poljoprivreda na regionalnoj razini danas i sutra u eu · integrirana poljoprivreda 197 zelene...

Poljoprivreda na regionalnoj razini – danas i sutra u EU

Slavko Petovar dipl.ing.kmet.

Komora za poljoprivredu i šumarstvo Slovenije

Zavod za poljoprivredu i šumarstvo Murska Sobota

Pregled izlaganja:

- pregled poticajne politike u Sloveniji

-pregled cijena po poljoprivrednim proizvodima sa ocjenom stanja, posljedica ulaska u EuropskuUniju i trendova razvoja poljoprivrede u Sloveniji

-zakljuĉci

Pregled poticajne politike u Sloveniji

Politika poticaja u Sloveniji

– Sastavljena iz dva osnovna stupa

Izravni

neproizvodno

vezani poticaj

na površinu

Program

ruralnog

razvoja 2007-

2013 u

Sloveniji

Prvi stup Drugi stup

Politika poticaja u Sloveniji

– Prvi stup -Izravni neproizvodno vezani poticaj na površinu-regionalni poticaj - kako smo došli do njega?

JEDINSTVEN REGIONALNI POTICAJ NA POVRŠINU- Jedinstven poticaj za oranice (332 EURO/ha)- Jedinstven poticaj za pašnjake (117 EURO/ha)

+POVIJESNI POTICAJ ZA MLIJEKO

Poticaj na hektar preraĉunato iz 50 % vrijednosti mlijeĉnog poticaja

+POVIJESNI POTICAJ ZA GOVEĐE MESO (JUNAD):

Poticaj na hektar, preraĉunato iz 75 % vrijednosti posebnog poticaja za junad

+POVIJESNI POTICAJ ZA ŠEĈERNU REPU:

Za sve one, koji su proizvodili šećernu repu u referentnoj 2006 godini.

Program ruralnog razvoja 2007-2013 u Sloveniji

Budţet PRP i raspodjela po osovinama

Javna sredstva (€)

OS Skupaj

EKSRP

sofinanciranje

EKSRP

sredstva

% na os

EKSRP

1. os 399.487.151 75,00% 299.615.363 33,28

2. os 587.640.844 80,00% 470.112.675 52,22

3. os 132.039.136 75,00% 99.029.352 11,00

4. os 33.760.006 80,00% 27.008.005 3,00

Tehnična pomoč 6.001.779 75,00% 4.501.334 0,50

Skupaj 1.158.928.916 77,68% 900.266.729 100,00

Ukupan novac prvog stupa iznosi 140,2 mio EUR,

u sedam godina to iznosi 982 mio EUR.

Mjere prve osovine, koje nisu vezane na investicije

Mjera ranijeg umirovljenjenja pojoprivrednika

SVRHA:

Starijim vlasnicima u zamjenu, što su predali gospodarstvo naplaĉuje renta za razdoblje 10 godina.

Financijski uvjeti:

Financijska pomoć dodeljuje se u obilku godišnje rente, koja se izplaĉuje mjeseĉno. Sastavljena je iz fiksnog dijela koji iznosi 5.000 EUR na gospodarstvo godišnje te iz variabilnega dijela, koji ovisi o veliĉini predanog gospodarstva i iznosi 300 EUR/ha primjerenih poljoprivrednih površina godišnje, ali najviše do 20 ha.

Mjera - Pomoć mladim preuzimateljima gospodarstava

Svrha:

Jednokratna financijska pomoć mladim preuzimateljima gospodarstva u obliku nepovratnih sredstava.

• Korisnici:

Mladi preuzimatelji gospodarstva stariji od 18 godina i mlaĊi od 40 godina, koji su u potpunosti preuzeli gospodarstvo.

Financijska pomoĉ

Maksimalna moguća pomoć iznosi do 40.000 EUR. Ona se izraĉuna na temelju broja bodova iz ocjenjivaĉkog lista objavljenom u javnom nateĉaju. Vrijednost boda iznosi 200 EUR.

MJERE DRUGE OSOVINE, KOJE SU USMJERENE U OĈUVANJE OKOLIŠA I RAZVITAK RURALNIH

PODRUĈJA

– DRUGA OSOVINA JE FINACIJSKI NAJJAĆA

MJERE, koje se provode:

- Poticaji za podruĉja sa teţim uvjetima za poljoprivrednu djelatnost

( brdsko-gorski dio, planine…)-takozvana LFA podruĉja

- Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)

Poticaji za podruĉja sa teţim uvjetima za poljopriverdnu djelatnost

• 86 % zemljišta drţave nalazi se na podruĉju LFA. Od svih poljoprivrednih zemljišta ĉak 74 % je u LFA.

• Prema klasifikaciji, koja je potvrĊena i od strane EU, podruĉja su rasporeĊena u razliĉite grupe:

Vrsta kmetijskega

gospodarstva

Izravnalna

plačila na ha v €

Gorsko višinska 185,3

Planine 185,3

Strma 158,4

Kraška 158,4

Gričevnato hribovita 130,3

Različni neugodni pogoji 63,9

Osnovna 25,0

Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)

• Poljoprivrednik preuzima petogodišnju ugovornu obavezu

• Obavezno ispunjavanje zahtjeva CC, nitratne direktive, propisa sa podruĉja zaštite okoliša

• Obavezna edukacija poljoprivednika svake godine od strane savjetodavne sluţbe

• Obavezno voĊenje raznih evidencija, koje se zahtjevaju

• Poljoprivrednik moţe izabrati i kombinirati razliĉite mjere, ako to program dozvoljava

• Poticaji mjera, koje se provode se zbrajaju

Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)NEKI POTICAJI ZA RAZLIĈITE MJERE IZ PROGRAMA KOP

NA ha:

• Sve vrste integrirane proizvodnje• RATARSTVO 197,20 EUR

• VINOGRADARSTVO, 381,71 EUR

• VOĈARSTVO 336,61 EUR

• POVRĆARSTVO 184,91 EUR

Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)NEKI POTICAJI ZA RAZLIĈITE MJERE IZ

PROGRAMA KOP NA ha:

• ekološka poljoprivreda

– NJIVE 298,07 EUR– POVRĆARSTVO 487,90 do 551,45 EUR– VINOGRADARSTVO 578,92 EUR– VOĈARSTVO 237,80 do 554,73 EUR– PAŠNJACI 227,55 EUR

Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)NEKI POTICAJI ZA RAZLIĈITE MJERE IZ PROGRAMA KOP

NA ha:

• poljoprivreda na zaštiĆenim podruĉjima i

vodozaštitnim pojasevima

od 31,57 preko 83,64 do 184, 50 EUR

• provoĊenje plodoreda 91, 84 EUR

• zelene površine oranica preko zime 172,20 EUR

• Razliĉite mjere za oĉuvanje trajnih pašnjaka

od 66,83 do 84,46 EUR

• Autohtone pasmine 89,38 EUR/GVŢ

MJERE TREĆE OSOVINE

MJERA – Diverzifikacija (PREUSMJERAVANJE) u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnim podruĉjim

SVRHA: Dodjela nepovratnih poticaja za preusmjeravanje u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnim podruĉjima koje potiĉu razvoj dopunskih i dodatnih djelatnosti na gospodarstvima.

MJERA – Diverzifikacija (PREUSMJERAVANJE) u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnim podruĉjim

Što se sve potiće:

• 1. djelatnosti, koje su u vezi sa tradicionalnim zanatima na gospodarstvima

• 2. djelatnosti prerade proizvoda izvan Priloga I k Pogodbi

• 3. proizvodnja zelenih oblika energije

• 4. prodajne djelatnosti, koje se veţu na proizvode na gospodarstvima

• 5. djelatnosti usluga na gospodarstvima:

• - seoski turizam

• - izrada krovova iz tradicionalnih materijala i slame

• - kompjuterski servisi

• - razlićiti oblici savjetovanja (raĉunovodstvo , poslovodstvo, porezno savjetovanje)

• - poduzetniško i poslovno savjetovanje

• - edukacija

• - socialna opskrba i vrtići

MJERA - Potpora osnivanju i razvoju mikropoduzeća

• Korisnici: potpuno jednako kao divezifikacija samo za one koji nemaju poljoprivrednih gospodarstava

• Uvjeti financiranja: do 50 % bespovratnih sredstava

MJERA – Oĉuvanje i poboljšanje baštine ruralnih podruĉja

SVRHA: Bespovratni poticiji za oĉuvanje baštine na ruralnim podruĉjima.

• OĈUVANJE KULTURNE BAŠTINE

• MUZEJI NA SLOBODNOM

• EKOMUZEJI

• PROSTORI ZA STALNE IZLOŢBE ETNOLOŠKE BAŠTINE

• TEMATSKI PUTEVI KOJI POVEZUJU PRIRODU I KULTURU

• KORISNICI: VLASNICI OBJEKATA

Financijski uvjeti : Do 50 % bespovratnih sredstava

MJERA- Obnova i razvoj sela

• SVRHA: bespovratna sredstva za obnovu i razvoj sela.

• UreĊivanje površina, koje su zajedniĉki interes sela

• UreĊivanje seoskih centara (jezgra)

• UreĊivanje infrastrukture na selu (ploĉnici, rasvjeta, biciklistiĉke staze…)

• Obnova zgrada za degeneracijsko udruţivanje ljudi na selu (DOMI KULTURE, SPORTSKA IGRALIŠTA…)

• KORISNICI: općine

Financijski uvjeti: 50 % bespovratnih sredstava

OD ĈEGA SE SASTOJE POTICAJI NA POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA?

• Poticaj prvog stupa-regionalni poticaj

• Poticaj LFA

• Poticaj za okolišne programe

• Investicijski poticaji i razni drugi poticaji Programa razvitka ruralnih podruĉja

Kako se izraĉuna poticaj na ha ?

Vrsta poticaja oranice pašnjaci

regionalni poticaj Od 322 do oko 600

Od 137 do

oko 400

LFA od 60 do 187 od 60 do 187

integrirana poljoprivreda 197

zelene površine oranica preko zime 172

mjera za očuvanja trajnih pašnjaka 66

UKUPNO od 751 do 1156,40

Od 263,86

do 653

Dodatni poticaj za junad 139 po komadu prodanog bika

Dodatni poticaj za ekstenzivnu

proizvodnju goveda 100 eur po kravi

Pregled cijena po poljoprivrednim proizvodima sa ocjenom stanja,

posljedica ulaska u Evropsku Uniju i trendova razvoja polojprivrede u

Sloveniji

MLIJEKO

-Broj gospodarstava, koja proizvode mlijeko se jako

smanjuje

-Povećava se broj krava po gospodarstvu, kao i

mliječnost po kravi

-Prisutna jaka specijalizacija, potpomognuta

značajnim investicijskim sredstvim EU

-zaoštravanje odnosa otkupa i cijena

MLIJEKO

Proizvodnja mleka u razdoblju 2004- 2009

MLIJEKO

Otkupne cijene mlijeka po mjesecima; 2008 i 2009

MLEKO

0,297 0,290 0,282 0,275 0,2760,291

0,340

0,300

0,270

0,150

0,200

0,250

0,300

0,350

L2002 L2003 L2004 L2005 L2006 L 2007 L 2008 L 2009 L 2010

Prodajna cena(EUR/l)

MLIJEKO

Proizvodnja goveĊeg mesa

Prirast goveda u razdoblju 2004-2008


Prodajna cena(EUR/kg ŽT)

1,2981,251 1,244

1,3861,441 1,445

1,5241,549 1,539

1,000

1,100

1,200

1,300

1,400

1,500

1,600

L2002 L2003 L2004 L2005 L2006 L 2007 L 2008 L 2009 L 2010


Otkupne cijene junadi (živa masa) po mjesecima;

2008 i 2009


Osnovni ekonomski pokazatelji kod tova junadi (indeks; 2004-2008 = 100)

SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA

• Smanjuje se broj gospodarstava s svinjogojskom proizvodnjom

• Jaka koncentracija i okrupnjavanje • Neorganiziranost trţišta, veliki utjecaj uvoza • Jako pogoršana zdravstvena situacija nakon ulaska u

EU (PRRS)• Jedino rešenje na dugi rok je bolja organiziranost

seljaka • Prerada ko kuće kao dodatna vrijednost • Velike rezerve u tehnologiji


Prirast svinja u razdoblju 2004- 2009


Otkupne cijene tovljenika (do 150 kg; živa masa) po

mjesecima; 2008 i 2009

1,1851,083 1,098 1,153 1,162

1,0801,205

1,1030,956

0,000

0,200

0,400

0,600

0,800

1,000

1,200

1,400

L2002 L2003 L2004 L2005 L2006 L 2007 L 2008 L 2009 L 2010

prašiči pitanci


RATARSKI PROIZVODI

- Pšenica, jeĉam, kukuruz i uljana repica kao glavni rataski proizvodi

- Problem u plodoredu nakon prestanka proizvodnje šeĉerne repe

- Velik porast cjena repromaterijala u 2008 i 2009 godini

- Veliki “ratari” su samo firme, seljaci sa svojim površinama teško mogu konkurirati

- Problem okrupnjavanja zbog nedostatka zemlje

RATARSKI PROIZVODI-pšenica

-

Pšenica

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

*

2009

*

Prodajna cena(EUR/kg)

RATARSKI PROIZVODI Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta

Vir: KIS, SURS

Površina in pridelek

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Stroški Prihodki

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Ha prid t/ha

Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji pšenice (indeks prosjeka 2004-2008=100)

RATARSKI PROIZVODI-jaĉam

-

Ječmen

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008* 2009*


RATARSKI PROIZVODI-jeĉam

-

Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta

Vir: KIS, SURS


40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Stroški Prihodki

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Ha prid t/ha

Osnovni ekonomski in proizvodni kazalci pri pridelavi ječmena (indeks povprečje 2004-2008 = 100)

RATARSKI PROIZVODI-kukuruz za zrno

-Koruza za zrnje

0,000

0,050

0,100

0,150

0,200

0,250

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008* 2009*


RATARSKI PROIZVODI-kukuruz za zrno

-


Vir: KIS, SURS


40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Stroški

Prihodki

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Ha prid t/ha

Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvdnji kukuruza (indeks prosjeka 2004-2008 = 100)

RATARSKI PROIZVODI-uljana repica

-

oljna ogrščica

0,000

0,100

0,200

0,300

0,400

0,500

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008* 2009*


RATARSKI PROIZVODI-uljana repica

-


Vir: KIS, SURS


40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Stroški

Prihodki

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

40

60

80

100

120

140

160

180

04 05 06 07 08 09

Ha prid t/ha

Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji uljane repice (indeks prosjeka 2004-2008 = 100)

VOĈARSKA PROIZVODNJA

• problem neizkorištenosti potencialnih površina za voĉarstvo

• loša struktura po veliĉini

• Manjak investicija, jer SAPARD nije sofinancirao ovu granu

VOĈARSKA PROIZVODNJA

• Cijene

• Jabuke industrija 0,04 do 0,06 EUR/kg

• Jabuke - stolne 0,366 EUR/kg

• Kruške – stolne 0 ,577 EUR/kg

• Breskve industrija 0,30 EUR /kg

• Breskve – stolne 0,635 EUR/kg

VOĈARSKA PROIZVODNJA Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta

Vir: KIS, SURS

Skupna površina in pridelek

40

60

80

100

120

140

160

04 05 06 07 08 09

Stroški Prihodki

40

60

80

100

120

140

160

04 05 06 07 08 09

40

60

80

100

120

140

160

04 05 06 07 08 09

Ha prid t/ha

Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji jabuka (indeks prosjeka 2004-2008 = 100

VINOGRADARSKA PROIZVODNJA

• Grana, koja nema nikakvih poticaja, osim za investicije

• Velika raspršenost proizvodnje, puno “vikendaša”, koji narušavaju trţište

• Loši uvjeti otkupa groţĊa u posljednje vrijeme

• Nema dovoljne suradnje izmeĊu velikih podruma i malih proizvoĊaĉa

• Broj vinograda se smanjuje

VINOGRADARSKA PROIZVODNJA Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta

Vir: KIS, SURS

Skupna površina in pridelek

80

85

90

95

100

105

110

115

120

04 05 06 07 08 09

Prihodki Stroški

80

85

90

95

100

105

110

115

120

04 05 06 07 08 09

40

60

80

100

120

140

04 05 06 07 08 09

Ha prid t/ha

Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji grožđa (indeks prosjeka 2004-2008 = 100

Zakljuĉci

• Poticajna politika jako je vaţna u oĉuvanju prihoda gospodarstava

• Program razvitka ruralnih podruĉja sa okolišnim programom te investicijskim dijelom je najbitniji dio poljoprivredne politike

• U Sloveniji u prosjeku iznose vrijednosti poticaja u ukopnom prihodu izmeĊu 20 i 40 % svih prihoda gospodarstava, sa investicijskim poticajima ĉak i preko 50 %, a u faktorskom dohodku oko 60 do 70 %

• Druga osovina okolišnog programa mora biti dostupna svima, jer je to neka vrsta socijalnog tampona

• Jako je ograniĉena poticajna politika, koju bi ţeljele voditi općine

Zakljuĉci

• Broj gospodarstava, koji dobijaju poticaje se ne smanjuje puno baš zbog poticaja, zato i okrupnjavanje ne ide dovoljno brzo

• Ulaskom u EU postali smo dio Europskog trţišta, što znaĉi da nema više carina i administrativnih uvoznih poreza za zaštitu domaće proizvodnje

• Cijene su nakon ulaska u EU ostale na razini prije ulaska, odnosno još su lošije

• Projekcija u budućnosti ne pokazuje puno nade za povećanje cijena polloprivrednih proizvoda

Zakljuĉci

• Bitno će biti usavršavanje tehnologije proizvodnje i ekonomski managment nadzora troškova na gospodarstvima

• Savršena proizvodnja i poticajna politika sa dodacima okolišnog programa, te dobra doza poduzetnosti će gospodarstvima omogućiti, da preţive u EU

Hvala na pozornosti !

poljoprivreda na regionalnoj razini danas i sutra u eu · integrirana poljoprivreda 197 zelene...

Documents