policy insight / broj 2 / iv. kvartal 2014

POLICYinSight

B R O J 2 G O D . 1

IV. kva r ta l 2014 .

HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURIS-

TI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI

LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB

HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS

IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS HDZ SDP

HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS

HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI

ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI




HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS ISSN 1849-403X

Monetizacija autocesta

Hrvatska vanjska politikaPromjena izbornog sustava

Energetska politika

POLICYinSight

HRVATSKA VANJSKA POLITIKA

PROMJENA IZBORNOG SUSTAVA

ENERGETSKA POLITIKA

MONETIZACIJA AUTOCESTA

Dragi čitatelji,

pred vama se nalazi drugi broj Alpheus Policy inSighta, izvješća koje donosi stavove hr-vatskih političkih stranaka o aktualnim društvenim pitanjima. Prvi smo broj izdali u trav-nju ove godine, s neskrivenom i neskromnom ambicijom da pozitivno utječemo na unap-ređenje političkih procesa u Hrvatskoj.

Sve pohvale koje smo dobili za prvo izdanje brzo smo zaboravili, a sve kritike uvažili te ih djelomično uklopili u novi broj koji je sadržajno i vizualno još atraktivniji. Metodologija prema kojoj su nastali stavovi ostala je ista. Osnova za pregled stranačkih stavova bili su odgovori na pitanja iz našeg upitnika podijeljena u četiri tematske skupine –vanjska poli-tika, izborni sustav, energetska politika te monetizacija autocesta.

Što se tiče odaziva stranaka, u odnosu na prošli broj, vladajući SDP poslao je odgovore koncentrirajući se pritom samo na dvije teme koje se tiču pitanja iz resora koje izravno kontroliraju. Stranka koja prema istraživanjima javnog mnijenja trenutno uživa najveće povjerenje građana, HDZ, nije poslala svoje odgovore. No, do njihovog smo stava došli kroz druge metodološke stupove ove analize, odnosno sintezom medijskih istupa istaknu-tih članova, pregledom službenih stranačkih dokumenata te njihove zakonodavne aktiv-nosti, tako da niste zakinuti niti za jednu relevantnu političku stranku. Također, i u ovom broju, partner nam je bila renomirana agencija za istraživanje javnog mnijenja Ipsos Puls, zahvaljujući kojoj donosimo mišljenje građana o istim pitanjima.

Naš cilj je potaknuti način razmišljanja u hrvatskom društvu koji je usmjeren na konkret-ne javne politike te bolju komunikaciju između stranaka i njihovih birača. Nadamo se kako će naredne analize tome i pridonijeti.

Uvodna riječ

Uredništvo

IMPRESSUMAlpheus Policy inSight

Izvješće o stavovima političkih stranaka

IZDAVAČ: Alpheus d.o.o., Budmanijeva 5,

10000 Zagrebwww.alpheus.hr

ZA IZDAVAČA: Mario Aunedi Medek

AUTOR PROJEKTA: Mario Aunedi Medek

UREDNIK: Zdravko Ivić

AUTORI: Zdravko IvićJakov Žižić

Grafičke analize napravljene su na temelju istraživanja javnog

mnijenja agencije Ipsos Puls iz listopada

2014. godine.

PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK:

Ivan Fischer

SAVJETNIK: Tin Nuić

LIKOVNO I GRAFIČKO

OBLIKOVANJE: Bernardić studio d.o.o., Zagreb

www.bernardic.hr

3

12

16

22

Alpheus Policy inSight Izvješće o stavovima političkih stranaka

POLICYinSight

B R O J 2 G O D . 1

IV. kva r ta l 2014 .

HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURIS-

TI ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI




HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS

HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI

ORAH HNS HDZ SDP HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI




HSLS HNS IDS HDSSB HRVATSKI LABURISTI ORAH HNS ISSN 1849-403X


Hrvatska vanjska politikaPromjena izbornog sustava

Energetska politika

Sadržaj

http://www.alpheus.hr/

http://www.bernardic.hr/

http://www.bernardic.hr/

POVR ATAK NA SADRŽ AJ

Hrvatska vanjska politika

Od samostalnosti države, hrvatska vanjska politika nije se “aktivno” i “angažirano” uključivala u globalna pitanja. Za tako nešto nije bilo ni

potrebe ni mogućnosti, poglavito zbog toga što je zemlja bila usredotočena na ostvarivanje vlastitih strateških ciljeva. No, ulaskom zemlje u Europsku

uniju situacija se značajno promijenila. Hrvatska sad ima novu ulogu, uključena je u globalno važna pitanja. Stoga smo najznačajnije hrvatske

političke stranke pitali o prioritetima kojima bi se trebala voditi naša vanjska politika, njihovu ocjenu hrvatske politike prema Siriji, Ukrajini, te stvaranju države palestinskog naroda. Konačno, pitali smo ih i treba li

Hrvatska uvjetovati Srbiji ulazak u EU rješavanjem bilateralnih sporova ili otvorenih pitanja iz nedavne prošlosti.

POLICYinSight

| 3 |


Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

Ne zna

Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

Vox populi:Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima?

?

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

61,5%

12,2%

26,3%

SDP Nakon samostalnosti, međunarod-nog priznanja i članstva u NATO-u, ulaskom u Europsku uniju stvore-

ne su ključne pretpostavke za Hrvatsku da na zdravim političkim, ekonomskim i pravosud-nim temeljima razvije sve svoje potencijale, u čemu vanjska politika mora pomoći. Socijalde-mokrati nisu izravno odgovorili na pitanja iz upitni-ka na temu vanjske politike. Iako taj resor vodi oso-ba iz druge stranke, SDP je ipak najsnažnija stranka vladajuće koalicije te se stoga njegovi vanjskopolitič-ki stavovi zasigurno u velikoj mjeri preklapaju s ak-tualnom politikom. Uz politike Vlade RH, u analizi

stavova SDP-a uzeti su u obzir i programski doku-menti stranke, glasovanje u europskom i hrvatskom parlamentu te medijski istupi čelnih ljudi stranke. Ulaskom u EU Hrvatska je učvrstila svoj međunarod-ni položaj, što daje mogućnost za snažnije djelovanje

SDP BI UVJETOVAO ULAZAK SRBIJE U EU S PODIZANJEM NOVIH OPTUŽNICA ZA RATNE ZLOČINE. PODRŽAVA IH

61% NJIHOVIH SIMPATIZERA, A NJIH 24% JE PROTIV

Hrvatska vanjska politika P R O S I N A C 2 0 1 4 .

POLICYinSight

| 4 |


HDZ Prioritet vanjske politike treba biti zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, što je za njih jedna od

ključnih strateških pretpostavki sveukupnog razvoja Hrvatske. HDZ nije izravno odgovo-rio na pitanja iz upitnika, ali su odgovori za tu stranku izvučeni iz drugih metodoloških stu-pova istraživanja. Uz programske dokumente stranke, posebno su analizirani javni nastupi HDZ-ovih saborskih zastupnika te zastupnika u Europskom parlamentu. Posebnu pozornost posvećuju Hrvatima u BiH, za čiju se ravnopravnost te dosljedno poštivanje prava osobito zalažu. Jedan od vanjskopolitičkih prioriteta HDZ-a također je i “konkretnije ugovorno i institucionalno povezivanje BiH s Europskom unijom”. Za HDZ su važne i hr-vatske manjine u zemljama članicama i u zemljama nečlanicama EU te traže za njih odgovarajuće finan-ciranje. Ostali su prioriteti HDZ-ove vanjske politike daljn-ja izgradnja transatlantske i europske suradnje, kao i odnosa s jugoistočnim susjedstvom. Upravo u eu-ropskom kontekstu vide veliku priliku jer je Hrvatska, prema njima, “potpunu suverenost i samostalnost u vanjskoj politici stekla tek ulaskom u EU”. Dodat-no jačanje hrvatske pozicije na starom kontinentu HDZ vidi kroz odabir europskih partnera s kojima bismo privilegirano surađivali. To se osobito odnosi

na Njemačku, zemlju koja je odigrala konstruktivnu ulogu kad se Hrvatska borila za samostalnost, a koje je aktualna vlast narušila, među ostalim, i zbog Lex Perković.

HDZ dosad nije izravno javno govorio o hrvatskoj politici prema krizi u Siriji. Ipak, njegovi euroza-stupnici u nekoliko navrata su oštro osudili zločine Islamske države i njihov progon kršćana te se založili za snažan vojni angažman međunarodne zajednice.

Zbog vrlo dobrih odnosa koje ima s trenutnim i biv-šim dužnosnicima Države Izrael te “iskrenog prija-teljstva i uvažavanja” kojeg gaji s Likudom, najvećom izraelskom konzervativnom strankom, pretpostavka je kako je HDZ rezerviran prema priznavanju sa-mostalne Palestine. Takvu pretpostavku potvrđuje nedavna kritika Vladinog stava prema priznavanju Palestine koji je bivši HDZ-ov ministar vanjskih

67% SIMPATIZERA HDZ-A SMATRA DA HRVATSKA TREBA UVJETOVATI

ULAZAK SRBIJE U EU RJEŠAVANJEM OTVORENIH PITANJA, DOK IH JE 28% PROTIV

u regiji na razvoju dobrosusjedskih odnosa i njenoj stabilizaciji. Za SDP, hrvatska je obveza, ali i izravni interes, zalaganje za što brži proces eurointegriranja zemalja regije. Uz naglasak na regiju, Vladi u kojoj je SDP vodeća stranka koalicije prioritet je i održava-nje vrlo dobrih odnosa s najvažnijim transatlantskim saveznikom i najmoćnijom zemljom svijeta. Vidljivo je to kroz intenzivnu suradnju s američkim vojnim snagama, donacije vojne opreme te odlikovanju koji je SDP-ov ministar dodijelio načelniku združenog stožera vojske SAD-a. Takav zaključak nameće se i promatranjem hrvatske politike prema Bliskom isto-ku. Hrvatska vlada pod SDP-om od samih početaka je politički, ali i logistički podržavala oporbenjake u Siriji. Radikaliziranjem dijela oporbenih snaga te jačanjem ISIL-a Hrvatska je postala dijelom među-narodne koalicije pod američkim vodstvom koja je usmjerena protiv rastućih terorističkih snaga. I SDP

se kontinuirano zalaže za dvije države na području Palestine, ali ako je suditi prema medijskim natpisi-ma, Hrvatska će priznati državu palestinskog naroda tek nakon što se za takav potez odluče ostale zemlje članice EU. Što se tiče, situacije u Ukrajini, čelni lju-di SDP-a smatraju kako je takva razina miješanja u unutarnje stvari jedne zemlje nedopustiva. Za SDP, odnosi u Ukrajini su “jako komplicirani, zbog čega Europa nema jedinstveno stajalište”. Uz to, valja na-pomenuti kako Vlada RH još uvijek nije ratificirala sporazum o pridruživanju Ukrajine EU, što je dosad učinilo sedam europskih zemalja. SDP podupire ulazak Srbije u EU, ali je čvrstog stava da kandidati za članstvo, poput Hrvatske, moraju ispuniti sve kriterije. Jedan od tih kriteri-ja bit će podizanje novih optužnica i suđenja za ratne zločine.


POLICYinSight

| 5 |


Srednja škola Viša škola/FakultetOsnovna škola

Treba uvjetovati

ulazak Srbije u EU

rješavanjem otvorenih

pitanja

Ne treba uvjetovati

ulazak Srbije u EU


pitanja

Analiza istraživanja populacije PREMA OBRAZOVANJU

Ne zna

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0% 59% 61% 69%

23% 28%

24%

18%11%

7%

Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi

trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima?


poslova nazvao “ishitrenom”. U slučaju Ukrajine, HDZ-ovi eurozastupnici bili su vrlo jasni. Za njih je kriza u Ukrajini test vjerodostojnosti vanjske politi-ke EU jer je riječ o očitom kršenju međunarodnog prava i narušavanju teritorijalnog integriteta jed-ne zemlje. HDZ-ovci se također zalažu za nastavak pritisaka i restriktivnih mjera prema Rusiji te brzu provedbu Sporazuma o pridruživanju Ukrajine i EU. Što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije u kontek-

stu ulaska te zemlje u EU, HDZ traži suočavanje s istinom o agresiji koja je počinjena nad Hrvatskom. HDZ-ovci su također oštro osuđivali njima krajnje neprihvatljive izjave pravnih zastupnika Vlade Re-publike Srbije tijekom rasprava u tužbi za genocid na Međunarodnom sudu pravde. Tad su poručivali da Srbija “itekako treba pripaziti kakvu retoriku ima prema RH, državi članici EU, ako namjerava kročiti europskim putem.”


POLICYinSight

| 6 |


ORaH Kroz vanjsku politiku moraju se promicati solidarnost, odr-živost, pravednost, pravična

ekonomska suradnja, borba protiv svih vrsta diskriminacije te energetska učinkovitost. Za Održivi razvoj Hrvatske napokon je došlo vri-jeme za vođenje vanjske politike prilagođene stanju svijeta u drugom desetljeću 21. stoljeća. Kao što se i iz imena stranke da naslutiti, prio-ritet je takve nove vanjske politike koncepcija dugoročno održivog razvoja Hrvatske. Kako navode u OraH-u, Hrvatska je dio EU koja je zajednica vrijednosti, stoga se kroz vanjsku politiku moraju isticati vrijednosti po kojima će Hrvatska biti prepoznatljiva. Kako bi hrvat-ski nacionalni interesi postali prepoznatljivi unutar EU, OraH predlaže stvaranje specifičnih policy niša u kojima bi Hrvatska aktivno predlagala politike. Kao primjer niša navode energetiku, vodni sektor i održivi transport, održivi razvoj Mediterana, turizam i proi-zvodnju hrane te daljnje proširenje EU.

OraH snažno osuđuje kršenje normi međunarodnog prava u Siriji. Pri tome misle na zločine Islamske dr-žave te se zalažu za procesuiranje svih odgovornih na Međunarodnom kaznenom sudu. Izravan stav o hr-vatskoj politici prema Siriji nisu izrekli, ali napominju kako bi oni podržali uspostavu poslovnih i diplomat-skih aktivnosti sa sirijskom vlasti koja bi bila uspo-stavljena na temeljima “mira, demokracije, održivosti i ljudskim pravima”. Za održivi mir ORaH se zalaže i u slučaju Palestine. On je moguć ako sve uključene strane, posebice Izrael, poštuju međunarodno pravo i ljudska prava. Prema ORaH-u, napadanje civilnih ciljeva obiju strana temelj je za ratni zločin i treba ga kazniti. Što se tiče konkretnog rješavanja problema, OraH se zalaže za povratak na međunarodno priznate granice iz 1967. godine. U ORaH-u jasno ističu svoju opredijeljenost i za neovisnost, su-verenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Održivo političko rješenje krize u toj zemlji, prema njima,

“podrazumijeva intenzivnu komunikaciju između ru-skih i ukrajinskih dužnosnika koja može utrti put pu-nom pomirenju i ojačati jedinstvo zemlje.” Podsjećaju također kako je pripajanjem Krima Rusija prekršila svoje ranije potpisane međunarodne obveze, ali i na-pominju kako bi ukrajinske vlasti trebale pristupiti te-meljitoj ustavnoj, političkoj i ekonomskoj reformi ze-mlje. Što se tiče energetskog aspekta ukrajinske krize, u Orahu napominju kako se ionako snažno zalažu za povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora ener-gije čime bi se smanjila europska ovisnost o fosilnom gorivu.

Što se tiče ulaska Srbije u EU, ORaH se snažno zalaže za nastavak procesa proširenja koje će biti isključivo temeljeno na vrednovanju preuzimanja i provedbe pravne stečevine te smatraju da Hrvatska treba susje-dima pružiti svu tehničku pomoć. U ORaH-u također napominju kako je u Saborskoj Deklaraciji o promi-canju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi iz listopada 2011. godine, Hrvatska već dala čvrsto stajalište da “otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, ne smiju kočiti pristupanje

država kandidata u Europsku uniju”. Ipak, naglašava-ju kako će rješavanje pojedinih pitanja biti važno za ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU. Kako napominju u ORaH-u, “pitanje naknade imovine, informacije o 1600 nestalih branitelja i civila, povrat kulturnog bla-ga, pitanje utvrđivanja granice na Dunavu izvrstan su izazov i mogućnost za srbijansku vladu da pokaže da postaje zemlja koja prihvaća europske standarde.”

62% SIMPATIZERA ORaH SMATRA DA HRVATSKA TREBA UVJETOVATI

ULAZAK SRBIJE U EU, DOK IH JE 30 % PROTIV TAKVE POLITIKE


POLICYinSight

| 7 |


Selo Grad



56%

65%

27% 26%

17%9%

Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem

otvorenih pitanja

Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem

otvorenih pitanja

Ne zna

Analiza istraživanja populacije PREMA MJESTU STANOVANJA


HNSHrvatska vanjska politika se treba voditi upravo onim prioritetima kojima se trenutno vodi. Hrvatska

narodna stranka je u posebnoj situaciji što se tiče vanjske politike. Kao stranka čija čelnica vodi ovaj resor imaju snažan utjecaj na formiranje vanjske politike. Prioriteti za njih je pozicioniranje Hrvatske unutar institucija EU, ali i u regiji i to prvenstveno kroz potporu euroatlanskim procesima u zemljama okruženja. Prioritet vanjske politike također je suradn-ja s partnerima u NATO-u, poglavito SAD-om te mul-tilateralna suradnja, osobito s državama južnog Medit-erana, Bliskog istoka te državama Istočnog partnerstva.

Na tom području Hrvatska, uz razvojnu i humanitarnu pomoć, radi na jačanju civilnog angažmana te pov-ezivanju civilnih i vojnih misija. Primjeri su takvih aktivnosti poseban sastanak o ulozi žena u postkonf-liktnim društvima, održan na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a, te izgradnja centra za obra-zovanje primalja u Afganistanu. Uz to, HNS navodi kako se kroz vanjsku politiku realiziraju i posebni projekti kao što su Gospodarska diplomacija, “Jadran-ska provansa”, Zaklada Hrvatska kuća te specijalistički studij diplomacije, novi obrazovni program za profe-sionalne diplomate.


POLICYinSight

| 8 |


HSS smatra kako je najveći prioritet naše vanjske politike sigurnost zemlje, osobito u kontekstu ukra-

jinske krize i budućnosti opskrbe Europe energijom, trzavica između Srbije i Albanije te trajnog problema u BiH. Druga je najvažnija stvar revitalizacija gospodarske diplomacije. Prema HSS-u, upravo na tom pitanju hrvatska vanjska po-litika “još uvijek vrluda”, što dokazuje i naglo po-vlačenje trgovinskih atašea s dolaskom nove vlasti. Uzimajući u obzir i nejasnu budućnost Hrvatske gospodarske komore, neizvjesno je kad će se us-postaviti relevantan sustav promocije nacionalnog gospodarstva u inozemstvu. Treći prioritet vanjske politike, prema HSS-u, trebala bi biti briga o Hr-vatima izvan domovine. U HSS-u navode kako je trenutno apsolutno zanemaren potencijal hrvatske dijaspore. Ona ima kapital raspoloživ za investicije i treba se učiniti sve da ga se privuče. Uz to, po-sebna pažnja mora se posvetiti i Hrvatima u BiH, jer su pokušaji njihove političke majorizacije stalni. Četvrti je HSS-ov prioritet vanjske politike jača-nje uloge i profiliranje RH unutar Europske unije. HSS smatra kako smo trenutno potpuno nevidljivi u Uniji, čemu je najbolji dokaz dodjeljivanje “ne-bitnog resora hrvatskom kandidatu za povjerenika EU” te činjenica da definiranju europske vanjske politike gotovo uopće ne pridonosimo.

Za HSS u Siriji smo pogriješili jer je sad jasno kako će Bashar al-Assad opstati na vlasti. Prema njima, nekritič-ki smo se poveli “općim raspoloženjem međunarodne zajednice, ne vodeći pritom računa o šteti koja prijeti Ini i njezinim investicijama u Siriji.” Što se tiče Palestine, u HSS-u smatraju kako bi idealno rješenje moglo biti po-stojanje dviju država, ali i da Hrvatska mora apsolutno podržati opstojnost Izraela. Nadalje, za HSS je “esenci-jalni hrvatski interes podržati pravednu borbu Ukrajine za vlastito vanjskopolitičko određenje” jer je ta borba moralno opravdana, podržavaju je naši najvažniji save-znici SAD i Europska unija, a može i posredno utjecati na redefiniranje energetskih pravaca u korist Hrvatske.

Konačno, u HSS-u smatraju kako će otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije prirodno doći na red za rje-šavanje u sklopu pristupnog procesa. Iako u toj stranci smatraju kako Hrvatska treba izbjeći stvaranje percepci-je ucjenjivanja susjeda, ipak se zalažu da se novonastala okolnost “iskoristi za posvemašnju zaštitu hrvatskih po-litičkih i drugih interesa.”

HSS SMATRA DA SMO U SIRIJI POGRIJEŠILI JER NISMO VODILI RAČUNA O INTERESIMA HRVATSKIH KOMPANIJA U TOJ ZEMLJI

Što se tiče konkretnih pitanja međunarodne politike, HNS smatra kako je Hrvatska napravila što je mogla u očuvanju nacionalnih interesa u Siriji. Prema nji-ma, s obzirom na “sankcije koje su uvele zemlje EU, a Hrvatska u potpunosti provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, iluzorno je pomisliti kako je moguće poslovati u zemlji u kojoj je de facto ratno stanje.” Što se tiče Palestine, Hrvatska se kontinuira-no zalaže za dvije države na tom području, odnosno državu palestinskog naroda uz trajnu i neugroženu sigurnost Države Izrael. Kako i ostale države EU idu prema ovakvom scenariju, sigurno je kako će ga i Hr-vatska otvoreno podržati, iako se u ovom trenutku, kako navode u HNS-u, “još uvijek ne može točno reći kad i kako.” Nadalje, Hrvatska priznaje teritorijalni suverenitet i neovisnost Ukrajine te njezinu europ-

sku perspektivu. To prema ovoj stranci nikako nije u suprotnosti s našim gospodarskim ili energetskim in-teresima, jer Hrvatska nije ovisna o ruskim energenti-ma, a trenutno se razvijaju i energetski projekti koji će osigurati diversifikaciju izvora i dobavljača.

Što se tiče ulaska Srbije u EU, HNS ima jasan stav da naša zemlja ne treba i neće susjedima ništa uvjetovati. Bilateralna pitanja će se rješavati bilateralno, a u pris-tupnim pregovorima rješavat će se pitanja vezana uz europsku pravnu stečevinu.

HNS: NAŠA ZEMLJA NE TREBA I NEĆE SUSJEDIMA NIŠTA UVJETOVATI


POLICYinSight

| 9 |


Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje

i Istra

Dalmacija

Treba uvjetovati

ulazak Srbije u EU


pitanja

Ne treba uvjetovati

ulazak Srbije u EU


pitanja

Analiza istraživanja populacije U REGIJI

Ne zna

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%




HDSSB Prioritet vanjske politike su odnosi u regiji i to pri-je svega sa zemljama tzv.

Višegradske skupine (V4 = Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska). Za HDSSB, do ulaska u EU i NATO u hrvatskoj vanjskoj politici nije bilo poseb-ne “inventivnosti ili sadržajne kreacije”. Slijedili su se i ispunjavali uvjeti zadani od organizacija u koje smo ulazili. No, ulaskom u EU situacija se značajno promi-jenila. Hrvatska je, prema Slavoncima i Baranjcima, sad u puno povoljnijem položaju koji mora iskoristiti

za osnaživanje svog političkog i gospodarskog položa-ja. Pridruživanje skupini V4 prvi je konkretan potez koji bi povukli jer je to poželjan politički okvir kroz koji bi Hrvatska obnovila svoju srednjoeuropsku po-ziciju prekinutu 1918. godine. Uz to, približila bi se zemljama koje su joj bile snažan oslonac u zadnjim dvama desetljećima, a intenzivnija suradnja s njima bila bi i dobitna okolnost u gospodarskom i kulturoš-kom smislu. Dobre gospodarske odnose HDSSB bi razvijao i sa svim zemljama bivše Jugoslavije. No, oni ne vide Hrvatsku kao lidera nekakve nove regije, nego


POLICYinSight

| 10 |


samo kao zemlju koja je “partner u kompatibilnim proizvodnim i trgovačkim kapacitetima”. Izuzetak je politika prema Bosni i Hercegovini, koju bi Hrvatska trebala dodatno poduprijeti u njenoj europskoj bu-dućnosti te joj pomoći u promjeni državnog ustroja kako bi se ostvarila stvarna konstitutivnost i jednakost Hrvata s drugim narodima.

Što se tiče konkretnih problema koji opterećuju među-narodnu politiku, HDSSB ima poprilično jasan stav o Siriji. Prema njima, u Siriji se dogodio sličan scenarij kao i u ostalim zemljama u kojima se održalo “Arap-sko proljeće”. Dok su na vlasti bili “diktatori” situacija je bila puno bolja i jednostavnija, jer se pokazalo kako se “demokratska opozicija” vrlo brzo okomila na sve drugačije, osobito na kršćane. Zbog toga na pitanje je li se hrvatska politika prema Siriji trebala voditi podr-žavanjem demokratskih nastojanja naroda ili zaštitom interesa domaćih kompanija koje tamo posluju, HD-SSB nudi jasan odgovor – zaštitom hrvatskih kompa-nija. Što se tiče Palestinskog pitanja, u ovoj stranci smatraju kako je izgledno da bi stvaranje palestinske

države moglo donijeti trajniji mir na Bliskom istoku te bi stoga Hrvatska trebala podržati to rješenje. Ukraji-ni pak HDSSB daje apsolutnu podršku. Prema njima, tu zemlju treba podržati na njezinom putu u euroa-tlanske saveze bez obzira na potencijalne ucjene, od-nosno negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost. Pristajanje na ucjene dugoročno ionako samo šteti.

Što se tiče uvjetovanja ulaska u EU Srbiji prethodnim rješavanjem bilateralnih pitanja, HDSSB smatra kako je pravo vrijeme za razgovor o pravima hrvatske ma-njine u toj zemlji i inzistiranje na njihovom punom provođenju. No, HDSSB je i u ovoj situaciji protiv ucjena jer, kako navode, “zloupotreba pozicije dugoročno uvijek šteti onom koji je koristi”.

IDS Članstvom u euroatlanskim inte-gracijama Hrvatska tek djelomično ostvarila vlastite strateške vanjsko-

političke ciljeve. Sad je tek definiran okvir, a prioritet vanjske politike trebao bi biti efika-sno funkcioniranje unutar njega, sve s ciljem afirmacije i zaštite interesa Hrvatske. Istrijani zagovaraju dosljedan i aktivan angažman u svim međunarodnim organizacijama u kojima smo prisutni, uz ulaganje dodatnih napora kako bismo se profilirali na europskom planu kao ozbiljan partner. Prema IDS-u, Hrvatska nikako ne smije zapostaviti svoje okruženje. Regija, prema njima, mora biti prioritet naše vanjske politike, a aktivnom i konstruktivnom regionalnom politikom osigurat ćemo predvodničku ulogu u ju-goistočnoj Europi. IDS-ovci također navode kako Hrvatska mora “što učinkovitije iskoristiti razvojne i političke mogućnosti koje nude Jadransko-jonska i Dunavska strategija” te dodatno unaprijediti učinko-vitost gospodarske diplomacije.

Za IDS-ovce situacija u Siriji iznimno je složena. Ipak, prema njima, Hrvatska u toj zemlji nije trebala birati između podupiranja demokratskih nastojanja sirijskog naroda i zaštite interesa domaćih kompanija koji tamo posluju. Ta dva cilja su komplementarna.

Nadalje, IDS smatra kako se Hrvatska treba zalaga-ti za stvaranje palestinske države sukladno prijaš-njim odlukama Ujedinjenih naroda. Jedini preduvjet za stvaranje samostalne Palestine treba biti njezino priznanje Izraela te jamstvo njegove sigurnosti. Što se tiče ukrajinske krize, IDS priznaje Rusiji pravo na interese u svom susjedstvu, ali također naglašava kako se taj interes može provoditi prema međuna-rodnom pravu te uz poštivanje nepovredivosti gra-

nica svih susjednih država. Hrvatska politika prema Ukrajini treba pak slijediti zajedničku vanjsku i sigur-nosnu politiku EU. Sukladno definiranju regije kao jednog od prioriteta vanjske politike, IDS se zalaže za “što bržu integraciju cijelog Zapadnog Balkana u Europsku uniju, pa tako i Srbije”. Otvorena pitanja iz prošlosti, prema njima, ne smiju remetiti dinamiku pregovora, ali isto tako Srbija mora pokazati kako je spremna riješiti probleme sa susjedima, od Kosova, Albanije, BiH do Hrvatske.

IDS PODRŽAVA STVARANJE PALESTINSKE DRŽAVE SUKLADNO PRIJAŠNJIM REZOLUCIJAMA UN-A

HDSSB SMATRA KAKO BI NAM UCJENJIVANJE SRBIJE DUGOROČNO SAMO ŠTETILO


POLICYinSight

| 11 |


Promjena izbornog sustava

Prema postojećem izbornom sustavu provedena su četiri ciklusa izbora za Hrvatski sabor. Strukturni elementi ovog izbornog sustava

su cijelo to vrijeme ostali nepromijenjeni. U posljednje vrijeme povećao se broj zahtjeva za reformom pojedinih strukturnih elemenata hrvatskog izbornog sustava. Zajedno s ovim ponovno je aktualizirano i pitanje modela posebnog političkog predstavljanja i oblika glasovanja

hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, kolokvijalno nazvanih “dijaspora”. Stoga smo pitali stranke postoje li razlozi za reformu

izbornog sustava te što misle o preferencijskom glasovanju, izbornim koalicijama ili glasovanju “dijaspore”.

POLICYinSight

| 12 |


Ne podržavam zabranu sklapanja predizbornih koalicija, tu mogućnost treba i dalje zadržati

Ne zna

Podržavam zabranu sklapanja predizbornih koalicija

Vox populi:Podržavate li Vi osobno ili ne podržavate zabranu sklapanja predizbornih koalicija?

?

43,3%

19,2%

37,4%


SDP drži kako postojeći izborni sustav funkcionira bez većih problema, po-tresa i nestabilnosti te kako njegove

promjene nisu nužne. Socijaldemokrati ne izdvajaju nijedan strukturni element hrvatskog izbornog susta-va kao posebno sporan, ali smatraju kako su određene korekcije potrebne u pogledu oblika izbornih lista, od-nosno načina glasovanja te veličine izbornih jedinica. Stoga podržavaju uvođenje preferencijskog glasovanja i to već na sljedećim parlamentarnim izborima. U po-gledu izbornih jedinica, ova je stranka za korekcije veličine izbornih jedinica, odnosno njihovo ujednača-vanje s obzirom na broj stanovnika. Nadalje, SDP je protiv referendumskog odlučivanja o izbornim pravilima te je po pitanju konstitucionalizacije izbor-

nih pravila za to da se samo okvir izbora definira u Ustavu, dok se sama pravila izbornog natjecanja treba-ju utvrditi zakonom. Konačno, SDP je jasno protiv za-brane stvaranja izbornih koalicija te je također protiv toga da se povećava broj zastupnika koje u Hrvatskom saboru biraju Hrvati koji žive izvan Hrvatske.

SDP JE PROTIV ZABRANE IZBORNIH KOALICIJA, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA

46% NJIHOVIH BIRAČA, DOK JE NJIH 44% ZA ZABRANU.

Promjena izbornog sustava P R O S I N A C 2 0 1 4 .

POLICYinSight

| 13 |


ORaH podržava temeljitu i cjelovitu reformu izbornog sustava. Kao neuralgičnu točku postojećeg iz-

bornog sustava ORaH izdvaja strukturu izbornih jedi-nica, što vide kao strukturni element izbornog sustava koji je ključno reformirati. U skladu s tim ORaH se zalaže za smanjenje broja izbornih jedinica i njihovo formiranje sukladno novim regionalnim područjima koja bi trebala pratiti administrativno-upravne grani-ce. Prema njima, takve bi izborne jedinice trebale biti različite veličine te bi broj mandata trebao ovisiti o broju stanovnika. OraH se također zalaže za preferen-cijalno glasovanje i takav oblik glasovanja uveli bi već na sljedećim parlamentarnim izborima. Pritom svoju podršku preferencijalnom glasovanju uvjetuju zakon-skim osiguranjem ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru. Ova se stranka

protivi reformi hrvatskog izbornog sustava pu-tem referenduma, kao i reguliranju izbornog proce-sa Ustavom te smatra kako bi izborna pravila trebala biti samo u domeni zakona. Konačno, ORaH se proti-vi zabrani izbornih koalicija stranaka, kao i povećanju

broja saborskih zastupnika hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske.

ORaH SE PROTIVI ZABRANI IZBORNIH KOALICIJA STRANAKA, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA

33% NJIHOVIH BIRAČA. NJIH 55% PAK PODRŽAVA ZABRANU

HDZ se zalaže za cjelovitu i sveobu-hvatnu reformu izbornog zakono-davstva. Iako stranka nije izravno

odgovorila na pitanja iz upitnika, taj zaključak može se izvući temeljem javnih istupa njezinih čelnika. Pri tome svoju moguću podršku izbornoj reformi uvjetuje promjenama institucionalnog mo-dela političkog predstavljanja i oblika glasovanja hr-vatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, a koji su ustavno definirani. HDZ ne izdvaja kao posebno sporan nijedan strukturni element hrvatskog izbor-nog sustava, ali pritom ističe svoju podršku primjeni preferencijskog glasovanja i na izborima za Hrvatski sabor. Protivi se zabrani izbornog koaliranja. Tako-

đer, zalaže se za promjenu trenutnog modela po kojem je broj saborskih zastupnika hrvat-skih državljana koji žive izvan Hrvatske fiksi-ran na tri.

HDZ SE PROTIVI ZABRANI IZBORNOG KOALIRANJA, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA

44% NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK IH JE 41% ZA

ZABRANU

HNS smatra kako je postojeći hrvatski izborni sustav pridonio stabilnosti ukupnog političkog sustava. Shod-

no tome drži da ga nije potrebno mijenjati, već samo djelomično reformirati, odnosno provesti određene modifikacije. Narodnjaci su stava kako su najsporniji strukturni elementi izbornog sustava struktura izbornih jedinica i zatvorene blokirane li-ste. U skladu s tim ova stranka zagovara “usklađivanje veličine izbornih jedinica s preporukama Ustavnog suda” te “uvođenje tzv. poluotvorenih lista s preferen-cijskim glasovanjem”. U pogledu ovog posljednjeg, HNS podržava uvođenje preferencijskog gla-

sovanja već na sljedećim izborima za Hrvatski sabor. Protiv su referendumskog odlučivanja o iz-bornim pravilima te drže kako institucionalno-pravni okvir izbornog procesa ne treba regulirati Ustavom, već da tu materiju treba uređivati isključivo izbornim zakonom. Također, ova se stranka protivi zabrani izbornih koalicija, kao i povećanju broja zastupnika koje u Hrvatski sabor imaju pravo izabrati hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj.

HNS JE PROTIV REFERENDUMSKOG ODLUČIVANJA O IZBORNIM PRAVILIMA


POLICYinSight

| 14 |


IDS smatra da je postojeće izborno zako-nodavstvo u “mnogim svojim dijelo-vima zastarjelo, nedorečeno i vrlo

problematično” te kako je potrebna njegova sustavna i temeljita reforma. Ova stranka kao naj-problematičniji strukturni element izbornog sustava izdvaja strukturu izbornih jedinica te iz toga izvodi svoje policy stavove u području izbornog dizajna. Istrijani se tako zalažu za prelazak na kombini-rani izborni sustav u kojem bi se pola zastupni-ka biralo većinskim sustavom u malim izbor-nim jedinicama, a druga polovica razmjernim sustavom u jedinicama koje bi pratile granice budućih hrvatskih regija. Ove izborne jedinice, prema njima, ne bi bile jednake po broju mandata već bi to ovisilo o broju birača unutar njih. Druga IDS-ova policy preferencija je razmjerni izborni sustav u kojem bi izborne jedinice također pratile granice re-gija, što bi trebalo biti praćeno i ponovnom usposta-

vom gornjeg doma Hrvatskog sabora u kojem bi sve regije bila zastupljene s jednakim brojem zastupnika. IDS postojanje zatvorenih blokiranih lista u postoje-ćem izbornom sustavu ne smatra toliko spornim te drži da se o uvođenju preferencijskog glasovanja “tre-ba raspravljati isključivo u širem kontekstu promje-ne pravila izbornog natjecanja”. Smatraju da se okvir izbornog natjecanja ne može definirati Ustavom, kao ni referendumom, odnosno da se Ustavom ili refe-rendumom mogu utvrditi samo grublji okviri izbora. IDS-ovci se nisu odredili po pitanju zabrane izbornih koalicija, ali su zauzeli stav kako ne treba povećati broj zastupnika koje biraju Hrvati koji žive izvan Hrvatske.

HDSSB podržava izmjene izbor-nog zakonodavstva, ali pri-tom naglašava da trenutno

nema prostora za sveobuhvatnu reformu izbor-nog sustava. HDSSB ne ističe kao posebno pro-blematičan nijedan strukturni element izbornog sustava, ali ističe svoju podršku uvođenju pre-ferencijalnog glasovanja koji treba uvesti već na sljedećim parlamentarnim izborima. Također ističe i svoj stav kako je u sklopu sveobuhvatne izbor-ne reforme potrebno i smanjiti broj izbornih jedinica

s trenutnih deset na pet. HDSSB se nije eksplicitno odredio po pitanju referendumskog odlučivanja o iz-bornim pitanjima, no istaknuo je svoju podršku inici-jativi “U ime obitelji” koja teži upravo tome. HDSSB se založio za zabranu izbornog koaliranja, a po pitanju povećanja broja zastupnika koje bira hrvatska “dijaspora” nije se izravno odredio.

HDSSB SMATRA DA HRVATSKA TREBA IMATI SAMO PET IZBORNIH JEDINICA

IDS SE ZALAŽE ZA PONOVNU USPOSTAVU GORNJEG DOMA HRVATSKOG SABORA

HSS smatra kako postoje stvarni razlo-zi za temeljitu reformu hrvatskog izbornog sustava. Pri tome HSS-ovci

kao najspornije strukturne elemente postojećeg izbor-nog sustava apostrofiraju zakonski izborni prag od 5 %, strukturu izbornih jedinica te zatvorene blokirane liste. HSS se stoga zalaže za “smanjenje izbornog praga na prihvatljivih 3-4%”, kao i za manji broj izbornih je-dinica koje bi trebale imati podjednak broj stanovnika odnosno birača. Ova stranka zagovara i preferencijsko glasovanje koje žele uvesti što prije. HSS se nije odre-

dio oko izmjena izbornog sustava putem referendu-ma, no drži kako izborni proces ne treba biti reguliran hrvatskim Ustavom, već samo zakonskim okvirom. Ova stranka je stava kako ne treba zabraniti stvaranje zajedničkih koalicijskih lista te kako također ne treba povećati broj zastupnika koje biraju Hrvati koji žive izvan Republike Hrvatske.

HSS SE ZALAŽE ZA SMANJENJE IZBORNOG PRAGA NA 3 ILI 4 POSTO


POLICYinSight

| 15 |


Energetskapolitika

Sve države svijeta stavljaju energetsku politiku na visoko mjesto svojih prioriteta. Hrvatska nije iznimka i unazad nekoliko godina upravo se

u energetskom sektoru vidi velik prostor za rast od kojeg se očekuje da potom potakne industrijski razvoj i zapošljavanje. No, pred hrvatskom energetskom politikom je trenutno niz strateških dvojbi – razrješenje

spora oko nacionalne naftne kompanije i njezinih rafinerija, inzistiranje na “čišćim”, ali skupljim obnovljivim izvorima energije ili konvencionalnijim

načinima njezine proizvodnje te inzistiranje na potrazi za naftom u Jadranu, bez obzira na potencijalne ekološke incidente koji bi mogli

ugroziti turizam kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva. Razrješenje ovih dvojbi uvelike će odrediti budućnost svakog hrvatskog građanina pa

smo stoga ispitali stavove političkih stranaka o njima.

POLICYinSight

| 16 |


Ne treba pokrenuti komercijalno vađenje nafte

Ne zna

Treba početi komercijalno vađenje nafte

Vox populi:Ukoliko nafta bude pronađena u dovoljnoj količini, treba li započeti komercijalno vađenje kako bi se osigurali značajni prihodi, uz poštovanje svih standarda, ili to ne bi svejedno trebalo čini radi zaštite prirode i turizma?

?60,5%

9,9%

29,6%


SDP podržava eksploataciju nafte u Jadra-nu jer to “može bit dobra priča, ako ekologija bude na najvišoj razini.“

Vodeća stranka koalicije nije izravno odgovorila na pitanja iz upitnika, ali smo s dobili iz drugih meto-doloških stupova. Vlada predvođena Socijaldemo-kratima snažno podržava i projekt rekonstrukcije termoelektrane Plomin jer je to energetski iznimno značajan projekt za Hrvatsku. Za SDP u slučaju novog bloka termoelektrane riječ je o tehnologiji koja je puno naprednija od postojeće te će značajno smanjiti zagađenje.

Za Socijaldemokrate INA je poslovno pitanje, a ne terena sraza između Hrvata i Mađara. Hrvatska se u Ini mora ponašati kao odgovoran vlasnik i unutar konteksta koji je definiran prijašnjim potezima izvući maksimalnu moguću korist. Cilj je stvoriti kompani-ju koja će se razvijati, zapošljavati, ulagati u razvoj te ostvarivati dobit i reinvestirati.

SDP PODRŽAVA EKSPLOATACIJU NAFTE U JADRANU, KAO I

65% NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK IH JE 27 % PROTIV

Energetska politikaP R O S I N A C 2 0 1 4 .

POLICYinSight

| 17 |


HDZse djelomično protivi eksploataci-ji nafte u Jadranu. Za HDZ su naftne platforme potencijalna atomska bomba

za turizam, najvažniju granu hrvatskog gospodarstva od koje godišnje neizravno dobivamo 10 milijardi eura. Ova se stranka ponajviše protivi eksploataciji u Jadranu zbog netransparentnog postupka koji pro-vodi trenutna Vlada, bez komunikacije s javnostima, udrugama, gospodarstvom ili jedinicama lokalne samouprave. HDZ-ovci također napominju kako se proces odvija bez izrade strateške studije utjecaja na okoliš, suprotno Zakonu o zaštiti okoliša. Uz to, spor-no im je što je tvrtka Spectrum dobila posao snimanja Jadranskog mora bez natječaja i to preko Ministarstva obrazovanja, pod izlikom da će dobiveni podaci služi-ti akademskoj zajednici.

HDZ se zalaže za rekonstrukciju termoelektra-ne Plomin. U ovoj stranci smatraju kako je proizvod-nja električne energije iz plina trenutno nekonkuren-tna te se stoga zalažu za ugljen kao osnovni energent novog bloka termoelektrane.

Što se tiče scenarija budućnosti Ine, HDZ se dosad nije konkretnije izjašnjavao o tom pitanju. Stranka se načel-no zalaže za maksimalnu zaštitu nacionalnih interesa u Ini, ali i uz poštivanje investitora. Puno su konkretniji po pitanju rafinerije u Sisku, čijem se zatvaranju žesto-ko protive. Kako napominju, sve obveze strateških par-tnera u Ini, pa i one vezane uz modernizaciju rafinerija, definirane su dioničkim ugovorom i Vlada mora inzi-stirati na zaštiti strateških hrvatskih interesa.

HDZ SE DJELOMIČNO PROTIVI EKSPLOATACIJI NAFTE U JADRANU, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA

25% NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK IH JE 69% ZA

KOMERCIJALNO VAĐENJE NAFTE

ORaH je u odgovoru na upitnik je još jednom ponovio svoje više puta izrečeno protiv-

ljenje crpljenju nafte iz Jadranskog mora. Za njih je to složen tehnološki proces koji sadrži puno operativnih rizika ugrožavanja prirode. To se pogotovo odnosi na plitka i zatvorena mora kao što je Jadransko, u kojima i najmanja havarija može uzrokovati dugotrajno onečišćenje. Uz očite negativ-ne aspekte koje potencijalno može imati na turizam, u ORaH-u navode kako istraživanje i eksploatacija nafte mogu ugroziti i ribarstvo (posebice akvakul-turu) te nacionalne parkove, odnosno gospodarske grane koje čine stabilan i sve značajniji dio prihoda lokalne zajednice. OraH je također snažno protiv rekonstrukcije termoelektrane Plomin. Kako na-vode, kod projekta uopće nije riječ o rekonstrukciji,

kako se predstavlja javnosti, nego izgradnji potpuno nove termoelektrane. Ova stranka smatra kako je za Hrvatsku, kao članicu Europske unije čiji je strateški smjer razvoj niskougljične energetike i gospodarstva, potpuno neprihvatljiva gradnja termoelektrane na uvozni ugljen. Elektranom na uvozni ugljen neće se povećati hrvatska energetska neovisnost, a riječ je i o energentu koji će u velikoj mjeri utjecati na poveća-nje emisija CO2, zbog čega će proizvedena energija u konačnici biti nekonkurentna. U ORaH-u to dodatno argumentiraju i najavom izgradnje LNG terminala na Krku koja podrazumijeva i gradnju termoelektrane na plin te rekonstrukciju TE Urinj. Završetkom tih pro-jekata proizvodnja električne energije iz TE Plomin C bit će dodatno nekonkurentna na tržištu, već samo zbog troška emisija ili skladištenja CO2.

SDP se zalaže za to da Hrvatska moderan i svjetski rafinerijski kapacitet. Ipak, priznaju kako u ovom tre-nutku INA možda ne može uložiti u modernizaci-ju sviju hrvatskih rafinerija, jer je to prevelik novac

i mogla bi se ugroziti stabilnost kompanije. Iz toga se može zaključiti da SDP djelomično podržava zatvara-nje rafinerije u Sisku, ali samo pod uvjetom da uprava Ine predloži plan daljnjeg razvoja kompanije.


POLICYinSight

| 18 |


Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska


Hrvatsko Primorje

i Istra

Dalmacija

Treba početi komercijalno

vađenje nafte

Ne treba pokrenuti

komercijalno vađenje nafte


Ne zna

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Vox populi: Ukoliko nafta bude pronađena u dovoljnoj količini, treba li započeti komercijalno vađenje kako bi se osigurali značajni prihodi, uz poštovanje svih standarda,

ili to ne bi svejedno trebalo čini radi zaštite prirode i turizma?

Što se tiče situacije oko Ine, ORaH prepoznaje dugo-godišnju pasivnost hrvatske strane u definiraju i do-nošenju strateških odluka kompanije. Priznaju kako ne postoji jednostavna pravna podloga za poništenje potpisanog ugovora, ali pretpostavljaju da “RH ima pravo pokrenuti spor protiv MOL-a za naknadu štete zbog izgubljenog profita uslijed štetnog ugovora” te da postoji stvarna mogućnost za dobivanje tog spo-ra. Naknada štete dogovorom može se pretvoriti u vlasničke udjele, čime bi država opet postala većinski vlasnik tvrtke. Zatvaranje rafinerije u Sisku nazivaju ad hoc i neozbiljnim rješenjem Inine uprave. Smatra-

ju da se o zatvaranju rafinerije može raspravljati tek nakon što INA donese plan u kojem se zadržava za-poslenost radnika.

ORaH JE PROTIV CRPLJENJA NAFTE U JADRANU, S ČIME SE NE SLAŽE

67% NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK NJIH 29 % PODRŽAVA STAV

STRANKE



POLICYinSight

| 19 |


HSS se protivi eksploataciji nafte u Ja-dranu. Za njih je turizam, uz poljopri-vredu, najvažnija hrvatska gospodarska

grana. Istraživanje i eksploatacija nafte nose prevelik rizik za ribarstvo i okoliš hrvatskog zaobalja, priobalja i otoka, a Hrvatska bi taj energent trebala u što većoj mjeri zamjenjivati s obnovljivim izvorima energije. HSS-ovci se isto tako protive projektu rekon-strukcije Termoelektrane Plomin. Prema njima, termoelektrane na ugljen tehnologije su 19. i 20. sto-ljeća jer imaju mali stupanj korisnosti, a donose veli-ko onečišćenje okoliša. Uz to, napominju kako prema planovima blok C “neće biti kogeneracijsko postroje-nje koje bi koristilo i toplinsku energiju, već se ona nepovratno baca u okoliš”.

Što se tiče Ine, HSS se također zalaže za povratak te nacionalno i strateški važne tvrtke u hrvatsko vlasniš-tvo. Ova stranka problem bi riješila poništenjem ili

promjenom Dioničarskog ugovora. MOL-u se može nadoknaditi eventualna šteta, smanjena za kompen-zaciju zbog propuštanja povećanja vrijednosti Ine, prije svega zbog “zanemarivanja ulaganja u Inine ra-finerije te neistraživanja zaliha nafte i plina”. Trenutna situacija oko rafinerije u Sisku, za HSS je samo još je-dan od dokaza kako je Inu nužno vratiti u vlasništvo RH. Ipak, HSS priznaje kako će se u Hrvatskoj jedna od dviju rafinerija morati zatvoriti jer potražnja za naftnim derivatima u Europi opada, a MOL, koji je još uvijek njihov vlasnik, ima pogone za preradu koji su u boljem stanju od ovih u Hrvatskoj.

HSS JE PROTIV PROJEKTA PLOMIN C JER SU TERMOELEKTRANE NA UGLJEN TEHNOLOGIJE 19. I 20. STOLJEĆA

HNS u potpunosti podržava raspi-sivanje koncesija za pronala-zak nafte u Jadranu jer to znači

energetsku stabilnost i manji uvoz energije te donosi velika ulaganja. Briga za energetski sektor u raspodjeli odgovornosti među stranka-ma vladajuće koalicije pripala je HNS-u, koji se profilirao u velikog zagovornika svih projekata koji su bili predmet naše analize. Kao argument za projekt eksploatacije nafte i plina navode činjenicu da se oni već desetljećima crpe u Ja-dranskom moru bez ijednog incidenta. Talijani ionako već na svojoj strani imaju 128 bušotina, a kako navode u HNS-u, našim morem prome-tuje preko 300 tankera. Jasan stav HNS ima i oko rekonstrukcije termoelektrane Plomin. Oni taj projekt snažno podržavaju jer je važan iz nekoliko razloga, prije svega zbog zamjene za-starjele tehnologije iz postojećeg bloka, čime bi se osigurala veća efikasnost elektrane, povećali ekološki standardi te jeftinije proizvodila elek-trična energija.

ZA HNS, U SITUACIJI S INOM NAJIZGLEDNIJA OPCIJA ZA BUDUĆNOST TVRTKE JE PRONALAZAK NOVOG PARTNERAHNS-ov ministar šef je Vladinog pregovaračkog tima u sporu s MOL-om oko Ine i u više je navrata potvr-dio stavove koje je ta stranka navela i u odgovoru na upitnik. Prema njima, svaka suverena država mora štiti svoje strateške interese, a to podrazumijeva kontrolu nad ključnim nacionalnim tvrtkama. Pred Inom su dva rješenja, ili dogovor s postojećim partnerom ili pronalazak drugog partnera, a prema njima drugi je scenarij izgledniji. Što se tiče zatvaranja rafi-nerije u Sisku, HNS smatra da se MOL prije takvih stra-teških koraka mora dogovoriti s drugim najvećim dio-ničarom, sa zaključkom kako je zemljama koje ne crpe naftu puno lakše donijeti takvu odluku. Prema njima, u zemljama koje imaju proizvodnju, koju u budućnosti žele čak i povećati, mora se “i o tome voditi računa i ne može samo interes tvrtke biti u prvom planu.”


POLICYinSight

| 20 |


IDS podržava planove za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Prema njima, turizam i naftna indu-

strija mogu ići skupa, a najbolji je primjer za to funkcioniranje dviju plinskih platformi neda-leko od Pule. Ipak, u ovoj stranci napominju kako se prije eksploatacije mora provesti strateška studija utjecaja na okoliš, uz poštivanje svih europskih nor-mi. Uz to, u IDS-u napominju kako se kod ovakvih velikih projekata mora uvažavati i glas jedinica lokal-ne i regionalne samouprave koje su najbliže tim po-dručjima.

Upravo zbog blizine IDS-ovci su posebno zainteresi-rani za projekt rekonstrukcije termoelektrane Plomin. Za njih sama rekonstrukcija nije sporna, ali je im je sporan ugljen kao njezin osnovni energent. IDS na-vodi kako je prostorni plan Istarske županije, u kojoj je ta stranka na vlasti od hrvatske neovisnosti, defi-

nirao plin kao energent i to jasno iskazuje stav koji imaju o projektu. Dodatno napominju kako su svjesni da “država može i mimo lokalne zajednice realizirati projekt, ali je jedini ispravni put dogovor s lokalnom zajednicom i poštivanje volje građana koji žive na tom području. ”

Što se tiče Ine, u ovoj stranci smatraju kako Vlada RH, čiji su i oni sastavni dio, treba iskoristiti sve pravne mehanizme kako bi osporila valjanost ugovora kojeg je potpisao bivši premijer Ivo Sanader. Kratkoročno, to podrazumijeva povrat upravljanja Inom u skladu s udjelima koje imaju najveći dioničari, dok je dugo-ročni cilj dogovaranje novog modela upravljanja tvrt-kom. IDS se također zalaže za opstanak rafine-rije u Sisku, jer je riječ o strateškoj tvrtki i industriji “za koju se treba boriti i koja može biti rentabilna”.

IDS JE ZA PLOMIN C NA PLIN

HDSSB podržava raspisivanje kon-cesija za istraživanje nafte, ali u ograničenim područji-

ma Jadrana te uz poštivanje najviših standar-da zaštite. Najviši standardi zaštite, prema njima, podrazumijevaju dodatnu zaštitu tornjeva za vađenje nafte i to dvostrukim barijerama koje bi priječile šire-nje onečišćenja uslijed mogućeg izlijevanja nafte. Uz takve i slične mjere turizam ne bi bio ugrožen, a vađe-nje nafte doprinijelo bi općem razvoju i blagostanju.

Slavonci i Baranjci također podržavaju projekt Plo-min C jer je to s ekonomsko-energetskog aspekta jedi-no isplativo rješenje. Što pod tim misle, u ovoj stranci objašnjavaju izračunom cijene proizvodnje i prodaje električne energije. U proizvodnji energije temeljenoj na ugljenu cijena MWh iz elektrane iznosi od 40 do 45 EUR/MWh, što je blizu sadašnjoj tržišnoj cijeni i na granici je rentabilnosti. Za usporedbu, kad bi se kao osnovni energent koristio plin, cijena proizvodnje iznosila bi oko 75 EUR/MWh. HDSSB-ovci napomi-nju kako bi “plinska” elektrana Plomin, čija je snaga prema planu 500 MW, kod maksimalne proizvodnje generirala dnevni gubitak od 360.000 eura. Uzimajući također u obzir potencijalne probleme u isporuci pli-

na zbog situacije u Ukrajini, alternativne ideje o “Plo-minu na plin” za njih su neprihvatljive.

Spor oko Ine HDSSB bi riješio kroz dva koraka koji u konačnici rezultiraju ponovnim dola-skom Ine u vlasništvo RH. Prvi su koraci izmjene Zakona o dioničarstvu i Zakona o Ini, čime bi se jasno definirala proporcionalnost vlasničkih udjela s uprav-ljačkim pravima, a drugi je korak “dokup dionica na tržištu” čime bi Hrvatska stekla više od 50 posto vla-sništva. Rafineriju u Sisku ova stranka ne bi zatvarala jer bi to u konačnici značilo prestanak prerade doma-će nafte, jer bi i rafinerija Rijeka zbog transportnih troškova postala nekonkurentna. Srednjoročni i du-goročni interes Ine nije zatvaranje rafinerije Sisak, već povećanje proizvodnje nafte i njezina modernizacija, što će donijeti “zapošljavanje i razvoj za cijeli kraj i Hrvatsku.”

ZA HDSSB PLOMIN C NA UGLJEN JE JEDINO ISPLATIVO RJEŠENJE I ALTERNATIVNE IDEJE O TERMOELEKTRANI NA PLIN SU ZA NJIH NEPRIHVATLJIVE


POLICYinSight

| 21 |


Trenutno teško stanje u javnim financijama Vlada planira ublažiti davanjem autocesta u višegodišnju koncesiju. Ideja je to koja se u

različitim oblicima već nekoliko puta pojavila u hrvatskom političkom životu, ali nikad nije bila ovoliko blizu realizacije. Ako se ispune želje Vlade RH, potencijalni konzorcij investitora preuzet će kontrolu nad autocestama u rasponu od 30 do 40 godina uz minimalni ponuđeni

iznos od 2,5 milijardi eura. Rok za slanje neobvezujućih ponuda približava se, a inicijativa “Ne damo naše autoceste” prikupila je

dovoljno potpisa za referendum te traže njegovo što skorije raspisivanje. Pitali smo stranke podržavaju li monetizaciju autocesta ili zagovaraju

alternativna rješenja problema.


| 22 |

POLICYinSight


Ne znam, nema mišljenje

Uglavnom ga ne podržavam

Uopće ga ne podržavam

Uglavnom ga podržavam

U potpunosti ga podržavam

Vox populi:Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu?

?38,5%

6,7%

23,1%

18,8%

12,8%


SDP Socijaldemokrati snažno podrža-vaju monetizaciju autocesta i taj je stav još jedanput ponovio i u odgo-

voru na naš upitnik. Kako napominju, monetiza-cija je najpovoljnija među trima analiziranima mo-gućnostima za rješavanje nagomilanih HAC-ovih dugova koji s kamatama iznose gotovo 33 milijarde kuna. Taj bi dug s godinama samo rastao pa bi tako do 2039. godine iznosio čak 60 milijardi kuna. Re-programiranje dugova po povoljnijim uvjetima nije moguće. Naime, kako navode u SDP-u, za reprogram duga novi kredit neće odobriti ni IBRD ni EBRD, već isključivo komercijalne banke, a visina kamata

kod njih nije nikako povoljna za Hrvatsku. Uz to, Vlada RH je s EU jedva ispregovarala državna jam-stva za prošlogodišnji kredit HAC-a. Naime, takva vrsta subvencioniranja protivna je europskim pravi-lima i u SDP-u naglašavaju kako Europska komisija neće dopustiti ponovno davanje državnih jamstava.

PREMA SDP-U MONETIZACIJA JE NAJPOVOLJNIJA OPCIJA ZA HRVATSKU

Monetizacija autocestaP R O S I N A C 2 0 1 4 .

POLICYinSight

| 23 |


ORaH se protivi monetizaciji autoce-sta. Prema njima, jedini je razlog zbog kojeg Vlada inzistira na ovom

projektu krpanje rupa u proračunu. Monetizacija je upitna s ekonomskog i prometnog aspekta. Ekonomski aspekt upitan je jer se nakon izgradnje jadransko-jon-ske autoceste, procjenjuju u ORaH-u, može očekivati veći promet na Dalmatini. Što se tiče prometnog as-pekta, u ovoj stranci očekuju kako će budući konce-sionar u dogledno vrijeme povećati cijene cestarine te smanjiti broj zaposlenih i na održavanju, što bi moglo sniziti sigurnost prometa. Također napominju kako je “prometna infrastruktura neosporno nacionalno bo-gatstvo neke zemlje, a davanje autocesta u koncesiju od 50 godina jest zapravo njihova prodaja”.

Kao alternativu monetizaciji ORaH predlaže nekoliko mjera. Prije svega, zalažu se za restrukturiranje javnih tvrtki koje upravljaju autocestama. Navode kako su te javne tvrtke dosad bile plodno tlo za nekontrolirano zapošljavanje, što je dovelo do situacije da čak 46,7 %

zaposlenih radi na naplati cestarine. Za osobna vozi-la uveli bi vinjete, dok bi se komercijalnim vozilima cestarina naplaćivala satelitski, prema načelu “zagađi-vač plaća” i to ovisno o stupnju zagađenja okoliša koje vozilo proizvodi. Nadalje, ORaH bi uveo varijabilne cijene cestarina, ovisno o prometnoj potražnji. To znači da bi ljeti za vrijeme turističke sezone cijene bile više, a u ostatku godine niže, čime bi se privukao dodatan promet autocestama. Dodatan promet ORaH bi privukao i regulatornim mjerama zabrane korište-nja cestovne infrastrukture, čime bi teški teretni pro-met prebacili na autocestu. Konačno, u ORaH-u se zalažu da se postojeći dugovi javnih poduzeća saniraju reprogramom te izdavanjem obveznica.

ORaH JE PROTIV MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDI U SMANJENJU ZAPOSLENIH NA NAPLATI TE VARIJABILNIM CIJENAMA CESTARINA

HDZ se protivi monetizaciji. Iako nisu izravno odgovorili na pitanje, HDZ-ov-ci su više puta u medijskim nastupima

jasno istaknuli kako su protiv davanja autocesta u koncesiju, a njihovi su čelnici i potpisali zahtjev za referendum o tom pitanju. Prema njima, argument o smanjivanju javnog duga na klimavim je nogama jer je Vlada u posljednje tri godine povećala javni dug 50 milijardi kuna, a toliko je koštala i ukupna vrijed-nost izgradnje autocesta. Također, napominju kako Vlada očekuje od koncesijske naknade 20 milijardi kuna, što znači da bi se autoceste predale u višego-dišnju koncesiju za samo 40 posto vrijednosti njihove izgradnje. HDZ smatra kako je aktualna vlast kriva zbog toga što javne tvrtke za upravljanje autocestama imaju problema s likvidnošću i to zbog odluke o pre-usmjeravanju trošarina iz goriva prema željeznica-

ma i Hrvatskim cestama, čime su ova javna poduzeća ostala bez 1,3 milijarde kuna godišnje.

Alternativu monetizaciji HDZ vidi u dvama modelima. Prvi je reprogram postojećih obveza i restrukturiranje javnih tvrtki. Drugi je model pro-daja obveznica mirovinskim fondovima i građani-ma, što bi kratkoročno riješilo problem likvidnosti i duga. Provođenjem ovih modela u djelo autoceste bi ostale u rukama hrvatskih građana što bi, smatraju u HDZ-u, trebao biti i cilj vlade koja razmišlja o intere-sima Republike Hrvatske.

HDZ JE SNAŽNO PROTIV MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDE U PRODAJI OBVEZNICA

U ovoj stranci naglašavaju kako je “koncesija za auto-ceste ozbiljna poslovna odluka i predstavlja alternativu zaduživanju budućih generacija”. Autoceste bi ionako ostale u hrvatskom vlasništvu, samo bi njihovo održa-vanje i upravljanje preuzeo koncesionar, a korisnici ne bi osjetili razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti. Alter-nativa bi, naglašavaju SDP-ovci, bilo ponovno

vraćanje 60 lipa trošarine HAC-u, što znači da neće biti dovoljno novca za izgradnju i obnovu željeznica ni za gradnju državnih cesta.

U vodećoj stranici trenutne koalicijske Vlade ipak na-pominju da treba pričekati ponude potencijalnih kon-cesionara kako bi se donijela konačna odluka.


POLICYinSight

| 24 |


Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska


Hrvatsko Primorje

i Istra

Dalmacija






100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Vox populi: Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju

autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu?



HNS podržava monetizaciju. Za njih to predstavlja pokušaj maksimizira-nja iskoristivosti državnog vlasniš-

tva. To je racionalan projekt u službi poveća-nja životnog standarda hrvatskih građana te izlaska iz gospodarske krize. Kao i druge stranke vladajuće koalicije, HNS je podržao Nacionalni plan reformi i mjera financijske konsolidacije koji je poslan Europskoj komisiji i u kojem jasno stoji plan moneti-zacije autocesta kao jedna od ključnih mjera za uprav-ljanje dugom javnih poduzeća.

Narodnjaci također napominju kako je model stra-nog koncesionara nad autocestama u Hrvatskoj već poznat te ističu uspješne primjere Istarskog ipsilona i autoceste Zagreb-Macelj. Također, u koncesiju nad autocestama imaju priliku ući i hrvatski mirovinski

ZA HNS NAJVEĆI PROBLEM U PRIČI OKO MONETIZACIJE JE NEKVALITETNA KOMUNIKACIJA KOJA JE OMOGUĆILA MANIPULACIJE


POLICYinSight

| 25 |


HDSSBprotivi se monetizaciji au-tocesta. Pri tome napominju da se iz izjava vladinih duž-

nosnika, koji konstantno naglašavaju kako u slučaju propasti projekta neće biti sredstava za mirovine ili kapitalna ulaganja, može iščitati kako je “cilj i svrha monetizacije nadoknada manjka u državnom prora-čunu”. To je prema njima nedopustivo jer bi se novac dobiven monetizacijom trebao dijelom iskoristiti za druga ulaganja u infrastrukturu, primjerice za dovr-šetak autoceste na koridoru 5C ili izgradnju brze ceste Virovitica-Ilok.

Budući da se protive monetizaciji, HDSSB-ovci su ponudili nekoliko alternativa za rješavanje problema vraćanja nagomilanih kredita javnih poduzeća koja

upravljaju autocestama. Prva je alternativa izdavanje “sekuritiziranih osiguranih obveznica”, koje bi moglo biti zanimljivo i našim “mirovinskim fondovima u kojima leži 60 milijardi kuna”. Također, u ovoj stranci napominju kako je “ponuda dionica u inicijalnoj javnoj ponudi dobro rješenje za poduzeća ko-jima se dobro upravlja i troškovno su efikasna”. Takvima bi ih HDSSB napravio kroz proces restruk-turiranja, čiji bi glavni cilj bilo povećanje financijske učinkovitosti u upravljanju autocestama.

HDSSB JE PROTIV MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDE U IZDAVANJU SEKURITIZIRANIH OSIGURANIH OBVEZNICA

HSS djelomično podržava monetizaciju autocesta. Iako je stranačko vodstvo više puta javno izrazilo svoje protivlje-

nje monetizaciji, u odgovoru na naš upitnik HSS-ovci napominju kako je to “politička odluka, kao što je uo-stalom bila i njihova gradnja”. Za ovu stranku, javni dug koji će uskoro dosegnuti 80 % BDP-a, postaje najveća prepreka gospodarskom oporavku i pokreta-nju novog ciklusa ekonomskog rasta. Njemu snažno pridonose i dugovi javnih poduzeća koja upravljaju autocestama, a koji iznose oko 45 milijardi kuna. Ako bi se ta najveća prepreka ublažila koncesijom, ocje-njuju u HSS-u, “takva se operacija iz pogleda eko-nomske politike može podržati”.

Ipak, ako građani u značajnoj mjeri ne žele mo-netizaciju, Vlada bi trebala zaustaviti proces pro-nalaska privatnog koncesionara. U takvoj situaciji kao alternativu predlažu restrukturiranje HAC-a i ARZ-a te njihovu dokapitalizaciju emisijom dionica.

ZA HSS JAVNI DUG JE NAJVEĆA PREPREKA GOSPODARSKOM OPORAVKU PA SE MONETIZACIJA S EKONOMSKOG ASPEKTA MOŽE PODRŽATI

fondovi, čime bi se povećali prihodi budućim hr-vatskim umirovljenicima. Najveći problem procesa monetizacije HNS vidi u “nekvalitetnoj i nedovoljnoj komunikaciji, koja je mnogima dala priliku za mani-

pulaciju oko teme”. Ipak, valja napomenuti kako su u nedavnom medijskom istupu čelnici stranke izjavili da Vlada “treba poštivati ako većina bude pro-tiv monetizacije.”


POLICYinSight

| 26 |


HDZ ORaH SDP



Analiza istraživanja populacije PREMA STRANAČKOM OPREDIJELJENJU




100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Vox populi: Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju

autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu?

IDS podržava monetizaciju. Za Istrijane monetizacija je iznimno teška odluka koja zahtijeva ogromnu količinu odgovornosti.

Prepoznaju kako naše autoceste tek moramo otplatiti, odnosno “u idućih 25 godina moramo vratiti 8 mili-jardi eura kojima ne raspolažemo”. Stavljanjem au-tocesta u koncesiju osigurala bi se sredstva za djelomično razduživanje te za nove strateške razvojne projekte. U IDS-u također smatraju kako se treba “učiniti sve da u monetizaciji sudjeluju hr-vatski mirovinski fondovi te da se na taj način zadrži sadašnji i budući kapital u zemlji”.

Ipak, Istrijani smatraju kako Vlada RH ne bi trebala prihvatiti ponudu koja je niža od stvarne vrijednosti koncesije za upravljanje i održavanje autocesta.

IDS SMATRA DA VLADA RH NE BI TREBALA PRIHVATITI PONUDU KOJA JE NIŽA OD STVARNE VRIJEDNOSTI KONCESIJE



POLICYinSight

| 27 |

Alpheus inSight donosi: • Najiscrpnije praćenje aktualnih događaja na engleskom jeziku• Dubinsko razumijevanje trendova u hrvatskoj politici i ekonomiji• Dnevne i tjedne izvještaje• Iscrpnu bazu dosjea o ključnim osobama, tvrtkama i organizacijama• Međusobno referencirane članke s poveznicama na ključne osobe i ustanove• Veliku i lako pretraživu arhivu članaka

Kontakt: ALPHEUS d.o.o., Budmanijeva 5, 10 000 ZagrebT +385 (0)1 64 08 540 F +385 (0)1 64 08 541e-mail: [email protected]

www.a lpheus .hr

Za besplatnu dvotjednu probu registrirajte se na http://insight.alpheus.hr

Alpheus inSight Najbolji izvor vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku za poslovne ljude i diplomate

http://www.alpheus.hr/

policy insight / broj 2 / iv. kvartal 2014

Documents