

EZ svoju vanjsku trgovinu titi:carinamaprelevmanimanecarinskim mjerama (poput zahtjeva kojima robe moraju udovoljavati kad ulaze na trite)

uinci vanjske trgovine se prate vanjskotrgovinskom bilancom i drugim pokazateljima.

EVROPSKA UNIJA

= zajedniko ime za tri pravno samostalne integracije zapadnoevropskih drava:evropsku ekonomsku zajednicu (EEC)evropsku zajednicu za ugljen i elik (ECSC european coal and steel community)evropsku zajednicu za atomsku energiju (EURATOM european atomic energy community)

organi, strune slube i ovlasti ovih integracija su ujedinjeni ugovorom o udruivanju (merger treaty 1965.), a od tada se za njih rabi naziv evropske zajednice ili ponekad evropska zajednica.

ugovorom iz maastrichta (1992.) definirani su ciljevi zajednice do kraja stoljea, a novo organizacijsko stanje meu lanicama naziva se evropska unija.

kae: evropska unija se spominjala od poetka evropske integracije (zajednice za ugljen i elik). prvo od strane istaknutih europeista, a potom i slubeno dakle rije je o politikom ujedinjavanju evrope.

e a sad spominje neki tindemansov izvjetaj iz 1975. koji se najkonkretnije do tada bavi aktivnostima zajednice usmjerenim na unificirana ekonomska rjeenja

kljuni zaokret na putu formiranja EU je uinjen 1972. na parikom zasijedanju vijea zajednice: ovdje se naime zakljuilo o potrebi institucionalnog uvrivanja i politike suradnje.

u razdoblju 70ih i 80ih godina izvrena je znaajna konsolidacija:pojaane su aktivnosti u smjeru uspostave evropskog monetarnog sustava (prva i druga 'monetarna zmija')sreena su pitanja zajednike poljoprivredne politike (FEOGA)razraena je zajednika carinska politika prema treim zemljamauspostavljene su nove relacije prema dravama sredozemlja i drugim podrujimauklonjene su mnoge prepreke za uspostavu EU

e sad o vanosti tindemansovog izvjetaja ovaj naime koncept evropske unije izdie iznad pukih ekonomskih odreenja i pitanje unije postavlja kao pitanje politikog konsenzusa raznih naroda i njihove volje da ive u zajednici.

80ih su prihvaena dva vana dokumenta:bijela knjiga 1985: ovo je programski dokument aktivnosti zajednice prema evropskoj uniji. ovo se razrauje kroz 300 pitanja iz razliitih podruja privrednog ivota od znaenja za koncipiranje unijejedinstveni evropski akt 1986: ovo je pravni dokument kojim su izmijenjene brojne odredbe rimskog ugovora, a dodane su i nove ime je stvoren pravni ambijent za realizaciju prihvaenih zadataka na putu formiranja EU. ovim se dakle mijenja pravno i politiko ustrojstvo zajednice.

1990. milansko zasjedanje lanice zajednice su dovrile evropski model kapitalnim odlukama koje se mogu svesti na 5 glavnih toaka:uspostavlja se jedinstvena vanjska politika (odluke o naelnim pitanjima se donose konsenzusom)uspostavlja se jedinstvena monetarna i ekonomska politika (ECU + eurofed)evropski parlament se prestrukturira iz savjetodavne funkcije u predstavniko tijelo i odmah preuzima suodluivanje u donoenju bitnih odluka evropske zajednice (posebno proraunska pitanja)nalae se izrada i pokretanje postupaka za prihvaanje zajednikog evropskog ustava. uspostavlja se i evropsko dravljanstvonastavlja se realizacija projekta evropske socijalne povelje kojoj je dana ista dimenzija kao i ekonomskim pitanjima

na temelju ovog 1992. dolazi do potpisivanja ugovora o EU iz maastrichta i time se na staru godinu 1992. uspostavlja evropska unija.

prema ugovoru iz maastrichta unija se temelji na tri stupa:konano dovrenje gospodarske i monetarne unijepolitika unifikacija prenoenje brojnih ovlasti drava lanica na institucije unije. ovo tee jako sporosigurnost i obrana. ovdje se planiralo da se WEU prekonstituira u jednu od institucija EU, ali ovo su neke zemlje odbile jer su smatrale da za ovo postoji NATO

kae: po ovom ugovoru evropska unija nije dobila pravnu osobnost ona i dalje ostaje na nivou zbroja one tri integracije.

vani dokumenti i izvjetaji koji su presudno utjecali na formiranje EU

schumanov plan

= plan formiranja evropske zajednice za ugljen i elik i distribuciju starog eljeza. schuman (francuski ministar v.p.) je operacionalizirao ideju j.monneta o potrebi ujedinjavanja proizvodnje ugljena i elika njemake i francuske.

spaakov izvjetaj

= projekt nove ekonomske integracije zapadnoevropskih drava koja bi prelazila okvire zajednice za ugljen i elik i zahvatila brojna druga podruja ekonomskog ivota. ovo je izradila grupa predvoena belgijskim ministrom v.p. p.h.spaakom, a potvrena je na ministarskoj konferenciji u messini 1955.

tindemansov izvjetaj

= izvjetaj o stanju i potrebi prestrukturiranja evropske zajednice u evropsku uniju koji je napravio leo tindermans (belgijski premjer). izvjetaj je iznesen tijelima zajednice 1975. (vrijeme velike krize).

ovaj izvjetaj ima 6 dijelova u kojima se obrauju sva strateka i tekua pitanja poslovanja i institucionalnog funkcioniranja zajednice.prema tindermansu evropska unija ima sljedee elemente:ujedinjeno nastupanje u odnosu na tree zemljenuna je zajednika politika u podruju ekonomskog i monetarnog sustavaregionalna politika kojom se ispravlja nejednakost u razvoju koja je rezultat centralizatorskih uinaka industrijskog drutva. ovo ukljuuje i socijalnu politikuunija tei zatititi prava pojedinaca i poboljati njihove ivotne uvjetezajednike institucije koje imaju potrebnu nadlenost za odreivanje zajednike politike vizije, efikasnost koja je nuna za djelovanje i demokratsku kontrolu. ovo ukljuuje i jednakost zemalja lanica u donoenju odluka.postupno izgraivanje evropske unije

tindermans kae: evropska zajednica je integrirala trite, a unija mora integrirati politike.

kae: ovaj izvjetaj je presudan za razumijevanje djelovanja zajednice u godinama nakon njegovog prihvaanja.

najvaniji ugovori i dokumenti na kojima se temelji EU (izvorno pravo EU)

ugovor o osnivanju evropske zajednice za ugljen i elik

= potpisan 1951, a stupio na snagu 1952. (belgija, nizozemska, luksemburg, njemaka, francuska, italija)

european coal and steel community je jedna od integracija u sustavu evropskih zajednica. u procesima osnivanja je sudjelovala i velika britanija, ali zbog koncepcijskih neslaganja nije pristupila zajednici, ve je svoje odnose s njom regulirala ugovorom o asocijaciji 1954.

zajedniko trite ugljena, eljeza i elika je uspostavljeno 1953, a ostvareno 1958. kae ideju formiranja zajednice za ugljen i elik pod imenom montan unija dao je tadanji francuski premjer robert schuman deklaracijom o potrebi ujedinjavanja njemakog i francuskog trita ugljena i elika = schumanova deklaracija (plan).

ugovor o zajednici za ugljen i elik je istekao 2002, ali su se sve lanice unije suglasile da ugovor treba obnavljati.

kae: prestankom vaenja ugovora prestala su s radom upravljaka i radna tijela zajednice.

rimski ugovor

= ugovor kojim je 6 drava evropske zajednice za ugljen i elik uspostavile evropsku ekonomsku zajednicu i EURATOM

EEC je kljuna organizacija u sustavu vie integracija ujedinjenih pod nazivom evropske zajednice. ona je formalno samostalna institucija iako su ugovorom o udruivanju (merger treaty iz 1965.) njena tijela ujedinjena s tijelima evropske zajednice za ugljen i elik i evropske zajednice za atomsku energiju.

prema rimskom ugovoru zadaa zajednice je da uspostavljanjem zajednikog trita i postupnim usklaivanjem privrednih politika osigura harmonian razvoj privrede, podizanje ivotnog standarda i uspostavi tjesnije veze izmeu lanica.

e i tako su se drave dogovorile da rade na:meusobnom ukidanju carina i kvantitativnih ogranienja za uvoz i izvozuspostavljanju zajednike tarife i privredne politike prema treim zemljamaukidanju prepreka za slobodno kretanje ljudi, usluga i kapitala unutar zajedniceuvoenju zajednike politike u podruju prometa, poljoprivredeprimjeni postupaka kojim se postie koordinacija poljoprivrednih politikaizjednaavanju platnih bilanci i internog zakonodavstva koje je potrebno za uspostavu zajednikog tritaformiranju evropskog socijalnog fondaformiranju evropske investicijske bankepridruivanju zajednici prekomorskih zemalja i teritorija s namjerom proirenja suradnje s ovima.

plan je bio da se ovo ostvari kroz 12 15 godina

EURATOM european atomic energy community = trea integracija u sastavu evropskih zajednica. proklamirani cilj EURATOMA = stvaranje uvjeta nunih za formiranje i razvoj nuklearnih industrija. ovo ukljuuje suradnju u istraivanju i razmjeni znanstvenih informacija i opskrbljivanju nuklearnim materijalima svih korisnika u sustavu.

ugovor o udruivanju u zajednicu

(merger treaty) tu je rije o ugovoru o osnivanju jedinstvenog vijea i jedinstvene komisije za EURATOM, EEZ i evropsku zajednicu za ugljen i elik koji je sklopljen 1965, a stupio na snagu 1967. ovim su dakle ujedinjeni organi ovih integracija.

usprkos svemu ovom svaka od ovih integracija je zasebni pravni subjekt, a unija nije. tako kad se sklapaju ugovori s unijom rije je zapravo o sklapanju ugovora sa svakom evropskom zajednicom pojedinano.

jedinstveni evropski akt

= posebni dokument EZ-a kojim je obnovljen i dopunjen rimski ugovor. ovo je svojevrsni plan kretanja prema EU. potpisan 1986.

ovaj dokument je rezultat desetogodinjih pregovora i promiljanja (tu je posebno vaan doprinos tindermansovog izvjetaja).

to nje sve promjenjeno:uvodi se sud prvog stupnja (poeo raditi 1987.)institucionalizira se evropsko vijee (konferencija efova drava ili vlada i predsjednika komisije)uspostavljaju se organi i institucije odgovorne za evropsku politiku suradnju. ovim se zapravo institucionalizira politika suradnja i suradnja u pitanjima vanjske politike. postulati oko zajednike vanjske politike u jedinstvenom evropskom aktu:

lanice nastoje zajedniki oblikovati i voditi v.p.lanice se obvezuju da e se konzultirati prije nego to zauzmu konaan stavprije zauzimanja stava se vodi rauna o stavovima drugih lanicalanice e izbjegavati zauzimanje onih stavova koji bi tetili njihovoj djelotvornosti kao meusobno povezane snage

suradnja u podruju tehnologije dolazi pod nadzor evropske zajednice, a na temelju ovog je osnovana evropska tehnoloka zajednicarimskom ugovoru se dodaju odredbe o okoliu, a u to podruje se uvodi naelo supsidijarnosti: zajednica je ovlatena intervenirati ako ovo ne uine lanice.

osnivanje evropske tehnoloke zajednice(ETC, european technology community) osnovana odlukom evropskog vijea 1986. s namjerom dugoronog istraivanja fundamentalnih znanstvenih sadraja .

cilj ETC = unapreenje znanstvene i tehnoloke osnove evropske industrije kako bi se postigla meunarodna konkurentnost.

potreba za ovim je proizala iz izvjesnog zaostajanja evrope po pitanju tehnologije (to se vidi i iz vanjskotrgovinskog deficita na tom podruju).

ugovor iz maastrichta

potpisan 1992. i stupio na snagu 1993. ovo je druga novela rimskog ugovora (prva je izvrena jedinstvenim evropskim aktom 1986.). od ovog ugovora u upotrebi je naziv EU.

EU je ugovorom postavljena na tri stupa:ekonomski. ovo se tie ekonomske i monetarne unije. ovdje je zamiljeno da se ona realizira kroz tri etape do kraja stoljeavanjska politika (ovo se odnosi na prenoenje brojnih ovlasti drava lanica na institucije unije. ovo ipak tee jako sporo)sigurnosna politika (ovdje se planiralo da se WEU prekonstituira u jednu od institucija EU, ali ovo su neke zemlje odbile jer su smatrale da za ovo postoji NATO)

to je uvedeno ugovorom:uvedeno je evropsko dravljanstvo s pravom boravka na cijelom teritoriju unijeuvedeno je pravo glasanja stalnih radnika na lokalnim izborimaosnovan je kohezijski fondproirene su nadlenosti unijeojaana je uloga evropskog parlamenta, ali je ovaj ostao prije svega savjetodavno tijelouvedeni kriteriji za pristupanje ekonomskoj i monetarnoj uniji (maastrichtski kriteriji, convergence criteria)

ugovor iz amsterdama

sklopljen 1997, a stupio na snagu 1999. on je rezultat pregovora drava lanica na meudravnoj konferenciji u torinu koja je trajala 15 mjeseci. na ovoj konferenciji je (posebno pod utjecajem britanaca) ponovno potvreno da je unija ono to lanice ele da bude, a ne obrnuto.

ta je sve vanije uvedeno amsterdamskim ugovorom:generalni tajnik vijea evropske unije je ujedno i visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku.promijenjen sastav 'triumvirata' u vijeu evropske unije. sad ga vie ne ine bivi, sadanji i budui predsjednik nego sadanji predsjednik, predstavnik komisije i generalni tajnik vijea EUu ugovor se unose kriteriji iz kopenhagenauvodi se klauzula o djelominoj suspenziji prava lanice (uz rigoroznu proceduru)preuzimaju se dijelovi engenskog sporazuma (kojem potom pristupaju: austrija, italija, grka, norveka i island)ogranien je broj mjesta u evropskom parlamentu

nije postignuta suglasnost oko proirenja, pa je zbog toga sazvana nova konferencija (u nici).

ugovor iz nice

= dopuna postojeih ugovora o evropskoj ekonomskoj zajednici. polazita za ovaj ugovor:rimski ugovor (1957.)jedinstveni evropski akt (1986.)ugovor iz maastrichta (1992.)ugovor iz amsterdama (1997.)

konferencija je trajala 9 (2000.) mjeseci i zavrila potpisivanjem dokumenta 2001.

to je ovdje dogovoreno:broj lanova evropske komisije: od 2005. nadalje svaka drava lanica mora imati jednog lana komisije. pritom ukupan broj lanova komisije ne smije rasti preko 26. dakle kad bude 27 lanica nee biti 27 lanova komisije nego manje, a lanovi e se rotirati prema pravilima ravnopravne rotacije. postupak imenovanja u radnim strukturama komisije: ovlasti predsjednika komisije ove su poveane: on imenuje potpredsjednike i odreuje im djelokrug rada. moe traiti da neki lan komisije podnese ostavkupostupak izbora komisiie: vijee EU imenuje mandatara kvalificiranom veinom. s ovim se mora sloiti i evropski parlament. zatim vijee EU utvruje ponuenu listu kandidata za komisiju koja potom opet ide pred parlament. nakon to je parlament sasluao sve kandidate i dao suglasnost vijee unije imenuje komisiju kvalificiranom veinom.

kae: uvoenje kvalificirane veine umjesto konsenzusa stvara mogunost preglasavanja i to od strane najveih drava.

glavne institucije EU/EZ (bez sudskih)

evropski parlament

(european parliament) sastoji se od predstavnika naroda zemalja lanica zajednice. do 1979. se sastojao od izaslanstava nacionalnih parlamenata, a od tada ga se bira na opim izborima u svim dravama lanicama.

parlament zasjeda jednom godinje drugog utorka u 03.mjesecu.

odluke se donose natpolovinom veinom.

nakon maastrichta su proirene ovlasti parlamenta, ali jo uvijek ima prije svega savjetodavne ovlasti. moe voditi istrage i postavljati pitanja institucijama unije.bez njegovog pozitivnog miljenja se ne moe usvojiti budet unije ili imenovati evropska komisija.

evropska komisija

european commission = vlada EU, operativno tijelo irokih ovlasti. u njoj sjede predstavnici svih lanica EU.komisiju prati i velik administrativni aparat 23 uprave (directories-general) koje su odgovorne za provedbu i nadzor komisijinih odluka.

lanovi komisije rade na opu dobrobit unije nezavisni su u radu ne primaju upute ni od jedne vlade. biraju se na 5 godina, ali se mandat moe obnoviti. izbor lanova komisije vezan je uz suglasnost svih zemalja lanica, a predsjednik komisije se bira uz suglasnost svih.

ako nema protivljenja komisiji u cjelini od strane evropskog parlamenta predsjednika i lanove komisije imenuju vlade opom suglasnou.

kae: ovdje je na djelu kombinacija imenovanja i izbora.

vijee evropske unije

= sredinje tijelo za donoenje odluka u EU. sastavljeno je od predstavnika drava lanica na ministarskoj razini, ovlatenih da obvezuju vladu koja ih je imenovala.

vijeu svakig 6 mjeseci predsjedava druga drava lanica.

vijee donosi odluke prema ovlastima iz osnivakih ugovora.

vijee se sastaje na inicijativu predsjednika vijea, jednog njegovog lana ili evropske komisije.

predstavnici drava lanica u vijeu imaju nejednak broj glasova. u odluivanju lanice mogu primijeniti luksemburku formulu po kojoj neka drava moe sprijeiti donoenje neke odluke pozivanjem na nacionalni interes.vijee donosi:uredbeodukedirektive

vijee zajedno s evropskim parlamentom odluuje o budetu unije. ono prihvaa meunarodne sporazume o kojima pregovara komisija.sjednice vijea priprema COREPER odbor stalnih predstavnika zemalja lanica.

evropsko vijee

= naziv za specifinu konferenciju efova drava ili vlada drava lanica EU. ovi se kontinuirano sastaju od 1974. (prije svega uzrokovano naftnom krizom i raspadom bretonvudskog sustava).

djelovanje evropskog vijea je institucionalizirano jedinstvenim evropskim aktom (1986.) gdje se ovom vijeu pridodaje i predsjednik evropske komisije. evropsko vijee treba razlikovati od vijea evrope i vijea evropske unije.

ugovor iz maastrichta definira evropsko vijee kao skup poglavara drava ili vlada zemalja lanica i predsjednika evropske komisije koji su potpomognuti ministrima vanjskih poslova i jednim lanom komisije.

ovo vijee nije ovlateno za operativne radnje ve samo za davanje politikih smjernica. sastaje se najmanje dvaput godinje pod predsjedanjem poglavara drave ili vlade drave lanice koja trenutno predsjeda unijom.

evropski monetarni sporazumi i monetarna unija

evropski monetarni sporazum

= sporazum lanica EZ o meusobnim valutnim odnosima i zajednikoj monetarnoj politici prema treim zemljama.

prema rimskom ugovoru svaka zemlja lanica ima obavezu jaati povjerenje u nacionalnu valutu i suraivati s ostalima preko centralnih banaka i monetarnog komiteta. raspadom bretonvudskog sustava nastaje potreba za tjenjom suradnjom i stvaranjem vlastitog monetarnog sustava koji je neovisan o svjetskom dogovoru.

dva monetarna sporazuma koje su sklopile zemlje lanice 70ih:

1972. ovo se naziva odluka o uspostavi monetarne zmije.

ta se sve desilo s monetarnom zmijom:uspostavljen ERM (exchange rate mechanism sustav teajnih odnosa) koji se temelji na fiksnoj povezanosti valuta zajednice. valute su mogle oscilirati bez suglasnosti ostalih do 2,25% utvrenog pariteta, a prema valutama treih zemalja se teaj mijenjao zajednikom odlukom. iznimka ovog sustava talijanska lira ova je mogla odstupati do 6% od pariteta. do 1973. je ovaj blok bio vezan i uz dolar, ali se od tada osamostalio.

kae: lanice se nisu ba sasvim disciplinirano pridravale ovog sustava (npr. francuska je istupila, pa se ponovno prikljuila), a nisu imale ba ni povjerenja u njega. ipak pokazalo se da su zemlje koje su ostale u sustavu lake prebrodile krizu 70ih.

uspostavljen evropski monetarni fond (ECMF, european monetary cooperation fund) osnovan za vrijeme kreiranja prvog monetarnog sporazuma 1972. od vijea ministara sa zadaom da odrava valutne paritete drava lanica evropske zajednice koje su ule u taj sporazum.

osnivanjem evropskog monetarnog instituta (1994.), fond je ukinut.

1979. druga monetarna zmija. kae: ovu moemo slikovito nazvati i 'monetarni udav'. i oko ove je bilo brojnih nesuglasica, ali se proces vie nije dao zaustaviti.

ta se sve desilo s monetarnim udavom:puten u promet ECU european curency unit (evropska novana jedinica) = zajednika valuta evropske zajednice. time je zamijenjena prethodna 'evropska obraunska jedinica'. vrijednost ECU-a se utvrivala pomou 'koare valuta' ovo je ponderirani prosjek vrijednosti pojedinih valuta. ova valuta nikad nije dobila vanjski izgled, ali su se transakcije iskazivale u njoj.

1989-90. je donesena slubena odluka da ECU postaje slubena valuta EZ od 1994, ali se ovo nije desilo, a u meuvremenu je nastao sporazum o evropskoj monetarnoj uniji i euru kao novoj valutnoj jedinici.

uspostavljen evropski monetarni sustav (EMS, european monetary system). ovaj sustav je puten u pogon 1979. sustav titi mehanizam valutnih teajeva i podrava ih u spreavanju odstupanja izvan dogovorenih granica:

intervencijekreditiprebijanje dugova

dakle kljuna stvar je da valute ne mogu odstupati vie od 2,25% od pariteta (lira 6%) (dakle od ERM-a), a ako se to desi potrebna je intervencija. paritet je ustanovljen prema ECU-u1993, zbog krize odlukom vijea ministara granice odstupanja bez intervencija su utvrene na +/- 15% (zbog krize).

nekoliko glavnih toaka znaenja evropskog monetarnog sporazuma:uspostavljena je vrsta povezanost meu valutama lanica s doputenim odstupanjem +/- 2,25% (tj. 6% za liru)ovim je utanaena zajednika strategija prema svim drugim valutama = sve valute zajedno plivaju u odnosu na valute treih zemalja.dri se vrste paritete meu valutama lanica i prema evropskoj valutnoj jedinici ECUuspostavlja se zajedniku novanu jedinicu ECUutvrena je zajednika intervencija nacionalnih sredinjih banaka ako bi dolo do poremeaja teaja bilokoje od valuta.osnovan je evropski monetarni fond koji osiguravaju drave lanice kvotnim udjelima.

kae: evropski monetarni sporazum u veini elemenata slijedi naela bretonvudskog monetarnog sustava.

velika britanija ovom sporazumu pristupa tek 1990.

monetarna unija

= naziv za proces ujedinjavanja i konanog oblikovanja jedinstvenog unijatskog podruja u sferi novca, novarskih poslova i novarske politike, a u cilju realizacije projekta evropkske unije.ovakva unija je mogua samo pod uvjetom da se odreene ovlasti drava prenesu na zajednike institucije.dakle ovakva unija znai:sjedinjenje monetarne politikekreiranje zajednikog novca u svim funkcijamauspostava centralne emisione bankesjedinjenje politike odnosa s treim dravama

1990. (milansko zasijedanje) trei monetarni sporazum: ovdje je postignut dogovor da se do 1994. uspostavlja monetarna unija. do tada je trebalo:osnovati evropsku banku (centralnu tada se ovo nazivalo EUROFED)osposobiti ECU za obavljanje svih funkcija novcauspostaviti jedinstvenu monetarnu i ekonomsku politiku

kae: ovo je bilo preambiciozno.

ugovorom iz maastrichta (1992.) postavke monetarnog sporazuma su se malo izmijenile:odreen je drugaiji raspored etapa uspostavljanja monetarne unije u tri etape: druga treba poeti 1994, a trea od 1997. do 1999. (1995 u madridu je ovaj rok produen do 2002. kao rok za putanje u promet evropskog novca eura.) evropski novac se treba poeti primjenjivati u gospodarskim transakcijama od 1999.do 1999. treba proraditi centralna banka evropske unije. ovdje je uspostavljena i mogunost da neke zemlje ovoj uniji pristupe kasnije (evropa dvije brzine) kao i strogi uvjeti za pristupanje (kriteriji konvergencije maastrichtski kriteriji):

stopa inflacije ne smije odstupati za vie od 1,5% od stope inflacije prosjeka tri drave s najniom inflacijomdugorone kamatne stope ne smiju biti vee od 2% s obzirom na prosjek tri zemlje s najniom inflacijomdeficit dravnog prorauna ne smije biti vei od 3% BNP-ajavni dug ne smije biti vei od 60% BNP-anacionalna valuta se mora nalaziti u normalnom rasponu ERM-a (teajnog mehanizma) tijekom prethodne dvije godine

kae: 1992. su ove uvjete ispunjavale samo tri zemlje.

monetarna unija je uspostavljena 1997. time je uspostavljena jedinstvena valuta, a cijeli sustav servisira evropska centralna banka i evropski monetarni institut (frankfurt).

kako su se britanci protivili ovom: predlagali su da 'evropski novac' ne bude samo jedan nego da ga ini 16 valuta zemalja lanica. ovo se nastojalo rjeiti na sastanku efova drava ili vlada lanica u madridu 1995. gdje je doneseno nekoliko vanih odluka:promijenjen je naziv iz ECU u EUROpomaknut je rok za realizaciju od 1999. na 2002.postavljena su stroga pravila koja lanice moraju ispuniti da bi pristupile uniji, a budui da ovo ne mogu sve do zadanog roka odlueno je da se omogui dvobrzinska prilagodba lanice koje ispunjavaju uvjete ulaze u monetarnu uniju, a one koje ne, ulaze kasnije

monetarna unija ili monetarni sustav EU se jo naziva i eurosustaveurosustav poiva na:evropskoj centralnoj banci i zajednikom kreiranju monetarne politikeevropskom sustavu centralnih banakajedinstvenom novcudeviznim rezervama u visini od 50 milijardi eura

01.01.1999. uveden evropski novac euro kao bankarski novac, a 01.07.2002. kao gotovi novac za sve transakcije unutar evropske unije.do tog datuma se sav novac u opticaju u zemljama EU zamijenio eurima. ipak je u nekim zemljama ostala trajna mogunost zamjene (austrija, njemaka).

odluka o ovom nazivu je donesena u madridu 1995. a time je zamijenjen ECU koji zapravo i nije bio ime (ECU = evropska novana jedinica).

funkcije eura:mjerilo vrijednostisredstvo pomou kojeg se obavljaju transakcijepriuva vrijednostisvjetski novac. ovdje je euro u utakmici s amerikim dolarom i drugim konvertibilnim valutama

prije uvoenja eura fiksirani su teajevi nacionalnih valuta da bi se izbjeglo pekulativno valutno kolebanje.

za drave lanice EU koje nisu u eurosustavu na snazi je teajni mehanizam ERM II koji je ustanovljen 1996, a poeo funkcionirati 1999. kad je poela trea faza monetarne unije.

drave lanice eurosustava se nazivaju i lanicama eurolanda. ovo je naziv koji se uvrijeio u MMF-u pri definiranju pojma 'upotrebljive valute' iji sadraj se koristi u kreditnim poslovima fonda. euro je u MMF-ovoj koari od pet valuta zamijenio francuski franak i njemaku marku.

zemlje EU koje nisu u eurosustavu:velika britanijadanskavedska

institucije monetarne unije

evropska centralna banka

prema ugovoru o EU (iz maastrichta 1992.) osnovana je ECB (european central bank). ona ima sline ovlasti kao njemaka savezna banka (poprilino je samostalna u radu). sjedite banke je u frankfurtu.

nakon njenog osnivanja se prestao rabiti pojam eurofed za buduu centralnu banku. ECB jedina ima pravo izdavanja novanica unutar EU.

temelj ove banke je sustav evropskih centralnih banaka (ECBS) koji se sastoji od centralnih banaka zemalja lanica evropske unije i evropske centralne banke.

unutranja organizacija evropske centralne banke ureena je po uzoru na njemaku centralnu banku:glavno upravljako tijelo = upravljako vijee koje se sastoji od izvrnog odbora evropske centralne banke i guvernera nacionalnih sredinjih banakaizvrni odbor se sastoji od predsjednika, podpredsjednika i etiri lana. lanovi se imenuju usuglaavanjem vlada zemalja lanica. imenuju se na 8 godina i ne mogu biti ponovno izabrani na tu dunost.glavno vijee. ovo nije glavni organ banke, ve ima savjetodavnu i informacijsku ulogu. ovo se sastoji od predsjednika i zamjenika predsjednika evropske centralne banke

upravljako vijee je jedino ovlateno za izdavanje novanica u uniji. kovanice mogu izdavati i zemlje lanice uz prethodno odobrenje. prihod od emisije novca dijelise na lanice u razmjeru s uplaenim kapitalom. dio se prenosi u fond ope rezerve i dijelom se pokrivaju trokovi.

kae: kad je rije o dobiti banka posluje kao meudravna dioniarska udruga.

evropski monetarni institut

(EMI, european monetary institute) = slijednik evropskog monetarnog fonda, osnovan 1994, na poetku druge etape prijelaza u monetarnu uniju.

zadaa instituta = koordinacija monetarnih politika zemalja lanica unije i pripremanje prijelaza u treu etapu unijatizacije, koja bi se trebala zavriti monetarnim jedinstvom.izgradnja sustava centralnih banaka i evropske centralne banke

institut ima svojstvo pravne osobe, ali ima samo savjetodavnu ulogu.

evropski sustav centralnih banaka

(ESCB european system of central bank) je uspostavljen 1998. kao dio budueg ekonomskog i monetarnog sustava. on se sastoji od:evropske centralne bankenacionalnih emisionih banaka drava lanica evropske monetarne unije

zadae:voenje monetarne politike unijeobavljanje deviznog poslovanjaupravljanje monetarnim rezervamaosiguravanje funkcioniranja platnog prometakontrola poslovanja financijskih institucija

fondovi, financijske institucije i programi financiranja EU/EZ

fondovi

evropski socijalni fond

(ESF, european social fund) = osnovan rimskim ugovorom (1957.)

zadaa fonda = pomaganje geografske i profesionalne mobilnosti radnika,

odbor koji upravlja fondom je organiziran na triangularnom naelu (predstavnici komisije, predstavnici radnika, predstavnici poslodavaca). prihvaene zahtjeve fond financira s 50% udjela, a drugih 50% plaa drava na ijem se podruju intervenira.

evropski razvojni fond

(EDF, european development fund) osnovan 1958. s namjerom da se direktnim intervencijama financira ekonomske i socijalne razvojne projekte u pridruenim dravama. fondom upravlja evropska komisija. ovo je npr. financiranje projekata u AKP dravama.

fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi

(FEOGA fonds europeen d'orientation et garantie agricole) jedan od najvanijih elemenata provedbe agrarne politike EZ, EU. ovaj se jo naziva i farmerski fond

fond je osnovan u vrijeme pokretanja zajednike agrarne politike (CAP) 1962, a ozbiljnije je aktiviran 1966. drugdje kae da je CAP pokrenuta 1966.

vaniju ulogu fond poinje igrati 1976. kada je usvojen mansholtov plan razvoja poljoprivrede nazvan 'poljoprivreda 80'

fond ima dva dijela:garancije. ovim sredstvima se

podrava sustav jedinstvenih cijenasubvencionira izvoz (nadoknauje se razlika u cijeni izmeu EU i inozemstva, budui da su svjetske cijene oko 20% nie od onih u EU)utjee na trine odnoseosigurava funkcioniranje poljoprivredne integracije

usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje. ova sredstva se koriste za:

poboljanje i modernizaciju poljoprivredne proizvodnjepoveanje produktivnosti rada u poljoprivredipraenje strukturnih promjena u poljoprivredi

sredstva fonda se osiguravaju iz budeta unije i ine oko 50% njegovih rashoda.

fond za evropski regionalni razvoj

(ERDF european regional development fund). regionalna politika EZ je konstituirana 1972, a tada je donesena i odluka o osnivanju ovog fonda i komiteta za regionalnu politiku. fond je poeo djelovati 1975, a jedinstvenim aktom su u rimski ugovor unesene odredbe koje reguliraju ovu problematiku.

najvei korisnici ovog fonda su manje razvijene zemlje EU (panjolska, portugal, grka) i manje razvijene regije (istona njemaka...)

kohezijski fond

(CF, cohesion funds) = osnovan zakljukom evropskog vijea 1992. temelj mu je u ugovoru iz maastrichta, a svrha da financijskom potporom pomogne odreenim lanicama prilagodbu postavljenim ugovornim zahtjevima.

predpristupni fondovi= izdvojena sredstva iz postojeih fondova sa svrhom da se financijski podupru organizacijski i drugi napori potencijalnih lanica EU. naprimjer:CARDSPHAREINTERREG

strukturalni fondovi(SF structural funds) = zbirni naziv za nekoliko fondova EU. ukljuuje sljedee fondove:dio evropskog fonda za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (sektor 'usmjeravanja') EAGGFevropski fond za regionalni razvoj ERDFevropski socijalni fond ESF

strukturni fondovi= fondovi s kojima izravno rukovodi komisija. ovi ukljuuju:evropski fond za garancije i usmjeravanje u poljoprivredievropski fond za regionalni razvojevropski fond za socijalni razvoj

ponekad se u ovo ukljuuje jo i kohezijski fond koji prua financijsku pomo siromanijim lanicama za razvoj nerazvijenih podruja.

financijske institucije (osim sredinjih monetarnih)

evropska investicijska banka

= sredinja institucija unije za financijsko podupiranje gospodarskog razvoja osnovana kad i evropska ekonomska zajednica.

zadaa ove banke = aktivnostima na tritu kapitala i koritenjem vlastitih izvora prihoda pridonijeti uravnoteenom i stabilnom razvitku zajednikog trita. banka daje zajmove i jamstva na neprofitnoj osnovi. kakve projekte podupire banka:projekte slabije razvijenih regijaprojekte za modernizaciju koji se ne mogu u cijelosti financirati iz izvoza laniceprojekte od zajednikog interesa za nekoliko drava koji se ne mogu financirati vlastitim sredstvima

banka podrava projekte putem strukturalnih fondova i drugih financijskih instrumenata zajednice.

evropska banka za obnovu i razvoj

(EBRD, european bank for reconstruction and development) i BFE (bank for east) je banka osnovana radi financijskog praenja procesa oporavka zaputene istonoevropske privrede i prijelaza privrednog sustava na trina naela.

osnivaki kapital je prikupljen kvotnim ueem drava evropske zajednice i SAD-a. banka je poela s radom 1991.

ideja o potrebi osnivanja ove banke potjee od francuskog predsjednika mitteranda.

programi financiranja (vaniji...)

EURECA program

= prvi cjeloviti program evropske zajednice u podruju tehnolokog zajednitva. uspostavljen je 1985. na sastanku predstavnika komisije EZ u parizu.iste godine 18 evropskih drava je prihvatilo EURECA deklaraciju. kljuni moment ove: poticanje vrste suradnje poduzea i istraivakih instituta u podrujima naprednih tehnologija kako bi se postigla konkurentnost evropske privrede na svjetskom tritu.

kako funkcionira EURECA:koordinacijsko tijelo = ministarska konferencijatehnike poslove obavlja tajnitvokod prihvaanja izvedbenih projekata ne trai se potpuna suglasnost lanica time se izbjegava veto i blokiranjeizvedbeni projekti imaju potporu EZ, ali osnovna sredstva za funkcioniranje programa osiguravaju zainteresirana poduzea i instituti. partneri u projektima sami odreuju naine upravljanja.

kae: ovo je odreena organizacijska inovacija u odnosu na agencije EZ.

INTERREG program

= interregionalni program financiranja ujednaenog razvoja pograninih krajeva s obje strane granice koji su esto razvojno marginalizirani i prekogranine suradnje. program je pokrenut 1990. sada je u tijeku trea faza (poela 2000.) koja ima namjeru zavriti do 2006.

cilj tree faze = jaanje gospodarske, socijalne kohezije evropskog prostora promicanjem skladnog razvoja cijelog kontinenta.

sudionici su razvrstani u 4 skupine:istok (ovdje spada hrvatska)zapadsjeverjug

INTERREG je podijeljen u tri linije:linija A = prekogranina suradnjalinija B = transnacionalna suradnja (suradnja vlasti nacionalnih, regionalnih, lokalnih)linija C = meuregionalna suradnja

ovo se financira iz PHARE-a (za zemlje kandidate) i iz evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

PEDIP (posebni program za razvoj portugalske industrije)

= program koji je prihvatila komisija evropskih zajednica radi breg osposobljavanja portugalske indusrije za djelovanje na otvorenim evropskim prostorima. program se financira direktno iz budeta zajednice.

PHARE program

= program pomoi za obnovu i rekonstrukciju socijalnog i gospodarskog sustava bivih komunistikih drava (bez rusije). program je inicirala EZ 1989, ali u njemu sudjeluju i drave grupe 24. poetno je program bio namijenjen maarskoj i poljskoj, a kasnije je usmjeren i na druge.

kae: kod ovog programa vidljiva je i politika motivacija, pa se njega koristi i kao kaznu ili nagradu za drave.

SAPARD program

(special accession programme for agriculture and rural development) = posebni program za razvoj poljoprivrede i ruralnih podruja zemalja kandidata iz srednje i istone evrope.obuhvaene zemlje:ekamaarskapoljskaslovenijalatvija

CARA program

= program pomoi za ispunjavanje ciljeva stabilizacije i pridruivanja zemalja jugoistone evrope (community association and reconstruction assistance).ovaj program je namijenjen za tri prioritetna podruja:razvoj javnih institucija i uprave radi jaanja demokracije i vladavine pravaobnovu, razvoj i gospodarske reformeregionalnu suradnju

ovaj program treba do 2006. skroz zamijeniti PHARE, a namijenjen je:hrvatskojBiHalbanijimakedonijiSiCG

CARDS program

(community assistance for reconstruction, development and stabilisation) = program namijenjen zemljama zapadnog balkana usvojen 2000.

ovaj program zamijenjuje sve ostale programe kojima je podupirana obnova zapadnog balkana . usmjeren je na podupiranje ciljeva stabilizacije i pridruivanja kao i regionalne suradnje.

dobivanje pomoi je uvjetovano:povratkom izbjeglicagospodarskim reformamaregionalnom suradnjomunapreenjem upravljanja...

zelene i bijele knjige + akcijski planovi

zelena knjiga

dva povezana znaenjaslikovit nain iskazivanja sadraja koji bi trebalo staviti pod nadlenost unije / zajednicemjere koje treba poduzeti u unapreivanju neke djelatnosti zajednice

neke zelene knjige:prva zelena knjiga 1985. oko reforme poljoprivredne politike. kljuni moment = smanjenje poljoprivrednih vikova'televizija bez granica' rije je o planu uspostave zajednikog medijskog trita.o svemirskoj politici unije. cilj = pridobiti lanice da svemirsku politiku stave pod nadlenost unije. (2003.)

bijela knjiga

= popis prihvaenih mjera iz zelene knjige s naznakom roka u kojem ih treba provesti

neke bijele knjige:bijela knjiga o kompletiranju trita do 1992. donesena 1985. rije je o prestrukturiranju zajednikog trita u interno trite prestrukturiranje evropske zajednice u evropsku uniju.nova bijela knjiga prijedlog mjera evropske komisije o gospodarskom rastu, konkurenciji i zaposlenosti (1995). rije je o institucionalnom odgovoru na pogorano gospodarsko stanje (nezaposlenost...)

akcijski plan

ukljuuje:toan redoslijed mjera koje treba poduzetitoni iskaz tko i kada ih treba poduzetipreciziranje u kojem roku treba sve to poduzeti

neki akcijski planovi:internet evropa 2002 = akcijski plan ubrzanja i irenja interneta meu graanima radi stjecanja koristi od nove ekonomije.

agrarna politika evropske unije

zajednika poljoprivredna politika EU je stvarana kroz 10 godina, a njeni poeci seu u 1959. kad su postignuti prvi dogovori.

u rimskom ugovoru samo tri mjesta na kojima se definiraju elementi zajednike poljoprivredne politike. ostatak su regulirali organi unije (vijee evropske unije, evropska komisija):naelan stav da se novostvoreno zajedniko trite proiruje na poljoprivredu i trgovinu poljoprivrednim proizvodimafunkcioniranje i razvoj trita poljoprivrednih proizvodadefiniranje poljoprivrednih proizvoda

ipak rimski ugovor relativno detaljno definira ciljeve zajednike poljoprivredne politike:stabilizacija poljoprivrednog tritastabilnost u opskrbi itelja poljoprivrednim proizvodimaosiguranje prihvatljivih cijena za poljoprivrednu proizvodnjupodizanje produktivnosti u poljoprivrediosiguranje zadovoljavajueg standarda zaposlenih u poljoprivredi

kae: s obzirom na nedoreenost ovog ugovora po pitanju integracije poljoprivredne politike ne udi da ovdje integracija ide najtee.

e sad izgradnja zajednike poljoprivredne politike po etapama:1966. izraen kostur zajednike poljoprivredne politike od tada je velik dio poljoprivredne proizvodnje i trgovine unutar zajednice obuhvaeno zajednikom politikom1976. uspostavljen fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (FEOGA)

5 osnovnih principa zajednike poljoprivredne politike danas:podravanje jedinstvenih cijena za poljoprivredne proizvode. kae: ovo je kljuna poluga zajednike poljoprivredne politike (prva primjena se desila 1961. na itarice).

kae: ovo funkcionira tako da svake godine tijela zajednice odluuju o cijenama glavnih poljoprivrednih kultura za tekuu godinu. ovo je zapravo paratrini mehanizam cijene se utvruju administrativno. i sad ako se proizvodi prodaju po cijenama koje su blizu ovima nemaintervencije. ako cijena znaajno odstupa zajednica intervenira prije svega otkupom (pomou sredstava iz fonda FEOGA)odgovornosti nadnacionalnih organa za ostvarivanje poljoprivredne politikezajednika pravila za odnose u trgovini poljoprivrednim proizvodima s treim zemljamaslobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda unutar zajednicezajedniko financiranje poljoprivredne proizvodnje

organi zajednice zadueni za poljoprivredu:vijee evropske unijeevropska komisijaposebni komesar (ministar u komisiji) zaduen za poljoprivredugeneralna direkcija s odgovarajuim upravama koja obavlja praktine poslove. uprave i njihova zaduenja:uprava A: bavi se meunarodnim odnosima u oblasti trgovine poljoprivrednim proizvodima, zakljuivanjem sporazuma s treim zemljama i unifikacijom agrarnog zakonodavstvauprave B, C, D: bave se organiziranjem zajednikog trita osnovnih poljoprivrednih proizvodauprava E: bavi se promjenama agrarne strukture, koordinacijom nacionalnih agrarnih politika zemalja lanica i razradom opih ekonomskih problema vezanih uz poljoprivreduuprava F: bavi se koritenjem sredstava za zajedniko financiranje poljoprivrede.evropski parlament razmatra odluke vijeaodbori za pojedina podruja poljoprivredeudruenja poljoprivrednika = savjetodavni organi

kontrola uvoza poljoprivrednih proizvoda iz treih zemalja: ova se vri razraenim sustavom jedinstvenih pravila mjerama direktne i indirektne kontrole (carine, kvote...). kae: ovim je poljoprivredno trite zajednice izolirano od ostatka svijeta.

kae: 10 godina od osnivanja zajednice je do te mjere porasla produktivnost poljoprivrede da su sada glavni problem vikovi poljoprivrednih proizvoda.

prelevmani = posebne takse koje se naplauju prilikom ulaska strane robe na trite zajednice. ova taksa je razlika izmeu najpogodnije svjetske cijene i cijene za robu koja vrijedi u zemlji uvoznici.orijentacione cijene (indikativne cijene) = srednje cijene izmeu najviih i najniih za odreenu robu na svjetskom tritu. kae: ova indikativna cijena je najnia granica cijena za poljoprivredne proizvode u zajednici ona predstavlja granicu razine podrke poljoprivredniku i zatite od vanjske intervencije.preko ovog se utvruje i prag cijena = minimalna cijena po kojoj neki proizvod dolazi na trite zajednice. prelevmani se plaaju do ove razine.

FEOGA (fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi) = kljuna karika u ostvarivanju zajednike poljoprivredne politike. ovaj fond se financira iz budeta EU, a izdaci za njega ine ak oko 50% rashoda ovog budeta.

stabilizatori

= instrument agrarne politike unije. odluku o uvoenju ovih je donijelo evropsko vijee 1988. a s ciljem smanjivanja subvencija za poljoprivredu. ako se povea proizvodnja nekog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu, automatski se smanjuje subvencija jer se smanjuje i garantirana cijena.

izvozne poljoprivredne subvencije

EU isplauje poljoprivrednicima subvencije kad izvoze svoje poljoprivredne proizvode na trite treih zemalja i to tako da dobivaju razliku do cijene koju bi dobili unutar unije (zato to su svjetske cijene poljoprivrednih proizvoda oko 20% od onih u EU).

reforma poljoprivredne politike

ova je pokrenuta 1992. zakljukom vijea EU. cilj = smanjenje trokova proizvodnje do razine svjetske konkurentnosti.nakon brojnih priprema komisija je 2002. predloila promjenu zajednike poljoprivredne politike za srednjorono razdoblje (CAP common agriculture policy)

2003. su predstavljeni novi ciljevi poljoprivredne politike:smanjivanje proizvodnje i izravne pomoiukidanje poticaja za hiperprodukcijuprestrukturacija poljoprivrednog novca iz dijela jamstava u dio usmjeravanjesmanjivanje izravnih uplata veim poljoprivrednim dobrima i smanjivanje interventnih cijena za ratarske kulture

subvencije u poljoprivredi

ovdje postoje znaajna sredstva za subvencije i one su predmet stalnih pregovora u EU: reforma sustava subvencioniranja u poljoprivredi. smisao reforme = prelazak sa subvencioniranja proizvodnje na izravnu pomo.kako bi se u ovom podruju smanjile malverzacije komisija je osnovala posebni nadzorni i administrativni sustav (IACS integral administrative and control system).

zeleni pool

= pojam koji je koriten prije uspostave evropske zajednice koji se odnosi na zajedniku poljoprivredu i zajedniku poljoprivrednu politiku. ideja je potekla od francuskog predstavnika u savjetodavnoj skuptini vijea evrope r.charpentiera koji je predloio osnivanje visoke uprave za poljoprivredu i kompenzacijske takse.

osim zelenog poola postoji i pojam crni pool koji je vezan uz proizvodnju ugljena i osnivanje evropske zajednice za ugljen i elik i distribuciju starog eljeza.

ribolovna politika evropske unije

= zajednika politika ribarstva evropske unije koja pokriva sve aspekte ribarstva i prerade, transporta i prodaje. ova postoji od 1983.

glavni problem evropskog ribarstva = prevelik ulov. ovo meutim nije lako rjeiti prije svega iz socijalnih razloga tako se ograniavanje ulova prati naknadama za smanjenje zarade ribara...

plava evropa

= sporazum za ribarenje i raspodjelu dozvoljenih kvota za ulov ribe na atlantiku i baltiku zakljuen 1983. sporazum je istekao 1992. i nije se pokazao naroito uinkovitim.

novi prijedlog komisije = smanjenje ribarske flote za 40% i davanje dozvole za ribarenje samo tri tjedna u mjesecu (kotska formula). naknada za izgubljenu zaradu bi se ribarima isplaivala iz budeta zajednice ili drava lanica.

ribarski sporazum

= ugovori o ribarenju u vodama do 200 milja izmeu obale evropske unije i obale treih drava. EU doputa ribarima treih drava da ribare u ovom podruju ako tree drave to doputaju ribarima EU.

ugovori koje je EU dosad sklopila mogu se svrstati u etiri skupine:reciproni ugovoripreferencijalni ugovori za ribare iz EU uz plaanje naknadalicencni ugovori u mjeovitom vlasnitvu ribaricaugovori kojima se osnivaju zajednike udruge za ribarenje

odnosi EU i AKP drava

AKP drave

= naziv za drave afrike, kariba i pacifika koje su u posebnom odnosu s EU putem lome konvencija (african, caribbean and pacific countries party to the lome convention ACP AKP).od potpisivanje lome konvencije EZ je s ovim zemljama potpisala ve 6 sporazuma (na odreeni rok) vezanih uz trgovinu, cijene, poljoprivredne proizvode, financiranje industrije...

danas je sustavom lome konvencije s EZ-om povezano 77 drava (na poetku ih je bilo 18)

zadnji sporazum je potpisan 2000. u kotonu (benin) na 20 godina. ovo je dakle kotonski sporazum iako ga neki nazivaju i lome V.

jaunde konvencije

= prve dvije konvencije o odnosima evropske zajednice i zemalja u razvoju koje su bile u zavisnim odnosima s francuskom, belgijom, nizozemskom i italijom.prva se desila 1963, a druga 1969. i regulirale su trgovinske odnose i ekonomsku pomo.

jaunde konvencije su pokrivale suradnju EZ i 18 zemalja u razvoju, a kasnije su zamijenjene lome konvencijama koje obuhvaaju 60ak drava (AKP)

lome konvencije

= sporazumi izmeu EZ i drava afrike, kariba i pacifika. do sada su potpisane dvije konvencije u jaundeuetiri (pet) u lomeu

prva je potpisana 1963, a zadnja 1989.

potreba za specijalnim odnosima s ovim dravama poetno je proizala iz potrebe reguliranja odnosa s bivim kolonijama evropskih drava.

konvencijama je EZ otvorila svoje trite proizvodima iz ACP drava, a ove drave su EZ dravama dale status najpovlatenije nacije.tako ACP drave moemo shvatiti i kao preferencijalnu trgovinsku zonu.

neka vana institucionalna rjeenja lome konvencija:stabex ovo se odnosi na poljoprivredne proizvode i garanciju prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda na trite zajednicesysmin (minex) ovo se odnosi na stabilizaciju prihoda od izvoza minerala

ovo su zapravo stabilizacijski fondovi.

konvencije ukljuuju i brojne programe pomoi ACP zemljama.

organi konvencije:vijee ministara ovdje svaka ACP zemlja, zemlja EZ i evropska komisija ima po jednog predstavnikakomitet ambasadora, sa znaajnim ovlastimakonzultativna skuptina sastavljena od lanova evropskog parlamenta i parlamenata drava ACP

konvencija se potpisuje na 5 godina (iako je etvrta trajala 10 godina)

drave ACP su podijeljene u tri skupine:najmanje razvijene draveotoke drave i drave bez pristupa moruostale drave

vane novosti etvrte konvencije (1989/90.) = uvoenje evropske pomoi za strukturno prilagoavanje. ovo se daje iz sredstava za ekonomski oporavak. kae: za sredstva mogu konkurirati svi programi, ali e ih dobiti oni koje podravaju donatori (EZ)pokretanje pitanja iz sfere ekologijepokretanje pitanja iz sfere demografije

peta konvencija 'lome' = zakljuena u kotonu 2000. ova za razliku od prethodnih sadri i politike uvjete: razvoj ljudskih prava, politiki dijalog, vladavina zakona.

sredstva za financiranje pomoi osigurava:evropski fond za razvojevropska investicijska banka

stabex sustav

= kljuni sustav u trgovinskim odnosima poljoprivrednim proizvodima izmeu EU i ACP drava. sustav je uveden konvencijom lome I i vrijedi za poljoprivredne proizvode koji su posebno nabrojani.ovim sustavom se osigurava stabilnost prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda na trite zajednice i lanica ACP, a na njega zemlja ima pravo ako je prihod od nekog poljoprivrednog proizvoda najmanje 7% od ukupnog izvoza poljoprivrednih roba u zajednicu (tj. 2,5% za zemlje bez izlaza na more) i ako je proizvod porijeklom s njenog teritorija.

podravanje iz ovog fonda se dobiva na temelju odluke komisije evropske zajednice u sluaju pozitivne odluke neostvarena zarada se pokriva iz fonda. podrka se daje u obliku beskamatnih kredita na 5 godina.

sysmin sustav

= sustav podravanja prihoda drava ACP od izvoza minerala na trite EZ (ovaj sustav se jo naziva i minex). ovo je uvedeno konvencijom lome II. ovo funkcionira slino kao i stabex sustav.

dakle izraunava se etverogodinji prosjek ostvarenih prihoda od izvoza, a ako su u tekuoj godini prihodi manji od toga drava iz sustava dobiva financijsku podrku (beskamatne kredite koji se moraju obnoviti u roku od 5 godina).

kotona sporazum

= ugovor o nastavku suradnje izmeu EU i 77 drava afrike, kariba i pacifika koja je uspostavljena lome konvencijama, potpisan 2000. ovaj sporazum se naziva i lome V jer je dosad sklopljeno 4 takva sporazuma.

ovim sporazumom se uz standardne sadraje pokrenulo i neke nove prioritete:borba protiv siromatvaintenziviranje politiko dijalogapomo u provedbi zahtjeva WTO-atemeljita reforma sustava pruanja financijske pomoi

protokol za eer

pitanje pristupa eera na trite EU je jedno od vanijih u odnosima s AKP dravama. zbog visoke vlastite proizvodnje, unija odreuje udjele (kontingentira) u uvozu eera, definira njegovu trini cijenu. ovo je svake godine tema pregovaranja kako u okviru lome konvencije tako i u samoj uniji.

SAD EU, 90te (neki pojmovi koji svi izgledaju slino, a ima ih dosta)

atlantska alijansa

= naziv za suradnju EU i SAD-a u raznim podrujima. ovdje ne postoje nikakvi formalni organi, ali prema sporazumu EC-SAD iz 1990 postoji obveza:svake godine barem jedan sastanak predsjednika SAD-a i EC tima (predsjednik drave koja predsjedava evropskom vijeu i predsjednik evropske komisije)dva godinja sastanka ministara vanjskih poslova lanica EU i evropske komisije s dravnim sekretarom SAD-aad hoc konzultacije prema potrebidva puta godinje konzultacije evropske komisije i vlade SAD-asustavno raspravljanje svih pitanja evropske politike kooperacije.

euroatlantsko partnerstvo

= naziv za suradnju SAD-a i evrope u 21. stoljeu s ciljem zajednikog djelovanja u obrani i promicanju zajednikih interesa u evropi i izvan nje.

nova atlantska zajednica

= program novog evropsko-amerikog partnerstva za 21. stoljee. ovdje je rije o prestrukturiranju NATO-a.

temeljne odrednice ovog programa su izloile SAD 1994. i 1996:integracija, suradnja i ujedinjenje razliitih institucija i procesa u postizanju postavljenog ciljazajednika odgovornost i podijeljene ovlasti izmeu SAD-a i EU u razrjeavanju problema koji nastajuprihvaanje prinosa svih evropskih drutava u oblikovanju istinske transatlantske i evropske sintezeesencijalna uloga amerike u izgradnji stabilnosti u novoj atlantskoj zajednici.

opravdanje potrebe amerikog liderstva se izvodi iz potencijalne opasnosti koja izvire iz evropske razliitosti.

dakle ovdje je zapravo rije o amerikom odgovoru na ideju izgradnje samostalnijeg evropskog sigurnosnog sustava.

novi transatlantski program (transatlantska povelja)

= naziv za program suradnje SAD-a i EU (NTA, new transatlantic agenda) koji su 1995. potpisale SAD i EU. ovim se vrsto postavljaju odnosi izmeu partnera i podijeljuju nadlenosti.

dakle ovo je povelja potpisana izmeu SAD-a i EU 1995. kojom su utvrena naela suradnje u brojnim podrujima ukljuujui i gospodarstvo. ovim se nastoje zaustaviti nesporazumi koji nastaju izmeu EU i SAD-a:ekonomski posebno vezani uz trgovinu poljoprivrednim proizvodimapolitiki posbno u pristupu rjeavanja kriza u svijetuobrambeni posebno vezano uz ulogu WEU u odnosu na EU i poloaj NATO-a prema tome

ovu povelju prati i akcijski plan (EU US action plan) kojim su konkretizirane zadae iz povelje i odreeni rokovi za njihovu realizaciju.ovo je zapravo vezano uz koncepciju nove transatlantske zajednice koju nude SAD, a sastoji se od nastojanja da se formira transatlantska zona slobodne trgovine i transatlantsko trite.

transatlantska zona slobodne trgovine

(TAFTA trans atlantic free trade area) = naziv za moguu institucionalizaciju trgovinskih i drugih gospodarskih odnosa EU i SAD-a.ideju je prvi puta 1994. lansirala kanada, a prihvatile su je njemaka, velika britanija i SAD, a ovo je postalo sastavnica amerike politike prema evropi.

hrvatska i evropska unija

odnosi RH i EU poinju 15.01.1992. meunarodnim priznanjem hrvatske.

do 1997. postoji vie manje samo trgovinska suradnja. nakon toga vijee ministara EU odreuje politike i ekonomske kriterije za razvoj bilateralnih odnosa.

2000. evropska komisija iznosi studiju o izvedivosti pregovora s hrvatskom o zakljuivanju ugovora o stabilizaciji i pridruivanju.krajem 2000. zapoeli su pregovori o SSP-u, a sporazum je potpisan krajem 2001, a istovremeno je potpisan i privremeni sporazum koji je na snazi do ratifikacije SSP-a. ratifikaciju moraju obaviti sve zemlje lanice jer unija nema pravnu osobnost. neke su to uinile odmah, a neke ratifikaciju uvjetuju...

istovremeno je potpisan privremeni sporazum ovim se omoguava primjena onih dijelova SSP-a koji se odnose na gospodarsku suradnjuzajednika deklaracija ovim se formalizira redovitost politikog dijaloga

za ispunjavanje ciljeva SSP-a unija osigurava financijsku pomo kroz program CARDS.

u zagrebu sjedi i izaslanstvo EU koje prati realizaciju sporazuma.

21.02.2003. hrvatska predala slubeni zahtjev za punopravno lanstvo u EU. na ovo vijee evropske unije upuuje zahtjev evropskom vijeu, a ovo evropskoj komisiji koja onda istrauje spremnost zemlje na ispunjavanje i prihvaanje uvjeta za puno lanstvo. nakon ovog komisija treba izraditi avis.

na temelju ovog avisa evropsko vijee donosi konanu odluku.

kronologija odnosa republike hrvatske i evropske unije

1992 2001. vijee ministara EU svake godine odreuje kvaote za izvoz hrrvatske robe na trite EU1995. hrvatska je kratko vrijeme korisnik PHARE-a1997. vijee ministara EU odreuje ekonomske i politike uvjete hrvatskoj za razvoj bilateralnih odnosa05.1999. evropska komisija predlae pokretanje procesa stabilizacije i pridruivanja za pet drava zapadnog balkana06.1999. prihvaen pakt o stabilnosti za jugoistonu evropu11.2000. evropsko vijee konstatira da su svih 5 drava jugoistone evrope potencijalni kandidati za lanstvo u EU12.2000. evropsko vijee donosi program CARDS10.2001. potpisan SSP i privremeni sporazum12.2001. sabor ratificirao SSP, evropski parlament isto02.2002. austrija ratificirala SSP04.2002. irska i danska ratificirale SSP07.2002. njemaka ratificirala SSP09.2002. panjolska ratificirala SSP12.2002. evropsko vijee potvruje evropsku perspektivu dravama ukljuenim u proces stabilizacije i pridruivanja12.2002. sabor prihvaa rezoluciju o pristupanju RH evropskoj uniji02.2003. hrvatska podnosi zahtjev za lanstvo u EU.

EFTA

= evropsko udruenje za slobodnu trgovinu (european free trade association). osnovano potpisivanjem stockholmske konvencije 1959.osnivai:austrijadanskanorvekavedskavicarskaportugalvelika britanija

kasnije jo lanica:finskaisland

1973. danska i velika britanija naputaju udruenje.

svrha EFTA-e prema konvenciji:unapreenje i jaanje privredne aktivnosti, zaposlenosti, produktivnosti, racionalnog koritenja izvoza, financijske stabilnosti, poboljanja ivotnog standarda.osiguranje lojalne konkurencijeizbjegavanje znaajnih razlika meu zemljama u uvjetima opskrbljivanja doprinos harmoninom razvoju i usponu svjetske trgovine (smanjenju prepreka)

dva glavna momenta ovog dogovora:postupno smanjivanje carinskih prepreka izmeu zemalja lanica (istim tempom kao EEZ)zadravanje individualnosti zemalja u ekonomskim politikama prema treim zemljama

kae: ukidanje carina je uspjelo i prije roka (do 1966.)

ovo udruenje nema nikakvih nadnacionalnih organa: najvii organ = vijee koje ine izaslanstva koja predvode ministri ili stalni predstavnicisvaka zemlja predsjedava po 6 mjeseciveina odluka se donosi jednoglasnoadministrativne poslove obavlja sekretarijat sa sjeditem u enevi

u 10.1991. uspostavljena slobodna trgovinska zona izmeu EFTA-e i EEZ-a = evropsko gospodarsko podruje. ugovor o ovom do danas nije ratificirala vicarska.

1995. su austrija, finska i vedska pristupile EU i iskljuile se iz lanstva EFTA-e.

danas EFTA-u ine:vicarskanorvekalihtentajnisland

suradnja EZ EFTA

prvi puta je ova uspostavljena parikim sporazumom 1972. ovim su neke zemlje EFTA-e prele u EZ (velika britanija, danska), a ostale zemlje su svaka pojedinano potpisale ugovor o slobodnoj trgovini. ovim su smanjivane carine svake godine 20%, pa je 1978. nastala zona slobodne trgovine.

1984. luksemburka deklaracija poinju pregovori o uspostavi evropske gospodarske zone. nakon 7 godina pregovaranja nastaje evropsko gospodarsko podruje (EEA).

jedina zemlja koja se nije prikljuila EEA podruju = vicarska.

FTA

(free trade agreement) = kratica za ugovore o slobodnoj trgovini izmeu lanica EFTA sustava i evropske zajednice. ovi ugovori su stupili na snagu 1973. za:austrijuportugalvedskuvicarskuislandnorvekufinsku

ovi ukljuuju godinje smanjivanje carina za 20%.

sustav slobodne trgovine u evropi

= naziv za uspostavljene odnose slobodne trgovine izmeu lanica EFTA-e i EZ-a. on je nastao 1973. kad su sve lanice EFTA-e pojedinano zakljuile ugovore o slobodnoj trgovini s EEZ-om, evropskom zajednicom za ugljen i elik i EURATOMOM. te godine su velika britanija i danska prele u EZ.

sustav slobodne trgovine u evropi je od poetka dio nastojanja velike britanije. oni su naime smatrali da treba prije svega uvrstiti veze u sferi ekonomije, a suradnju na drugim podrujima treba uspostaviti kasnije meutim bez jasnih institucionalnih formi.

interlakenski principi

= principi na kojima je inzistirala zajednica u pregovaranjima s EFTA-om:prioritet unutranje integracije zajednice ne smije doi do usporavanja procesa integracije kako bi se omoguilo zemljama EFTA-e da se prilagode novim okolnostimazabranjuje se bilokakvo mijeanje u autonomiju donoenja odluka u okviru zajednice bez obzira na mjere prilagoavanja koje provode lanice EFTA-epotreba razumne ravnotee izmeu koristi i obveza u okviru zajednike suradnje dviju integracija.

ova naela vrijede i u pregovorima sa buduim lanicama.

evropsko gospodarsko podruje

(EEA, european economic area) = slobodna trgovinska zona koja je uspostavljena u odnoajima EEZ i EFTA-e. ugovor o EEA je sklopljen 1992, a na snazi je od 1994.

vicarska nije ratificirala ovaj ugovor, pa se njeni odnosi s EU i dalje temelje na prethodnim bilateralnim ugovorima.

ugovor o EEA se temelji na 4 slobode:slobodno kretanje robaslobodno kretanje uslugaslobodno kretanje kapitalaslobodno kretanje radne snage

ugovorom je EEA dobilo i svoje institucije:vijee EEA implementira dogovorene sadrajeEEA komitet + pet podkomiteta obavlja operativne poslove

sam pojam EEA je po prvi puta upotrijebljen 1984. za opisivanje odnosa EU i EFTA-e, a do tada se koristio pojam WEEZ (west european economic zone) i EES (european economic space).

kae: prema ekonomskim pokazateljima EEA je najvea integracija na svijetu primat u meunarodnoj trgovini.

infant-industrija

= industrija koja je zaostala u razvoju. u dokumentima EFTA-e se ovim pojmom oznaavala industrija portugala.

OSTALE MEUNARODNE ORGANIZACIJE

agencije, institucije, organizacije i programi UN-a

UNCTAD

= konferencija UN o trgovini i razvoju (united nations conference on trade and development), osnovana 1964. kao stalno tijelo generalne skuptine.

lanice UNCTAD su klasificirane u 4 skupine:grupa A: drave azije i afrike (- japan + biva yu)grupa B: drave razvijene trine ekonomijegrupa C: drave latinske amerike i karibagrupa D: socijalistike zemlje

ovo razvrstavanje ima praktino znaenje: prema svakoj grupi se modelira preferencijalna politika.

izvrno tijelo UNCTAD-a = odbor za trgovinu. ima sedam komiteta i druga pomona tijela. sjedite generalnog sekretarijata je u enevi.

program ujedinjenih naroda za razvoj

(UNDP, united nations development programme), osnovan 1965. spajanjem programa za tehniku pomo i specijalnog fonda.ovaj program je najvei svjetski kanal pomoi zemljama u razvoju. ovaj program ima minimalna sredstva, ali ujedinjuje mnoge agencije koje ih imaju.

organizacija UN za industrijski razvoj

(UNIDO united nations industrial development organization), osnovana 1967. kao organ generalne skuptine UN. sjedite ove organizacije je u beu, ima stalni sekretarijat s izvrnim organima.

zadaa organizacije = koordinacija napora lanica UN-a za pruanje pomoi zemljama u razvoju u podruju industrijskog razvoja.

svjetska organizacija za zatitu intelektualnog vlasnitva

(WIPO world intelectal property organization) osnovana potpisom konvencije o zatiti intelektualnog vlasnitva u stockholmu 1967. konvencija je stupila na snagu 1970, a 1974. je organizacija postala specijalizirana agencija UN-a.

zadaa = tititi intelektualno vlasnitvo diljem svjetskog prostora.

ekonomska komisija za evropu

(ECE economic commission for europe) ovo je komisija osnovana na inicijativu gospodarskog i socijalnog vijea OUN 1947. i radi permanentno od 1951 i to u enevi. ovakve komisije postoje za sve regije svijeta, a bave se ekonomskom suradnjom u regiji.

meunarodne organizacije koje svoje porijeklo vuku s konferencije u bretton-woodsu 1944.

bretonvudski monetarni sporazum

= sporazum koji su sklopile lanice UN-a pri njegovom osnivanju (1944.), a koji se tie monetarnih i financijskuh pitanja. ovim sporazumom su osnovani:MMFWB (meunarodna banka za obnovu i razvoj)

na konferenciji je meu ostalim odlueno da pojedine zemlje svoji monetarnu suverenost prenesu na meunarodne monetarne institucije. cilj svega skupa je bio stabilizacija meunarodnih ekonomskih odnosa pomou tri institucije:meunarodna organizacija za trgovinumeunarodna banka za obnovu i razvojmeunarodni monetarni fond sa sustavom bretonvudskih pravila

meunarodni monetarni sustav uspostavljen ovdje temelji se na fiksnim paritetima nacionalnih valuta = fiksni partitet prema amerikom dolaru, a preko njega i prema zlatu ija je cijena fiksirana na 35$ za uncu zlata (zlatnodolarski standard).promjene pariteta valuta su se mogle vriti uz propisanu proceduru i obavjetavanje MMF-a.

jamac sustava je bio MMF sa sredstvima koja su prikupljena za ovu svrhu putem kvota. pomo u stabilizaciji nacionalnih valuta je davana u kreditima:prava vuenjaokvirni krediti (stand by aranmani)posebna prava vuenja

najvea mana ovog sustava = teret uvanja je bio na SAD-u, a ovo se poelo osjeati 70ih, posebno u naftnoj krizi.tako se 70ih raspao ovaj sustav, a uspostavljeni su plivajui teajevi vrijednost svake valute u odnosu na druge se uspostavlja na tritu deviza djelovanjem sila ponude i potranje.

danas postoje odreene tendencije da se specijalna prava vuenja (special drawing rights) meunarodnim sporazumima uvedu u monetarnu oblast i na neki nain postanu svjetski novac.

meunarodni monetarni fond

(IMF, international monetary fund), osnovan 1945. kad su predstavnici drava lanica ije je sudjelovanje u osnovnom kapitalu fonda doseglo 80% deponirali ratifikacijske dokumente o prihvaanju bretonvudskog monetarnog sporazuma.

sjedite fonda = washington, broj lanica = 183, od toga osnivaa = 44.

zadae fonda:unapreivanje meunarodne monetarne suradnje i meunarodne trgovinestabilnost meunarodnih monetarnih odnosa i nastojanje eliminiranja devalvacije koja se poduzima zbog konkurentskih razlogapomaganje u stvaranju multilateralnog sustava plaanja u pogledu monetarnih transakcija izmeu drava lanica i uklanjanje deviznih ogranienja

u ovom sustavu nisu bile socijalistike zemlje, ali jugoslavija jest.

organi fonda:fondom upravlja odbor guvernera (svaka lanica ima predstavnika i zamjenika)izvr