POLITIKA ZATITE OKOLIA EUROPSKE UNIJEZatita okolia idealan je primjer kako je neke politike nuno rjeavati na meunarodnoj razini, iako se zasnivaju na lokalnim problemima. Do 1980-ih, veina vlada smatrala je ekoloke probleme kao manje probleme, marginalne i za njihove temeljne nacionalne interese i meunarodne politike u cjelini. 1950-tih, tijekom osnivakih ugovora Europske unije, okoli nije bio na dnevnom redu. Umjesto toga, on je izaao iz posebnih inicijativa zapoetih 1972. godine. Uglavnom su koordinirani kao akcijski programi koji su se bavili ograniavanjem oneienja uvoenjem minimalnih standarda, osobito za gospodarenje otpadom, oneienjem voda i zraka. Politiki pritisak iz Zelene stranke u Europskom parlamentu, kao i iz Njemake, Nizozemske i skandinavskih drava, 1980-ih i ranih 1990-ih doveo je do vee potranje za koherentnu politiku na europskoj razini. Nakon toga, uspon ekolokih pokreta u razvijenim zemljama i pojava dobro publiciranih globalnih prijetnji okoliu koje duboko mogu utjecati na dobrobit svega ovjeanstva - kao to su smanjivanje ozonskog sloja, globalne klimatske promjene i opasan pad u svjetskom ribarstvu - stavili su globalna pitanja o okoliu na mnogo viu razinu u svjetskoj politici. Danas, pitanja zatite okolia smatraju se meunarodno znaajnim i u vlastitom pravu i zato to utjee na druge znaajne aspekte svjetske politike, ukljuujui i gospodarski razvoj, meunarodne trgovine, humanitarnu i socijalnu politiku, pa ak i meunarodnu sigurnost. Okoli je vaan u svim segmentima ljudskog ivota (od zdravlja do ekonomskog razvoja) stoga je njegova zatita jedna od najskupljih i najzahtjevnijih politika koju Europska unija provodi. Iako se u posljednje vrijeme na listi prioriteta EU nalaze drugi problemi poput problema imigranata ili poboljanja odnosa sa Rusijom zbog ega su pitanja oko zatite okolia stavljena sa strane, zemlje lanice Europske unije i njihovi graani trebali bi svakodnevno donositi odluke u skladu sa ouvanjem njihova okolia. Jedan od vanih pitanja kojima se bavi Europska unija je i upravljanje otpadom. Loe upravljanje otpadom ima izravan uinak na klimatske promjene i oneienje zraka kao i na mnoge ekosustave (primjerice na morski i obalni ekosustav). Zboga toga se u ovom radu stavlja naglasak na otpad kao ekoloku temu i izlau vaniji dokumenti i odluke Europske unije vezane za ovaj problem.

RAZVOJ POLITIKE ZATITE OKOLIA U EUROPSKOJ UNIJIZaetkom svjetske politike zatite okolia moe se smatrati Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okoliu koja je odrana 1972. godine u Stockholmu. Tada je naglaena vanost ouvanja prirodnih resursa za budue generacije. Ugovorom iz Maastrichta (1993. godine) okoli je postao slubeno podruje politike EU-a, uveden je postupak suodluivanja te je sustav glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu postao ope pravilo, a Ugovorom iz Amsterdama (1999. godine) uvedena je obveza prema kojoj politika okolia mora postati sastavnim dijelom svih sektorskih politika EU-a u svrhu promicanja odrivog razvoja.

DJELOVANJE ZAKONODAVSTVA EU-A O OKOLIUEuropska komisija je glavni pokreta programa za okoli, kako u pogledu primjene politika i propisa tako i u odreivanju prioriteta kljunih podruja djelovanja. Zakonodavstvo koje se primjenjuje diljem Europe donosimnoge prednostiu podruju kao to je okoli. Velik udio zakona iz podruja zatite okoliau zemljama lanicama potjee izeuropskog zakonodavstva. Primjerice, rijeka Dunav tee kroz deset razliitih zemalja, pa je stoga logino da se zemljedogovore o zajednikim standardima. Mnogi zakoni o okoliu obvezuju vlade nadijeljenje informacijakoje su prikupili o stanju u okoliu. Time se omoguuje graanimada prate gdje se nalaze potencijalno opasna mjesta, to elektrane isputaju u atmosferu i kakva je kakvoa vode na jednoj plai i kupalitu u usporedbi s drugima. Zakonodavstvo u Europskoj uniji dominantno propisuje naredbodavne i nadzorne mjere, ali sve vie zahtijeva i nunost primjene ekonomskih instrumenata. Tako se, izmeu ostalog, primjenjuju ekoloki porezi s ciljem da se njihovom primjenom utjee na ponaanje pravnih i fizikih osoba. Osnovni smisao ekolokih poreza je smanjenje tete okoliu poveanjem trokova tetnih akcija (djelovanja), kao to su izgaranje fosilnih goriva. Trgovaka drutva bi tada bila prisiljena uraunati efekte vlastitog djelovanja na okoli u cijenu proizvoda ili usluge. Kako bi navedeno dobro funkcioniralo, vano je da veliina poreza bude jednaka novanoj vrijednosti tete prouzroene okoliu. Ekoloki porezi ne samo da dovode do poboljanja u okoliu ve generiraju znaajan iznos dravnih prihoda. Dodatni dravni prihodi iz ekolokih poreza doputaju smanjenje stopa drugih poreza radi ouvanja ravnotee izmeu ukupnih dravnih prihoda i ukupne dravne potronje.

GOSPODARENJE OTPADOM

1990. godine Europska unija osnovala je Europsku agenciju za okoli. Njezina zadaa je pomagati Zajednici i dravama lanicama u donoenju informiranih odluka o poboljanju okolia, objedinjujui pitanja o okoliu u ekonomske politike i usmjeravajui se prema odrivosti, te koordinirati Europsku informacijsku i promatraku mreu za okoli. Jedna od ekolokih tema kojima se bavi Agencija su otpadni i materijalni resursi. U ovom poglavlju stavlja se naglasak upravo na temu otpada zbog njegovih velikih posljedica na okoli, drutvo i gospodarstvo. EU pokuava unaprijediti gospodarenje otpadomu dravama lanicama koje imaju slabe politike gospodarenja otpadom preporuujui gospodarske instrumente kao to su porezi na odlagalita, prisiljavanje proizvoaa da proizvode preuzmu natrag na kraju njihovog ivotnog ciklusa i zahtijevanje od graana da plaaju za svoj otpad. U gospodarstvu EU-a koristi se16 tona materijala godinje po osobi, od ega 6 tona postaje otpad, a polovica od toga odlazi na odlagalita. Mnoge drave lanice jo se prilikom gospodarenja otpadom oslanjaju na odlagalita, iako su ona neodriva. Diljem cijele Europske unije sve se vea koliina otpada reciklira i sve je manje otpada koji se alje na odlagalita. Unato ovim postignuima i dalje postoje ogromne razlike meu zemljama. Primjerice, to se tie komunalnog otpada, Njemaka, vedska i vicarska zbrinjavaju manje od 2 % komunalnog otpada na odlagalitima, dok Hrvatska, Latvija i Malta ondje zbrinjavaju vie od 90 % otpada. Zemlje EU-a mogu usvojiti razliite pristupe kako bi ostvarile svoje ciljeve koji se tiu otpada. ini se da su neki pristupi uinkovitiji od drugih. Na primjer, ako su dobro osmiljeni, porezi na odlagalita mogu biti uinkovit nain za smanjenje otpada s odlagalita. Jo je jedan uinkovit nain produena odgovornost proizvoaa koja podrazumijeva da proizvoa mora uzeti natrag proizvod nakon isteka roka trajanja. Otpad takoer predstavlja gospodarski gubitak i teret za nae drutvo. Osim toga, upravljanje otpadom je skupo. Stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i recikliranje takoer je skupo, ali nakon njezine uspostave recikliranjem se mogu ostvariti prihodi i stvoriti nova radna mjesta.Otpad ima i svoju globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom. Ono to troimo i proizvodimo u Europi moe proizvesti otpad negdje drugdje. Uz to, u nekim je sluajevima otpad ak i roba kojom se trguje izvan granica, zakonito ili nezakonito. Pretvaranje otpada u resurs kako bi se smanjila potranja za crpljenjem novih resursa jedan je od glavnih ciljeva Plana razvoja za resursno uinkovitu Europu Europske unije, jednog od sedam kljunih inicijativa u Strategiji razvoja gospodarstva Europske unije Europa 2020. o emu se detaljnije raspravljati u sljedeem poglavlju.to se tie Hrvatske, konstatirano je kako u Hrvatskoj ne postoji sustav gospodarenja otpadom, da se komunalni otpad u veini gradova i opina neobraen odlae na vie ili manje usklaena odlagalita otpada, ne postoji odvojeno sakupljanje korisnih vrsta otpada, ne postoji nijedno postrojenje za termiku obradu bilo komunalnog, bilo opasnog otpada, tek sada je u tijeku finalizacija prvih centara za gospodarenje otpadom, a u sustavu gospodarenja tzv. posebnim kategorijama otpada ne postoje trini principi, ve se sustav financira putem Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost ije poslovanje je u prethodnim godinama bilo nedovoljno transparentno.

EUROPA 2020Podruje zatite okolia unutar Europske unije regulirano je Akcijskim programom za okoli. Odgovornost za postizanje ciljeva Programa dijele EU i njezine drave lanice. Najnoviji Akcijski plan (sedmi po redu) Europska komisija iznijela je 2012. godine za voenje politike zatite okolia do 2020. godine. Sedmi akcijski plan za okoli ima za cilj pojaati doprinos politici zatite okolia na prijelazu prema uinkovitom koritenju resursa, stvaranju zelene ekonomije, smanjenju emisije ugljinog dioksida te zatiti i poboljanju prirodnog kapitala, kao i osiguranju zdravlja i blagostanja graana. Izraen je u skladu sa strategijom Europa 2020 koja ukazuje na potrebu pametnog, odrivog i ukljuivog rasta, te vodi prema visokim razinama zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. Jedan od 3 prioriteta strategije Europa 2020 je odrivi rast, koji je temelj zatite okolia. POLITIKA ZATITE OKOLIA U HRVATSKOJ

Od Republike Hrvatske se oekuje da glavne ciljeve politike zaitite okolia EU prilagodi svom nacionalnom kontekstu. Jedan od glavnih stratekih ciljeva RH je odrivi razvoj, kao temelj zatite okolia, koji doprinosi gospodarskom rastu, konkurentnosti i zapoljavanju. Prirodni okoli kljuno je dobro u gospodarskom i drutvenom kapitalu Republike Hrvatske, te je jedan od glavnih pokretaa gospodarskog razvoja, uglavnom zahvaljujui turizmu. Openito se moe rei da je okoli dobro ouvan, ali razinu zatite okolia treba poveati kako bi dostigla razinu EU-a. Odgovarajua okolina infrastruktura i opskrba, odnosno potronja energije preduvjet su za daljnji socijalni i gospodarski razvoj zemlje, ali predstavljaju i pokazatelje ivotnog standarda stanovnitva. Zatita okolia je jedan od vanih prioriteta unutar instrumenata kohezijske politike pa i za ovaj segment postoji mogunost Republike Hrvatska da se financira iz EU prorauna.Republika Hrvatska trenutno sudjeluje u programu LIFE+. Putem tog programa sufinanciraju se projekti koji pridonose provedbi europske politike zatite okolia i razvoju inovativnih pristupa politici,tehnologijama, metodama i instrumentima. U podruju okolia, sufinanciraju se projekti koji se odnose na zatitu okolia, posebice u podruju klimatskih promjena, zdravlja, poboljanja kvalitete ivota, zatite voda, kvalitete zraka, zatite tla, promjene upotrebe zemljita i umarstva, ouvanja prirodnih spremnika ugljika uz istodobno praenje staklenikih plinova i smanjenje njihove emisije, zatite od buke, nadzora i zatite od umskih poara, odrivog upravljanja prirodnim resursima i otpadom.Za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine program ima na raspolaganju 3,46 milijardi eura.ZAKLJUAKGlobalna briga o okoliu razvila se kao odgovor na proireno znanstveno razumijevanje veeg utjecaja ovjeanstva na glavne komponente biosfere, kao to je atmosfera, oceani, ume, klimatski sustav i veliki broj biljnih i ivotinjskih vrsta. Mnogi nusproizvodi gospodarskog rasta - kao to su izgaranje fosilnih goriva, zagaenja zraka i vode, oslobaanje kemikalija koje unitavaju ozon, proizvodnju otrovnih kemikalija, poveano koritenje prirodnoj resursa, te smanjenje uma - stavili se kumulativni stres o fizikom okruenju koje sada prijete ljudskom zdravlju i ekonomskom blagostanju. Trokovi tih aktivnosti na budue generacije e biti mnogo vei u razvijenim kao i uvrlo razvijenim zemljama nego to su to u svijetu trenutne populacije. Spoznaja da prijetnje za okoli imaju ozbiljne socioekonomske i ljudske trokove i da jednostrane akcije pojedinih zemalja ne mogu ih rijeiti, poveavaju meunarodnu suradnju u cilju zaustavljanja unitavanja okolia. Okoli je postao vrlo popularna tema ne samo za strunu i znanstvenu zajednicu, ve i za javnost danas osvijetenost za zatitu okolia gotovo znai isto to i biti u trendu. Jednako je tako pokret za zatitu okolia prerastao granice zemalja, ak i kontinenata, te je ideja o ouvanju planeta od nesavjesnoga i nemarnog unitavanja postala dio naega svakodnevnog ivota.Europska unija postala je jedan od glavnih aktera politike zatite okolia na svjetskoj razini, uvodei visoke standarde radi ouvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica ljudskog djelovanja na okoli, te vodei brigu o postizanju ekonomskog rasta koji je odriv i potuje okoli, o emu je postignut konsenzus svih lanica. Pojedine drave lanice propisima odreuju ak i stroe standarde u odnosu na one na razini Europske unije, na to imaju pravo, vodei rauna o svojim nacionalnim interesima. Ipak, kritiari navode da su mjere zatite okolia vrlo nepovoljne za ekonomski razvoj unutar Unije jer su dodatni teret za privatni sektor, to postaje aktualno pitanje upravo u vrijeme gospodarske krize. Isto tako, mjere zatite okolia na razini Europske unije nije mogue provoditi bez sudjelovanja zemalja lanica koje takoer trebaju provesti politiku zatite okolia na nacionalnoj i lokalnoj razini. Hrvatska, kao lanica Europske unije, sudjeluje u programu LIFE+ ime nastoji razinu zatite okolia poveati na razinu europske.

5