polja zapadne bosne i hercegovine - josip roglić

8/19/2019 Polja zapadne Bosne i Hercegovine - Josip Roglić

1/22

POLJA ZAPADNE BOSNE HERCEGOVINE

PRILOG

POZNAVANJU

PRIRODNIH OSOBINA

I

EKONOMSKOG ZNACENJA

Uvod

- Prilog predstavlja preradeni materijal koji

je

u obliku putnog

vodica bio podijeljen sudionicima Treceg kongresa geografa Jugoslavije,

da bi im olaksalo pracenje objasnjenja

na putu Mostar - Kupres.

Polja su izolirane i uravnjene povrsine, vise iii manje pokrivene tlom.

U njima voda stalno iii povremeno povrsinski tece i plavi ih,

dok

u okol

nom

krsu

ponire

iii protice izoliranim tokovima.

Ali

glavno znacenje

imaju polja u ekonomici krsa -

otuda

im i naziv. To su glavne produk

tivne povrsine oaze u polupustosi krsa. Stanovnistvo u krsu je najgusce

oko polja. Shvatljivo

je

stoga da su poljima dani nazivi po glavnim

naseljima - Cime je izrazena kauzalna povezanost polja i naselja.

U ekonomskoj funkciji polja i danas postoji velika razlika izmedu

niskih i visokih polja.

Meda

je

po

prilici

oko 600

m, visina

oko

koje, u

kraju

0 kome cemo

ovdje govoriti, prestaje gajenje duhana, loze i boljih

vrsta kukuruza. Promatranjem danasnjeg stanja i prikupljanjem poda

taka dosli

smo do

uvjerenja da se ekonomska funkcija polja u vremenu

osjetno mijenjala i da se razliciti stadiji ovih

promjena

mogu i danas

uoCiti.

Smatramo da

su ove

prostorne

razlike i vremenske promjene od

najveceg geografskog interesa i vazne za pravilnu ocjenu ekonomske

funkcije polja.

Polja niskog krsa

-

Ovamo

spadaju polja u podrucju Listice i Imot

skog polja. Blaga klima omogucuje izbor i gajenje rentabilnijih kultura.

Razlike

medu

pojedinim poljima odrazavaju regionalne i historijsko-kul

turne utjecaje.

Listica je tok promjenljive duzine i slivnog podrucja. Stalan ljetni tok

nastaje

od

istoimenih i jakih vrela u sutjeski, 3,5 km uzvodno

od

mjesta

Listice. Voda stalnog ljetnog toka gubi

se

ishlapljivanjem i poniranjem,

lbd je objavljen u Zborniku s Treceg kongresa geografa Jugoslavije

1953.),

Sarajevo,

1954.

73


2/22

]osip

Roglic

rs njegovo znacenje

a u novije doba se najvise iskoristava za· natapanje. U periodu kisa pri

like su sasvim drukCije. Listica tada ima razgranatu mrezu jakih i bujica

vih tokova. Sa padina Cabulje protice bujicava Ladina, pojacana zanim

ljivim vrelom Borkom 1,5 km uzvodno

od

stalnih vrela Listice. La dina

se produzava Listicom u jedan tok. Jos je duza Ugrovaca, koja protice iz

neogenih naslaga Rakitna - u periodu kisa to

je

snazan i bujicav tok, a

ljeti presusi. Kao dalje povremene tokove Listica prima manji tok

iz

Kocerinskog Polja, Mokrasnicu iz Mokrog i Orovnik iz Grabove Drage.

Svi spomenuti tokovi donose u periodu kisa vrlo velike kolicine vode

koja se sliva u Blato i obrazuje prostrano jezero. Postoji velika

nesrazmjera izmectu dubokih sutjeski Ugrovace i Ladina-Listicc.

danasnjih nestabilnih tokova. OCito je

da

su ovi tokovi u proslosti bill -

bolje hranjeni. Ogromni nanosi sljunka u donjim tokovima Ugrovace i

Ladina-Listice ukazuju da je njihova bujicavost u nedavnoj proslosti

pojacana.

Glavno polje u porjecju Listice jeste lato (domaCi naziv mjesto u

literaturi uobicajenog Mostarsko Blato ). To je elipsasta i zatvorena

naplavna zaravan

od

31,5 km , i prosjecnom visinom od

230

m.

Izduzena je smjerom SZ-JI (12,5 km), a najveca prosjecna sirina iznosi

do

3,2

km. Ravan polja

je

nagnuta

od SZ

prema JI, u kome smjeru teku

glavni tokovi. Blato prima vode porjecja Listice, a gubi ih kroz

ponore

na jugoistocnom kraju.

Zbog

nerazmjera izmedu priticanja i kapaciteta

panora dolazilo je do dugih poplava (oko 7 mjeseci , a najnizi dijelovi

su poplavljeni do kasnog ljeta i izuzetno obradivani. Prokopavanjem

tunela kroz vapnenacki greben izmedu Blata i doline Neretve postao je

covjek gospodar poplava.

Morfologija porjecja Listice uvjetovana

je

petrografskim sustavom. U

dolomitima i neogenim jezerskim naslagama obrazovana su diferencira

nom erozijom prosirenja, odnosno manja polja, a kroz vapnence

su

usjeceni uzani i duboki kanjoni ili sutjeske. Kod Blata je samo njego

gornji sjeverozapadni clio

usjecen u neogenim naslagama i

o l o m i t i m

dok

je jugoistocna polovica udubljena u cistim vapnencima gornje krede.

Busenjima u ovom, donjem, dijelu polja utvrdeno je da su ispod naplav

nog pokrova vapnenci istog sastava kao i rub polja.

Nato

upucuju i broj

ni ponori koji se za vrijeme poplava otvaraju kroz naplavni pokrov.

Jugoistocni

clio

Blata usjecen je, dakle, u vapnenackoj zaravni Brotnjo

korozivnim otapanjem vapnenca na odvodnoj i vlaznoj strani.

Ostala manja polja u donjem porjecju Listice jesu Trn (203 ha),

Mokro

(201 ha), Ruzevo (32 ha) i Kocerinsko Polje (310 ha). Kocerin-

174


3/22

Polja

z p dne

osne Hercegovine

sko Polje i Trn nastali su diferenciranom erozljom neogenih jezerskih

naslaga i dolomita, a Ruzevo i

Mokro

erozijom nepropusnih naslaga i

korozijom vapnenca.

Pitomina kraja dolazi

do

izrazaja u vegetaciji. Divlja smokva (Ficus) i

sipak (Punica granatum) su sastavni djelovi sikare, u Cijoj najotpornijoj

zajednici dominira

trn

zestica (Paliurus Spina Christi). Zbog historijsko

-kulturnih razloga nisu prednosti klime do nedavno dolazile do izraZaja

u agrarnoj kulturi kraja.

Medu prehrambenim kulturama dominira kukuruz - karakteristican

i za ocjenu zivotnog standarda.

Duhan

je dobio veliki zamah austro

-ugarskom okupacijom, kada mu je otvoreno veliko srednje-europsko

tdiste. Sirenje kulture duhana znaCilo je ekonomsku revoluciju na selu

-grade

se vece kuce, zidane

u

klak i pokrivene crijepom (potreba pro

stora za uredivanje duhana), jaca uloga poljodjelstva i

opada

stocarstvo.

U pocetku znatan i siguran novcani prihod

od

duhana omogucuje kupo

vanje tvornickih proizvoda. Duhan je prebacio teziste seoske ekonomije

na poljodjelstvo, dok je ranije stocarstvo bilo vaznije. Duhanska stanica

Listica otkupljuje duhan koji spada medu najbolje hercegovacke vrste.

Za

duhanom

prodiru u poljodjelstvo i druge rentabilnije kulture

kojima odgovara klimatska sredina i pogoduje novi drustveno-ekonom

ski razvoj. Iz ovog najnovijeg perioda, koji poCinje pocetkom stoljeca,

datira gajenje tresanja, breskava, te drugog voca,

j

jaca vinogradarstvo.

Gajenje loze starog je datuma, ali vinogradarstvo je pocelo tek

jacanjem trgovacke razmjene krajem 19. stoljeca. Razvoj vinogradarstva

je spor i glavni zastoj

je

izazvala propast domace loze. Poremecaj

na

tr Zistu

duhana poslije Prvog svjetskog rata i uspjeh gajenja voca povuk

li su sa sobom jacanje vinogradarstva koje daje prvoklasna vina (cuvena

zilavka i blatina). Glavni vinogradarski kraj

je

na juznoj strani Blata (od

Kruseva do Uzarica sa centrom u Ljutom Docu). Relativna mladost

vinograda vidi se u cinjenici sto, j

pored

odlicnih plodova, kuce nemaju

podruma; to je pogodovalo trgovcima koji su kupovali u berbi, a pro

davali u proljece, kad je vino skupo. Danas se u seljackim gospodarstvi

ma opaza izrazita tendencija da teziste poljodjelstva prebace s duhana na

vinogradarstvo, koje daje veCi prihod, a rad je prijatniji. To nosi sa

sobom pregradnju seoske kuce i gradnju velikih zadruznih podruma.

Natapanje je najnoviji i veoma znacajan faktor u poljodjelstvu. Prvi

poceci su uCinjeni neposredno

pred

Prvi svjetski rat. Iskoristavaju se

vode vrela Listice i glavne koristi ima bliza okolica (Ruzevo, Trn i kraj

duz Listice).

Uz

natapanje kukuruza i nesto krmnih kultura, razvilo se

175


4/22

]osip Roglic

rs

i njegovo znacenje

vrtlarstvo, Ciji prinosi nemaju veceg znacenja za

tdiste

ali

je

gajenje

povrca unaprijedilo agrarnu tehniku i utjecalo na nacin zivota i ishrane.

Natapanje i unapredenje poljodjelstva, uz posljedice koje iz toga proiz

laze, pridonijeli su

da

je

srediste kraja preneseno u mjesti Listicu.

Boksit

je

najnoviji i vazan ekonomski faktor. U podrucju Listice su

nasi najbogatiji i najkvalitetniji rudnici boksita. Sada su glavni rudnici na

vapnenom podrucju oko Ugrovace

pored

Crne Lokve i Britvice. Pored

zarade u rudnicima, iskoristavanje boksita ubrzalo

je

uredenje i prosi

renje cestovne mreze, razvilo prometne veze i pogodovalo izgradnji

Lis-

tice kao regionalnog centra. U Grabovoj Dragi, na sjevernom rubu

Blata, kopa

se

posljednjih godina lignit cije se rezerve cijene na 45 .

000

tona, a kaloricna vrijednost je oko 3.800 kalorija.

Sve ove mlade promjene (pojacano gajenje duhana, razvoj vocarstva

i vinogradarstva, natapanje i rudarstvo) izazvale su promjene u izgledu

kraja, osobito naselja koja se spustaju prema rubu polja i redaju duz

ceste. Nestaju stare suhozidne prizemne kuce, pokrivene slamom, a

grade se nove u klak i na kat i pokrivene crijepom. Kopaju se higijen

ske cisterne, dok se ranije u krajevima .dalje od stalnih vrela, voda uzi

mala

iz

otvorenih lokava, bunara i cisterna, u koje se voda slivala sa slo

bodnog

prostora.

Analiza ekonomske strukture ukazuje da

je

vrijednost Blata u proslo-

sti bila mala, jer su rentabilne kulture novijeg datuma. Sistemi natapanja

su jos u izgradnji, vocarstvo datira od pocetka stoljeca, vinogradarstvo

se nedovoljno udomaCilo i nije zauzelo odgovarajuce razmjere . Duhan

je dobio svoje znacenje austro-ugarskom okupacijom. U predduhan

skom periodu glavno znacenje imao je kukuruz

Cije

je gajenje staro

nekoliko stoljeca, a jos uvijek nedostaju potrebna iskustva i vjestina u

izboru vrsta i naCinu gajenja. Prije toga, gajenje sijerka i prosa i koris

tenje livada bili su glavni prihodi s Blata. Tome treba dodati da je zbog

zapustenosti ponora, poplava zahvacala

veCi

prostor i duze trajala, na

upucuju i

dobra

razvijena tresetista srednjeg dijela Blata.

Malobrojne begovske kule takoder su dokaz da je kraj u proslosti

imao manju vrijednost. Uvodenjem odgovarajuCih kultura dobivaju na

vrijednosti nizi dijelovi i kraj prelazi iz stocarsko-agrarne u sve intenziv

niju agrarnu privredu. Siroki progoni dokazi su nekadasnjih stocar

skih kretanja i u nerazmjeri su sa danasnjim malim brojem stoke. Opa

danju sitnog stocarstva pridonijeli su, pored poljodjelstva u Blatu i oko

l i ~ i

osiromasenje ispasa na planinama kao i dijeljenje porodicne zadru

ge i potreba racine snage u gajenju intenzivnih kultura, osobito oko

76


5/22

Polja zapadne

osne i Hercegovine

duhana. Nestajanjem kolskog

prometa opao

je i broj konja i gaji se vise

mlijecnih goveda. Seoska ekonomija postala

je

intenzivnija.

as

kraj karakterizira mlada unutrasnja migracija. Visoki

poloZ


6/22

r··-·.·.


7/22

Polja

z p dne

osne

i

Hercegovine

Pored periodicnog toka Ricine, na rubu polja izvire vodom bogata i

stalna Vrlika koja se iskoristava za natapanje. Imotsko Polje nije hidro

grafski jedinstveno. Glavni ponori su u jugoistocnom dijelu, a sporedni

u sjeverozapadnom. Nanosi Ricine zatrpali su sjeverozapadne ponore i

pred

njima se formiralo jezero Elato, koje izuzetno presusi. I jugoistoc

ni

ponori

nisu u stanju da propuste velike kolicine vode koje zimi pri

ticu, zato dolazi do poplava koje su odredivale vrste kultura (kukuruz,

proso, sijerak), a u najnizim dijelovima redovito ugrozavale zetvu. Radi

reguliranja poplava i osiguranja zetve,

prokopan je odvodni tune od

Nugla (najnizi

clio

do vrela oblika: u neposrednoj okolici Imotskog,

iznad Tihaljine, te se poplave mogu regulirati.

Poseban interes i znacenje imaju jezera rubom polja.

Iz

oblika i

danasnjih procesa jasno

je

da

su

postala urusavanjem. Imamo tri skupi

ne tih oblika: u neposrednoj okolici Imotskog, iznad Elata i na jugois

tocnom rubu. Prva grupa je na dijelu oboda ispod koga polju priticu

glavne vode, a druge dvije

su

nad odvodnim ponorima. Istih oblika ima

na susjednim dijelovima dna polja. U porjecju Listice vidjeli smo da

gornjokredni vapnenci

leZe

na dolomitima koji se lako drobe i spiraju.

Isti

je odnos

i

oko

Imotskog Polja. Vode, koje kontaktom ovih stijena

priticu i oticu, razaraju dolomite i stvaraju podzemne supljine iznad

kojih

se

urusava vapneni pokrov.

Modro

Jezero - u neposrednoj blizini Imotskog - svojom bubre

zastom

konturom

pokazuje dvije faze urusavanja. Raspadanjem golih

vapnenih strana nastaju sipari i provalija

se

zatrpava. Ovaj proces je kod

Modrog

Jezera daleko odmakao. Dubina mu je smanjena i osobito

poslije potresa 1942. g., presusi svake susne godine. U okolici ima pro

valija kod kojih je proces zatrpavanja i dalje odmakao. Jezero Galipovac,

nad jezerom Elatom, nastalo je mladim urusavanjem same siparske

naplavine.

Crveno Jezero je impresivnije i svjezina oblika pokazuje da je urusa

vanje veoma mlado. I ovdje se vide dvije faze,

odnosno

dva oblika uru

savanja. NaroCito treba uoCiti opseg urusavanja za vrijeme potresa

1942. g. Najvisi rub provalije je oko 500 metara visok, a izmjereno dno

t.ek 19 m nad razinom

mora

to znaci da je dubina 481

m.

Razina vode

koleba se izmedu 290 i

320

m - prema tome dubina jezera iznosi pro

sjecno

300

m. Znacajno je da razina vode relativno malo koleba.

Urusavanja

su

imala vaznost za prosirivanje i same zavale polja, oso

bito na krajnjem sjeverozapadu (oko Elata) i jugoistoku (oko Kongore).

179


8/22

osip

Roglic rs i

njegovo znacenje

U agrarnom pogledu polje ima 2 razlicita dijela: u manjem, Gornjem

Polju, na sjeverozapadu, ispunjenom sljunkom, pretezno se gaje vino

gradi koji daju izvrsna vina (novosagradeni i moderni podrum Vinoko

pa

na Perinusi),

u

nizem i vecem, Donjem Blatu, dominira kukuruz.

Na

visim naplavljenim dijelovima gaje se bijela zita

i Otok

u Donjem

Polju), na vlaznim podrucjima su livade kosanice, a u sjeveroistocni

rubni pojas spusta se i duhan.

U ekonomskim odnosima osjecaju se utjecaji i posljedice politicke

podvojenosti polja izmedu Dalmacije i Hercegovine (Bekije),

odnosno

ranije izmedu Venecije

iii

Austro-ugarske i Turske. Politicka je granica

onemoguCila stocarske izdige iz Dalmacije na bosansko-hercegovacke _

planine i umanjila znacenje stocarstva,

dok

se ta kretanja jos i danas,

iako u sve manjem opsegu, vrse

iz

susjedne Bekije. U dalmatinskom dije-

lu dalje je napredovao izbor rentabilnijih kultura i njihova prilagoda

vanje sredini. Loza je u selima oko Gornjeg Polja tokom posljednja tri

decenija postala vaznija

od

duhana, a prodire i u nizi plavljeni clio.

u

hercegovackom dijelu vinogradarstvo se tek sada uvodi. Vocarstvo i

povrtlarstvo nisu jace zastupljeni zbog pomanjkanja veceg gradskog

tdista

i prometne izoliranosti.

Kako je Imotsko Polje u manjim razmjerima plavljeno i veliki dijelo

vi

dna

su stalno suhi i prekriveni plodnim naplavljenim tlom, to

je

uvijek

imalo znatnu privrednu vaznost, sto je uvjetovalo veleposjed u dalma

tinskom i hercegovackom dijelu. Umjetno ogranicenje poplava i izbor

rentabilnih kultura povecali su privrednu vrijednost i uvjetuju spustanje

i koncentraciju naselja rubom polja.

Iako je polje politicki podijeljeno, ima samo jedno gospodarsko sre

diste. Na polozaj i znacenje Imotskog, utjecale su lokalne topografske

prilike, plodnost polja i regionalni polozaj. Jezgra grada je stara utvrda

na tesko pristupacnoj hridini. Bila je vazna u

doba

drustvene nesigurno

sti, slabijeg iskoristavanja ravni polja i kad

je

Imotski bio granicno mje-

---

sto. Imotski spominje Konstantin Porfirogenet kao sjediste istoimene

zupe. Tvrdava je hila jedno

od

uporista na koje je oslonjena (1717) gra

nica Dalmacije prema Bosni i Hercegovini,

odnosno

Turskoj. Ustalji

vanjem mira na granici pocinje razvoj naselja u sjeni tvrdave i na mjestu

koje je vrlo nezgodno za uredenje centra - neplodno

do,

strmina, jaka

bma

i poteskoce snabdijevanja vodom. Plodno polje i veliko gravitacio-

no podrucje uvjetovali su upravne funkcije

(tu

je kotarsko srediste

od

pocetka danasnje administrativne organizacije) i trgovacku ulogu.

Posljednja funkcija se prosirila na susjednu Bekiju i Gornjacki Kraj Bosne

180


9/22


10/22

]osip

Roglic

Krs njegovo znacenje

(slaba polja kukuruza i oskudni pasnjaci), a naselja na rubu su mala i

rijetka. Stocari vrse redovita kretanja izmedu polja (zimi) i visokih pia

nina na SI (Ljubusa, Vran, Cvrsnica). Prevladava stoka sitnog zuba

(ovca), ali

je

zabranom koze stocarstvo pretrpilo tezak udarac i umanje

ni su ekonomski prihodi kraja.

Posusje je do Drugog svjetskog rata bilo neznatno cestovno raskrsce

i sekundarno srediste neprirodno razvucenog Ljubuskog kotara koji se

protezao od donje Neretve

do

planine Cvrsnice, posljedica historijski

uvjetovane dalmatinsko-hercegovacke,

odnosno

venecijansko-turske

granice. Administrativnom reformom poslije Drugog svjetskog rata

postalo je Posusje centar novoosnovanog kotara, sto je uvjetovalo

gradnju upravnih, skolskih i stambenih zgrada. Malo gravitaciono

_

podrucje, siromastvo okolice, tesko snabdijevanje vodom i blizina Imot

skog

(9

km) predstavljaju poteskoce za veCi razvoj Posusja.

Gomjacki Kraj - Nakon Posuskog Polja prelazimo u visi Gornjacki

Kraj, kome su planinski pejzaz i stocarska ekonomija karakteristicne

osobine.

uvanjsko olje (121,6 km

2

i 860 890 m) je vezano za slatkovod

ne tercijarne naslage koje su spustene duz tektonskih linija na uzduznim

(sjeveroistocnoj i jugozapadnoj) stranama zavale polja. Zavala kao ni

druge ne odgovara nekadasnjem jezerskom bazenu, jer

su

slatkovodne

naslage intenzivno poremecene i na sjeveroistocnoj strani dopiru visoko

uz padine Jelovace, a nalaze se i iznad nekih dijelova samog vapne

nackog ruba.

Sustav i polozaj slatkovodnih konglomerata duz Studenog Potoka i

Sujice takoder ukazuju na drukCije odnose reljefa i hidrografije u

doba

njihovog talozenja. Glavne crte reljefa su mlacte od jezerske periode,

koja je, prema dosadasnjim saznanjima, bila u donjem pliocenu. Noviji

geoloski rezultati ukazuju na nesigurnost i netocnost Katzerova odredi

vanja oligomiocen . NaroCitu paznju zasluzuje veoma lijepo i z r z n

terasa Podine (oko 922 m iii

30

-

40

m iznad ravni polja) duz sjeveroi )..../

stocnog ruba polja. Postojanje terase samo duz jednog dijela oboda,

njena svje Zina, povezanost sa

Cistim

vapnencima i neporemecenost

upucuje da je objasnimo kao rubnu korozivnu zaravan.

Sredisnji clio polja (Laniste)

je

najnizi, periodicno plavljen i prema

njemu je koncentrirana hidrografska

mrda.

Ova zatvorenost sredisnjeg

dijela uvjetovana je naplavinama Ostrosca i potoCica s Gradine, a vje

rojatno ima i mladog ulijeganja srednjeg dijela.

182


11/22

ftffi±H

s·

6

7

8

11

l = c = 3 ~

Polja zapadne osne Hercegovine

k

Stika 3. Duvanjsko polje Geolosko-hidrografska skica

1. trijaski tamni vapnenci 2. dolomiti 3. crvenkasti breeasti vapnenci kreda ?

4. sjeverozapadni vapnenci 5. paleogeni vapnenci 6 . paleogene gline 7. neogeni kon

glomerati 8. neogeni jezerski sedirnenti 9. diluvijalne i aluvijalne naplavine sa perio

dicno plavljenim povrsinarna 10. mlade

naplavine

183


12/22

]osip Roglic

rs

njegovo znacenje

Suica, glavni tok Duvanjskog Polja, ponire u Veliki

Ponor

kod

Kovaca. Ovaj ponor Spada medu najljepse primjere u nasem krsu. Na

ovom

ponoru i

na

Ponikvi u Dabarskom Polju mozemo se diviti smjelo

sti i dovitljivosti mlinara u koristenju snage vode koja ponire.

Izgled pejzaza oko Duvanjskog Polja je drukCiji od

onog oko

nizih

polja. Vee smo u

pravom

planinskom kraju: na istoku

horizont

zatvaraju

Ljubusa 1797) i

Vran

1961), s jugoistoka Lika 1391) i sjeverozapada

Tusnica 1700), te Jelovaca 1572). Vapnenacke strane ovih planina

gotovo

su puste - posljedica stoearske bezobzirnosti i neupueenosti.

Malo je krajeva u krsu koji su toliko ogoljeli. I vegetacija se izmijenila:

iz podrucja graba i jasena presli

smo

u pojas bukve.

Duvanjsko Polje je

do

nedavna bio centar i snabdjevac stocarskog

kraja. Njegove livade sredisnji clio davale su velike koliCine sijena,

kojim se prehranjivala ne samo domaea

krupna

stoka, vee se izvozilo u

susjedne dalmatinske krajeve, gdje

je

potraznja sijena u

doba

kiridzijskog

prometa

bila velika.

Opadanjem

kiridzijanja smanjio se i broj konja i

umanjila

potreba

sijena. Na visim susnim i naplavnim dijelovima gole

neogene naslage redoviro su neplodne) gaje se jara zita, kukuruz i krum-

pir, a u novije doba vrse se

skromna

natapanja i uvodi gajenje voea i

povrea okolica Duvna).

lako

dobra uspijevaju, voeke su u ovim swear-

skim selima rijetkosr.

I

pored

relativno ostre klime posljedica visine) i snaznih zimskih

bura, kulture

bi

mogle biti raznovrsnije i poljodjelstvo racionalnije.

Pored ogoljelosti pejzaza,

dominantna

uloga stocarstva ogleda se u sla

boj gradnji stambenih kuea i zaostalom naCinu ishrane trosi se veoma

malo povrea).

Opadanje stocarstva i jacanje prometa donijeli su

promjene

u eko

nomiji i naCinu zivota, sto se naroCito vidi kod doseljenih Hercegova

ca. Stanovnici niskih vapnenackih zaravni Hercegovine imaju prava

ispase na

okolnim

planinama. Kupovinom su dosli

do

posjeda u polju

--'

sta lno se naselili.

Oko

njihovih kuea

redovno

su zasadene voeke i urede

ni mali vrtovi. Dobri vrtovi u Duvnu i ogledne stanice

dobar

su primjer

kako

bi

se moglo i trebalo koristiti ekonomske moguenosti, ali zbog

prometne

izoliranosti i stocarske zaostalosti to sporo napreduje.

U jezerskim naslagama na vise mjesta konstatirani su ugljeni slojevi.

Rezerve se cijene

do 30,000.000

rona, a kaloricna vrijednost

3,500

do

4,500 kalorija. Najbolje vrste su u VuCipolju, ali su manje moenosti i

vrlo

por

emeeene, te su skupe za eksploataciju. Najizdasnije su i najvise

se koriste ugljeni slojevi u Eminovom Selu dnevni iskop).

184


13/22

Polja zapadne osne i Hercegovine

Duvno CZupanjac, Tomislavgrad) - gospodarsko srediste polja i

administrativni centar kotara. Spominje se jos u X stoljecu kao centar

zupe. Na Gradini su rusevine starog naselja. Ovdje se navodno historij

ski nesigurno, a geografski nevjerojatno) g. 925. Tomislav krunio za

kralja

H r v a t ~ k e

U vezi s time mijenjan je 1925. naziv mjesta i

podignu

te spomen-gradevine. I pored duge proslosti mjesto je prometno izoli

rano, relativno zaostalo, s malim trgovackim znacajem, te dobra

odrazava zaostale

ekonomske

i socijalne prilike u svom gravitacijskom

podrucju.

ivanjsko olje je najvece 405 kmZ 700-710 m) u dinarskom krsu.

Izraziti dinarski smjer, ostrina rubova,

saS\aV

oboda i polozaj slojeva

pok

azuju da je tektonski uvjetovana zavala u koju su spustene tercijalne

marinske i jezerske naslage. Danasnji oblik i izgled rezultat su procesa

diferencirane erozije i korozije. I ovdje, slicno Duvanjskom Polju, na sje

vernom

obodu od Bajamonta i:lo vrha Zdralovca,

imamo

u vapnencima

izrazitu rubnu zaravan od 750 m apsolutne i

oko

40 m relativne visine.

Prema odvodnim ponorima polje

je

danas izdijeljeno u 3 veca i 2

manja porjecja, sto uvjetuje njegovo dalje morfolosko raselanjivanje.

Kao i u drugim poljima, neogene su naslage jace

erodirane

na dovodnim

stranama, a ocu vane u izvorisnim dijelovima. Pred sobom dakle, imamo

primjer morfoloskog razbijanja, a ne spajanja.

Krajnji jugoistocni i sjeverozapadni dijelovi: Busko Blato i Zdralovac

su nizi i najduze plavljeni. Slicne osobine ima i sredisnji clio oko Plovuce

i Sturbe, koji je takoder duze plavljen i mocvaran, ali su ovdje ciscenjem

odvodnih panora i kopanjem kanala izvrsene melioracije

Busko Blato je jugoistocni clio Livanjskog Polja, gotovo kruznog

oblika i razvijen pretezno u pojasu gornjokredinih vapnenaca. Busenja

su pokazala da je ispod naplavnog pokrivaca krska vapnena podloga. To

pokazuje i promijenljivi aluvijalni ponori koji se za vrijeme poplava

otvaraju i

ponovno

zatrpavaju. Oblik zavale, debljina pokrivaca i priro

da vapnene podloge ukazuju da je zavala nastala korozivnim procesima

na odvodnoj strani, slicno glavnom dijelu Blata, dijelovima Imotskog

Polja i jugoistocnom dijelu

Glamockog

Polja.

Sa sjeveroistocne strane prema ostalom Livanjskom Polju obrubljeno

je Busko Blato obalskim prudom tzv. Kraljicinim Prisapom, Cije su for

miranje uvjetovali valovi koje na periodicnom jezeru dize jugo.

Do du gotrajnih pop lava oko 8-9 mjeseci) dolazi zato sto ponori nisu

u stanju

da tokom

kisne periode propuste vade Ricine i slivne vade s

oko

ln

og ze mljista. RiCina je nastavak Sujice i izbija u jakom bunarastom

185


14/22

osip

Roglic rs

njegovo znacenje

vrelu, 5 4 km

od

Velikog Ponora kod Kovaca. Iznad vrela su dvije

peCi-

ne

kroz koje

se

moze doprijeti

do

podzemnog toka.

Velike periodicne akumulacije vode dale su

povoda

da se Busko Blato

uzme u obzir kao rezervoar koji bi se iskoristavao i povezao s hidroe

nergetskim sistemom Cetine. Propustljivost vapnene podloge i nestabil

nost naplavnog pokrova, velika su poteskoca za ostvarenje ove ideje.

Otkos

sijena je glavna ekonomska vrijednost blata.

Preko sedla Prisike (750 m) najlaksi je prilaz s vapnenackih zaravni

srednjeg dijela Dalmatinske zagore u stocarski Gornjacki Kraj. Ovuda su

se oddavale stare trgovacke veze i krijumcarenja izmedu venecijanskog

odnosno austrijskog i turskog kraja. Zbog siromastva krajine i moguc

nosti ovakve zarade, prenosile su

se

s koljena na koljeno poslovne vjes_

tine i

iz

ovog granicnog kraja potice glavnina trgovacki veoma sposob- -.../

nih galantara (putujuCih trgovaca - nosaca).

Slicno kao u Duvanjskom i u Livanjskom Polju su nizi plavljeni dijelo

vi

iskoristavani u prvom redu za livade kosanice. Kriza na tdistu sijena,

izazvana propascu kiridzijskog prometa, i povoljniji geografski polozaj

uvjetovali su jacanje poljodjelstva, selekciju stoke i napredak seljacke eko

nomije. U tom pogledu Livanjsko Polje

je

postiglo vece uspjehe uvjetova

ne regionalno-prometnim odnosima. Splitski put preko Klisa, Sinja i

sedla Prelog (1173 m), vaz an jos u karavansko doba, ima veliko znacenje

za ekonomski razvoj Livanjskog P o l j ~ U Split

se

izvozi ziva sroka, stocni

(koze, sir) i poljodjelski (voce, krumpir, kupus i sl.) proizvodi, a preko

Splita

se

uvozi razna trgovacka roba. Trgovacko-prometne veze izmedu

Splita i Livna bile su stalno zive i narocito utjecale na ekonomiku srednjeg

dijela polja. Bolje prometne veze i trgovacka orijentacija privrede ogle

daju

se

u povecanom gajenju voca, izboru vrsta stoke i boljoj preradi stoc

nih proizvoda (odlican sir). Tome je mnogo pridonijelo i ogledno ddavno

stocno gospodarstvo. Veze sa primorjem prosirene su preko Livanjskog

Polja dalje prema Glamockom (drvo) i Kupreskom Polju (stoka itd.).

U porjecju

Mandaka

i Sturbe, jugoistocni rub polja, siri se najpro-__..

stranije podrucje jezerskih naslaga u poljima zapadne Bosne. U ovim

vrlo poremecenim slojevima su konstatirane bogate naslage ugljena koje

se iskorscavaju u rudniku Tusnica u selu Podkraj. Rezerve se cijene

do

50

000

000 rona, a kaloricna vrijednost koleba izmedu 3

000

i 5

600

kal. Ugljen podmiruje lokalne potrebe i izvozi

se

u susjednu Dalmaciju,

osobito u Split. U obzir dolazi njegovo iskoristavanje za kaloricnu cen

tralu radi dopunjavanja sistema dalmatinskih hidrocentrala- uloga slic

na onoj koju ima kaloricna centrala Mostar.

186


15/22

Polja zapadne

osne

i Hercegovine

W &4

1

•.•..

....

. ; :

;

;

; ; ;

5

1

:

·

j

:-:-:-:-:-:-:·_ 8

I 1

· Ia

M .

~

Slika 4. Livanjsko polje Geolosko-hidrografska skica)

1.

trijaski dolomiti

2.

jurski vapnenci 3. kredni vapnenci

4.

paleogene naslage

5. neogeni konglomerati

6.

neogeni jezerski laporci i gline

7.

diluvijalne i aluvijalne

naplavine

sa

periodicnim plavljenim dijelovima

8.

glavne rasjedne linije

187


16/22

]osip

Roglic rs

njegovo znacenje

Livno se spominje jos u VII stoljecu kao srediste istoimene zupe.

Smjesteno je pod strmim liticama planine Kruga u blizini vrela Bistrica

Duman). Jasno se izdvajaju 2 dijela naselja: gornji utvraeni i zbijeni dio

s kamenim kucama i kamenim krovovima - u njemu zivi

pretezno

muslimansko stanovnistvo. U donjem, novijem dijelu, koji se razvio u

nizini i oko raskrsca cesta, skoncentriran je poslovni clio naselja. U izgle

du i naCinu zivota novog dijela ima

mnogo

sredozemnih utjecaja, sto je

razumljivo s obzirom na stare i jake ekonomske veze s Dalmacijom. S

bosanske strane Livno je bilo glavni centar trrgovine s primorjem.

Naslage uglja i paleogeni laporci dali su osnova za industriju cementa.

Pilana iskoristava drvo dovezeno iz podrucja Glamockog Polja. Livno je

najnaprednije mjesto zapadne Bosne.

Bistrica Duman) je

lijep primjer peCinskoga vrela. Dovodi se u vezu

s ponorom Mrtvice u Kupreskom Polju, ali

to

nije dokazano. Pored

pogona

mlinova snabdijeva vodom Livno i pokrece malu elektranu.

Zaravni planine Krug, istocno od Livanjskog Polja, sastavljene su

pretezno od dolomita. Raspadanjem dolomita nastao je blag reljef s

dobrim pasnjacima. To je osnova stocarstva koje daje cuveni livanjski sir.

Diferenciranom erozijom trosnih dolomita i naplavljivanjem erozivnih

oblika, nastala su Krusko 3,5 km , , 1170 m i Borovo Polje 7,3 km,,

1110

m), vazna za ispasu.

Sujicko polj 4,6 kmZ, 900 m nastalo je diferenciranom erozijom

tercijarnih slatkovodnih konglomerata i korozijom vapnenaca. Istocnim

rubom malog polja dobro je izrazen korozivni pod. Sujica je poznata

kao

bistar

tok

u kojem se love odlicne pastrve. Oko njenog

gornjeg

toka

susrecemo prve bukove sume i tu je mala pilana koja snabdijeva krske

krajeve na jugu.

Na tesko pristupacnim hridinama iznad vrela Sujice nalaze se rusevi-

ne starog grada Str:l.nja po nekima Stridon), Ciji poceci sezu eak u rim-

sko doba, sto ukazuje na starost i vaznost puta koji

je

vodio

dolinom

Sujice preko Malovana, prelazio Kupre5ko Polje i dalje kroz Velika Vrata '-

u dolinu Vrbasa.

upresko

polj 94,8

kmZ, 1120-1150

m)- rasclanjen oblik i pove

zanost hidrografske mreze i petrografskog sustava ukazuju da je tekto

nika manje utjecala na opstanak i oblik ovog polja. Zapadni rub prati

tektonska linija, duz koje

su

spusteni kredni vapnenci u kojima

su

odvodni ponori. Na sjeveroistocnoj, visoj, strani izbijaju verfenski

skriljevci bogati vodom. Ovakav sastav uvjetovao je orjecanje od sjeve

roistoka

prema

jugozapadu. U sredisnjem dijelu Fatelj) ocuvana je

hrpa

188


17/22

Polja zapadne osne i Hercegovine

neogenih jezerskih naslaga, koja razbija rijecne mreze i izdvaja tokove. I

ovo je polje u procesu morfoloskog rasclanjivanja.

Diferenciranom erozijom polje se razvilo u dolomitskim trijaskim

naslagama i verfenskim skriljcima. Poniranje vode i raspadanje dolomit

ske podloge duz pukotina uvjetuje naglo obrazovanje provalija u perio

du kisa. Polje je prekriveno uglavnom pdinastim

produktom

raspadanja

dolomita.

bog

toga ne moze doCi

do

duzih poplava i

tdka

je gradnja

cesta i drugih gradevinskih objekata. U najveCim

od

tih stropostanih

oblika formirala su se i jezera Turjaca, Uzur, Kukavice i dr.).

Slika 5. Kupre5ko polje Geolosko-hidrografska kana)

m m I m I

]]]]]]]]

IT:ET f:T ffl1 3

l l l l l ±U

m

~

~ 6

~

~ 8

c=J s

~ 1

~ 1 1

1.

verfens

ki

skriljevci 2. trije1ski vapnenci

3

trijaski dolomiti

4.

jurski vapnenci 5. jur

ski dolomiti

6.

kredni vapnenci

7.

neogeni jezerski laporci i gline 8. neogeni kon

glomerati

9. diluvijalne i aluvijalne naplavine sa periodicno plavljenim povrsinama

10. melafir 11. gbvne rasjedne linije

189


18/22

fosip Roglic rs i njegovo zn cenje

Petrografski sustav, visina i bogate ispase susjednih planina dali su

uvjete za razvitak stocarske privrede, jedne od najtipicnijih u nasoj

zemlji. S time u vezi je osnivanje velikog ddavnog stocarskog gospo

darstva. Poljodjelstvo je sporedna grana i ograniceno

na

mali broj kul

tura

(planinska zita krumpir).

Kupres (1190 m) je privredno srediste polja i vazna postaja

na

putu

preko Velikih Vrata. Jednostrana i bogata stocarska proizvodnja okolice

uvetovala je dosta zivu trgovacku razmjenu . Prevladava drvena kuca.

Mjesto je sasvim poruseno u Drugom svjetskom ratu i sve su kuce nano

vo gradene.

Opce

karakteristike. - Polja su vezana za nepropusne stijene koje su

omoguCile normalnu i diferenciranu eroziju. Rasprostranjenje i polozaj

ovih naslaga tektonski su uvjetovani. Glavno znacenje imaju mladoter

cijarne jezerske naslage, zatim mezozojski dolomiti (porjecje Listice,

Kupresko, Krusko i Borovo Polje i dr.). Zavale polja su korozijom, a u

Imotskom Polju i urusavanjem, prosirene u vapnencima, ovaj proces je

naroCito intenzivan u odvodnim stranama.

Polja

su

relativno mlade forme. Nastala su poslije talozenja i pore

mecaja mladotercijarnih naslaga. Mlada su i

od

zrelog reljefa dislocira

nih zaravni koje su formirane u postjezerskoj fazi. Otvaranjem

ponora

polja su izdijeljena u manja slivna podrucja i morfoloski raSClanjena.

Korozivni proces bio je naroCito intenzivan u preglacijalnoj periodi, koja

je za to bila povoljna (topla klima i bujniji biljni pokrov). Tokom gla

cijacija, zbog klimatogenih procesa, i u mlade historijsko doba, zbog

unistavanja suma, ojacalo

je

spiranje strana, zatrpavane su udubine, for

mirane naplavne zaravni i hidrografska mreza ujednostavljena. Time je

poremecen odnos izmedu priticanja i otjecanja; doslo je do periodskih

poplava. U novijim, izmijenjenim prilikama, ponori se otvaraju prirod

nim

iii umjetnim

putem

i ponovno izdvajaju manja slivna porjecja.

___ _

Do

poplava, dakle, dolazi zbog nesrazmjere izmedu priticanja i otje·

canja. Poplavna voda se zaddava na povrsini i nema veze s temeljnicom. '-- '

Ova

Cinjenica, koja oCito proizlazi

iz

morfoloske analize,

potvrdena

je

hidrometrtickim iskustvima. Poplavne vode

iz

Mostarskog Blata i Imot

skog Polja mogu se u svako doba propustiti prokopanim tunelima. Pose

ban slucaj

ine

centralni plavljeni dijelovi Duvanjskog i Livanjskog Polja,

gdje je vjerojatno bilo i lokalnog ulijeganja.

Bogatstvo vode i opseg poplava ovise, dakle, o veliCini porjecja,

ja i-

ni vrela na priticajnoj strani i kapacitetu ponora. Prvi faktor je uvjetovan

petrografskim sustavom slivnog prostora, npr. s verfenskih skriljevaca

190


19/22

Polja

z p dne osne i

Hercegovine

na prltlcaJnoj strani u poljima Kupreskog Polja, pritice vise tokova.

Deblje

nepropusne

naslage u poljima jace zagaduju podzemnu hidro

grafiju priticajnog kraja. Zbog male poremecenosti i plitkoce jezerskih

naslaga u Posuskom Polju nema

jaCih

i stalnih vrela na priticajnoj strani.

Poplave su utoliko jace ukoliko su odvodni

ponori

i kanali zatrpaniji

naplavljenim materijalom. Opcenita je pojava

da

su tercijarne jezerske

naslage visokih polja jace poremecene, osobito u pojasu Livanjskog i

Duvanjskog Polja. Dezorganizacija hidrografskih prilika, uslijed dilu

vijalnog zatrpavanja odvodnih kanala, jace je izrazena u poljima niskog

krsa.

Drustveno-ekonomska funkcija polja brzo se i korjenito mijenja u

novije doba. U ranijoj patrijarhalno-stocarskoj privredi polja su imala

dopunsku funkciju. Davala su u prvom redu sijeno za zimsku ishranu

stoke

iii

za prodaju u susjedne krajeve, koji su time oskudijevali. Prodaja

sijena i viska stoke davala

je

sredstva pomocu kojih

su

namirivane raz

liCite i relativno male potrebe kucanstva. Stoka se redovno izddavala na

okolnom visem zemljistu; na vapnenackom rubu niskih polja bila su i

glavna naselja - o tome svjedoCi polozaj starih groblja (mogile, stecci i

dr.), crkava, gradina i stocarskih puteva.

Uvodenjem kultura kojima odgovaraju ekoloski uvjeti (kukuruz, jara

zita, krumpir i sl.) dobivaju polja vecu vrijednost i naselja

se

koncentri

raju duz njihova ruba, osobito na prisojnim stranama koje su istovre

meno i priticajne, tj. bogatije vrelima. Pocetak ovih promjena pocinje s

periodom turske okupacije, sto je uvjetovano njihovim umijecem nata

panja i uvodenjem kukuruza u niskim poljima - cinjenica koja objasnja

va raspored begovskih kula i vjerski sastav mnogih rubnih naselja . Polja

u novom periodu postaju sredisnja i glavna ekonomska podrucja. Eko

nomska prevaga polja pojaeana je unistavanjem suma i sirornasenjem

pasnjaka na okolnirn planinama, cemu su pridonijeli stocarsko neznanje

i nebriga, a cesto i svjesna akcija turskih vlasti.

Ovo

nam objasnjava za5to

su najjace ogoljeli vapnenacki predjeli oko gornjackih polja gdje je

stocarstvo jos uvijek najvaznija privredna grana. Naprotiv,

oko

nizih

polja, gdje je i prevladalo poljodjelstvo, biljni pokrov je, osobito na pri

vatnim posjedima, dobro regenerirao.

Najnoviji ekonomski period poCinje slabljenjem i ukidanjem poli

ticke granice izmedu Turske i Venecije, odnosno Austrije. Pojacana

razmjena dobara potiskuje zaostalost, a uredenje prometnih veza razbija

izoliranost i stegu starih porodicnih zadruga, koje

su

bile drustvena

osnova patrijarhalne stocarske privrede. Jacanje gradskog

tdista

izmje-

9


20/22

osip

Roglic

rs

njegovo znacenje

na i poboljsanje ishrane uvjetovali su izbor kultura i povecanje agrarne

produkcije. Gajenje voca i vrtlarskih kultura, uredenje cementnih nato

pni kanala probijanje odvodnih tunela predstavljaju najvece pothvate

u

tom smjeru. Borba za vodu prot iv vode jeste glavni problem napred

nog poljodjelstva nasih polja. Polja su zalog ekonomske vrijednosti i

osnova buduceg razvoja cijelog kraja. Traze

se

racionalnije metode kako

da

se

njihove agrarne mogucnosti sto bolje iskoriste i povecaju. u toj

drustveno ekonomskoj evoluciji najdalje su posla pristupacnija i niza

polja, npr. polja u porjecju Listice, Imotsko Polje srednji dijelovi Livanj

skog Polja, a najvise su Kupresko i Duvanjsko. Dok

se

ekonomska snaga

kucanstva oko Mostarskog Blata odreduje brojem zasadenih struka

duhana

iii

prihodom

od

vinograda i voca, u Kupreskom Polju

to

karak

terizira broj stoke.

Pojacana agrarna produkcija, razmjena dobara i organizacija prome

ta ogledaju se i u izmjeni naselja. U doba kolskog i tovarnog prometa bili

su duz potova hanovi i krcme radi

odmora

kiridzija i razmjene dobara.

Turci su duz puteva, radi odr:lavanja sigurnosti, gradili karaule, a austrij

ska uprava zandarmerijske postaje. Prevagom motornog prometa opu

stjeli su hanovi i krcme i napustene zandarmerijske postaje. Trgovacki

zivot se koncentrira i promet ukrstava u glavnim mjestima polja.

Vaznost ovih mjesta proporcionalna

je

ekonomskoj vrijednosti polja.

Izvjesno ce daljim ubrzavanjem prometa

i koncentracijom zivota propa

sti iluzije mnogih manjih mjesta kao i znacenje sporednih puteva.

Mijenja

se

polozaj i izgled sela koja se sve vise spustaju prema pro

metnim linijama duz ruba - znak ekonomske prevage agrarnog polja,

opadanja ekstenzivnog stocarstva i potrebe veza s drugim krajevima.

Stare suhizidne i prizemne kuce pokrivene slamom, a u Kupreskom

Polju drvenjare, zamijenjuju se novim, gradenim u klak" i pokrivenim

crijepom. Dok su stare zgrade bile medusobno slicne, a pod istim kro

vom

su redovno bili judi i stoka, sada se grade odvojene i ljepse stam-

-...-

bene kuce. Kuce bolje gradene i pokrivene teskim kamenim plocama

datiraju iz perioda turske vladavine, te su najvise zastupljene u selima

duz oboda polja koja su u tom periodu imala vecu ekonomsku vrijed

nost. Medu njima ima lijepih primjera begovskih kula.

Usporedno s ovim promjenama sve se racionalnije rje5ava i problem

opskrbe vodom. Mali broj naselja ima u blizini izvorsku vodu. Ranije su

judi i stoka snabdijevani

iz

otvorenih bunara ili cisterni (Cija

je

cement

na veza bila mjesavina vapna i crljenice) u koje se slivala voda s otvore

nog zemljista. U patrijarhalnoj ekonomiji ljudska potrosnja vode bila

je

192


21/22

Polja zapadne osne

Hercegovine

veoma malena. Tragicne posljedice nezdrave vode i neCistoce bile su

prvenstveno u velikom pomoru djece. Upotreba cementa i krovovi od

crijepa daju mogucnost boljeg prikupljanja i cuvanja ciste vode u zatvo

renim cisternama. Uz

pomoc

zajednice izgradeni su vodovodi i javne

higijenske cisterne.

u nasim kraskim poljima nastao je, dakle, period drustveno-eko

nomske evolucije. Porodicnu zadrugu, kojoj je ekonomska osnova

stocarstvo, nalazimo jos samo u Kupreskom Polju. Mala porodica daje

prednost

polju i poljodjelstvu. Uvode se rentabilnije kulture i vrse mjere

poboljsanja tla i obrade. Ove promjene su najdalje posle u poljima oko

Listice, u Imotskom i Livanjskom Polju,

tj

onima koja su najpristupac

nija veCim gradskim

centrima

Splitu i Mostaru. Ovi centri omogucuju

i potsticu te promjene.

Jacanje trgovacke razmjene ogleda se u razvoju privrednih sredista

pojedinih polja i uredenju prometa. Poslijeratni napori i pomoc zajedni

ce ubrzali su ovaj razvoj i dali rezultate kao u malo kojem drugom kraju.

Organizirana

je

zadruzna trgovacka mreza, uredeni su lokalni centri

Listica, Posusje i dr.) i izvrseni veliki radovi na melioracijama zemljista

i opskrbi vodom.

Treba podvuCi dvije sire funkcije polja zapadne Bosne i susjedne

Dalmacije.

Ona

su otoci vece ekonomske vrijednosti u krskoj polupu

stosi. To je naroCito vazno za regionalno znacenje Splita, koji prema

moru ima niz otoka, a u zaledu polja, sto mu daje prednost i specific

nost pred ostalim nasim obalskim gradovima. Polja

su

visinski stepe

nicasto poredana, a to je olaksalo da se preko njih uspostave veze

izmedu srednje Bosne i primorja. Cinjenica koja se odrazila u historij

skim zbivanjima i politickim odnosima.

Dolazimo do zakljucka da nasa polja u dalekoj proslosti nisu mogla

imati sadasnju ekonomsku vrijednost, jer nisu bile poznate kulture

kukuruz,

duhan

i krumpir)

iii

nije bilo drustvene osnove za jace gajenje

kultura loze i povrca) koje danas imaju najvece znacenje. s druge stra

ne, nisu bili vrseni i bila je nepoznata tehnika odgovarajuCih meliora

cionih radova. Bio bi vazan historijsko geografski rad da se utvrdi pri

roda i znacenje rimske epohe, kao i one kojoj odgovaraju stecci, i na taj

nacin obnove ciklusi drustvenog razvoja. Periode progresa ovise o kul

turnom napretku i stabilnosti drustvenih prilika, a osjetljivi kulturni

radovi mogu se u krsu lako poremetiti i unistiti.

193


22/22

]osip

Roglic rs

i njegovo znacenje

iteratura

PH.

BALUF,

Wasserbauten in Bosnien

und

Herzegovina

I Teil,

Melioratio-

narbeiten und Cisternen Kartsgebiete, Wien 1896.

J.

CviJIC,

Karsna polja zapadne Bosne

i

Hercegovine

Glas Srpske kralj. Aka

demije,

sv.

IX, str. 59-282, Beograd.

-

Bildung und Dislozierung der dinarischen Rumpfflachen. Patterm. geogr.

Mitteilungen, H VI, VII, VIII, Gotha 1909.

-

Hydrographie souterraine et evolution morphologique du karst Recueil des

Travaux de I Insti tut de geographie alpine, T. VI, f. 4, Grenoble 1918.

-

Geomorfologija II deo, Beograd 1924.

J DANES, Uvodi dolini Neretvy, Sbornik ceske spoleenosti zemevedne R.

WI, c 6, 7, 8, 9, Prag 1905.

A.

GRUND,

Die Karsthydrographie, Studien aus Westbosnien,

Geogr. Abh.

B. \

.VII, H. 3, Wien 1906.

Beitrage zur Morphologie des Dinarischen Gebirges, Geogr. Abh. B. IX, H.

3, Wien 1910.

FR. KATZER, Karst und Karsthydrographie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel

H. 8, Sarajevo 1909.

Die

fossilen kohlen Bosniens

und

der Herzegovina

Bd. II, Sarajevo 1921.

0.

LEHMANN,

Die Hydrographie des Karstes, Enzyklopddie der Erdkunde

Leipzig und Wien,

1932.

E. RICHTER, Beitrage zur Landskunde Bosniens und

der

Hezegovina, Wiss.

Mitteil. aus Bosnien

und

Herzegovina B. X, Wien 1907.

J RoGue

Antropogeografske osobine Imotskog Polja, Glawik Geografskog

drustva sv.

23, Beograd 1937.

-

Imotsko Polje fizicko-geografske osobine Posebna izdanja Geografskog

drustva, sv. 21, Beograd 1938.

- Morphologie der Poljen von Kupres

und

Vukovsko

Zeitschr. der Gesell. fi.ir

Erdkunde Nr. 7-8, Berlin 1939.

-

Geomorphologische Studie iiber das Duvanjsko Polje in Bosnien

Mittei

1

der

Geogr. Ges., B.

83,

H.

5-8,

Wien

1940.

---

I

TURINA,

Die Braunkohlenblagerungen von Livno, Podkraj und Zupanjac,

Montanistische Rundschau Jahrg. VIII, Wien 1916.

polja zapadne bosne i hercegovine - josip roglić

Documents