politička ekonomija eu 31- 40

8/19/2019 Politička Ekonomija EU 31- 40

http://slidepdf.com/reader/full/politicka-ekonomija-eu-31-40 1/4

31. Objasnite kaznu u obliku deponiranja beskamatnog depozita za države koje prekorače

dopuštenu visinu fiskalnog deficita!

Najznačajnija sankcija od strane Vijeća u procedurama prekomjernog deficita. Ona nastupanakon što se Vijeće odlučilo za konkretne mjere, s tim da se daje još dva mjeseca zemlji članici

da dovede deficit u zahtijevane granice prije same implementacije tih mjera. Ukoliko se tizahtjevi ne izvrše, sankcija nastupa trenutno.

Veličina tog depozita se sastoji od fiksnog inicijalnog! dijela koji iznosi ",#$ %&'(a tevarija)ilnog dijela koji iznosi ",*$ %&'(a za svaki postotni poen za koji je stvarni deficit većiod referentnog +$ %&'(a!. ko fiskalna politika i dalje nije uskla-ena zahtjevima 'akta, tajdepozit se pretvara u )espovratnu novčanu kaznu, )ez o)zira zadovoljili se uvjeti ili ne.

'rocedura u slučaju prekomjernog deficita prvi put je primijenjena za 'ortugal #""#. godine. Nakon 'ortugala, ista procedura je pokrenuta za Njemačku, rancusku, /rčku i Nizozemsku

32. avedite osnovni" razloga za uvo#enje fiskalni" pravila u $%&!

1' potre)a uvo-enja fiskalnih pravila u o)liku 'akta mo0e se opravdati stajalištem da se kodvećine zemalja pojavljuju prekomjerni deficiti pose)no nakon ulaska u monetarnu uniju.

2' fiskalne restrikcije proizašle iz tih kriterija prvenstveno su rezultat straha da preveliki deficiti i javni dug zemalja članica mo0e utjecati na rast kamatnih stopa u drugim članicama 12U, štomo0e )itno utjecati na sta)ilnost cijena. iskalna nedisciplina utječe na rast kamatnih stopa z)ogčega dodatno raste javni dug, odnosno javni rashodi naspram javnih prihoda. 3akve sve većenesta)ilnosti odra0avaju se na tr0ište kapitala i sve su jači spillover učinci na druga tr0išta. Unajgorem scenariju ovakav slijed doga-aja vodi k nesta)ilnosti glo)alnog tr0išta, odnosno uovom slučaju tr0išta 1U.

3' visoki fiskalni deficiti mogu potkopati kredi)ilitet nove središnje )anke, a 4mekana4monetarna politika mo0e utjecati na raskalašenost fiskalnih politika zemalja članica 12U.

(' postoji )ojaznost da neki sudionici tr0išta mogu pretpostaviti kako će 1U izvući pojedinezemlje iz financijskih teškoća i prema tome formirati svoja očekivanja.

' ako se 0eli pristupiti odre-enom klu)u, kao 12U, potre)no je poštovati njihova pravila, a to je proved)a politike 'akta o sta)ilnosti i rastu te maastriških kriterija konvergencije

33. )oja tri elementa bi trebala jamčiti uspje" *akta o stabilnosti i rastu+

1' osim 5omisije koja je glavni protagonist u proved)i fiskalnih pravila u 1U, proved)afiskalnih pravila u 12U ovisi i o 1uropskoj središnjoj )anci 16%! koja tako-er pripremaizvješća na temelju kojih Vijeće donosi odluke u svezi prekomjernih deficita. Na taj se način u12U cilj odr0avanja ekonomske sta)ilnosti dodatno provodi od strane 16% politikomodr0avanjamonetarne sta)ilnosti za koju je nu0no postojanje fiskalne sta)ilnosti.



2' 2aastricht je stvorio svojevrsnu kulturu sta)ilnosti koju provode i lijevo orijentirane vladečija usmjerenost na socijalnu politiku često utječe na rast javnih rashoda i deficita proračuna. 7ztog razloga 'akt je )itan da se zadr0i postojeća sta)ilnost koju su dosad najviše ugro0avaleupravo Njemačka i rancuska.

3' ako )i se pojedine članice odlučile na promjenu politike prema 'aktu i 12U,većina aspekata takve politike je već ozakonjena, a za njezinu promjenu potre)na je jednoglasna odluka Vijeća 1U. 'rema tome, ključni elementi politike fiskalne discipline u1U do detalja su definirani, a u slučaju potre)e postoji još 1uropski sud pravde na koji se5omisija mo0e osloniti u slučaju pojave fiskalne nediscipline u 1U

3(. & čemu kritičari *akta o stabilnosti i rastu vide prociklički karakter+

'ri proved)i 'akta o sta)ilnosti i rastu Vijeće i 5omisija nadziru proved)u sta)ilizacijskog programa predlo0enog od zemlje članice, a prihvaćenog od strane 5omisije iVijeća. ko ciljevi koji se odnose na proračunske pozicije nisu postavljeni, niti mogu )iti postavljani u skladu sa stvarnim strukturnim i cikličkim kretanjima, u slučaju negativnihekonomskih kretanja mo0e doći do iskakanja zemalja članica iz granica zacrtanih 'aktom.U takvim okolnostima Vijeće i 5omisija reagiraju i zahtijevaju od članice da dodatno4stegne4 svoj fiskalni polo0aj u cilju izvršenja programom odre-enih ciljeva.U o)rnutoj situaciji, kada je članica u )oljem ekonomskom polo0aju od pretpostavljenoga, tadačlanice opet mogu odstupiti od planiranog programa tako da 4olakšaju4 svoj fiskalni polo0aj idaljnje ostvarenje zacrtanih ciljeva.U o)a slučaja, fokusiranjem na krive ciljeve, sta)ilizacijskim programom se mogu izazvati prociklička kretanja, a pose)no u recesiji dodatno ote0ati polo0aj pojedine zemlje članice 1U.'ro)lem je pose)no naglašen u prvom primjeru, kada u pojedinoj članici do-e do usporavanjarasta, a takva slična ekonomska kretanja nisu prisutna u cijeloj eurozoni .

3. )ako ,ckrill -2(.' gleda na cilj srednjoročne fiskalne uravnoteženosti+

ckrill upozorava da ako su deficiti preveliki, a recesija nije tolika da )i odre-ena članica prema 'aktu iz)jegla penalizacije i opravdala postojanje prekomjernihdeficita, tada z)og pritisaka na fiskalnu politiku ona mo0e )iti prociklička, odnosno poticatii dalje negativna ekonomska kretanja. 8edino opravdanje 'akta vidi se u činjenici da mora postojati neka vrsta kontrole koja )i osigurala kompati)ilnosti fiskalnih politika zemaljačlanica s antiinflacijskim polo0ajem 1uropske središnje )anke. %ez o)zira na potre)uuskla-ivanja fiskalne i monetarne politike, smatra se da cilj uravnote0enosti proračuna usrednjem roku nije prikladan oslonac )enchmark! za tako nešto. 'redla0e se da se u sustav'akta o sta)ilnosti i rastu unese odre-ena doza fleksi)ilnosti. &rugim riječima, predla0e se

da se isključe neki elementi javnih rashoda koji su dosad )ili ograničavani, kao rashodi za javne investicije i drugi rashodi koji u du0em roku utječu na izgradnju takvog okru0enjakoje )i se lakše nosilo s nepredvidivim diferencijalnim šokovima



3/. )oje tri osnovne reforme $ic"engreen smatra nužnim za fiskalnu konsolidaciju+

5ako )i zemlje članice )ile u mogućnosti iz)jeći numerička ograničenja 'akta koja ponjima nikad neće )iti učinkovita, 1ichengreen predla0e reforme triju osnovnihfiskalnih institucija. 3o su9 -1' reforma sustava donošenja proračuna, -2' reforma mirovinskog

osiguranja te -3' reforma osiguranja od nezaposlenosti i tr0išta rada. Naime, neučinkovitost tih institucija je danas glavni čim)enik visokih javnih rashoda i potre)e zadodatnim financijskim sredstvima koje se najčešće pri)avljaju zadu0ivanjem.

30. *rema koje tri činjenice je fiskalni sustav $& u provo#enju stabilizacijske politike

specifičan i različit u usporedbi s klasičnim fiskalnim sustavima+

iskalni sustav 1U je specifičan i u odre-enoj mjeri nerazvijen u odnosu na fiskalnesustave 4klasičnih4 nacionalnih dr0ava. iskalni sustav 1U se mo0e promatrati kroz trisegmenta. 'rvo, proračun 1U kao jedini instrument koji se u potpunosti provodi sa središnje,odnosno supranacionalne razine 1U. 'roračun 1U prvenstveno slu0i kao zajednička )lagajna iz koje se financiraju zajedničke politike 1U, a njegovo makroekonomsko značenjenije kao kod klasičnih proračuna nacionalnih dr0ava. Ostatak fiskalnog sustava se mo0e promatrati kao skup raznih pravila i dogovora preko kojih zemlje članice harmoniziraju ikoordiniraju ostale segmente fiskalne politike. &rugi takav segment jest harmonizacijaoporezivanja, a treći koordinacija fiskalnih, odnosno proračunskih politika zemalja članica1U prema maastriškim kriterijima konvergencije i 'akta o sta)ilnosti i rastu.

3. )oja četiri obilježja prema %i"aljeku -1' utječu na postojeu konfiguraciju

europskog fiskalnog sustava+ -ovo je vjerovatno kriv odgovor4 kad skužim javim novi '

3radicionalna teorija javnih financija, odnosno fiskalnog federalizma iskristalizirala je okvirna pravila kojih )i se tre)alo pridr0avati u izgradnji višerazinskog sustava odlučivanja

o fiskalnim pitanjima npr. 2usgrave, *:;+< Oates, *:;#!. 'ritom se nisu uzimalau o)zir politička ni konstitutivna ograničenja koja se danas odnose na konfederacije kaošto je 1U. U skladu s time, potre)no je )ilo izgraditi takve fiskalne odnose uz koje )i *! zemlječlanice zadr0ale visok stupanj političke i konstitutivne suverenosti, #! =supra(nacionalna>ili konfederalna razina imala )i samo one ovlasti koje su joj zemlje članice dodijelile,+! fiskalna pravila utvr-ena na konfederalnoj razini ne )i )ila u suko)u s onimana nacionalnoj razini, te )i ?! došlo do stvaranja monetarne unije unutar postojeće konfederacije2ihaljek, *::@9#"@!

3. a koja tri cilja su usmjereni napori regionalne politike!Objasnite svaki od nji"!

Napori regionalne politike usmjerenisu na tri cilja9 konvergenciju, konkurentnost i kooperaciju.

Konvergencija. Ailj je podupiranjem gospodarskog rasta i zaposlenosti u)rzati konvergencijunajsla)ije razvijenih dr0ava članica 1U i njihovih regija. 3i se napori financiraju sredstvima1BB(a, 16(a i 5ohezijskog fonda i za taj se ciljizdvaja @*,C$ ukupnih sredstava navedenihfondova.



Konkurentnost . Ailj je razvoj ekonomskih i socijalnih promjena, poticanje inovacija, poduzetništva, zaštite okoliša i razvoj tr0išta rada u regijama koje nisu o)uhvaćene ostvarenjemcilja konvergencije. inanciranjese provodi putem 1BB(a i 16(a, te čini *D$ tih fondova.

Kooperacija. Ailj je Unije jačanje kooperacije na me-ugraničnoj, transnacionalnoj i

me-uregionalnoj razini na području ur)anoga, ruralnoga i o)alnog razvoja te u)rzanje razvojaekonomskih odnosa me-u malim i srednjim poduzećima. inanciranje se provodi putem 1BB(ai za to se troši #,C$ njegovih sredstava.

(. avedite nazive i ukratko opišite fondove putem koji" se raspodjeljuju sredstva za

regionalni razvoj!

6redstva za regionalni razvoj raspodjeljuju se putem sljedećih triju fondova91) Europski regionalni razvojni fond, ERRF European Regional Development

Fund, ERDF ! o)uhvaća programe podupiranja razvoja opće infrastrukture, inovacija i investicijaradi stvaranja novih radnih mjesta. 6redstva su raspolo0iva najsiromašnijim regijama 1U. 3ajfond, osnovan *:;C. godine, najveći je od tri postojeća fonda.

2) Europski socijalni fond , ESF The European Social Fund, ESF ! usmjeren je na projekte profesionalnog o)razovanja te na potporu zapošljavanju i stvaranju novih poslova.

6redstva su namijenjena svim zemljama 1U. ond je osnovan *:C@. godine.3' Kohezijski fond (The Cohesion Fund ! slu0i za financiranje ekološke i prometne

infrastrukture te za razvoj o)novljivih izvora energije. 6redstva iz tog fonda namijenjenasu zemljama čiji je %&' ni0i od :"(postotnog prosjeka 1U. 3o se odnosi na *# novih zemaljačlanica, 'ortugal i /rčku. Epanjolska se više ne mo0e koristiti sredstvima tog fonda. ond jeosnovan *::?. godine kako )i se u)rzala ekonomska, socijalna i teritorijalna konvergencijazemalja članica Unije.1uropski regionalni razvojni fond i 1uropski socijalni fond nazivaju se i strukturnim fondovima.

politička ekonomija eu 31- 40

Documents