POLITIKA U NAŠEM DVORIŠTU

KANDIDATE I KANDIDATKINJE NA LOKALNIM IZBORIMA 2016. GODINE

Sarajevo, 2015.

3POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Upravo čitate redove publikacije „Politika u našem dvorištu“, koja ima za cilj pružiti Vam uvid u mogućnosti djelovanja političkih predstavnika i predstavnica na razini jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Naš cilj je bio pripremiti u kratkim crtama jedan dobar pregled, kojim ćete jednostavno prepoznati mogućnosti Vašeg uključivanja u promjene unutar društva i sistema, te pokrenuti neke nove inicijative i akcije u svojoj lokalnoj zajednici.

„Politika u našem dvorištu“ želi pokazati da lokalna razina vlasti u Bosni i Hercegovini zapravo predstavlja temelj funkcioniranja sistema, neposredno utječe na živote svih građana i građanki, te je prostor političkog angažmana veliki, gdje uz malo rada, truda i dobrih ideja, uvijek imate šansu da baš Vi sutra pokrećete inicijative i djelujete u predstavničkim tijelima i štitite interese Vaše zajednice.

Na pripremi ove publikacije su radili brojni mladi ljudi zainteresirani za rad u lokalnoj zajednici, koji su stekli bogato iskustvo kroz aktivizam u organizacijama civilnog društva, ali i kao vijećnici u radu općinskih vijeća. Između ostalog oni su pripremali specijalizirane kampanje za pojedine kandidate i kandidatkinje u različitim političkim kontekstima, ruralnim i urbanim zajednicama, sarađivali sa mladim i starim, razgovarali sa predstavnicima i predstavnicama različitih interesnih skupina, kategorija i korisnika javnih usluga.

„Politika u našem dvorištu“ je namijenjena svima. U skladu sa nastojanjem ohrabrivanja žena na veće učešće u političkim i građanskim akcijama, odlučili smo sve pozicije tretirati u oba roda, imajući u vidu postojeću praksu tzv. ‘pojednostavljenja’ termina uvijek realizirana kroz imenice isključivo u muškom rodu.

Nadamo se da će ova publikacija pomoći onima koji već danas preuzimaju odgovornost, rješavaju probleme, te će informacije koje donosimo samo otvoriti novi prostor za djelovanje i biti sredstvo ili alat u nastojanju da mijenjamo društvo i sistem, korak po korak u Bosni i Hercegovini, počevši od jedinica lokalne samouprave, od naših opština/općina i gradova, od našeg dvorišta. Vrijeme je za politiku u našem dvorištu.

Da li ste znali?

Na lokalnim izborima 2012. godine u skupštinama opština/općinskim vijećima u prosjeku je izabrano 17.1% žena.

U pet općina/opština u Bosni i Hercegovini izabrane su načelnice: Novi Grad, Visoko, Mrkonjić Grad, Doboj Jug i Kalinovik.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje ravnopravnu zastupljenost spolova. To znači da svaki od spolova mora biti zastupljen sa najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi.

Kandidati/kandidatkinje spola koji je manje zastupljen na kandidatskoj listi se raspoređuju na način da je najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata, itd.

Uvod

4POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Složeno političko uređenje Bosne i Hercegovine sa više razina vlasti, u kojem su nadležnosti asimetrično raspoređene, rezultat je političkih dogovora koje su efektivno zaustavile vojni sukob, pa je samim tim pri njihovom kreiranju funkcionalnost tretirana kao sekundarni pojam u odnosu na osiguranje zadovoljenja različitih stavova i potreba predstavnika zaraćenih strana.

Nakon okončanja rata, sistem sastavljen od državnih institucija sa ograničenim djelokrugom, snažnim entitetima, kantonima kao srednjom razinom vlasti u Federaciji BiH, Brčko distriktom BiH kao posebnim elementom, te općinama/opštinama na dnu piramide, vrlo brzo se pokazao kao neučinkovit i nefunkcionalan. U periodu od 1996. do 2006. će se snažnim međunarodnim učešćem postići određene promjene, ali su one uglavnom ostale ograničene na pojedina pitanja prenosa nadležnosti, položaja konstitutivnih naroda, te formiranje novih institucija na razini Bosne i Hercegovine.

Sa slabljenjem direktnog međunardnog intervencionizma u politički sistem Bosne i Hercegovine, od 2006. do danas, bilježi se stagnacija, u kojoj se na brojnim konkretnim primjerima vidi manjak volje za adekvatnim i efikasnim političkim dijalogom. Zbog takve situacije, društvo u Bosni i Hercegovini ne nazire skoru primjenu presude Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH u predmetu Sejdić-Finci po pitanju etničke diskriminacije, kao ni u brojnim drugim slučajevima odluka kako ovog suda, tako i ustavnih sudova na razini države i entiteta, kojim se nalažu obavezne promjene entitetskih ustava, ustava kantona, entitetskih i kantonalnih zakona, statuta općina i gradova. Isto biva ignorirano, ili bez adekvatnih rezultata i odgovora od izabranih predstavnika i predstavnica građana i građanki u Bosni i Hercegovini.

Od 1996. do danas smo dočekali održavanje 10 izbora, a od 2002. se održavaju redovni opći izbori za više razine vlasti, te lokalni izbori od 2004. gdje se biraju općinski/opštinski načelnici i načelnice, te predstavnici/e u općinskim vijećima, odnosno skupštinama opština. Brojni primjeri lokalnih inicijativa, te efikasnog rada načelnika/ica i općinskih vijeća, pokazao je da se na lokalnoj razini mogu izbjeći oni problemi koji opterećuju više razine vlasti.

S tim u vezi, lokalni izbori su danas šansa da građani/ke neopterećeni pitanjima etničke zastupljenosti ili ‘velikim’ temama, pristupe izbornom procesu i suštinski mijenjaju odnose u lokalnoj zajednici. U Bosni i Hercegovini danas imamo 143 općine, od čega je 79 u entitetu Federacija BiH, a 64 u entitetu Republika Srpska. U ovim općinama, kao i u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, posljednji izbori su održani u oktobru 2012. godine, sa izuzetkom grada Mostara gdje su isti odgođeni. Naredne izbore očekujemo u jesen 2016. godine, kada će građani i građanke ponovo moći izabrati svoje općinske vijećnike/ice i načelnike/ice. Ovo će biti prilika za razgovor o drugačijem pristupu politici u Bosni i Hercegovini, gdje ćemo početi razmišljati o tome kako zapravo promjene mogu doći iz lokalne zajednice. O tome ćemo govoriti u nastavku.

Vlast i sistem – Promjene dolaze iz lokalne zajednice

Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovinehttp://www.sogfbih.ba/

Savez opština i gradova Republike Srpskehttp://www.alvrs.com/

Federalno ministarstvo pravdehttp://www.fmp.gov.ba/

Ministarstvo lokalne samouprave Republike Srpskehttp://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/

Saznajte više!

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

5POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Kako bismo prepoznali potencijal jedinica lokalne samouprave, nužno je da razmotrimo pravni okvir za njeno postojanje. Najvažniji pravni akt međunarodnog karaktera koji predstavlja temeljni okvir lokalne samouprave jeste Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, donesena 15.10.1985. godine u Strazburu, od strane tadašnjih zemalja članica Vijeća Evrope. Povelja predstavlja akt zasnovan na civilizacijskom dostignuću viševjekovnog iskustva uređenih država, a razlozi njenog donošenja navedeni su u samom uvodu Povelje.

Sve države koje su naknadno pristupile članstvu u Vijeću Evrope, bile su dužne ratificirati Povelju, a njeno dosljedno provođenje postao je jedan od osnova za pristup evropskim integracijama. Bosna i Hercegovina je punopravna članica Vijeća Evrope postala 24.04.2002. godine, a Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi ratificirala je 12.07.2002. godine. Na taj se način Bosna i Hercegovina obavezala da će dosljedno provoditi načela ustanovljena u Povelji i da će jedinicama lokalne samouprave omogućiti djelovanje u punom kapacitetu. Bosna i Hercegovina je ratificirala ovu Povelju u oktobru 1994. godine, te je ista bila vodilja u kreiranju domaćeg pravnog okvira za funkcioniranje lokalne samouprave.

Pravni okvir lokalne samouprave na području države Bosne i Hercegovine je utemeljen na entitetskim nivoima vlasti. Republika Srpska je Zakon o lokalnoj samoupravi donijela 13.09. 2004. godine, a u skladu s tim formirano je i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave na entitetskom nivou. Ministarstvo ima direktnu nadležnost da provodi principe utvrđene Poveljom i samim Zakonom.

Federacija BiH je Zakon o principima lokalne samouprave donijela 30.08. 2006. godine. Time su ustanovljeni samo principi lokalne samouprave predviđeni Poveljom, a federalne jedinice (kantoni) su bili dužni u roku od 12 mjeseci prilagoditi svoja zakonodavstva ovom Zakonu i vršiti direktnu nadležnost nad njegovom provedbom. Ove prilagodbe nisu do kraja realizirane, unatoč naznačenoj obavezi, te se reforme još čekaju.

Konačno, pravni okvir rada lokalne samouprave je reguliran statutima općina/gradova, te se isti smatraju najvišim pravnim aktima jedinica lokalne samouprave. Svaka lokalna jedinica ima svoj Statut (jednak Ustavu viših nivoa vlasti), kojima su propisane nadležnosti i svi principi djelovanja, a u skladu sa Poveljom i zakonima donesenim na entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti.

Pravni okvir lokalne samouprave

Preambula Evropske povelje o lokalnoj samoupravi:Države članice Vijeća Evrope, potpisnice ove Povelje:

Smatrajući da je cilj Vijeća Europe ozbiljnije što tješnje povezati svoje članice kako bi se očuvali i unapređivali ideali i načela koji pripadaju njihovoj zajedničkoj baštini,

Smatrajući da je jedan od načina ostvarivanja tog cilja i sporazumijevanje na području upravljanja,

Smatrajući da su lokalne jedinice jedan od glavnih temelja svakog demokratskog sustava, Smatrajući da je pravo građana da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima jedno od demokratskih načela koja su zajednička svim državama članicama Vijeća Evrope,

Uvjerene da je ostvarivanje tog prava moguće najneposrednije na lokalnoj razini, Uvjerene da postojanje lokalnih jedinica koje su stvarno odgovorne omogućuje upravu koja je i učinkovita i bliska građanima, Svjesne da je odbrana i snaženje lokalne samouprave u različitim evropskim zemljama važan doprinos izgradnji Evrope utemeljene na načelima demokratije i decentralizacije vlasti,

Potvrđujući da ovo pretpostavlja postojanje lokalnih jedinica kojima je omogućeno da imaju demokratski oblikovana odlučujuća tijela i da se koriste širokim stupnjem samouprave što se tiče njihova djelokruga, sredstava za njegovo obavljanje i načina potrebnih da bi mogle ispuniti svrhu svog postojanja...

Zašto nam je ovo važno?

Moramo znati odakle izviru nadležnosti lokalne samouprave. Zahvaljujući informacijama o pitanjima koja međunarodni i domaći pravni okvir navode kao dužnosti jedinica lokalne samouprave, buduće vijećnice mogu tražiti od viših razina vlasti da određena pitanja vrate u nadležnost općine ili grada. Također, mogu predlagati određena rješenja u kojima se pojavljuju pitanja podijeljene nadležnosti.

Pravni okvir nam je bitan kako bi znali na šta se pozivamo kada podnosimo određeni zahtjev ili inicijativu. Navodeći odredbu Povelje, a zatim i relevantnog domaćeg propisa, postavljamo pravno utemeljenje za naš prijedlog.

Više o Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi možete saznati ovdje: http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/PDF/Bosnian/122-Bosnian.pdf

6POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

U Bosni i Hercegovini prepoznajemo dva nivoa jedinica lokalne samouprava, a to su općine i gradovi. Pored 143 jedinice lokalne samouprave (od kojih se pojedine tretiraju kao gradovi, ali je većinom riječ o općinama), postoji Grad Sarajevo, koji ima specifično teritorijalno ustrojstvo, budući da u svom sastavu ima četiri gradske općine.

Osnovna struktura jedinice lokalne samouprave uključuje izvršne organe i organe odlučivanja, odnosno donošenja akata koji uređuju rad općine/grada. S tim u vezi, kao izvršni organ se pojavljuje gradonačelnik/načelnik sa pripadajućim službama, te općinska vijeća, odnosno skupštine opština, kao organi odlučivanja. Ako bi to htjeli pojednostaviti, općinska vijeća u okviru svojih nadležnosti imaju ulogu onoga što je parlament na višim razinama, dok načelnik sa službama djeluje kao u funkciji vlade.

Pri gradskim i općinskim vijećima djeluju stalne i privremene komisije, koje se popunjavaju od vijećnika/ica te vanjskih eksperata. Svaki politički subjekat koji učestvuje u radu općinskog/gradskog vijeća ima osiguranu kvotu učešća u popunjavanju komisija, a u skladu sa brojem vijećnika/ca.

Ne treba zaboraviti pravobranilaštva grada/općine, kao posebne organe uprave, nezavisne u svom djelovanju, koja su zadužena da pravnim putem štite interese jedinice lokalne samouprave.

Unutar jedinice lokalne samouprave djeluje i općinska/gradska administracija sa stručnim službama zaduženim za pojedinačna pitanja iz nadležnosti općina/gradova (npr. prostorno uređenje, obrazovanje, kultura i sport; opća uprava).

Činjenica da postoje osnovni / općinski sudovi ne treba miješati sa funkcioniranjem lokalne samouprave, budući da su to tijela unutar sistema pravosudnih institucija, te samo teritorijalno (a često čak i ne, budući da pokrivaju više jedinica lokalne samouprave) odgovaraju nazivima ili granicama općina.

Struktura lokalne samouprave

Prvi višestranački izbori za tijela lokalne vlasti u Bosni i Hercegovini održani su u novembru 1990.

Naredni su organizirani gotovo dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i to u septembru 1997.

Od 2000. godine lokalni izbori se održavaju svake četiri godine(2004, 2008, 2012), a od 2004. građanke i građani neposredno biraju i načelnike /ice.

Da li ste znali?

Bosna i Hercegovina

143 jedinice lokalne samouprave (općine/opštine)

Sastav lokalne samouprave

Republika Srpska Gradonačelnik/icaSkupština gradaOpštinski načelnik/icaSkupština opštine

Federacija Bosne i HercegovineGradonačelnik/icaGradsko vijećeOpćinski načelnik/icaOpćinsko vijeće

Brčko distrikt Bosne i HercegovineSkupština BD BiHGradonačelnik

7POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Izborni zakon Bosne i Hercegovine prepoznaje sistem otvorenih kandidatskih listi. Isto znači, da građanin/ka ne mora glasati samo za političku stranku, već unutar same liste birati po vlastitom izboru kojem će kandidatu ili kandidatkinji dati prednost.

Praktično, glasanjem za kandidata/kandidatkinju koji su niže na listi jačate im poziciju unutar liste političkog subjekta. U teoriji, ova mogućnost je dobra budući da otvara prostor za kandidate/kandidatkinje koji nisu izborili jaku ‘početnu’ poziciju na listi da dobrom kampanjom i svojim samostalnim djelovanjem steknu povjerenje glasača i ‘prestignu’ druge kandidate/kandidatkinje na listi.

Međutim, premda postoje otvorene liste, veliki broj glasova u Bosni i Hercegovini i dalje odgovara ‘početnom’ rasporedu sa liste, tako da glasovi za politički subjekt najčešće idu prema kandidatima/kandidatkinjama koji se nalaze među prvim na listi.

Zbog toga je Centralna izborna komisija BiH, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, izdala Instrukciju o raspodjeli kandidata manje zastupljenog spola na kandidatskim listama. U tabeli kojoj slijedi, vidjet ćete koliki mora biti broj kandidata/kandidatkinja manje zastupljenog spola u skladu sa ukupnim brojem kandidata/kandidatkinja na listi. Broj na lijevoj strani označava poziciju na listi, a broj sa desne strane označava koliko ‘do tog broja’ na listi mora biti kandidatkinja/kandidata manje zastupljenog spola. Naprimjer, u prvih 8 kandidata/kandidatkinja mora biti najmanje 3 kandidata/kandidatkinje manje zastupljenog spola.

Pozicija kandidata/kandidatkinje na listi

1 0

2 1

3 1

4 2

5 2

6 3

7 3

8 3

9 4

10 4

11 5

12 5

13 6

14 6

15 6

16 7

17 7

18 8

19 8

20 8

21 9

22 9

23 10

24 10

25 10

26 11

27 11

28 12

29 12

30 12

31 13

32 13

33 14

34 14

35 14

36 15

37 15

38 16

39 16

40 16

Ukupan broj kandidata/kandidatkinja na kandidatskoj listi

Broj propisanih mjesta za manje zastupljeni spol na kandidatskoj listi

8POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Na svim lokalnim izborima održanim prije 2004. godine načelnici/e i gadonačelnici/e su se birali posredno od strane izabranog općinskog/gradskog vijeća ili skupštine opštine/grada. Od lokalnih izbora 2004. godine, načelnici/e i gradonačelnici/e se biraju direktno na izborima, od strane građana i građanki. Izuzetak od ovoga su Grad Mostar i Grad Sarajevo. Gradonačelnik Mostara se birao iz reda izabranih vijećnika/ca u Gradsko vijeće Grada Mostara. Gradonačelnika/cu Grada Sarajeva biraju gradski vijećnici/e, ali on/ona ne mora biti iz reda izabranih vijećnika/ca.

Načelnik/ica, odnosno gradonačelnik/ica općine/grada je izvršni organ, te su nadležnosti za ovu poziciju propisane zakonima i statutima svake jedinice lokalne samouprave. Načelnik/ca predstavlja i zastupa jedinicu lokalne samouprave, te s tim u vezi, donosi odluke i akte u okviru svoje nadležnosti:

priprema prijedloga za vijeće, gdje izrađuje i vijeću na usvajanje podnosi nacrt i prijedlog budžeta, ekonomske planove, razvojne planove, investicione programe, prostorne i urbanističke planove i ostale planske i regulatorne dokumente koji se odnose na korištenje i upravljanje zemljištem, uključujući zoniranje i korištenje javnog zemljišta

provodi politiku jedinice lokalne samouprave u skladu sa odlukama vijeća

izvršava budžet jedinice lokalne samouprave i osigurava primjenu odluka i drugih akata vijeća

izvršava zakone i druge propise čije je izvršenje povjereno jedinici lokalne samouprave

utvrđuje organizaciju službi za upravu i drugih službi jedinice lokalne samouprave

donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji službi jedinice lokalne samouprave

realizira saradnju jedinice lokalne samouprave s drugim općinama, gradovima, međunarodnim i drugim organizacijama u skladu sa odlukama i zaključcima vijeća i njegovih radnih tijela

podnosi izvještaj vijeću o ostvarivanju politike jedinice lokalne samouprave i svojim aktivnostima.

odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, kao i za one akte koje predlaže vijeću.

Potrebno je napomenuti i to da načelnik/ca i gradonačelnik/ca u svojoj nadležnosti ima i stručne službe, a koje su ekvivalent ministarstava na višim nivoima vlasti. Stručne službe su dužne da provode politiku u ime načelnika/ce i odgovaraju mu/joj za svoj rad. Razlika u organizaciji lokalne samouprave između Republike Srpske i Federacije BiH je ta što u Republici Srpskoj postoji funkcija zamjenika/ce načelnika/ce, koju bira skupština opštine, dok u Federaciji BiH to nije slučaj.

Uloga načelnice/načelnikaIzborni zakon Bosne i Hercegovine

Član 13.7

(1) Općinski načelnik/ca odnosno gradonačelnik/ca bira se u skladu s ovim Zakonom, ustavima, entitetskim zakonima i statutom općine, odnosno grada.

(2) Ako se općinski načelnik/ca, odnosno gradonačelnik/ca bira neposredno, općinskog načelnika/ca, odnosno gradonačelnika/cu biraju birači upisani u Centralni birački spisak u toj izbornoj jedinici u skladu s ovim zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.

(3) U slučaju da izabranom načelniku/cu, odnosno gradonačelniku/ci iz stava (2) ovog člana prestane mandat u skladu s članom 1.10 ovog Zakona ili bude opozvan, općinski načelnik/ca, odnosno gradonačelnik/ca bira se u skladu s ovim Zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.

9POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Općinska/gradska vijeća se biraju od strane građana i građanski, neposredno na demokratskim izborima. Jedini izuzetak od ovoga je Gradsko vijeće Grada Sarajeva, koje se bira posrednim izborima unutar općinskih vijeća u sastavu Grada Sarajeva.Uloga općinskog/gradskog vijeća ili skupštine opštine/grada definirana je zakonima viših nivoa vlasti i statutima jedinica lokalne samouprave, gdje se jasno navodi da ovaj segment lokalnih jedinica predstavlja organ odlučivanja.Nadležnosti su sljedeće:

priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut jedinice lokalne samouprave;

usvaja budžet i izvještaj o izvršenju budžeta jedinice lokalne samouprave;

donosi razvojne, prostorne i urbanističke planove i programe, te provedbene planove, uključujući zoniranje;

donosi propise o taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom;

donosi odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom jedinice lokalne samouprave;

donosi odluke o zaduživanju;

donosi programe uređenja građevinskog zemljišta;

donosi plan korištenja javnih površina;

donosi odluke o organizaciji mjesne samouprave i nazivima ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta;

donosi odluke o udruživanju jedinica lokalne samouprave u savez i druge oblike organiziranja;

donosi odluke o proglašenju praznika jedinice lokalne samouprave;

donosi odluke o nagradama i priznanjima jedinica lokalne samouprave;

bira i razrješava predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg vijeća;

donosi odluke o raspisivanju referenduma iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;

razmatra godišnje izvještaje o provođenju politike jedinice lokalne samouprave i aktivnostima načelnika/ce;

osniva preduzeća i ustanove za obavljanje poslova od interesa za jedinicu lokalne samouprave; donosi poslovnik o svom radu;

obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

članovi vijeća odgovaraju za ustavnost i zakonitost akata koje vijeće donosi u okviru svojih nadležnosti.

Uloga općinskog vijeća/skupštine opštine

Sjednicama vijeća/skupštine rukovodi predsjedavajući/a ili predsjednik/ca, kojeg bira općinsko/gradsko vijeće/skupština iz reda vijećnika/ca.

Predsjedavajući/predsjednik ima i svoje zamjenike, koja ga/je mijenjaju u njegovom/njenom odsustvu, a broj zamjenika/ca je određen Statutom svake jedinice lokalne samouprave.

Ovo je važno znati, prije svega zbog činjenice da je rukovodstvo skupštine u stalnoj komunikaciji sa drugim općinskim organima.

Vijeće/skupština donosi i Poslovnik o svom radu, kojim se detaljno regulišu sva pitanja iz djelokruga vijeća/skupštine, a izabrani vijećnici/e su dužni da se pridržavaju poslovnika.

Vijećnici/ce se mogu udruživati u klubove vijećnika/ca, odnosno parlamentarne grupe.

Važno je znati!

Kolegij vijeća/skupštine – kojeg obično čine predsjedavajući/ća vijeća/skupštine, njihovi zamjenici/e i predsjednici klubova vijećnika/ca ili parlamentarnih grupa. Zadatak kolegija je najkraće rečeno, priprema rada vijeća/skupštine. Na kolegiju se praktično utvrđuju teme, odnosno dnevni red same sjednice.

Komisije vijeća/skupštine – radna tijela koja formira vijeće/skupština, a koja se bave pojedinim specifičnim pitanjima iz nadležnosti vijeća, razmatraju materijale za sjednice i formiraju mišljenja, koja pomažu vijeću/skupštini da donesu zakonite i adekvatne odluke. Npr. Komisija za Budžet, Komisija za statut, Komisija za sport, Komisija za mlade itd.

Druga tijela privremenog karaktera – vijeće/skupština formira razna ad hoc tijela, kao npr. Komisija za dodjelu priznanja.Ova vrsta tijela se mogu formirati na inicijativu vijećnika/ca u svrhu utvrđivanja činjenica o nekom konkretnom problemu, pripreme za realizaciju konkretnog programa, akcionog plana ili strategije.

Vijeće/skupština svoj rad upotpunjuje i kroz posebna tijela koja formira, a to su:

10POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Kao što je ranije navedeno, najviši pravni akt jedinica lokalne samouprave, a koji je ekvivalent Ustavu na višim nivoima vlasti, jeste Statut općine/grada. Statut sadrži sva prava i obaveze jedinice lokalne samouprave, obim njene nadležnosti, unutrašnju struktuiranost, način odlučivanja i finansiranja, način učešća građana i građanki itd.

Općinsko/gradsko vijeće, osim statuta svoj rad zasniva i na Poslovniku, kojim se detaljno uređuju sve procedure vezane za rad organa odlučivanja unutar svake jedinice lokalne samouprave.

Općinka/gradska vijeća u skladu sa svojim djelokrugom donose Odluke, Zaključke, Uredbe, Rješenja itd. Sve akte koje donosi vijeće, obavezujuće su, kako za same vijećnike/ce, tako i za načelnika/cu.

Uredbom se uređuju najvažnija pitanja, bliže uređuju odnosi za provedbu zakona, osnivaju stručne i druge službe te utvrđuju načela za unutarnje ustrojstvo federalnih tijela državne uprave.

Odlukom se uređuju pojedina pitanja ili propisuju mjere, daje saglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne odlučuje uredbom.

Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima, kao i o drugim pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Zaključkom se utvrđuju stajališta o pitanjima bitnim za provedbu utvrđene politike, uređuju unutarnji odnosi određuju zadaci pojedinih službi.

Propisi, odluke i procedure u lokalnoj samoupravi

Promjene statuta općine/opštine vrše se putem amandmana.

Prijedlog za pokretanjepostupka za promjene statuta može podnijeti jedna trećinavijećnika/ica, općinski načelnik i nadležna komisija.

Inicijativu za promjene statuta mogu dati građani/ke, putem mjesnih zborova.

O prijedlogu za promjenu općinskog statuta se raspravlja na sjednici vijeća/skupštine. Prihvaćeni prijedlog za promjenu Statuta dostavlja se vijećnicima općinskog vijeća, savjetima mjesnih zajednica, parlamentarnim strankama zastupljenim u općinskom vijeću, udruženjima građana koja djeluju na području općine, radi vođenja javne rasprave o predloženim promjenama i davanja primjedbi i prijedloga.

Postoje izvjesne razlike od jedne do druge jedinice lokalne samouprave, ali se najčešće promjene statuta usvajaju dvotrećinskom većinom.

Važno je znati!

11POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Jedan od jako važnih segmenata funkcioniranja jedinica lokalne samouprave jeste i mjesna samouprava ili mjesne zajednice, kao mikrolokaliteti koji su sastavni dio lokalnih jedinica.

Mjesna zajednica može biti osnovana za jedno naseljeno mjesto, više međusobno uvezanih manje naseljenih mjesta, ili za veći dio naselja koji u odnosu na ostale dijelove naselja čini cjelinu. Inicijativu za osnivanje mjesne zajednice mogu pokrenuti građani, udruženja građana sa područja naseljenog mjesta za čije se područje predlaže osnivanje nove mjesne zajednice, vijeće ili načelnik/ca jedinice lokalne samouprave.

Mjesne zajednice, baš kao i jedinica lokalne samouprave, imaju svoj Statut i ostale akte po kojem djeluju. Na čelu mjesne zajednice nalazi se Sekretar/ka, koju svojom odlukom imenuje načelnik/ca. Mjesna zajednica ima i Savjet mjesne zajednice, kao organ odlučivanja, a koji biraju građani i građanke sa područja te mjesne zajednice. Mjesna samouprava ima veoma važnu ulogu, posebno u onom segmentu učešća građana i građanki u radu općine i svim važnim pitanjima iz njihovog okruženja.

Građani/ke u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odlučuju o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice, a naročito:

pokreću i učestvuju u javnoj raspravi kod pripreme i donošenja urbanističkih planova na području mjesne zajednice

pokreću inicijative, daju mišljenja i učestvuju u izgradnji komunalnih objekata i objekata u općoj upotrebi;

pokreću i učestvuju u raspravama o inicijativama i aktivnostima za razvoj privrede i društvenih djelatnosti;

brinu o zaštiti osoba kojima je potrebna pomoć i u tu svrhu pokreću saradnju sa stručnim organima u oblasti socijalne zaštite;

staraju se o razvoju kulture i sporta i stvaraju uvjete za dostupnost ustanova i objekata kulture i sporta svim građanima, a pogotovo mladim;

stvaraju uvjete i preduzimaju mjere za očuvanje i zaštitu prirodnih i radom ostvarenih vrijednosti čovjekove sredine;

drugim poslovima utvrđenim statutom i pravilima mjesnih zajednica vodeći računa o vrsti i obimu potreba, raspoloživim sredstvima, kao i interesima građana u cjelini.

Pozicija mjesne zajednice

Građani i građanke sa lokalnom samoupravom prvenstveno komuniciraju preko vijećnika/ca izabranih u vijeće/skupštinu. Građani i građanke mogu da se obraćaju organima preko izabranih vijećnika, koji u njihovo ime podnose vijećničke inicijative i pitanja. Vijećnici/e u svakom momentu imaju slobodan pristup stručnim službama jedinice lokalne samouprave i na taj način mogu da komuniciraju u ime građana i građanki.

Građani i građanke komuniciraju sa lokalnom samoupravom i kroz učešće u javnim raspravama koje se organiziraju na području općine. Npr. javne rasprave o Budžetu ili javne rasprave vezane za regulacione planove.

Javna rasprava predstavlja proceduru, u kojoj organ odlučivanja (skupština opštine/općinsko vijeće), svoje odluke dostavlja na širi uvid u svrhu prikupljanja stručnih mišljenja, različitih stavova i informacija o predloženom dokumentu, a u cilju javnosti rada i odabira najboljih rješenja. Općinsko vijeće, kao organ odlučivanja, u javnu raspravu, može da uputi bilo koju odluku koju donosi, prethodno usvojivši takvu odluku u formi nacrta. Vijeće određuje ko su subjekti koji učestvuju u javnoj raspravi, a to mogu biti, pored samih vijećnika/ca i stručne službe općine, građani i građanke, udruženja građana, nevladine organizacije, stručna tijela i institucije i viši nivoi vlasti. Također, vijeće određuje i vrijeme trajanja javnih rasprava.

Kako se građani/ke obraćaju lokalnoj zajednici?

12POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Nadležnost lokalne samouprave

ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

BUD ET JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

PROGRAM I PLANOVI RAZVOJA

PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITA OKOLINE

STAMBENA POLITIKA I IZGRADNJA

NAKNADE ZA KORIŠTENJE JAVNIH DOBARA

UPRAVLJANJE

ZEMLJIŠTEM

UPRAVLJANJE IMOVINOM LOKALNE SAMOUPRAVE

UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

VODOSNABDIJEVANJE

PRIKUPLJANJE I ODLAGANJE

OTPADA

ODR AVANJE GRADSKA GROBLJA

LOKALNI PUTEVI I MOSTOVI

Iz propisa entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, tipski smo utvrdili raspored nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U različitim slučajevima, nadležnosti koje je jedinica lokalne samouprave preuzela se razlikuju u odnosu na ovaj spisak, ali u okviru svake od ovih tema vijećnik/ca ili kandidat/kinja imaju prostor za reagiranje, djelovanje te inicijativu kojom traže neku akciju, ili jednostavno, traže da se nadležnost vrati jedinici lokalne samouprave.

13POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

RASVJETAJAVNA PARKIRALIŠTA

PARKOVI

LOKALNI JAVNI PRIJEVOZ

PREDŠKOLSKO I OSNOVNO OBRAZOVANJE

INFRASTRUKTURA I USTANOVE KULTURE I SPORTA

OCJENJIVANJE RADA JAVNIH USTANOVA I OSIGURANJE SREDSTAVA ZA

ANALIZA STANJA JAVNOG REDA I MIRA TE PREDLAGANJE MJERA

MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I PRIRODNIH KATASTROFA

INSPEKCIJSKI NADZOR

POREZI, NAKNADE I TAKSE IZ NADLE NOSTI LOKALNE SAMOUPRAVE

RASPISIVANJE REFERENDUMA ZA LOKALNU ZAJEDNICU

RASPISIVANJE JAVNIH ZAJMOVA

OSIGURANJE USLOVA ZA RAD LOKALNIH RADIO I TV STANICA

EVIDENCIJA O

STANJU

EVIDENCIJA NEKRETNINA, PREMJERA I KATASTRA

ORGANIZACIJA LOKALNE UPRAVE I MJESNE SAMOUPRAVE

ZAŠTITA IVOTINJA

14POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Jedna od veoma važnih aktivnosti vijećnika/ca u njihovom radu su i vijećničke inicijative i pitanja. Vijećnici/e svoje inicijative i pitanja podnose stručnim službama u Općini/Gradu, koje su dužne da u što kraćem roku odgovore na iste. Ukoliko inicijativa ne podrazumjeva pitanje iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, službe su dužne da ih proslijede nivoima vlasti nadležnim za to pitanje. Inicijative se mogu predlagati za sva pitanja od značaja za lokalnu zajednicu, donošenja strateških dokumenata, izmjenu akata vijeća itd.

Inicijative vijećnika/ca

Ime i prezimeKlub vijećnika/vijećnicaKontakt-informacije

Općinsko vijećen/r predsjedavajući/aNadležne službe općine

PREDMET: INICIJATIVA VIJEĆNIKA/ICE

UVOD: Pozvati se na relevantne odredbe Statuta i Poslovnika na osnovu kojeg vijećnik/ica upućuje inicija-tivu

OPIS PROBLEMA: Opisati trenutno stanje u konkretnom slučaju.

PRIJEDLOG RJEŠENJA: Predložiti konkretne rješenje te uputiti koje je službe potrebno informirati o pitanju i prijedlogu.

ZAKLJUČAK: Zatražiti od općinskih vijećnika/ica da podrže prijedlog/inicijativu sa naznačenim ključnim argu-mentima. Ukoliko inicijativa obuhvata i traženje određene informacije, potrebno je uputiti nadležne službe o rokovima u okviru kojih trebaju pružiti informaciju.

Mjesto i vrijeme podnošenje inicijative,Potpis vijećnika/ice

15POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Budžet je najvažniji finansijski dokument jedinice lokalne samouprave. U njemu je predstavljeno sve ono što će općina/grad finansirati u toku jedne godine. Dakle, on se donosi za period jedne fiskalne godine. Sve budžetske procedure koje provode jedinice lokalne samouprave, regulisane su krovnim entitetskim zakonima i to: Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske i Zakonom o budžetima Federacije BiH. U Brčko distriktu BiH ovo pitanje je uređeno Zakonom o budžetu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Budžet usvaja općinsko/gradsko vijeće, na prijedlog načelnika/gradonačelnika (odnosno stručne službe za finansije). Vijeće je dužno da donese Budžet najkasnije do isteka fiskalne godine, a za narednu godinu. Ukoliko se ne usvoji Budžet do isteka fiskalne godine, vijeće usvaja Odluku o privremenom finansiranju, koje traje najkasnije do četvrtog mjeseca tekuće godine, gdje se finansiraju iste stavke kao i u prethodna tri mjeseca protekle godine, umanjeno za kapitalne investicije.

Vijećnici/e imaju ogromnu i važnu ulogu u donošenju budžeta. Vijeće najprije usvaja Nacrt Budžeta i takav dokument dostavlja na javnu raspravu, koja najčešće traje mjesec dana. Vijećnici/ce su jedni od najvažnijih subjekata i učesnika/ca u javnoj raspravi, te imaju pravo da do isteka javne rasprave dostave komentare i priloge nacrtu budžeta ukoliko smatraju da se određene stavke finansiranja trebaju izmijeniti ili uvesti neke nove.

Ukoliko predlagači budžeta ne prihvate sugestije vijećnika/ca, vijećnici/e mogu da podnesu amandmane na prijedlog budžeta, a koje prihvata ili ne općinsko/gradsko vijeće. Prilikom podnošenja amandmana, mora se tačno obrazložiti koja se budžetska stavka mijenja ili uvodi i o kolikom iznosu se radi. Amandmani usvojeni od strane vijeća, kao i kompletan budžet, je obavezujući za načelnika/cu.

Iako zakonima nije predviđena i obavezujuća javna rasprava koja uključuje građane i građanke, vijećnici/e treba da insistiraju na tome da se javne rasprave organiziraju po mjesnim zajednicama. Također, vijećnici/e treba da posjećuju javne rasprave građana/ki i da im pomognu prilikom formuliranja zahtjeva.

Budžet i općinski vijećnici/e

Ime i prezimeKlub vijećnika/vijećnicaKontakt-informacije

Općinsko vijećen/r predsjedavajući/aUputiti: Služba za finansije

PREDMET: AMANDMAN NA PRIJEDLOG BUDŽETA

UVOD: Pozvati se na relevantne odredbe Statuta i Poslovnika na osnovu kojeg vijećnik/ica upućuje inicijativu

UMANJENJE:Potrebno je navesti za koje se budžetske linije traži umanjenje izdvojenih sredstava.

PREGLED: U prijedlogu je potrebno izračunati sva predložena umanjenja sa konkretnih linija.

UVEĆANJE: Na osnovu pregleda umanjenja vijećnik/ica predlaže uvećanja na drugim budžetskim linijama ili poseb-nu namjenu naznačenih sredstava.

Mjesto i vrijeme podnošenje amandmana,Potpis vijećnika/ice

Priprema budžeta je postupak procjene sredstava i raspodjele među budžetskim korisnicima, koju najčešće priprema načelnik i stručne službe (služba za finansije).

Razmatranje i usvajanje budžeta je segment u kojem se vrše izmjene, procjene i prilagođavanje prijedlozima od strane općinskog vijeća / skupštine opštine, uz javnu raspravu i učešće građana/ki.

Izvršenje i izvještaj budžeta predstavlja proces trošenja, nadziranja provedbe te informiranja o potrošnji organa lokalne samouprave i višim organima. U toku godine usvojeni budžet može proći takozvani rebalans, kojim se preusmjeravaju sredstva za neplanirane aktivnosti, vanredne aktivnosti, ili vrši preraspodjela zbog manjka sredstava.

Revizija i procjena je pregled stanja nakon zaključivanja budžetskog procesa kada se utvrđuju učinci i ispunjenost ciljeva.

Važno je znati!

16POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Zakonski okvir koji uređuje pitanje slobode pristupa informacijama (doneseni na razini BiH, FBiH, RS, BDBiH) utvrđuje da svako fizičko ili pravno lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri, a u skladu sa javnim interesom, te javni organi imaju obavezu da im dostave traženu informaciju. Imajući to u vidu, ovaj Zakon može biti od koristi za sve kandidatkinje koje pripremaju lokalnu platformu za izbore. Blagovremenom pripremom i slanjem zahtjeva, kandidatkinja može prikupiti relevantne informacije za pripremu konkretnog rješenja za pojedini problem u lokalnoj zajednici.

Nadležni organ je dužan dostaviti rješenje, kojim se odobrava pristup informaciji, te konkretne informacije u vezi sa upućenim zahtjevom, u roku od 15 dana. Sam zahtjev se popunjava jednostavno, na način da u zahtjevu trebaju stajati kontakt informacije lica koje upućuje zahtjev, te organa na koje se zahtjev odnosi. Podnosilac zahtjeva se poziva na Zakon, traži konkretnu informaciju u formi pojedinačnih pitanja, te upućuje na najlakši način prijema rješenja, odnosno informacije (fax, e-mail, pošta).

Na kraju zahtjeva je potrebno navesti ime podnosioca zahtjeva, vrijeme i mjesto odakle je zahtjev podnesen, te potpis podnosioca zahtjeva.

Pogledajte primjer:

Sloboda pristupa informacijama i načini komunikacije s vlastima

Ime i prezimeKontakt-informacije

Nadležna institucijaKonkretna služba ili službeno lice kojem se obraćate

PREDMET: ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

UVOD: Pozvati se na relevantne odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama (FBiH/RS/BDBiH ili BIH ukoliko je upit prema institucijama BiH)

ZAHTJEV: Naznačiti koju informaciju tražite.

KONTAKT-INFORMACIJE: Uputiti nadležnu službu na kontakt-informacije sa prijedlogom načina dostavljanja. U zaključku se pozvati i na zakonom predviđene rokove za dostavljanje infromacije.

Mjesto i vrijeme,

PotpisIme i prezime podnosioca zahtjeva

KOMUNIKACIJA SA FOKUSNIM GRUPAMA

18POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Kandidati/kandidatkinje za općinska vijeća i vijećnici/e trebaju raditi na saradnji sa općinskom administracijom, aktivno komunicirati i pozivati na sastanke predstavnike općinske vlasti, kako bi prikupili relevantne informacije i pripremile se za rješavanje konkretnih problema u zajednici. Između ostalog, vijećnik/ca može iskoristiti slijedeće vidove komunikacije:

Vijećnici/e i lokalna samouprava i uprava

Pozivi na sastanke te posjete

Saradnja sa nadle nim licima za koordiniranje mjesnih zajednica

Kontinuirani dijalog sa povjerenicima u mjesnim zajednicama

Adekvatne reakcije na negativne, ali i na pozitivne pojave u organima lokalne samouprave

Možete uputiti upite o pojedinim temama i problemima nadležnim službama. Na taj način ostvarujete pravo na informaciju, bolje pripremate rješenja za određene probleme, a često utvrđujete i da li u konkretnom slučaju postoji i određena podjela nadležnosti, zbog koje se mora obratiti višim razinama vlasti.

Više potencijalnih kandidata/kandidatkinja može tražiti organizirane posjete nadležnim službama te se direktno upoznati sa problemima administracije.

Važno je sarađivati sa mjesnim zajednicama, budući da tu možete dobiti informacije o žalbama građana i građanki, te konkretno o problematici lokalne infrastrukture. Informaciju o nadležnim licima za ova pitanja možete dobiti od općinskih službi.

Izgradnjom povjerenja sa licima zaduženim za rad pri mjesnim zajednicama, osiguravate podršku u inicijativama i akcijama na lokalnoj razini.

Potrebno je izgraditi radnu atmosferu u kojoj će kritike biti posmatrane kao dobronamjerne i konstruktivne. Uz takav odnos, možete zadobiti pov-jerenje i pojednih predstavnika/ica općinske vlasti, te sarađivati na pripremi realnih prijedloga u skladu sa mogućnostima jedinice lokalne samouprave.

19POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Kandidati/kandidatkinje za općinska vijeća i vijećnici/e trebaju stalno komunicirati sa predstavnicima medija. Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti prema novinarima i novinarkama koji se bave lokalnom zajednicom.

- Lokalni web-portali- Lokalne hronike i rubrike u dnevnim novinama- Komunikacija sa radio stanicama i voditeljima emisija koje se bave dnevnim temama- Informiranje novinara/ki o inicijativama

Vijećnici/e i mediji

20POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Kandidati/kandidatkinje za općinska vijeća i vijećnici/e trebaju ostvariti adekvatnu saradnju sa udruženjima građana. Uvijek je nužno potencirati ulogu udruženja u konkretnim inicijativama, ali izbjegavati poruke koje bi rad udruženja direktno povezale sa jednom političkom organizacijom.

S tim u vezi, potrebno je ostvariti komunikaciju sa udruženjima specijaliziranim za pitanja iz lokalne zajednice:

Vijećnici/e i civilno društvo

- Udruženja veterana

- Sindikati koji okupljaju zaposlene u obrazovanju, policiji, zdravstvu i javnoj administraciji

- Organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava

- Predstavnici lokalne vjerske zajednice

- Sportska društva

- Kulturno-umjetnička društva

- Neformalne grupe građana i građanki

- Udruženja osoba sa invaliditetom

21POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Kandidati/kandidatkinje za općinska vijeća i vijećnici/e komuniciraju sa građanima/kama:

Putem Facebook profilaPreporučuje se korištenje privatnog profila na Facebooku, te da zbog dostupnosti i broja potencijalnih glasača/potpore ne prelaze na formu oficijelnih Facebook stranica, jer to može djelovati otuđujuće prema zajednici i kontaktima koje ste već uspostavile. Dok kandidati/kandidatkinje trebaju otvoriti i redovno koristiti Facebook profil, politička stranka djeluje preko Facebook stranice i to sa centralne stranice, kao i putem Facebook stranica lokalnih odbora, ukoliko to odgovara kapacitetu stranke.

Od vrata do vrataPotrebno je iskoristiti lokalnu zajednicu na način da se vrše posjete različitim naseljima, posebno izoliranim, upoznaju građane/ke te komuniciraju sa ljudima u zajednici. Za ovo se preporučuje da kandidatkinje/kandidati ne idu sami/e, već u manjim skupinama (2, 3, najviše 4 osobe), najbolje sa osobama upoznatim sa vašim izbornim programom.

Ulične akcije i štandoviPotrebno je raditi na redovnom korištenju javnog prostora za pojedine akcije i inicijative. Najbolja komunikacija sa građanima/kama se realiziraju u javnom prostoru. Ona se može sastojati od prezentacije rezultata rada kandidata/kandidatkinje, ali i kao konkretna inicijativa za koju se traži podrška građana/ki.

Komunikacija telefonom i e-mailomPotrebno je osigurati pristup potencijalnim biračima komunikaciju putem mobitela i e-maila. Ukoliko su njene privatne linije preopterećene, preporučuje se korištenje posebne mobilne linije ili e-maila.

Sastanci Potrebno je organizirati druženja sa zainteresiranim građanima/kama, kroz koje ćete pokretati dijalog o bitnim temama. Ovakvi sastanci ne moraju biti masovni, te mogu biti organizirani jedan-na-jedan, ali i kroz grupna okupljanja.

Vijećnici/e i građani/ke u zajednici

22POLITIKA

U NAŠEM DVORIŠTU

Izborni zakon Bosne i Hercegovine predviđa obavezu da politički subjekti na kandidatskim listama osiguraju najmanje 40% žena-kandidatkinja. Međutim, politički proces, odnosi unutar stranke, te konačno, finansijska sredstva koja se neravnomjerno raspoređuju između kandidata i kandidatkinja, za posljedicu ima znatno manju zastupljenost žena u lokalnim vijećima, odnosno broju izabranih zastupnica, vijećnica, načelnica i nositeljica drugih zvaničnih funkcija.

“Politika u našem dvorištu” služi da otvori ovaj proces, bude doprinos većem učešću žena u politici i izbornom procesu, te uputi potencijalne kandidatkinje da što prije krenu sa pripremom vlastite izborne kampanje, kojom će istinski osigurati da građani i građanke u ovoj zemlji biraju žene-kandidatkinje kao aktivne građanke koje nude konkretna rješenja, poznaju strukturu i rad jedinica lokalne samouprave, predlažu inicijative, poznaju način kako mijenjati i djelovati na budžet i javnu potrošnju, razgovarati sa civilnim društvom, medijima, te konačno građanima i građankama u zajednici.

Drugačiji pristup politici kreće iz načina kako pristupamo lokalnoj zajednici. Svima koji već danas preuzimaju odgovornost želimo da na tom putu okupljaju nove ljude. Svima koji će to tek učiniti, bilo danas, bilo tek naredne jeseni na lokalnim izborima želimo puno sreće, znanja, ideja i potpore zajednice. Ovo je samo početak.

Zaključak – Drugačiji pristup lokalnoj zajednici

Ključne preporuke za kandidate i kandidatkinje koje tek pristupaju izbornom procesu:

Prikupite informacije o problemima u lokalnoj zajednici koji spadaju u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Izaberite teme koje smatrate da možete svojim prethodnim iskustvom, stečenim znanjem I istraživačkim radom pripremiti i adekvatno se baviti njima kroz duži vremenski period.

Komunicirajte sa građanima i građankama putem društvenih mreža, ali koristite priliku da sa njima razgovarate i u različitim javnim procesima poput rasprava o budžetu, građanskim skupovima i diskusijama o inicijativama i problemima u zajednici.

Utvrdite fokusne grupe građana i građanki sa kojima možete raditi na konkretnim problemima u zajednici.

Povezujte se sa izabranim vijećnicima/vijećnicama, te prisustvujte sjednicama općinskih vijeća/skupština opština kako bi se upoznali sa dinamikom rada organa odlučivanja na razini jedinica lokalne samouprave.

www.izbori.ba - Prikupite sve informacije o procesu učešća u izbornom procesu na zvaničnoj web-stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

www.arsbih.ba - Saznajte sve informacije o ravnopravnosti spolova, pravnog okvir, kao i statističkim pokazateljima, putem zvanične web-stranice Agencije za ravnopravnost spolova.

http://www.sogfbih.ba/uploaded/download/Strateski%20plan%20razvoja%20lokalne%20samouprave%20u%20BiH.pdf - Saznajte više o Strateškom planu razvoja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini

www.sogfbih.ba - Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine

www.alvrs.com - Savez opština i gradova Republike Srpske

www.bdcentral.ba - Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

www.fbihvlada.gov.ba - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

www.vladars.net - Vlada Republike Srpske

www.ombudsmen.gov.ba - Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine (za podatke i kontakte u vezi sa zaštitom prava na slobodu pristupa informacijama)

Korisne stranice i linkovi

Pripremili: Nedim Jahić, Vibor HandžićDizajn i priprema za štampu: Adi Omerbegović

Westminster Foundation for DemocracyTrampina 6 (10. sprat)71 000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTelefon/fax: 033 842 689E-mail: nerina.cevra@wfd.orgWeb: www.wfd.org

Sarajevo, 2015.