P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

"Ekonomsku djelatnost je najbolje prepustiti slobodnimtr`i{tima i preduzetnicima gdje je god to mogu}no. Uloga

dr`ave je ohrabriti i olak{ati, ...intervenisati samo tamogdje dolazi do tr`i{noga neuspjeha."

E KO N O M S K I P L A N M O S TA R APOLAZNI DOKUMENT ZA IZRADU STRATEGIJE

M a r t , 2 0 01 .

2

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

Ovaj Polazni dokument za izradu Strategije predstavlja prvi vitalni korak premaekonomskoj obnovi na{eg grada. Mostar i njegovi ljudi imaju svoju historiju, alimoramo zahtijevati jednu, ~ak i uspje{niju budu}nost. Svrha je ovogadokumenta prikazati putokaze prema takvoj budu}nosti, pokazati smjernice kojemoramo pratiti kako bi do{lo do prosperiteta, partnerstva i mira.

Ovaj dokument je i izvje{taj - marljivoga i stalnoga rada vi{e od sedamdesetljudi uklju~enih u slo`eni posao formulisanja strategije, ali tako|e i manifest zabudu}nost na{ega grada. On sadr`i mno{tvo kreativnih zamisli i planova kako bise omogu}ilo Mostaru da se razvija na dobrobit svih svojih gra|ana, te dazauzme svoje mjesto me|u evropskim gradovima. Plod saradnje, podrukovo|enjem Gradske uprave, ovaj dokument pokazuje svu kreativnost ima{tovitost na{ih ljudi.

Strategija pred nas sve postavlja odre|ene zahtjeve. Ona poziva na marljiv rad,na promjene u na~inu na koji radimo, na izmjene u stavovima i kulturama. Neke}e od ovih promjena biti te{ko posti}i i prihvatiti. Do prosperitetne i spokojnebudu}nosti ne}e lako do}i po{to ne postoje jednostavna rje{enja za mnogeprobleme sa kojima se svi suo~avamo.

Implementacija ekonomske strategije }e od sviju nas tra`iti da radimo zajedno,da sara|ujemo na neke nove na~ine. Sve to mi svi mo`emo u~initi jer je odesencijalne va`nosti za budu}nost sviju nas.

Neven Tomi} Hamdija Jahi}

Mart, 2001.

3S T R A N A

Predgovor

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

IZVR[NI SA@ETAK 5

1. UVOD 7

2. SADA[NJA SITUACIJA 10

3. TEME I PRINCIPI 20

4. BUDU]I EKONOMSKI RAZVOJ MOSTARA 24

5. RASPORED AKCIJA 36

6. PRA]ENJE I IZVJE[TAVANJE 39

4

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

Sadr`a j

Ovaj dokument prikazuje polazni dokument za izradu ekonomske strategije zaGrad Mostar. Ova strategija pru`a okvir za razvoj ~itavoga niza planova akcija,od kojih su mnogi ve} u procesu razrade, kako bi se tokom sljede}e decenijerazvila ekonomija Mostara.

Strategija je izgra|ena na temelju pet osnovnih principa:

PartnerstvoTransparentnost, te pristup usagla{enostiPreduzetnostOdr`ivost poslovnog okru`enjaJednakost prilika

Na temelju naprijed navedenih principa, u Strategiji se ukazuje na {est glavnihTema za budu}i ekonomski razvoj Mostara i obli`nje ekonomske regije. Te suTeme sljede}e:

Kultura preduzetni{tva: pobrinuti se za to da Mostar postane grad "prijateljskiraspolo`en prema poslovnom svijetu" obavijen kulturom preduzetni{tva.

Porast zaposlenosti: Putem unutra{njih ulaganja, podr{ke poslovnom porastuposebno me|u malim i srednje velikim preduze}ima, te stvaranjem novihpreduze}a;

Efikasno tr`i{te radne snage: pobrinuti se za to da zaposleni posjeduju onaznanja i vje{tine koje su im potrebne, te da lokalno stanovni{tvo ima pristupposlovima koje trebaju;

Sektorski razvoj: graditi Mostar na osnovu postoje}ih prednosti i posebnosti;

Urbana obnova: u~initi Mostar privla~nijim mjestom za njegove gra|ane,posjetioce i ulaga~e za njihov `ivot i rad;

Kontinuitet: ova Strategija mora biti kontinuirani proces koji podlije`e redovnojponovnoj procjeni i pobolj{avanju.

Kako bi se postigli ovi ciljevi, predlo`en je ~itav niz akcija, a jo{ ih se vi{emomentalno razra|uje. Kako bi se osigurala implementacija istih, Gradsko vije}enamjerava stvoriti novi institucionalni okvir za razvoje ekonomije po~ev{i odutemeljenja Agencije za ekonomski razvoj Mostara.

5S T R A N A

Izvr{ni sa`etak

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Ovu je Strategiju razradila Upravlja~ka grupa kojoj je na ~elu Gradska uprava iEvropska komisija, te osam Radnih grupa od kojih se svaka bavi sa razli~itim, alime|usobno povezanim, vidovima lokalne i regionalne ekonomije, tokom prvogakvartala 2001. godine. Rad ovih Grupa }e se nastaviti tokom ~itave ove godinejer se razra|uju detaljni planovi za implementaciju ove Strategije.

Poglavlje 1 Prikaza strategije opisuje proces formulisanja strategije koju jeusvojio Grad i njegovi partneri. Poglavlje 2 pru`a jednu analizu sada{nje situacijei identifikuje prednosti i slabosti, mogu}nosti i prijetnje. Poglavlje 3 se baviglavnim temama i principimaa na kojima se zasniva ova Strategija, a Poglavlje 4piikazuje akcije koja se imaju preduzeti kako bi se Strategija i provela. Poglavlje5 pru`a sa`etak neposrednih akcija koje treba poduzeti.

Nakon Prikaza strategije slijedi detaljan plan implementacije, te dalji prijedlozitokom sljede}a tri mjeseca.

6

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

"Mostar je na raskrsnici. Naprijed se pru`a put ka zaposlenjima, prosperitetu ibudu}nosti u Evropi. Ovaj prikaz strategije je prvi korak na tom putu."

Hans Jorg Kretschmer, Ambasador Evropske komisije u Bosni i Hercegovini

Prikaz Strategije ozna~ava kulminaciju prve faze razvoja kontinuirane strategijeza ekonomsku obnovu Grada Mostara. Tako|e navje{tava i po~etak obuhvatnijegprograma rada - planiranja, konzultiranja i implementacije, {to je potrebno kakobi se vizija pretvorila u stvarnost.

U julu 2000. godine, Gradsko vije}e Mostara je pozvalo Evropsku komisiju da sepridru`i u razmatranju budu}nosti ekonomije grada i ekonomske regije koja gaokru`uje. Kao rezultat tih diskusija, u oktobru 2000, Gradsko vije}e Mostara iEvropska komisija su sazvali jednu konferenciju kako bi se raspravljalo obudu}nosti mostarske ekonomije. Predstavnici svih dijelova ekonomske/poslovnezajednice grada i druge zainteresenirane strane su pozvane da sudjeluju.

Na konferenciji, gradona~elnik Neven Tomi} je predstavio Viziju budu}nostiMostara:

" @elimo vi{e i bolje. Na{ je cilj Mostar kao normalan grad gdje }e dostojanstvo`ivljenja biti vra}eno ljudima na poslu, u njihovim domovima i dru{tvenom okru`enju.

Ako `elimo ostvariti na{ san moramo stvoriti strategiju oporavka kako bismorazvili grad i regiju. Na{a strategija mora biti kompatibilna ulogama gradova umodernom svijetu, a na{ je cilj: Mostar- normalan evropski grad."

Na toj je konferenciji dogovoreno da bi trebala biti uspostavljena malaUpravlja~ka grupa pod vodstvom Gradskoga vije}a i Evropske komisije, ali i sapredstavnicima me|unarodne zajednice, kako bi se vodilo stvaranje noveekonomske strategije razvoja Grada.

Pod centralnim vodstvom Upravlja~ke grupe, osnovano je osam Radnih grupakako bi iste razmotrile razli~ite vidove ovakve strategije. Radne su se grupebavile sljede}im:

I. Urbanisti~ki razvojII. Poljoprivredna proizvodnjaIII. TurizamIV. Poslovno okru`enjeV. Ulaganja u industrijuVI. Razvoj infrastruktureVII. Obrazovanje, nauka i tehnologijaVIII. Regionalni razvoj

7S T R A N A

1. Uvod i pro{ la doga|anja i ~ in jenice

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Svaka se Radna grupa sastoji od velikog broja pozvanih stru~njaka uklju~uju}i iakademsko osoblje sa Univerziteta iz Mostara i Sarajeva, predstavnika poslovnezajednice grada i kantonalnih vlada i institucija, finansijskoga sektora ime|unarodne zajednice. Ukupno je vi{e od sedamdeset ljudi poklonilo svojevrijeme tokom prva tri mjeseca 2001. godine.

K tomu, proces samog razvijanja strategije je bio obznanjen javnosti {to je {ireto bilo mogu}e, te su svi gra|ani Mostara bili pozvani podnijeti svoja gledi{ta.Upravlja~ka grupa je bila zadovoljna {to su neki od gra|ana to i u~inili, jer iakoje njihov broj bio mali, njihovi su odgovori pokazali da postoji kretanje u smjeruotvorenijeg i anga`ovanijeg rada. Uz to, predstavnici svih dijelova zajedniceizlo`ili su svoje gledi{ta tokom niza sastanaka sa ~lanovima Radnih grupa.

Do sada su se Radne grupe koncentrisale na pa`ljivu analizu sada{nje situacije upodru~jima od specifi~nog interesa. Ali neke od Radnih grupa su ve} zapo~elerazvijati i dugoro~ne planove i specifi~ne prijedloge za akcije uklju~uju}i i nekaod akcija koja se mogu pokrenuti i u ranoj fazi. Prvi niz od predlo`enih akcija jeizlo`en u Poglavljima 4 i 5 ovog dokumenta.

1. Prikaz ove Strategije

Ovaj je dokument zacrtan na osnovu onih reagovanja i na nizu izvje{taja idokumenata za raspravu koje su obezbijedile razli~ite Radne grupe po~etkommarta 2001. godine. No, o~ekuje se da }e se rad ovih grupa nastaviti tokom~itave godine po{to se prijedlozi pre~i{}avaju te se zacrtavaju planovi zaimplementaciju. Od Gradskog vije}a Mostara se tra`i da usvoji ovaj pregledstrategije i da podr`i nastavak rada Upravlja~ke grupe i Radnih grupa.

Cilj je ovog Prikaza Strategije postaviti pozornicu za budu}u ekonomsku obnovuMostara, da uka`e na smjerove za budu}e lokalne i regionalne ekonomskepolitike i aktivnosti, te, {to je i najva`nije od svega, dati podsticaj temeljitojpromjeni u stavovima i kulturi, {to je od esencijalne va`nosti `eli li Mostarzauzeti svoje mjesto kao jedan dinami~an i prosperitetan evropski grad.Usvajanje od strane Gradskog vije}a i podr{ka ostalih klju~nih igra~a mostarskeekonomije je prilika za Grad i njegove partnere da poka`u svoju odanost ovojviziji.

1.1. Okvir za akciju

Ovaj je Prikaz osmi{ljen tako da pru`a ne samo analizu sada{nje situacije, nego iviziju za budu}nost. Ono {to je i najva`nije od svega, namjera je pru`iti jedanokvir za akciju. Mnogo je toga potrebno u~initi i akcija usmjerena ka

8

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

regeneriranju mostarskoga gospodarstva mora zapo~eti odmah jer je ve} iprevi{e vremena izgubljeno.

Takva djelovanja mora preduzeti veliki broj klju~nih igra~a. Iako je na Gradskomvije}u da osigura vo|enje kao izabranoj i zakonskoj vladi ovoga grada, ne mo`eili ne treba sve akcije ovdje predlo`ene preduzeti samo Gradsko vije}e.Ekonomskuje aktivnost najbolje ostaviti slobodnim tr`i{tima i preduzetnicimagdje je god to mogu}e. Primarna je uloga vlasti na bilo kojem nivou ohrabriti iolak{ati djelovanja tr`i{ta, ukloniti prepreke ekonomskom porastu, stvoritipovoljne uslove za poslovnu aktivnost i intervenisati ondje gdje dolazi dozakazivanja tr`i{ta. Takve }e intervencije ~esto biti efikasnije ako se preduzmu upartnerstvu sa drugim institucijama i sa predstavnicima tr`i{ne ekonomije.

Dobrodo{ao pomak tokom aktivnosti Radnih grupa koje su osnovane kako biosmislile ovu Strategiju jeste da su prijedlozi za akcije dolazili od drugih igra~a,posebno u privatnome sektoru, predlo`ene su nova dobrovoljna udru`enja (te jeu jednom slu~aju jedno i osnovano) uglavnom u odnosu na poljoprivredu,poljoprivrednu preradu i turizam.

Ovime se pokazuje po~etak va`nog kulturnoga zaokreta i promjene stavova.Ekonomija po zapovijedi vi{e nije prisutna ili mogu}a, a i po`eljna u Mostaru, aniti u ~itavoj Bosni i Hercegovini. Koncept ekonomskog planiranja mora bititakav da omogu}uje i ohrabruje, a ne da odre|uje ili zapovijeda.

Strategija opisuje u Poglavlju 2 analizu sada{nje ekonomske situacije u Mostaru i"Ekonomskoj regiji Mostara" pozivaju}i se na ranija istra`ivanja i na analize kojesu provele odre|ene Radne grupe naprijed opisane.

Poglavlje 3 ukazuje na klju~ne teme i principe na kojima se Strategija zasnvadok se u Poglavlju 4 raspravlja o budu}em razvoju lokalne i regionalneekonomije i politika koje su potrebne kako bi se pobolj{ala ekonomskaperformansa. Poglavlje 5 daje sa`etak velikog broja planova akcije od kojih sumnogi nastali od strane Radnih grupa, ukazuje na voditelje i klju~nezainteresovane igra~e, te u nekim slu~ajevima daje odre|ene privremenevremenske rokove i naznake izvora finansiranja i sistema.

9S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Svako razmatranje budu}nosti ekonomije Mostara mora zapo~eti sa analizomsada{nje situacije. Mostar je, mo`da, jedinstven me|u gradovima: on seoporavlja od posljedica razaraju}eg ratovanja, ima problema sa komunalnimpodjelama; pati od naglog i katastrofi~nog pada populacije - uklju~uju}i igubitak mnogih svojih najobrazovanijih i najtalentovanijih ljudi, za ~im slijedimasovno iseljavanje; grad predstavlja i dio mlade dr`ave ~ije su mnogeinstitucije nove i neisprobane; dio je i {ire ekonomije koja se nalazi u tranzicijiod centralnog upravljanja ka jednom preduzetni~ki vo|enom dru{tvu, ali kojiima i jedan poseban kompetitivni nedostatak da takvu tranziciju provodi jednudeceniju kasnije nego ostale isto~noevropske dr`ave.

Iz svih ovih razloga, a posebno zbog jedinstvenoga spleta okolnosti, budu}irazvitak ekonomije mu~e pote{ko}e. Napredak ne}e biti lak. Ne postoje brza ilijednostavna rje{enja.

Ipak, Grad ima mnoge prednosti i sredstva, koja, ako se njima pravilno upravljaili, u nekim slu~ajevima, budu li oslobo|ena od prethodnih oblika upravljanja,mogu u~initi Mostar prosperitetnim i prijatnim mjestom za `ivot, rad iposlovanje. Klima je povoljna i postoje neprevazi|eni vodeni resursi koji nudehidro-elektri~nu energiju i mogu}nosti za ekstenzivno navodnjavanje. Historija jegrada ostavila u naslje|e zanimljive i atraktivne gra|evine, koje, kada se popraviratna {teta, }e biti vrijedni i efikasni privla~ni elementi za turizam. Geografskipolo`aj ~ini Mostar prirodnim regionalnim centrom za tr`i{ta i civilnu upravu.

2.1. Statisti~ka baza

Nakon razaranja tokom pro{le decenije, precizne je statisti~ke podatke o stanjuekonomije Mostara te{ko dobiti i ovo je spre~avalo proces razvijanja strategije. Onekim se podacima raspravlja ispod

2.1.2 Populacija

Sada{nji se broj stanovni{tva Mostara varijabilno procjenjuje na 80 do 100.000 upore|enju sa oko 126.00 u 1990. Tokom tog sveukupnog trenda pada, dolaziloje do zna~ajnih promjena. Mo`da je i pola prvobitne populacije napustilopodru~je tokom perioda 1991-95 i od tada dolazi do priljeva populacije izdrugih dijelova BiH i ne{to i iz daljih krajeva.

2.1.3 Zaposlenost i nezaposlenost

Nivo zaposlenosti je zna~ajno opao tokom pro{le decenije u mnogome zbogtoga {to je proizvodna baza Mostara bila uni{tena tokom rata, a poljoprivredna

10

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

2. Sada{nja s i tuac i ja

je proizvodnja prekinuta ili u potpunosti prestala tamo gdje je uni{ten sto~nifond i `itarice. Postoji jo{ ne{to zaposlenosti u proizvodnji, zna~ajno uproizvodnji aluminija, ali su mnoge druge proizvodne grane u potpunostiobustavile proizvodnju. Sektor usluga pokazuje nedavne znakove porasta.

Ipak, ukupna se nezaposlenost procjenjuje na oko 50% odrasle populacije, iakomnogi od onih koji se smataju nezaposlenima mo`da i rade u sivoj ekonomiji.

2.1.4 Privatne firme

Ne postoje pouzdani statisti~ki podaci koji se ti~u broja i vrste malih i srednje-velikih preduze}a u Mostaru, dijelom zbog toga {to se dobar dio aktivnostiprovodi u neslu`benoj ili "sivoj" ekonomiji. Ali ~ini se da je do{lo do porasta univou poslovne aktivnosti tokom pro{le dvije godine ~emu svjedo~i i prili~no`ustro poslovanje u onim bankama koje su se specijalizovale za pomaganjenovim i malim firmama. Procjenjuje se da ima ~ak i oko 1.200 malih firmi kojeposluju u {irokom opsegu sektora.

Mora se uzeti u obzir da ovi podaci predstavljaju procjene, te mogu u velikojmjeri biti podlo`ni gre{kama. Na primjer, u Mostaru nije bilo popisa stanovni{tvave} dvadeset godina, a slu`bena statisti~ka istra`ivanja su ili ozbiljno uni{tena ilisu prekinuta tokom ratova ranih devedetih godina.

2.1.5 Regionalni ekonomski opservatorij

Jedinsteni Kantonalni statisti~ki zavod za Hercegova~ko-neretvanski kanton jeuspje{no osnovan 2000. godine i sada redovno prikuplja statisti~ke podatke iobjavljuje ih u Statisti~kom biltenu Federacije. Me|utim, postoji potreba da se oformijedno tijelo za ekonomski pregled koje mo`e pomo}i pri pobolj{avanju na~ina na kojise prikupljaju i analiziraju socijalni, ekonomski i podaci o okru`enju i koje bi se bavilosastavljanjem podataka o {iroj ekonomskoj regiji Mostara.

Kako bi se ispunila ovakva potreba, Radna grupa VIII, koja se bavi regionalnimrazvjem, je predlo`ila stvaranje "Regionalnog ekonomskog opservatorija" ~iji bizadatak bio prikupljati informacije o ekonomiji Mostara i regije koja ga okru`ujeredovno i kontinuirano, te je Radna grupa i definisala po~etni radni program zajednu takvu organizaciju.

Takav jedan Opservatorij bi za ekonomsko podru~je Mostara bio od koristi i zakreatore ekonomske politike na svim nivoima i u svim sektorima, te bi bio umogu}nosti obezbijediti osnovne podatke koji su potrebni za kontinuiranokreiranje strategije. Vi{e detalja o ovom prijedlogu dato je u Poglavlju 4, ispod.

11S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

2.2 Analiza prednosti, slabosti, mogu}nosti i prijetnji (tzv. SWOT ANALIZA)

Iz raspolo`ivih podataka, te iz analize koju su provele Radne grupe i Upravlja~kagrupaa, proisti~e ova SWOT analiza (Analiza prednosti, slabosti, mogu}nosti iprijetnji)

2.2.1 Prednosti Mostara

Prvenstvena prednost Mostara je u njegovoj lokaciji, u {irokoj, krasnoj dolini, agrad opslu`uje {est rijeka, a nalazi se u sredi{tu ju`ne regije Bosne iHercegovine. Uz dobre putne i `eljezni~ke veze, sa aerodromom i blizinom mora,Mostar je prirodni regionalni centar. Ovo je prepoznala i Vlada Federacije koja jesvoja ~etiri ministarstva smjestila u gradu. Grad je tako|er sjedi{te VladeHercegova~ko-neretvanskog kantona. Tako|e je i lokacija koju je u {iroj regijiizabrao niz me|unarodnih organizacija koje se bave poslijeratnom obnovom.Mostar je i zna~ajno sjedi{te za obrazovanje sa dva univerziteta koji imajuukupno 9.000 studenata te preko 300 redovnih i vanrednih profesora {to sektorobrazovanja ~ini jednim od klju~nih ekonomskih faktora u gradu. Prisustvo ovihrazli~itih upravnih, obrazovnih i me|unarodnih organizacija poma`e datiMostaru njegov identitet kao gradu, njegov "{tih" metropole i kosmopolitskiugo|aj u porastu.

Grad je obdaren povoljnom klimom, sa blagim zimama i toplim ljetima. Ovo,zajedno sa blizinom privla~nih planinskih seoskih predjela i mno{tovmhistorijskih gra|evina ~ini ovaj grad dobro smje{tenim za privla~enje turista.Historija I kulturno naslje|e Mostara koje je proisteklo iz njegove uloge va`nogagrada Otomanskoga Carstva i kasnije Austro-ugarske Monarhije, va`na susredstva. Ona mogu predstavljati vitalne pokreta~e turizma, ali tako|er pridodatiprivla~nosti grada kao mjesta za rad i `ivot.

Mjesto je obdareno dobrim prirodnim resursima budu}i da je okru`eno plodnomobradivom zemljom te da posjeduje obilje vode (71.000 kubnih metara po osobigodi{nje), {to osigurava hidro-elektri~nu energiju i mogu}nosti za navodnjavanjekako bi se dala podr{ka dobro zasnovanom poljoprivrednom sektoru.

Uz poljoprivredno zemlji{te, grad posjeduje i jaku proizvo|a~ku tradiciju, te jerezultat toga da gradsko stanovni{tvo posjeduje ~itav opseg znanja i vje{tina u takoraznolikim oblastima kao {to su in`injerstvo i metalurgija, proizvodnja vozila, aviodijelova, tekstila i odje}e. Iako su ove industrijske grane patile od uni{tenja koja jedonio rat, te zbog politi~ke i ekonomske tranzicije, postoji zanatska tradicija kojapre`ivljava a koja pru`a osnovu znanja i vje{tina za budu}i razvoj.

12

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

Nivoi primanja i naknada u ovom podru~ju su konkurentni kada se uporede saop{tm nivoima u Republici Bosni i Hercegovini, a posebno je to tako kada seuporede sa ostatkom Evrope, iako cijenu radne snage negativno iskrivljavajuoptere}uju}i nuztro{kovi zapo{ljavaja, naro~ito socijalno osiguranje i porezi kojepla}aju poslodavci.

Bez obzira na politi~ka previranjima u nedavnoj pro{losti, Grad tako|e ima icivilnu upravu koja je jednoglasna u svojoj odanosti ekonomskoj reformi, te kojate`i ka tomu da ohrabri formiranje i porast lokalnih poslovnih preduze}a, te kojasvoju dobrodo{licu pro{iruje i na nove ulaga~e.

2.2.2 Slabosti

O~evidno je da se Mostar suo~ava sa ogromnim te{ko}ama od kojih mnogenegativno utie~u na konkurentnost Grada kao mjesta ekonomske djelatnosti.

Radikalne promjene populacije i visoka stopa nezaposlenosti indikacije sudru{tvenih kretanja, nedovoljnih novih ulaganja, te ekonomske nestabilnosti.Ve}i dio industrijske baze Grada je uni{ten tokom devedesetih godina kaorezultat ranih djelovanja, sloma biv{e Jugoslavije i posljedi~nog raspada dr`avneindustrije ili tranzicije ka tr`i{noj ekonomiji. U isto vrijeme, proces emigracijedoveo je do gubitka puno stru~nih i talentovanih ljudi iz grada. {tavi{e, lokalnaekonomija jo{ nosi teret nekih neefikasnih dr`avnih preduze}a koji se tek imajuprivatizirati.

Potreba za urbanom obnovom

Nemar i o{te}enja u urbanom dijelu ~ine Grad neprivla~nim za potencijalneulaga~e. Ve}i dio unutra{njeg gradskog podru~ja jo{ uvijek izgleda kao ratnazona. Osim op{te neugodnosti takvog okru`enja, to se lo{e odra`ava i na ljude,te na gradske vlasti. Osam godina nakon svr{etka rata, hodati nekim od ulicaMostara jo{ je riskantno zbog o{te}enih trotoara i opasnih objekata.

I dok veliki dio gradskih nekretnina stoji prazno i ne koristi se, postojinedostatak poslovnih prostora za kancelarije, radionice, studije - {to svesprje~ava osnivanje novih firmi i odbija vanjske ulaga~e.

Poslovanje i zakon

Poslovno okru`enje u Mostaru, a {to mu je zajedni~ko sa BiH u cjelini, jeograni~avaju}e i birokratsko. Da bi se registrovalo novo preduze}e - ~ak i kadatakva registracija nema o~ite svrhe, uklju~uje znatne probleme i tro{kove.Regulativni i porezni sistemi su nepodsticajni za preduzetni{tvo i vanjska

13S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

ulaganja. Za one koji te`e tome da osnuju nova preduze}a nedostatak jeprate}ih usluga i razboritih savjetodavnih usluga.

U takvim okolnostima nije nikakvo iznena|enje da neki poduzetnici odlu~ujudjelovati u neformalnoj, izvanpravnoj ili "sivoj" ekonomiji. Iako i "sivaekonomija" mo`e biti bolja nego nikakva, ona ipak ima brojne nedostatke.Izvanpravne firme su sprije~ene u svome razvoju budu}i da obi~no ne mogudobiti pristup bankama, ne mogu lako kretati svoje robe u ve}im koli~inama, nemogu pobolj{ati stopu prodaje ponudiv{i pravno obavezuju}e garancije kvalitete,ne mogu zapo{ljavati, a niti zadr`ati dobro osoblje, te ne mogu provoditi pravneugovore. Zajednica velikim dijelom pati i od gubitka od poreznih prihoda inedovoljne za{tite potro{a~a.Siva ekonomija tako|e daje ovoj zemlji jednu reputaciju nelegalnosti koja i nijepotpuno pravedna. Bez obzira na dru{tvena pomjeranja, mnoge su vrstekriminala relativno rijetke u Mostaru. Obi~no je sigurno hodati ulicama no}u, avozila koja se ostave parkirana se obi~no ne kradu i ne o{te}uju. Stope provalasu ni`e od onih u mnogim zapadnoevropskim gradovima. Mostar predstavljasigurno okru`enje za poslovnog posjetoca ili turista.

Iz dokumentacije banaka koje daju pozajmice malim poduze}ima vidi se da jenivo neispunjavanja obveza po kreditima ispod prosje~nog, te da je preko 90%poslovnih zajmova kategorizovano kao uspje{no.

Dokazi iz mnogih dru{tava u razvoju pokazuju da ve}ina ljudi koji djeluju uizvanzakonskoj ekonomiji to ~ine nevoljko kao rezultat frustracije zbognepotrebnih i nekorisnih zakona i regulative. Mnogi bi vi{e voljeli djelovati uokviru pravne, slu`bene ekonomije, ako bi im se pomoglo da to i u~ine. Gradskovije}e se obavezalo da }e promijeniti pravnu i regulativnu strukturu, ali za to }ebiti potrebne akcije i na nivoima Kantona i Federacije.

Nema {iroko rasprostranjene kulture preduzetni{tva i nedostatak je imehanizama za podr{ku i podsticanje preduzetni~koga djelovanja, a stru~nost umanagementu/upravljanju je nedovoljna. Ovo je udru`eno i sa nedostatkomprofesionalnih ekonomskih razvojnih kapaciteta koji su potrebni kako bi se dalapodr{ka novim firmama ili kako bi se bavili potencijalnim ulaga~ima.

Sistemi prevoza

Iako Mostar posjeduje dobre transportne veze sa obalom, Sarajevom i drugimgradovima u {iroj regiji, transportnoj je infrastrukturi potrebno unapre|enje. Tose posebno odnosi na put iz Sarajeva do mora, koji je uzak magistralni put kojinije pogodan za kretanja velikoga tereta. @eljezni~ke veze su limitirane jednomoperativnom prugom te nedovoljnim skretni~kim i utovarnim kapacitetima.

14

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

2.2.3 Mogu}nosti

Ipak, Grad posjeduje veliki broj zna~ajnih ekonomskih mogu}nosti.

Urbana obnova nudi stvaranje novih radnih mjesta u gra|evinskoj industriji, a~iji bi rezultat uklju~ivao i stvaranje neophodno potrebnog novog poslovnogprostora te restauraciju gra|evina kakao bi Mostar ponovno zadobio svojjedinstveni karakter, te tako pobolj{ao svoju atraktivnost za turiste i zainvestitore. Grad u obilju posjeduje zemlji{te potrebno za gra|evinski razvitak.

Evropska Unija je objavila planove za tzv. "Koridor V" putnu/`eljezni~kutransportnu trasu kako bi se povezalo Balti~ko more sa Mediteranom. Poduslovom da se sa planiranjem zapo~ne u ranoj fazi, Mostar ima prilikuobezbijediti da ruta prolazi blizu grada ~ine}i vitalnu raskrsnicu i ta~kume|urazmjene.

Mostarske rijeke, posebno Neretva, su nedovoljno iskori{teno sredstvo koje semo`e eksploatisati kako bi se proizvodila dodatna energija i kako bi se pove}alonavodnjavanje u cilju uve}anja poljoprivrednih rezultata. Mogu}e je da bi serijeka mogla razvijati ni`e od grada kako bi se obezbijedio plovni put zaposlovno kori{tenje i za razonodu.

Zbog smje{taja Mostara i njegove narastaju}e uloge regionalnog centra, grad jeve} privukao zanimanje nekih potencijalnih ulaga~a. Takvo zanimanje, zajednosa prisutno{}u me|unarodne zajednice daje Mostaru priliku pro{iriti kontakte sa{irim svijetom i iskoristiti otvaranje evropskih i svjetskih tr`i{ta za robe i usluge.

Pod uslovom pa`ljivog planiranja i obnove centra grada, Mostar mo`e zadr`ati ipobolj{ati svoju privla~nost za takve ulaga~e, ali tako|e i za centralne institucijevlasti koje su ve} zna~ajni poslodavci u Gradu.

2.2.4 Prijetnje

Ne poduzme li se akcija kako bi se razvila ekonomija Mostara, izgleda da jevjerojatno da }e Grad postati `rtvom velikog broja ozbiljnih prijetnji njegovubudu}em prosperitetu. Ne bude li grad mogao ponuditi potrebnu infrastrukturu,ili se sporo razvija i nema atraktivnu ekonomiju, izgubiti }e priliku da steknekoristi od Koridora V.

Ukoliko se brzo ne razvije kapacitet da se podstakne i da podr{ka unutra{njimulaganjima, prilike za ulaganja }e oti}i na druga mjesta. Ukoliko ne budedovoljno poslovnoga prostora udru`enog sa bitnim mehanizmima podr{ke i

15S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

smanjenjem regulatornih i poreznih optere}enja na poslovno okru`enje, Mostarne}e predstavljati povoljnu i konkurentsku lokaciju za osnivanje novih firmi ili zazadr`avanje i porast postoje}ih firmi. Daleko od privla~enja ulaganja, postojirizik odliva poslovanja i kapitala koji odlazi na povoljnija mjesta.

Ne poduzme li se akcija da se podstakne legalizacija izvanpravnih preduze}a i nebude li se pozabavilo problemima korupcije, bi}e ukaljana slika o Mostaru iulaga~i i turisti }e se okrenuti drugim mjestima.

Isto }e tako u~initi i najsposobniji i dobro obrazovani gra|ani Mostara koji }evidjeti bolje prilike u drugim gradovima ili ~ak i u drugim zemljama.

Tako|e postoji i rizik da }e se podr{ka koju Mostar sada u`iva od straneme|unarodne zajednice raspr{iti ne poduzmu li se osnovne akcije i ako grad nepoka`e svoju sposobnost da planira i radi sa drugima za budu}nost svojeekonomije. Ako se ne poka`e da Grad preuzima odgovornost za svoj ekonomskirazvoj, postoji ozbiljan rizik od "zamora donatora", te kao posljedica toga igubitka fiinansijske podr{ke.

2.2.5 Sa`etak

Ova pitanja, uzeta zajedno, pokazuju ljestvicu problema sa kojima se suo~avaMostar, te nasuprot tomu ukazuje i na na~ine na koje se takvim problemimamo`e baviti. Ovakva SWOT analiza nam omogu}uje da uspostavimo ravnote`uizme|u prednosti i slabosti, izme|u mogu}nosti i prijetnji, te tako zacrtava putka naprijed.SWOT analiza je sa`eto prikazana u dijagramu ispod.

Sa`etak SWOT Analize

Prednosti

Klima

Voda (Proizvodnja enerije, navodnjavanje, razvitak turizma, plovnost)

Pristustvo tercijarnog industrijskog sektora

Stru~nost u radu sa tekstilom

Urbano i kulturno naslje|e - turisti~ke atrakcije

Strate{ki smje{taj - regionalno sredi{te

Etablirano poljoprivredno znanje i stru~nost/infrastruktura

16

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

Stru~nost i znanja u metalnoj industriji

Znatno me|unarodno prisustvo

Nova obavezanost i odanost gospodarstvenoj reformi

Slabosti

Sistemi regulative i oporezivanja

Odsustvo mehanizama podr{ke poslovanju

Izvanzakonska ekonomija

Gubitak industrijske baze kao rezultat rata i neulaganja

Zanemaranost - uglavnom kao rezultat ratnih o{te}enja

Mogu}nosti

Mogu}nosti za iskori{tavanje zemlji{ta

Koridor V

Multifunkcionalna uporaba rijeke Neretve

Globalizacija/europeizacija tr`i{ta

Potencijal kako bi se odr`ala me|unarodna potpora

Pobolj{anja u poljoprivredi i proizvodnji hrane

Zanimanje ulaga~a

Pro{irenje sektora malih i srednje velikih poduze}a

Prijetnje

Zaobila`enje Koridora V

Daljnje iseljavanje

Izvanzakonsko i kriminalno pona{anje

Konkurencija iz drugih gradova

Ograni~ena lokalna/regionalna tr`i{ta

Zamor donatora

17S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

2.2.6 Pitanja koja proisti~u iz SWOT analize

O~igledno je da trenutno, slabosti ekonomije Mostara prete`u nad prednostima,te da je potrebna hitna aktivnost kako bi se situacija popravila. {tavi{e, va`no jenapomenuti da mnogi od nedostataka - u infrastrukturi, ekonomskomupravljanju, te nedovoljnom ulaganju, ne samo da su povezani, nego ime|usobno zavisni. Akcija u jednom podru~ju, preduzeto u izolaciji, vjerojatnone}e uspjeti bez uporedne akcije u povezanim podru~jima.

Ve}ina identifikovanih slabosti proisti~u iz ratova ranih devedesetih godina.Akcija ka obnovi ekonomije je u mirovanju zbog potrebe da se pozabaviosnovnim potrebama kao {to je stambena i dru{tvena infrastruktura, te je pa`njagrada i donatora inostrane pomo}i usmjerena u ovim smjerovima, ne kaekonomskom obnavljanju tokom pro{lih pet godina. Ali drugi se problemiodnose na tranziciju iz centralno-upravljane ka tr`i{nom gospodarstvu koja jezapo~ela prije jedne decenije, ali je u ka{njenju zbog ratova te socijalnihprioriteta poslijeratne obnove.

Ovim pitanjima, kojima bi se ina~e moglo baviti po redu, sada treba pristupiti uisto vrijeme i na koordiniran na~in. Poslovanje je inhibirano nezgrapnimregulativnim sistemima, te slo`enim i tegobnim oporezivanjem kojim se bavilaRadna grupa IV (Poslovno okru`enje). Teret regulative mo`e predstavljatizna~ajan uzrok visokog nivoa izvazakonskoga poslovanja jer ljudima nedostajestrpljenja sa ovakvim sistemom, te smatraju lak{im djelovati izvan slu`benih,legalnih poslovnih struktura.

Gradsko se vije}e obavezuje da }e te`iti reformi i olak{avanju regulativnih iporeznih optere}enja nad poslovanjem. Me|utim }e za reformisanje regulativnogsistema trebati vremena, te }e se ve}ina djelovanja u tome smjeru moratipoduzeti na kantonalnom i nivou Federacije. U me|uvremenu, postoji potrebaza poslovnim savjetodavnim uslugama koje bi pru`ale pomo} malim firmama ibudu}im preduzetnicima kako bi se sna{li u sistemu. Ali poslovni savjeti sutako|e potrebni kako bi pomoglo malom i srednje velikom (SME) poslovnomsektoru u takvim pitanjima kao {to su marketing, savremene metodeproizvodnje, te primjena nove tehnologije. Dakle akcija ka uspostavisveobuhvatne slu`be poslovnog savjetovanja }e pomo}i da se pozabavi sanekoliko identifikovanih slabosti lokalne ekonomije.

Firmama su potrebne prostorije u kojima }e djelovati. Bavljenje obezbje|ivanjemposlovnog prostora dopunjava potrebu da se pozabavimo nemarom u urbanompodru~ju, koje je razmatrala Radna grupa I (urbani razvoj). Planovi da se o`ivicentralno podru~je ne}e samo pru`iti djelokrug za razvoj poslovnog i prodajnogprostora, nego }e pomo}i i da se pobolj{a izgled grada, u~iniv{i ga privla~nim i

18

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

turistima i potencijalnim ulaga~ima iz inostranstva i iz drugih dijelova Bosne iHercegovine, tako|er }e {tititi okoli{, te pobolj{ati udobnosti i pogodnosti zastanovnike grada.

Preduzete zajedno, ove }e akcije stvoriti dodatna radna mjesta i doprinijetistabilnijem dru{tvu.

Stoga su prijedlozi za akcije prikazani u sljede}im poglavljima odabrani iporedani po prioritetima na osnovu vi{estrukih efekata: Svaka predlo`ena akcijaje osmi{ljena tako da se pozabavi sa nekoliko pitanja identifikovanih u SWOTanalizi, te da dopunjava druge akcije. Ove su akcije osmi{ljene ne samo da bi sebavile identifikovanim slabostima, nego i tako da iskoriste prednosti i daizrastaju na prednostima Mostara, te da kapitaliziraju mogu}nosti koje su naraspolaganju ovome gradu.

19S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Iz ove analze i iz rada razli~itih Radnih grupa proisti~e {est klju~nih tema. Ovesu teme vodilje za programe predlo`enih akcija prikazanih u Poglavljima 3 i 5ni`e. Ovih je {est tema blisko me|usobno povezano, te u mnogim slu~ajevima, ime|usobno zavisno.

3.1. Tema 1 Mijenjanje kulture

Kako bi se privukli ulaga~i, podstaklo lokalno preduzetni{tvo, osiguralopartnerstvo kako bi u Mostaru na djelu bili mir i prosperitet, grad mora ponuditiokru`enje prijateljski i inkluzivno naklonjeno poslovanju u kojem svi gra|ani ifirme imaju jednak pristup podr{ci i za{titi zakona i vlasti, te slobodu odugnjetavanja svake vrste.

3.2. Tema 2 Porast zaposlenja

Najhitniju potrebu Mostara predstavlja stvaranje novih radnih mjesta. Na~in nakoji do toga mo`e do}i su:

a) Doma}i poslovni porast - pomaganje lokalnim firmama da pro{ire svojeposlovanje i da zapo{ljavaju vi{e ljudi. Akcije tebaju biti usmjerene kasektoru malih i srednjih preduze}a u porastu

b) Podsticanje i pomaganje novim poslovnim po~ecimac) Privla~enje ulaganja u ekonomijum, posebno Inostranih direktnih ulaganja

(FDI - Foreign Direct Investments), ali ne zaboravljaju}i sektor uprave.d) Akcija na tr`i{tu radne snage kako bi se omogu}ilo lokalnim ljudima

pristupanje novim poslovima

3.3 Tema 3 Stabilno tr`i{te radne snage

Efikasno tr`i{te radne snage je bitno za uspje{nost ekonomije na puno na~ina.Ulaga~ima i poduzetnicima je potrebna kvalifikovana, dobro obrazovana radnasnaga, ako `ele uspjeti. {to se ti~e FDI, obimnim je istra`ivanjima ustanovljenoda raspolo`ivost odgovaraju}e obrazovane i prilagodljive radne snage predstavljaklju~ni faktor pri dono{enju odluka o lociranju firmi.

Suprotno tome, nova radna mjesta su od male vrijednosti sada{njimstanovnicima Mostara ako nemaju pristupa takvim radnim mjestima. Potrebna jeakcija kako bi se pobrinulo za to da su gra|ani Mostara "u stanju raditi" utakvim novim industrijskim oblastima koje ova ekonomska strategija te`i privu}iu ovo podru~je. Obrazovanje i obuka trebaju uklju~ivati ona znanja i vje{tinekoje su potrebne savremenim industrijskim oblastima, kao {to su upotrebainformati~ke i komunikacijske tehnologije, te znanje jezika.

20

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

3. Teme i na~e la

Tr`i{te radne snage mora funkcionisati na osnovu uklju~enosti i jednakosti {ansi.Tamo gde su prilike za zapo{ljavanje ograni~ene takvim irelevantnim faktorimakao {to su pol ili etni~ko porijeklo, rezultat je da su znanje i talenti velikogdijela stanovni{tva neiskori{teni, te oni koji su isklju~eni ne mogu dati svojdoprinos prosperitetu dru{tva u cjelini. Mostar sebi ne mo`e priu{titi gubitaktalenata.

3.4 Tema 4 Sektoralni razvitak

Upravlja~ka grupa i Radne grupe su zapo~ele rad na zadatku identifikovanjaklju~nih sektora lokalne ekonomije za koje je vjerojatno da }e biti u stanjuponuditi porast u zapo{ljavanju i poslovnom rezultatu u sljede}oj deceniji, te ukojima bi interevencije koje proisti~u iz ove strategije mogle ubrzati porast iosavremenjavanje. Ovi sektori, koji su za po~etak u razmatranju, su sljede}i:

Poljoprivredna proizvodnjaKultorolo{ke oblasti, posebno turizamMetalna industrijaIndustrija tekstila i odje}eDjelatnosti u vezi sa vodoprivredomUslu`ne oblasti, uklju~uju}i bankarstvo i osiguranje

Neki koraci ka razvijanju strategija za iskori{tavanje prednosti ponu|enihmogu}nosti u ovim sektorima prikazani su u Poglavlju 4, ni`e.

3.5 Tema 5 Urbana obnova

Prvi cilj urbane regeneracije jeste u~initi Mostar mjestom u kojem su ljudiponosni {to u njemu `ive i mogu u`ivati u `ivotu i radu. Ovo je od esencijalneva`nosti kako bi se odr`alo povjerenje u gradu, kako bi se zadr`ala kvalifikovanaradna snaga i odr`ala postoje}a poslovna zajednica. Ostavi li se grad u svomesada{njem stanju, ljudi }e vjerojatno te`iti da se odsele, te da i svoje firme iposlove odnesu sa sobom.

Ponovni gra|evinski razvoj centra grada mo`e posebno proizvesti veliki brojdrugih koristi. Time se mogu obezbijediti novi poslovni prostori za nove lokalnefirme, te za postoje}e koje pro{iruju poslovanje. Time se mo`e pobolj{atikvaliteta "ponude" Mostara ulaga~ima. Tako se obezbje|uje i direktnozapo{ljavanje u gra|evinskoj industriji. Grad se mo`e u~initi i privla~nijimturistima, te pove}ati prihode i zapo{ljavanje u oblastima povezanim saturizmom kao {to su hotelijerstvo, ugostiteljstvo, prevozni{tvo i kultura.

21S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

3.6 Tema 6 Kontinuirana strategija

Ova strategija predstavlja va`an prvi korak, ali jo{ mnogo toga treba obaviti.Jedna ekonomska strategija nije jednokratna vje`ba, nego kontinuirani proces.Ovoj se strategiji mora ~esto vra}ati i mijenjati je kako bi se uzela u obzirdostignu}a, te potrebe i okolnosti koje se mijenjaju.

Potrebno je vi{e istra`ivanja kako bi se strategija obogatila podacima, a bazapodataka je trenutno nedostatna. {tavi{e, postoji potreba da se ustanoviinstitucionalni okvir kako bi se nastavilo sa implementacijom prijedloga ovdjenavedenih, te }e se planovi za to razra|ivati u neposrednoj budu}nosti.

Da bi se razrije{ila prva od ovih potreba, predla`e se uspostava Regionalnogekonomskog opsevatorija. Da bi se ispunila druga potreba, Upravlja~ka je grupaizrazila svoju jaku podr{ku prijedlogu, kojeg je prvo pokrenula Gradska upravana konferenciji u oktobru 2000. godine, a kao odjek toga Radna grupa V(Poslovna i industrijska uloganja) kako bi Gradsko vije}e osnovalo novu Agencijuza ekonomski razvoj Mostara, uklju~uju}i i druge, odgovaraju}e partnere.

Grad mora izgra|ivati kapacitete kako bi pomagao i ohrabrivao preduzetni{tvo,dijelom putem razvijanja odgovaraju}ih novih institucija, ali tako|e i putemobimne obuke postoje}ih gradskih i drugih slu`benika. Ovo }e uklju~ivatidjelovanje protiv kriminala i korupcije i rigorozno provo|enje politike jednakihmogu}nosti. Tako|er }e biti potrebno da se donesu sistemi i procedure kako bise podstaklo preduzetni{tvo i kako bi se odgovaraju}a dobrodo{lica pro{irila i napotencijalne vanjske ulaga~e. Prvi prioritet za grad je da radi na promjenistavova, te da ukloni prepreke i ograni~enja koja inhibiraju preduzetni{tvo isprje~avaju gra|ane da daju svoj doprinos ekonomskom porastu Grada i {iregospodarske regije.

Unutra{nji kapacitet grada da djeluje kao uprava se tako|er mora unaprijeditikako bi se obezbijedilo da Grad bude u stanju olak{ati implementaciju Strategije.

3.7 Osnovni principi

Ove se centralne teme oslanjaju na odre|ene osnovne principe za kojeUpravlja~ka grupa vjeruje da su od vitalnog zna~aja za uspjeh strategije.

3.7.1 Prvo je da rad na razradi i implementaciji ove strategije se mora provoditi uPartnerstvu. Iako Gradsko vije}e ima jasnu odgovornost za vo|enje iusmjeravanje, ono u ve}ini slu~ajeva ne mo`e djelovati samo. Ono mora raditi upartnerstvu sa svim klju~nim igra~ima lokalne ekonomije.

22

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

3.7.2 Drugo, Strategija mora biti uklju~iva i transparentna. Moraju se preduzetikoraci kako bi se pobrinulo za to se svi gra|ani Mostara stalno izvje{tavaju onapretku strategije i stanju lokalne ekonomije, te da imaju redovne prilike dadaju na znanje svoja mi{ljenja i ideje Gradskom vije}u putem konstruktivnihkonsultacija.

3.7.3 Tre}e, gdje god je to mogu}e, akcije trebaju biti vo|ene preduzetni~ki.Gdje se mo`e ostvariti profitabilan posao, takvu priliku firma treba i iskoristiti.Nema opravdanja za potro{nju dragocjenih javnih finansijskih sredstava naaktivnosti koje bolje preduzimaju privatni gra|ani ili poslovni ljudi koji suspremni snositi rizike. Uloga Gradskog vije}a i ostalih javnih institucija trebala bibiti da se ne{to omogu}i, a ne da se usmjerava ili nepotrebno inhibira.

3.7.4 ~etvrto, sva ova djelovanja koja se predla`u ili podsti~u u ovoj Strategiji biu potpunosti trebala uzimati u obzir potrebu da se za{titi prirodni okoli{, {to jenajve}a vrijednost Mostara i naslje|e njegovih gra|ana. Mora se pobrinuti za toda poduhvati ili projekti ne bi trebali imati za rezultat zaga|enje ili gubitakpogodnosti, ili gubitak poljoprivrednoga zemlji{ta tamo gdje je ve} zauzetozemlji{te na raspolaganju za gra|evinsko kori{tenje. Svaki predlo`eni novipoduhvat bi trebao podlijegati procjeni opasnosti po okoli{, a rezultati procjenebi trebali biti na raspolaganju javnosti.

3.7.5 Peti je princip jedinstvo i jednakost. Ova je Strategija za dobrobit svihgra|ana Mostara bez obzira njihovu dob, status, pol, porijeklo, nacionalnost ilivjeroispovijed. Projektima koji se razra|uju kao rezultat ove strategije ne bi setrebala davati podr{ka, ako isti prave nepo{tenu diskriminaciju me|u gra|animaili idu u korist neke grupe na {tetu druge.

3.8 Ovih {est tema i pet principa predstavljaju osnov akcija koja se razmatraju usljede}im poglavljima.

23S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Unutar {est prethodno opisanih Tema te u smislu pet osnovnih identifikovanihprincipa, Upravlja~ka grupa i osam Radnih grupa su zapo~ele rad na razradi~vrstih prijedloga za akcije kako bi se ispunile potrebe budu}eg ekonomskograzvoja Mostara.

4.1 Tema 1 - Mijenjanje kulture

Gradsko se vije}e obavezuje da }e razvijati jednu otvorenu "preduzetni~kukulturu" u Mostaru u kojem slu`bene institucije podr`avaju privatni sektor uprocesu stvaranja bogatstva. Gra|ani moraju biti slobodni i ohrabreni daformiraju nova preduze}a i da pro{iruju postoje}e firme i poslove, te im se morapomo}i da steknu kapital i ljudske resurse koji su za takvo pro{irenje potrebni.

4.1.1 Klju~ni koraci prema kulturi preduzetni{tva koja je potrebna Gradu i

njegovim partnerima su sljede}i:

Izgradnja kapaciteta - u poslovnom upravljanju i ekonomskom razvojuDeregulativa - Uklanjanje prepreka preduzetni{tvuPromjene u re`imu oporezivanja kako bi se podsticalo preduzetni{tvoPromjene u zakonu o zapo{ljavanju kako bi se unaprijedila fleksibilnostAkcija protiv kriminala i korupcijeAkcija u smislu pobolj{avanja i implementacije politike jednakih mogu}nosti za sveKonsultiranje javnosti i uklju~enje u sve faze procesa izgradnje strategije

4.2. Tema 2 - zapo{ljavanje

Prva je potreba Mostara pove}ati zaposlenost. Ali, tako|e je va`no razmotriti kvaliteturadnih mjesta koja se dobiju. Kratkoro~no, ukupno stvaranje bogatstva pove}avati }ese zajedno sa porastom broja radnih mjesta. {to vi{e ljudi radi proizvodi se vi{eulokalnoj ekonomiji. Ali dugoro~nije, ekonomski porast zavisi od pove}aneproduktivnosti, vrijednosti rada koju proizvodi svaki radnik. Do dobitaka uproduktivnosti }e ipak do}i samo putem prelaza prema oblastima industrije savisokom dodanom vrijedno{}u, te zapo{ljavanjem i kori{tenjem tehnologije.

Zadatak se stoga ne sastoji samo u podsticanju preduzetni{tva, nego u tome dase pobolj{a kvaliteta preduzetni{tva, da se pomogne tvrtkama da iskoristeprednosti tehnolo{kih promjena, da postignu ve}u efikasnost putem pristupakapitalu, te dobro obu~enoj, dobro obrazovanoj radnoj snazi u povoljnomposlovnom okru`enju.

Mostar treba stvoriti ili privu}i barem 20.000 novih radnih mjesta {to je prijemogu}e. Mogu}nosti za zapo{ljavanje }e do}i iz:

24

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

4. Budu}i ekonomski razvoj Mostara

Vanjskih ulaganjaPorasta lokalnog poslovanja - sa posebnim naglaskom na potrebe malilh isrednje velikih preduze}aPove}avanje formiranja novog broja firmi

Dugoro~nije, postoje odre|ene prednosti za razvoj doma}ih firmi prije nego odulaganja po{to se dono{enje odluka i kontrola zadr`ava na lokalnom nivou.Tamo gdje vanjski ulaga~i dominirajulokalnom ekonomijom, postoji rizik od tzv."presa|ene ekonomije", a to je ono u kojem se sve klju~ne odluke o ulaganjimadonose izvan toga podru~ja, te gdje je lokalno zapo{ljavanje onda ranjivo zbogtakvih odluka, koje ne uzimaju u obzir lokalne okolnosti.Me|utim, za doma}i jeposlovni porast potrebno vremena, posebno u podru~ju kojemu nedostajeetablirana kultura preduzetni{tva. Izvanjski ulaga~i mogu pomo}i pri razvijanjutakve kulture uno{enjem novih ideja i stavova, te mogu osigurati upo{ljavanjekratkoro~no. Kako bi se podstaknuo poslovni porast, ili putem izvanjskihulaganja ili doma}om ekspanzijom, potrebno je preduzeti nekoliko mjera, ali ovemjere ovise o ~itavom obimu ostalih faktora. Njihov je sa`etak prikazan ispod:

Potrebne mjere Okvirni ~imbeniciDosljedna politika Novi institucionalni okvir

Stabilna baza znanjaDeregulativa Analiza potrebnih promjena

Kulturna promjenaPoliti~ka obavezanost

Prostori Urbana obnovaGra|evinska izgradnja

InkubatorPoslovne usluge - savjeti, finansijska potpora Novi institucionalni okvir

Odluke o regionalnoj ekon.politiciPobolj{avanje baze stru~nosti Ulaganje u obrazovanje

Identifikovanje potreba poslodavacaPobolj{anje imid`a Mostara Urbana obnova

Akcije protiv kriminala i korupcijeRazvoj turizma

DeregulacijaSektoralni rad U~estvovanje firmi

Novi institucionalni okvirPrivatizacija Politi~ka obavezanost

Ubrzano dono{enje odlukaDeregulacija

Na osnovu ove analize, predla`e se ode|eni broj posebnih neposrednih akcija:

25S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

4.2.1 Osnovati novu Agenciju za ekonomski razvoj Mostara (MostarEconomic Development Agency - MEDA) kako bi se preduzele mjereza pru`anje podr{ke i podsticanje preduzetni{tva.Vidi Temu 1 naprijed.

4.2.2 Gradsko vije}e treba razmotriti i pregledati birokratski sistem regulative

Ono {to je Mostaru zajedni~ko sa ostatkom BiH jeste da Mostar ne nudiokru`enje "prijateljski orijentisano prema poslovanju" Za slu`beni stav i zapona{anje slu`benika i du`nosnika se u velikoj mjeri zapa`a kao inhibitivno, ane od pomo}i za preduzetni{tv i ovo sprje~ava formiranje novih preduze}a iinhibira porast postoje}ih firmi. To je najve}i destimulans vanjskim ulaganjima.

Centralni problem jeste preveliki broj propisa i smetnje. Da bi se osnovala firmau BiH, potrebno je istu registrovati i tra`iti dozvolu od suda, te dokazatiposjedovanje izvjesnog iznosa kapitala. Dugotrajne procedure sa kojima jepovezana ovakva registracija oduzimaju i vrijeme i novac, te prekidajuposlovanje. Ve}i dio ovih procedura je irelevantan i ne slu`i ni u kakvu drugusvrhu nego da odr`ava zaposlenost slu`benika koji ne rade ni{ta nego stvarajubogatstvo ili dodanu vrijednost. Mo`e se govoriti o tome da je za slobodnoggra|anina tra`iti dozvolu od bilo koga prije no {to se otpo~ne poslovanje napadna dostojanstvo i poni{tenje slobode.

Gradsko }e vije}e, stoga, kao hitno pitanje, provesti detaljan pregled procedura kojesu potrebne da bi se osnovala firma u Mostaru u cilju pojednostavljivanja procedura,ili, tamo gdje je to mogu}e, njihova potpunog ukidanja. Vije}e }e inicirati rasprave sakantonalnim i vlastima Federacije u svrhu osiguravanja uporednih akcija na timrazinama, uz dono{enje takvih zakona koji mogu biti potrebni.

Za dono{enje takvih zakona mo`e trebati ne{to vremena. U me|uvremenu }e gradskislu`benici dobiti instrukcije da sara|uju sa predlo`enom MEDA-om kako bi seuspostavilo "mjesto na kojem mo`ete dobiti sve" na kojem }e, dakle, firme biti umogu}nosti da se njihova pitanja regulative rje{avaju na jednom mjestu i odjednom.

4.2.3 Stvaranje preduzetni~ke zone

Za nove firme i ulaga~e, Mostar je odredio dvije male "slobodne zone". Aliiskustvo ovakvih zona u BiH nije u potpunosti zadovoljavaju}e. Predlo`eno je dase revidira rad ovih zona u Mostaru u cilju razvijanja struktuiranijepreduzetni~ke zone. O nekim od relevantnih pitanja se raspravlja ovdje ispod.

Jasno je da isku{enje postoji da se to "jednostavno u~ini" i da se napravi ~itava jedna"loma~a za propise". Ali neke klju~ne odluke o veli~ini preduzetni~ke zone, vrsti

26

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

poslovnih aktivnosti koje }e ista opslu`ivati, na~inu na koji }e se istom upravljati,pogodnostima koje pru`a, njezinu trajanju i vjerojatnim cijenama, treba ipak donijeti.

{ta bi trebala nuditi Preduzetni~ka zonaKako bi uspjela, Preduzetni~koj su zoni potrebne druge pogodnosti koje seprote`u preko i iznad osloba|anja od odre|enih nivoa oporezivanja i propisa.Najvjerojatnije potrebe su sljede}e:

Sustav "zbrinjavanja i kasnije": firme koje se kre}u u preduzetni~kim zonama suponekad pokretne i nestalne. Iskustvo u velikom broju zemalja tokom osamdesetih idevedetih godina pokazalo je da se neke firme kre}u iz jedne preduzetni~ke zone udrugu preduzetni~ku zonu {irom svijeta kako bi iskoristile prednosti poreznihpogodnosti. Sistem "zbrinjavanja i poslije" bi pomogao firmama da se smire u zoni ida pove}aju svoje {anse profitabilnog poslovanja i da u odre|enom podru~ju ostanudugoro~nije (i nakon prestanka Preduzetni~ke zone)

Podr{ka razvoju preduzetni{tva: Cilj preduzetni~ke zone u Mostaru ne bi trebaobiti samo privla~enje ulaga~a, nego i da se olak{a uspostava ili porast doma}ihmalih i srednje velikih preduze}a. Zona bi trebala imati specijalizirano osobljekoje bi moglo pru`ati savjetodavne i konsultanske usluge, osiguravati kontaktesa vlastima, pristup tehnolo{kim resursima, itd. Zona mi mogla uklju~ivati i"inkubatorsko" podru~je za nove, male firme.

Potreba da raspolo`ivo zemlji{te i zgrade budu spremne i u dobrom stanju. Ulaga~ine bi nikako mogli biti privu~eni u Preduzetni~ku zonu u kojoj nema adekvatnogzemlji{ta ili adekvatno pripremljenoga zemlji{ta. Pozornost se treba pokloniti fizi~kojinfrastrukturi, uklju~uju}i putove, `eljezni~ke veze, vazdu{ni i vodeni pristup, uslugekao {to su elektri~na energija, gas, voda, odlaganje otpada.

Porezne koncesije Postoje tri vrste poreznih olak{ica koje bi se mogle ponuditi.To su (I) olak{ica od poreza (doprinosa) na zapo{ljavanje; (II) olak{ica od porezana dobit, te (III) olak{ica od tarifa/nameta na dijelove uvezene za sklapanjeproizvoda namijenjenih naknadnom izvozu. Pitanje je koliko bi takve porezneolak{ice trebale biti znatne, koliko bi dugo trebale biti na snazi, te da li bi ihtrebalo ograni~iti. Bilo bi to bacanje javnih sredstava kada bi se firmama davaleolak{ice da rade ne{to {to bi ionako radile. Morati }e se razra|ivati pravila kakobi se odredilo kojim bi se vrstama firmi (godine postojanja, vrsta proizvoda,veli~ina, da li se firma bavi izvozom ili ne) dopustilo da se koriste reduciranimporeznim re`imom. Trebao bi postojati sistem pra}enja kako bi se za{titilo odla`nog knjigovodstva i izbjegavanja onih poreza i nameta koji se moraju pla}ati.

Lak{a regulativa. Ra~una treba povesti o na~inu na koji bi se regulatorni re`imiprimjenjivali u Preduzetni~koj zoni, te se treba razraditi niz pravila. Takav re`imne bi trebao biti toliko labav da podsti~e izbjegavanje onoga {to je neophodno,npr. bezbjednost, regulativa, ili iliegalna aktivnost

27S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Predla`e se da se nova MEDA zadu`i za revidiranje slobodnih zona i zacrtavanjeplanova za preduzetni~ku zonu tokom prve godine njezina rada, te prezentacijeistog Gradskom vije}u uz preporuke za preduzimanje neposrednih djelovanja.

4.2.4 Promjena u infrastrukturi

Zajedno sa promjenama u "mekoj" infrastrukturi o kojima se diskutuje naprijed,postoje nedostaci i u gra|evinskoj infrastrukturi kojima se mora pozabaviti, iakose neki od njih izvan ovla{enja Gradskog vije}a i za takva }e se pitanja moratidostaviti podnesci vlastima Kantona i Federacije.

Prvi od ovih nedostataka jeste sistem putova koji opslu`uje Grad i {iru ekonomskuregiju. Potrebna je hitna akcija kako bi se glavni put od Sarajeva do obale uskladiosa evropskim standardima za putove. Ali, tako|er je neophodno planirati izmjenuizme|u puta i `eljeznice kako bi se dala podr{ka slu~aju Mostara kako bi postaoglavna to~ka razmjene kada Koridor V u potpunosti proradi. Ovo zna~iidentifikovanje zemlji{tva za ran`irne stanice, kontejnere, servisne stanice, izmjenuput/`eljeznica i pristup industrijskim podru~jima te aerodromu.

4.2.5 Privla~enje vanjskih ulaganja - saradnja sa FIPA-om

Privla~enje izvanjskih ulaganja predstavlja primarni cilj ove Strategije. Ali, Mostar jerealtivno mali grad, sa ograni~enim resursima i velika promotivna kampanja me|upotencijalnihm ulaga~ima (od kojih }e mnogi do}i ne samo iz drugih zemalja, nego isa drugih kontinenata) jeste izvan mogu}nosti sredstava koja su na raspologanju.

Ulaganjima u Bosnu i Herecegovinu u cjelini treba upravljati nova Agencija zapromovisanje inostranih ulaganja (FIPA), koja, iako sada ima sjedi{te u Sarajevu,bi uskoro trebala otvoriti poslovnicu u Mostaru.

Najbolji na~in da Mostar u potpunosti primi korist od rada FIPA-e, te da dobijebarem svoj pravedni dio zahtjeva za vanjska ulaganja jeste da ne te`i tome da setakmi~i u me|unarodnim okvirima sa drugim regijama zemlje, nego da to ~inina lokalnom nivou pobolj{avanjem "ponude" koja Mostar pru`a potencijalnimvanjskim ulaga~ima do te mjere da Mostar postane omiljena lokacija.

Dugoro~nije, BiH generalno i Mostar sam po sebi ne}e uspjeti u privla~enjuopse`nih vanjskih neposrednih ulaganja sve dok se ne pobolj{a poslovna klima, asistemi regulative i oporezivanja se ne reformiraju tako da podsti~u poslovanje."Ponuda" Mostara }e biti pobolj{ana ako Mostar bude predstavljao jednuatraktivnu lokaciju koju karakterizira urbanisti~ka obnova i pobolj{anjeturisti~kih mogu}nosti i pogodnosti o ~emu se raspravlja na drugim mjestima u

28

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

ovom dokumentu. Daljnji bi poticaj bile prednosti jedne preduzetni~ke zoneonako kako je to ovdje opisano.

Me|utim, poslovne odluke se ~esto zasnivaju na li~nim utiscima. Od vitalnog jezna~aja da Mostar razvije sposobnost da poka`e dobrodo{licu potencijalnimulaga~ima, te da ih uvjeri u lokalno okru`enje koje je od pomo}i i prijateljskinaklonjeno prema poslovanju. Kao prvi korak u tome pravcu, planirano jeorganizovati program obuke za sve du`nosnike i slu`benike koji mogu bitiuklju~eni u ispunjavanje potreba potencijalnih ulaga~a tako da se sa njihovimzahtjevima za ulaganje bavi na efikasniji i profesionalniji na~in.

Predvi|a se da }e bavljenje ulaga~ima uglavnom potpadati pod odgovornostosoblja MEDA-e, ali }e njima biti potrebna podr{ka raznih odjeljenja Gradskeuprave. Stoga je neophodno pobrinuti se da osoblje velikoga broja odjelaGradske uprave bude svjesno potrebe za vanjskim ulaganjima te da budeoboru`ano znanjem i stru~no{}u kako bi mogli odigrati svoju ulogu.

4.2.6 Privatizacija

Najbr`i put do vanjskih ulganja je putem procesa privatizacije firmi u dru{tvenomvlasni{tvu, najbolje putem tenderskih ponuda od me|unarodnih firmi koje moguobezbijediti nova ulaganja koja su potrebna poslovnim djelatnostima.

Grad se stoga obavezuje da }e pove}ati stopu privatizacije {to je br`e mogu}e. Nekiprivatizacijski poslovi }e uklju~ivati prenos vlasni{tva nad preduze}ima na inostranekupce, ali neki se mogu zasnivati i na zajedni~kim preduze}ima. U oba slu~aja,trebalo bi prihvatiti da }e kratkoro~ni rezultati vjerojatno biti pobolj{anjeproduktivnosti koje mo`e donijeti ve}e zarade i sigurnije zaposlenje, prije negopove}avanje broja zaposlenih. Zaista, nove uprave nad firmama mogu smatrati da jeneophodno da se, u po~etnoj fazi, odbacuje radna snaga, kako bi se preduze}a dovelado konkurentnih zapadnoevropskih standarda produktivnosti.

4.3. Tema 3 - tr`i{ta radne snage

Ciljevi efikasne politike tr`i{ta radne snage su sljede}i:(a) Pobrinuti se da posla bude za sve stanovnike koji su u stanju raditi;(b) Pobrinuti se da stanovni{tvo posjeduje ili da mo`e ste}i stru~na znanja

potrebna da stekne pristup radnom mjestu;(c) Pobrinuti se da tvrtke imaju spreman priliv odgovaraju}e obrazovane i

kvalificirane radne snage.

Stvaranje radnih mjesta za mjesno stanovni{tvo bi trebalo proiste}i iz niza

29S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

djelovanja prikazanih u odnosu na Temu 2 (Zapo{ljavanje) i Temu 4 (Sektoralnirazoj), te djelmi~no iz Teme 3 (Urbani razvitak).

Me|utim, porast u upo{ljavanju mora biti dopunjen akcijom kojim se posti`e dalokalno stanovni{tvo mo`e ste}i kvalifikacije kako bi imalo pristupa novim radnimmjestima. Radna grupa o obrazovanju i tehnologiji koja trenutno razra|uje prijedlogeza unaprije|enje obrazovanja i kvalifikacija radne snage Mostara, a i nova MEDA }eimati zadatak da razrade strategiju kvalifikacija koja se zasniva na procjenama potrebapostoje}ih i potencijalnih poslodavaca koji mogu uklju~ivati razvoj obuke specifi~ne zapojedine sektore i sheme prekvalifikacije.

Gradsko vije}e, MEDA, univerziteti, a i drugi partneri }e raditi na promovisanjukoncepta "u~enja cijeloga `ivota" u Mostaru - stalnog prilago|avanja stru~nosti kakobi se ispunile promjenljive potrebe tr`i{ta i pojedina~ne te`nje ka unaprije|enju.

Za efikasno funkcionisanje tr`i{ta radne snage tako|e je potrebno djelovati upravcu obezbje|ivanja jednakosti mogu}nosti - unaprije|enje pristupa radnimmjestima, te pobrinuti se za to da se talenti ne odbacuju kao rezultatnepravedne diskriminacije. Gradsko vije}e ima na umu obavezanost BiH Povelji oljudskim pravima UN-a i raditi }e zajedno sa poslodavcima i radni~kimpredstavnicima kako bi ispitalo na~ine na koje se mo`e obezbijediti da gra|aniMostara ne pate od nepo{tene diskriminacije na osnovu dobi, etni~kog porijekla,vjeroispovijedi, fizi~kih nedostataka, pola illi seksualne opredjeljenosti.

4.4 Tema 4 Sektoralni razvitak

4.4.1 Poljoprivredna proizvodnja

Radna skupina za poljoprivrednu proizvodnju je provela po~etnu analizu porastamogu}nosti u ovome sektoru, te je tako do sada identifikovala nekih devetanestmogu}ih projekata, koji bi, ako se provedu, mogli ostvariti oko 3,000 dodatnihradnih mjesta. Daljnji je rad potreban na ovim nacrtima prijedloga kako bi seodabrali najizvodljiviji projekti, te analizirala njihova financijska izvodljivost.Predla`e se da se razradi, zaseban, ali i povezan, dokument strategije zapoljoprivrednu proizvodnju tokom sljede}ih tri mjeseca.

4.4.2 Kultorolo{ke industrije

Ovaj se termin odnosi na umjetnost, zabavu, sport i turizam, {to sve mogu bitizna~ajni proizvo|a~i bogatstva u naprednim dru{tvima. Do sada je tako fokusrazrade strategije bio na onim aktivnostima koje se neposredno odnose na turizam.Mostar ima znatan turisti~ki potencijal, ali treba pobolj{ati kvalitetu turisti~ke

30

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

ponude. Obnavljanje centra grada }e imati svoju ulogu, ali tako|e postojipotreba da se unaprijede postoje}e turisti~ke mogu}nosti, pobolj{a obuka iefikasnost onih koji rade ili te`e raditi u oblastima povezanim sa turizmom.

Postoji izvjesni opseg u kojemu se mo`e poblj{ati marketing Mostara prematuristima, posebno u vezi sa drugim atrakcijama kao {to su obli`nja sveti{ta idruge turisti~ke destinacije u {iroj regiji kao {to su Split i Dubrovnik. Radnagrupa za turizam je sa~inila niz nacrta prijedloga koji defini{u otprilike petnaestrazli~itih vrsta turisti~kih tr`i{ta kojima se grad mo`e baviti. Ova je Grupatako|er identifikovala ~itav niz potreba za razvojem, te mjere koje su potrebnekako bi se stvorila nova radna mjesta u sektoru turizma.

One uklju~uju obuku osoblja u oblastima povezanim sa turizmom- mogu}eputem nove tvrtke za obuku u privatnom vlastni{tvu, pa`ljive izgradnje irestauracije turisti~kih objekata i atrakcija, saradnje sa povezanim podru~jima ituristi~kim atrakcijama kako bi se sastavila sveobuhvatnija turisti~ka "ponuda",razvijanje specifi~nog identiteta na turisti~kim tr`i{tima i promocija Mostara kaoi primarne i sekundarne turisti~ke destinacije.

Ovi prijedlozi }e biti predstavljeni u zasebnom dokumentu strategije za turizamkoja bi se trebala objaviti u sljede}a tri mjeseca.

4.4.3 Metalna industrija

Mostar ima dugu tradiciju grana metalne industrije koje su bazirane u sektorimakao {to su avio-dijelovi, agregati, vozila za prevoz putnika, postrojenje za izraduklima i ure|aja za grijanje, te izrada alata.

Veliki dio proizvodnih kapaciteta je uni{ten tokom rata, a firme su ili zatvorene ili su seizmjestile. Ponovno sticanje prethodne pozicije }e biti te{ko, te je to jedna dugoro~nate`nja, po{to su kontakti sa tr`i{tima izgubljeni, a pre|a{nje mu{terije ovih granaindustrije su ve} prije dugo vremena na{li alternativne izvore snabdijevanja.

Ali neki proizvodni kapaciteti ostaju, te je Grad zadr`ao izvjestan obimstru~nosti i znanja koji bi mogli biti izvor za obnavljanje. Grupa za poslovno iinudstrijsko ulaganje (Radna grupa V) je provela preliminarnu analizu, te jezapo~ela proces razrade srednjoro~ne strategije za obnovu.

4.4.4 Industrija tekstila i odje}e

Prijeratna zaposlenost u oblasti tekstila i odje}e je iznosila preko 6.000, ali jeproizvodnja ozbiljno uni{tena i prekinuta tokom ratnih neprijateljstava.

31S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Me|utim, postoji izvjesni stepen fizi~ke obnove, ponovnog opremanja, te {estpreduze}a od kojih su dva u privatnom vlasni{tvu sada zapo{ljavaju oko 400ljudi. ~etiri firme iz javnog sektora imaju biti privatizirane u doglednojbudu}nosti. Postoji tako|er petnaest do dvadeset vrlo malih firmi od kojihve}ina nema dovoljno kapitala i nedostaje im stru~nost za dizajn i marketing.

Iako ne postoji o~evidan nedostatak zajmodavnog kapaciteta u Mostaru - velikibroj banaka i nevladinih organizacija usmjerava zajmove prema malim i srednjevelikim preduze}ima, mnoge manje firme nemaju dostatne kolaterale(osiguranje) ili sposobnosti otplate da u potpunosti iskoriste takve pogodnosti.

Mnoge manje firme u ovom sektoru se oslanjaju na li~ne u{te|evine i porodi~neizvore za kapital. Tr`i{te bi se moglo pro{iriti uspostavom lokalnog fonda zakapital za poslovne poduhvate ili bi putem uvo|enja sheme za partnere pokapitalu ili davanjem kreditnih garancija, te bi se od predlo`ene Agencije (MEDA)zatra`ilo da istra`i mogu}nosti za takva djelovanja za ovaj i ostale sektore.

4.4.5 Uslu`ni sektori

Na uslu`ni sektor obi~no otpada oko 70% svih radnih mjesta u razvijenimekonomijama, te postoji mjesto za pove}avanje zapo{ljavanja u uslu`nomsektoru u Mostaru. Odre|eni klju~ni uslu`ni sektori su ve} dobro etablirani uGradu i pokazuju znakove porasta. Prvi je sektor finansijskih usluga (bankarstvo,osiguranje i financije), drugi je je javna uprava, a tre}i je sektor obrazovanja.

Sva tri imaju zajedni~ku potrebu, a to je vi{i nivo obrazovanja i profesionalnihkvalifikacija, posebno kvalifikacije i znanje u managementu i uredskomposlovanju, kompjuterska pismenost.

Kako se pozicija Mostara kao regionalnog centra bude konsolidovala, vjerojatno}e i potreba za ovakvim kvalifikacijama rasti. {tavi{e, bude li se vidjelo da suovakve kvalifikacije u velikoj mjeri raspolo`ive u Mostaru, Grad }e postatiprivla~niji kao lokacija za takve aktivnosti.

Radna grupa za obrazovanje i tehnologiju je ukazala na potrebu da se podignunivoi sticanja obrazovanja u Mostaru i trenutno razra|uje prijedloge za akcije

4.5. Tema 5 - urbana regeneracija i obnova

Mora postojati novi plan koji bi podsticao izgradnju novog poslovnog prostorakako bi se na{ grad u~inio privla~nijim vanjskim ulaga~ima i turistima, kako bi sepoklonilo povjerenje lokalnim firmama i unaprijedilo gra|evinsko okru`enje u

32

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

korist stanovnika. Sa ovime se mora zapo~eti u centralnom podru~ju koje jo{ima izgled ratne zone koju karakteriziraju razru{ene zgrade i o{te}eni plo~nici.

4.5.1 Novi plan za centar Mostara

Sa~initi }e se novi plan za centralno podru~je u roku od jedne godine u kojem}e svaka zgrada ili gra|evinska lokacija imati isplaniranu upotrebu tako dapostoji automatska pretpostavka u korist izgradnje u okviru takvih upotrebnihsvrha za svaku neiskori{tenu gra|evinsku lokaciju. Plan }e uzimati u obzirpotrebu za dodatnim svakovrsnim poslovnim prostorom i omogu}iti maksimalnoizvodivu prilagodljivost {to se ti~e upotrebe. Plan }e biti objavljen u oblikunacrta tako da svi gra|ani mogu dati svoje komentare i uputiti primjedbe. Kadatakve komentare i primjedbe ne prihvati Vije}e, mo`e se pozvati nezavisanarbitrator kako bi se odlu~ilo o takvom pitanju.

Gradsko vije}e trenutno ispituje ponudu za pomo} od grada Graza u Austriji, zaprovo|enje arhitektonskog konkursa za podru~je Bulevara u centru Grada.

4.5.2 Podsticati ponovnu izgradnju i restauraciju

Sada mnoge zgrade u centru grada le`e o{te}ene, zanemarene i neiskori{tene. Umnogim slu~ajevima, vlasni{tvo nad takvim zgradama je neizvjesno. Tamo gdjeje vlasni{tvo neizvjesno ili je imovina i ina~e ostavljena bez upotrebe i u stanjuzanemarenosti tokom tri godine, a tamo gdje je izgradnja neophodna u interesujavnosti, Grad }e preuzeti vlasni{tvo i kontrolisati zgradu obavezuju}omkupovinom, sa~initi prijedlog kako bi se zgrada dovela u iskoristivo stanje, teponuditi zgradu na prodaju na otvorenom tr`i{tu pod uslovom izgradnje iobnove u razumnom vremenskom okviru, te u skladu sa planiranom upotrebomlokacije (Uz zape~a}ene ponude neovisnoj strani tako da ponu|a~ sa najvi{omcijenom obezbijedi pravo kupovine).

Takva ovla{tenja za djelovanje imaju op{tine po postoje}em BiH zakonu, ali }eGradsko vije}e tra`iti odobrenje za preuzimanje takvih ovla{tenja ododgovaraju}ih vlasti.

Na ovaj na~in se o~ekuje da se obnova zgrada i iskori{tenje lokacija u centrugrada mogu ubrzati na dobrobit grada i njegovih stanovnika.

4.5.3 Kampanja "Ponos gradom Mostarom"

Ali, za ove }e procedure trebati vremena da postanu efikasne. Mnogo se togamo`e u~initi u kratkom roku i uz niske tro{kove kako bi se pobolj{ao izgled

33S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

centra grada i ponovo uspostavilo povjerenje. Na mnogim se zgradama videpovr{na ratna o{te}enja kao {to su odlomljen malter i rupe od metaka, iako se tezgrade stalno koriste. Takav izgled posramljuje Grad, sedam godina nakonprestanka neprijateljstva.

Stoga se predla`e da se pokrene nova kampanja kako bi se u~inila ovajednostavna pobolj{anja. Kampanju "Ponos gradom Mostarom" }e voditi novanezavisna organizacija koja ima zadatak da prikuplja sredstva i da se pobrine zato da se poprave, ponovno omalteri{u i oboje fasade zgrada. Kampanja }e tra`itidonacije iz privatnog sektora, od javnih institucija, te apelima na javnost uop{te.Tra`iti }e podr{ku lokalnih dobrovoljnih organizacija i udru`enja, te pojedinaca.

Da bi dali primjer, Gradsko vije}e }e dodati stavku u sljede}em bud`etu kako bi seosiguralo da sve javne zgrade pod njegovom kontrolom budu tretirane naodgovaraju}i na~i, te }e vr{iti pritisak na dr`avne i kantonalne vlasti da u~ine isto.Vije}e }e tako|er donositi zakonske propise kojima se tra`i od vlasnika privatneimovine da isto u~ine u odre|enom vremenskom periodu. Tamo gdje privatni vlasnicinemaju sredstava, organizacija "Ponos gradom Mostarom" mo`e poku{ati sadavanjem zajmova kako bi se podnijeli ti tro{kovi ili mo`e sama provesti radoveobu~avanjem i zapo{ljavanjem nezaposlenih osoba i mladih ljudi u tu svrhu.

Kampanja }e koristiti sli~ne procedure kako bi pobolj{ala izgled grada sa|enjemdrve}a du` ulica, uklanjanjem otpada razbacanog pored obala rijeka i nanapu{tenim gra|evinskim lokacijama, te zasa|ivanjem cvjetnih nasada naneiskori{teno zemlji{te u centralnom podru~ju grada.

Cilj ove kampanje }e biti da se Mostar u~ini gradom na koji svaki njegovstanovnik mo`e biti ponosan i da se pomogne da se ponovo uspostavi osje}ajduha zajedni{tva. Kampanja }e biti va`an pokreta~ novoga povjerenja u `ivot uGradu i pokazatelj svim stanovnicima da se u Mostaru "stvari po~inju doga|ati."

4.6. Tema 6 - Kontinuirana strategija

(a) Institucionalni okvirOsnovni je princip da Gradsko vije}e mora raditi u partnerstvu sa drugima kakobi obezbijedilo kontinuiranost ove Strategije. Stoga je odgovaraju}e razmotritikakav je institucionalni okvir potreban da se takvo partnerstvo u~iniproduktivnim i efikasnim. Vije}e, kao i ostale lokalne vlasti, ima {iroki opsegodgovornosti od kojih je ekonomski razvoj, iako od prvenstvenog zna~aja, samojedna. Razvoj ekonomije tra`i koncentrisanje tome posve}ene organizacije kojanije odvu~ena drugim prioritetima. Takva organizacija je tako|e u mogu}nostianga`ovati znanja i resurse drugih lica i organizacija koje se nalaze izvanslu`benih struktura Gradske uprave.

34

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

Upravlja~ka grupa stoga predla`e uspostavu nove "Agencije za razvoj" koja jeodvojena od samog Vije}a, a ~iji }e zadaci biti da djeluje kao staratelj oveStrategije, te da djeluje kao glavna organizacija za implementaciju. Agenciju biosnovao i vodio Grad, ali bi u svom upravlja~kome odboru uklju~ivalapredstavnike drugih klju~nih igra~a ulokalnoj ekonomiji. Ona bi stogapredstavljala partnerstvo glavnih faktora u ekonomiji.

Precizan opis poslova Agencije za ekonomski razvoj Mostara }e trebati pa`ljivorazmotriti, ali uloga ove Agencije bi mogla uklju~ivati odgovornosti za, izme|uostalog, sljede}e:

Osiguravati prate}e usluge novim i malim preduze}ima (uklju~uju}i poslovnesavjete, formiranje zajedni~kih marketin{kih poduhvata, itd)Uspostava i upravljanje novom shemom "poslovnog inkubatora" koja uklju~ujenaknadnu upotrebu pogodnih poslovnih prostora u razli~itim dijelovima GradaBavljenje potencijalnim vanjskim ulaganjima, te pru`anje usluga zanimanja ipra}enja nakon ulaganja, te zadr`avanja firmi i poslovaSavjetovati Vije}e o budu}im politikama i projektima ekonomskog razvojaZapo~injanje i upravljanje shemama obuke za zanimanjaPosticanje novih shema izgradnje i obnove (npr. pomaganjem formiranja konzorcija)Promovisanje Mostara kao regionalnog centra

(b) Baza podatakaPostoji jasna potreba za vi{e i boljim informacijama kako bi se pomogao razvojStrategije i sa njome povezanih planova. Stoga se predla`e da se osnuje"Regionalni ekonomski opservatorij" kako bi se ispunila ova potreba. Opservatorijbi bio mao udru`enje relevantnog univerzitetskog osoblja uz podr{kuodgovaraju}ih du`nosnika gradskih, kantonalnih i vlasti Federacije, tepredstavnika poslovnoga sektora.

Radna skupina za regionalni razvoj je predlo`ila izvjesni broj polaznih projekataza Opservatorij, po~ev{i sa(I) Ekonomsko ocrtavanje "Ekonomske regije Mostara"(II) Identifikovanje funkcionalnih-gravitacijskih veza izme|u Mostara i

podru~ja koje ga okru`uje(III) Sa~injavanje vodi~a za ulaganje u Ekonomsku regiju Mostara(IV) Ispitivanje transportnih veza sa regijom i identifikovanje potencijalnih

pobolj{avanja

Novi Regionalni ekonomski opservatorij i MEDA }e raditi zajedno kako biidentifikovali potrebe poslodavaca u podru~ju obuke i ciljeve zaposlenih u podru~juobuke. MEDA }e sara|ivati sa univerzitetima na razradi shema kako bi seunaprijedio upravlja~ki, preduzetni~ki i ekonomski razvoj kapaciteta stanovni{tva.

35S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

5.1. Poglavlje 4 daje prikaz nekih koraka koji se trebaju preduzeti kako bi se od

vizije krenulo ka stvarnosti. Ali je bitno, ako je namjera ovo i posti}i,identifikovati specifi~ne akcije koja se mogu preduzeti, ili barem zapo~eti, uneposrednoj budu}nosti. Moraju se pripremiti precizni planovi.

Tako|e je jednako bitno za svaku takvu akciju da bi se trebala odrediti vode}aorganizacija koja mo`e preuzeti odgovornost za osmi{ljavanje plana, identifikovanjefinansijskih izvora tamo gdje je to neophodno, upravljanje implementacijom plana, tese pobrinuti za to da se stalno izvje{tavaju drugi faktori.

Za svako od ispod prikazanih akcija i za one koja }e razraditi Radne grupe tokomsljede}ih mjeseci, od svake vode}e organizacije se tra`i sljede}a procedura:

1. Preuzeti odgovornost, obavezati se na implementaciju projekta;2. Zacrtati detaljan plan implementacije- vremenska dinamika, specifi~ne

akcije , tro{kovi;3. Imenovati/odrediti klju~no osoblje4. Konsultiranje;5. Implementacija6. Izvje{tavanje o rezultatima.

5.2. Sa`etak akcija od strane klju~nih igra~a

5.2.1 Akcija Gradskog vije}a Mostara Partneri

Osnovati Agenciju za ekonomski razvoj Mostara EC/Care International

Uspostaviti Regionalni ekonomski Opservatorij Univerziteti, Kanton 7EC/CI, Radna grupa 8

Revizija sistema regulative Kanton 7, Radna grupa 4, OHR; FIPAIdentifikovati promjene koje treba u~initiSa~initi nacrte zakonskih propisaPregovarati sa HN kantonom i ministarstvima Federacije

Identifikovati lokaciju preduzetni~ke zonepregovarati o pravnom okviruprenijeti upravljanje na MEDA-u

Urbana obnova Kanton, op{tine, OHR, Radna grupa Sa~initi nacrt novih zakonskih propisaNovi urbanisti~ki plan

36

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

5. Raspored akc i ja

Kampanja "Ponos Mostarom Privredna komora i firme

Plan za razvoj infrastrukture Kanton 7, Radna grupa 6, javna preduze}aProcjena potrebaPripremiti plan i slu~aj (ukljlu~uju}i plan za Koridor V)Pregovarati sa HN kantonom i ministarstvima Federaccije

Izgradnja kapaciteta - obuka osoblja EC/CI, Univerziteti

5.2.2. Akcije Regionalnog ekonomskog opservatorijaAkcije Regionalnog ekonomskog opservatorija (REO)

Ekonomska mapa Ekonomske regije Mostara (MER)Identifikovanje funkcionalnih/gravitacijskih vezaVodi~ ulaganjaIspitati transportne veze

5.2.3 Agencija za ekonomski razvoj Mostara (MEDA)Akcije MEDA-e

Poslovne savjetodavne usluge - sve na jednom mjestuInkubatorProcedure za izvanjska ulaganjaSheme za obuku iz razli~itih zanimanjaIspitati partnerstvo kapitala, kapital za poduhvate, sheme za kreditne garancije za mala i srednje velika preduze}a

5.2.4 Akcije Upravlja~ke grupe/ Radnih grupaPlan akcije u oblasti turizma

Plan akcije u oblasti poljoprivredne porizvodnjePlan akcije proizvo|a~kih djelatnosti (metalna industrija, tekstil i odje}a)

5.3. Analiza akcija po temama

Akcije kako bi se unaprijedila baza znanja (Tema 6)Stvaranje Regionalnog ekonomskog opservatorijaZadu`eni: Gradsko vije}e Mostara, Upravlja~ka grupa, Radna grupa 8 sauniverzitetima, HN kanton

Akcije kako bi se obezbijedila implementacija Strategije (Tema 6)Osnivanje Agencije za ekonomski razvoj Mostara Zadu`eni Gradsko vije}e Mostara i Upravlja~ka grupa

37S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

Akcije kako bi se pomoglo doma}em poslovnom porastu (Tema 2)Akcije kako bi se pomoglo identifikovati ve}i porast potencijalnih malih isrednje velikih preduze}aDeregulativaSve na jednom mjestu-MEDAStrategija porasta sektoraAkcije od strane MEDA-e (vidi naprijed)Razvoj infrastrukture (npr. unaprijediti prevoz, logisti~ke sisteme)

Akcije kako bi se podstaknulo osnivanje novih firmi (Tema 2)Registriracija - regulativa - Gradsko vije}e MostaraSve na jednom mjestu - MEDAPoslovni inkubatori - MEDASavjetodavne i konsultantske usluge - MEDA

Akcije kako bi se podstakla vanjska ulaganja (Tema 2)Izgradnja kapaciteta - obuka osoblja i ulaga~aKoordinacija sa Federalnom agencijom za inostrana ulaganjaUrbani planPutevi regionalne infrastrukture, `eljeznicaPlan za Koridor V

Akcije kako bi se obnovilo urbano podru~je (Tema 5)Identifikovati lokacije za izgradnju - vlasni{tvo, najbolja upotrebna svrha,provo|enjeKampanja "Ponos gradom Mostarom"Identifikovati zemlji{te za novustambenu izgradnju

Akcije da se unaprijedi baza stru~nosti i znanja (Tema 3)Identifikovati potrebe poslodavaca - MEDA; REO; UniverzitetiIdentifikovati bazu stru~noga znanja i te`nje uposlenihOsnivati ili pro{iriti ustanove za obuku za zanimanjaRevidirati sticanje obrazovanja

38

E K O N O M S K I P L A N M O S T A R A

S T R A N A

Ovaj proces razrade strategije zapo~eo je 18. oktobra 2000. godine, nakonferenciji na kojoj su bile prisutne sve organizacije zainteresovane za lokalnu iregionalnu ekonomiju.

Predla`emo da bi se ova konferencija trebala organizovati u godi{njimintervalima kao Gospodarski forum Mostara, po~ev{i od oktobra 2001. godinekako bi se ~ulo od Gradskoga vije}a i od Agencije za ekonomski razvoj Mostarakakve se akcije trebaju poduzeti i koji su rezultati postignuti u svakomme|urazdoblju. Konferencija bi trebala biti otvorena javnosti tako da svi oni kojiu~estvuju u ekonomiji mogu biti u potpunosti obavije{teni, te tako da oni ~iji jezadatak da izra|uju i provode ovu strategiju mogu biti na odgovaraju}i na~in ijavno pozvani da podastru izvje{taj.

U me|uvremenu, okre}emo se ka predlo`enom Regionalnom ekonomskomopservatoriju kako bi isti pratio napredak ekonomije na osnovu kontinuiteta iizvje{tavao s vremena na vrijeme tako da se odluke svih uklju~enih institucijamogu pravilno uvrstiti. Od Opservtorija }e se tako|e zatra`iti da razmotriaran`mane za uporedno obilje`avanje ekonomskog napretka u Mostaru naspramtakvog napretka u nekim drugim gradskim regijama.

Gradsko vije}e }e tako|er preduzeti izvjesne korake, tokom izvje{tavanja o svojimaktivnostima poreznim obaveznicima i bira~ima, kako bi podaci o ekonomskomrazvoju bili stavljeni na raspolaganje.

Neven Tomi} Hamdija Jahi}

39S T R A N A

P O L A Z N I D O K U M E N T Z A I Z R A D U S T R A T E G I J E

6. Pra}enje i izv je{tavanje