PoloæajPodruËje Velike Gorice je veoma vrijedan i sloæen posredniËki lokalitetsa povijesno trajnim te geostrateπkim, geopolitiËkim i prometno-geografskim poloæajem srednjeeuropskog i podunavsogprostora.VelikogoriËko podruËje, dio nekadaπnje Panonske nizine, prostire se jugoistoËnood Zagreba, izmeu rijeke Save i Kupe, obuhvaÊajuÊi dio Posavine, plodnuravnicu Turopolja, breæuljkaste VukomeriËke gorice i dio Pokuplja. ©ire podruËjegrada Velika Gorica okruæeno je s tri rijeke, Savom na sjeveroistoku, Kupomna jugozapadu, te Odrom na jugu i prostire se na 552 km2. To je najznaËajniji

grad u ZagrebaËkoj æupaniji Ëije podruËje obuhvaÊa 59 naselja. Porazvijenosti srediπnjih usluænih funkcija, znaËajnija naselja su Buπevec,

Donja Lomnica, Lukavec, MiËevec, Mraclin, Novo »iËe, VelikaMlaka i Vukovina.1

tehniËki podatci

Status: Meunarodna zraËna luka prvog slijetanja Oznaka zraËne luke: ZAG

Udaljenost: 10 km od srediπta Zagreba2 km od srediπta Velike Gorice

Vrste prometa: VFR / IFR Prihvat i otprema; odleivanje

zrakoplova: H24 Opskrba gorivom: H24, tip: GM-1 (cisterne 20.000-60.000l), 100LL (cisterne 5.000l), dobavljaË INA d.d. Oznake staze: 05-23 Dimenzije staze (m): (3252 x 45) + 2 x 7,5

Udaljenosti (staza, m): TORA, TODA, ASDA i LDA - za 05 i za 23, sve 3252 Prostor za smjeπtaj tereta: Da

Prostor za slijetanje helikoptera: Nije odreen, prema uputama Handling agent: ZraËna luka Zagreb d.o.o.

PrometSmjeπten u Ëvoriπtu regionalnih i nacionalnihprometnih pravaca, Velika Gorica jecestovno- i zraËno-intenzivan grad.

Grad se nalazi 8 kilometara juæno od ulaza u grad Zagreb sa zagrebaËke obilaznice („Ëvor Buzin“).Smjeπten je na glavnoj brzoj prometnici Zagreb-Sisak s prosjeËnim dnevnim prometom od oko 39.000vozila. Na sjevernom ulazu u Veliku Goricu nalazi se ZraËna luka Zagreb (1,8 milijuna putnika i 9.600tona roba u 2007.). PutujuÊi postojeÊom brzom cestom prema Sisku, grad Sisak je od Velike Goriceudaljen 52km. Kroz Veliku Goricu prolazi glavna magistralna æeljezniËka pruga Zagreb-Sisak-SlavonskiBrod-Vinkovci. U izgradnji je autocesta Zagreb-Sisak, kao i istoËna obilaznica Velike Gorice premaZagrebu, koja Êe odteretiti sadaπnji prometni pritisak kroz centar grada iz smjera Siska. Osim πto jemeu prvima uvela πirokopojasni Internet, u Velikoj Gorici je dostupno 7 pruæatelja telekomunikacijskihusluga.

2 Otvorenost; carinska kontrola i kontrola putovnica; Zdravstvena i sanitetska kontrola; uredi AIS, ATS, MET;

Povijest

3

Od najstarijih æitelja Velike Gorice i Turopolja iz kamenog doba (oko 5. tisuÊljeÊa prije Krista) - Ilira,preko Kelta (4. stoljeÊe prije Krista) i πirenja rimskog imperija (2. stoljeÊe pr. Kr.), podruËje VelikeGorice i Turopolja nosi dugu i bogatu povijest. Joπ iz doba provincije Iliricum, kad se izgrauju naseljaAndautonia (danaπnje ©Ëitarjevo, 1.- 4. stoljeÊe) i Quadrati (danaπnji Lukavec), Rimljani prepoznajuovaj kraj kao znaËajno prometno sjeciπte na pravcu Siscia (Sisak) - Petovio (Ptuj), odnosno, u neposrednojblizini prometnice Siscia - Emona (Ljubljana). Gotska plemena u 5. stoljeÊu ruπe Zapadno Rimsko Carstvo,a u Posavinu doseljavaju Slaveni, meu kojima i Hrvati. Nakon zajedniËke borbe protiv avarskih plemenas vojskom kralja Karla Velikog u 8. stoljeÊu, Hrvati priznaju franaËku vlast. Krajem 9. stoljeÊa PosavskaHrvatska se oslobaa franaËke vlasti i pripaja ostalim hrvatskim zemljama pod vladavinom hrvatskog kraljaTomislava (10. stoljeÊe). Od 11. stoljeÊa podruËje potpada pod ugarsku vlast, iz kojeg doba datira i prvipisani trag o Velikoj Gorici: kao sjediπte æupe, grad je ucrtan u povijesnu i politiËku kartu 1228. godine.Naziv „Turopolje“ potjeËe od naziva autohtonog, velikog i divljeg, dugorogog goveda tura (Bos primigenius)koje je u ovim krajevima izumrlo u 16. stoljeÊu. PodruËje joπ uvijek nastanjuje autohtona hrvatska pasminaturopoljska svinja.

Ugarski kralj Ladislav potvruje Turopoljski statut 1279. godine, koji u konaËnici ureuje povlaπteni statusTuropoljaca koji se u svim ispravama iz tog doba spominju kao slobodni ljudi. Ovaj je kraj odigrao kljuËnuulogu u zaustavljanju turskih provala prema sjeveru koje su potrajale do velike pobjede nad Turcima kodSiska 1593. godine. Nakon plodonosnog 17. i 18. stoljeÊa mira, obnove i izgradnje, poËetkom 19. stoljeÊapodruËje je kratko okupirano i od Napoleonovih trupa.

Grad Velika Gorica zapoËeo se formirati i ubrzano rasti tijekom 19. stoljeÊa. Utemeljenje PuËke πtedionice1892. godine doprinijelo je razvoju drvne proizvodnje i trgovine drvetom. Razvija se govedarstvo isvinjogojstvo, sajmovanje, zanatstvo i moderno obrtniπtvo te tekstilna, drvna, metalna i drugapreraivaËka industrija. Velika Gorica je pripadala πiroj zajednici ZagrebaËkoj æupaniji, zajedniciopÊina Zagreb, a u kraÊem je razdoblju ulazila i u sastav samog grada Zagreba. Od 1995. godineVelika Gorica ima status grada, administrativno potpadajuÊi podruËju ZagrebaËke æupanije.

Dan grada Velike Gorice obiljeæava se 13. prosinca, na dan sv. Lucije, zaπtitnice Turopolja.Istog dana i „Plemenita opÊina turopoljska“ tradicionalno odræava svoje godiπnje spraviπËe(izbornu skupπtinu zajednice plemiÊa s tradicijom iz 13. stoljeÊa). RimokatoliËka crkvaima najduæu tradiciju i najzastupljenija je u ovom podruËju, a u sastavu je ZagrebaËkenadbiskupije i metropolije.

Reljef, tlo, flora i faunaNadmorska visina: 140m (prosjek)Najniæa toËka: 97m (rijeka Odra)Najviπa toËka 225m (VukomeriËke gorice)Tip reljefa: preteæno nizinsko podruËje s brdskim reljefom VukomeriËkih goricaTlo: fluvijalna i moËvarna glejna tla (rijeke i vlaæne nizine), pseudoglejna tla (ocjediti ravniËarski dijelovi), smeakisela i lesivirana tla (brdski dijelovi)Voda: prostor obiluje podzemnim vodama i izuzetno vaænim zalihama pitke vode (3 vodocrpiliπta)Rijeke: Sava, Odra, Kupa, Buna

Jezera: nekoliko umjetnih, nastalih vaenjem πljunka (»iËe, Industrogradnja)Biljne vrste: viπe od 450 razliËitih

©ume: hrast luænjak, hrast kitnjak, bukva, jela, poljski jasen, joha, vrba i topolaFauna: 400 vrsta leptira, 220 vrsta ptica, 22 vrste riba, 40 vrsta sisavaca (jeleni, srne, lisice, kune,

zeËevi, πiπmiπi)

KlimaGrad Velika Gorica spada u podruËje umjerene kontinentalne klime s toplimljetima i blagim zimama te s obiljeæjima turopoljske vlaæne, πumske klime.Najmanje oborina ima zimi a najviπe padalina ima izmeu proljeÊa i ljeta.ProsjeËna ljetna temperatura iznosi 22° C dok prosjeËna zimska iznosi 1° C.Srednja temperatura srpnja ne prelazi 22° C dok najmanje Ëetiri mjeseca u kasnojjeseni, zimi i ranom proljeÊu imaju prosjeËnu temperaturu iznad 10° C.

SirovineDrvo, posebice hrast luænjak od kojeg se od davnina pravilo sve - od igraËki

za djecu do starih turopoljskih kuÊa, glavna je sirovina podruËja kao i ususjednim æupanijama. Na podruËju grada nalazi se nekoliko pilana

i viπe preraivaËa drva. Uz bogate zalihe pitke vode kojima se, izdva od tri vodocrpiliπta, opskrbljuje Grad Zagreb - u tri πljunËare na

podruËju Velike Gorice ekstrahira se πljunak. Debljina πljunËanih naslagana podruËju Velike Gorice je 40m, a nizvodno uz Savu mjestimice doseæe

i 100m. PodruËje je takoer bogato i opekarskom glinom pa na podruËjuMraclina radi jedna ciglana.

4

U Velikoj Gorici djeluju dva vrtiÊa na 19 lokacija, koje pohaa oko2.350-tero djece. Obvezno osnovno πkolovanje organizirano

je u 7 matiËnih i 14 podruËnih osnovnih πkola (oko5.950 uËenika), a tu je i osnovna umjetniËka πkola

„Franje LuËiÊa“ s programom glazbene i plesneπkole koja obavlja i srednjoπkolsku glazbenu

djelatnost (300 uËenika u osnovnoj i 30 u srednjoπkolskoj naobrazbi).

Srednjoπkolsko obrazovanje jeorganizirano u 4 πkole kroz programesrednje strukovne πkole, gimnazije,ekonomske i zrakoplovne tehniËkeπkole (2.000 uËenika).

VeleuËiliπte Velika Gorica nudivisokoobrazovne programe poputodræavanja raËunalnih sustava,oËne optike ili kriznog upravljanja(450 studenata). VG PoduzetniËki centar organizira serijuspecijalistiËkih poslovnih radionica

iz podruËja prodaje, marketinga, komunikacija, projektnog

menadæmenta, udruæivanja i sliËno.Tijekom cijele godine razne udruge i

zajednice, kao i PuËko otvoreno uËiliπteVelika Gorica organiziraju brojne druge

teËajeve, aktivnosti i radionice.

0-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i viπe

Velika Gorica od 2006. godine s ponosom nosititulu UNICEF-ov „Grad prijatelj djece“. Djeca su aktivni Ëlanovi naπe zajednice koji svojaprava realiziraju i kroz Gradsko vijeÊedjece i mladih koje Ëini 27 vijeÊnika.

ProsjeËna gustoÊa naseljenosti grada 2001. godine bilaje 192,92 stanovnika na km2, πto je skoro dvostrukoviπe od prosjeka ZagrebaËke æupanije,odnosno 2,5 puta viπe od hrvatskogprosjeka (77,49 st/km2). Sa svojih70.000 stanovnika u πirem podruËjugrada (63.405 pri zadnjem popisu2001. godine), od kojih je 51%æena - Velika Gorica πesti jegrad po veliËini u Hrvatskoj.Od ukupnog broja æitelja,radno aktivno je 63%(25.000 zaposlenihVelikogoriËana +nezaposleni). Viπe od50% ima srednjustruËnu spremu, 18%ima zavrπenu samoosnovnu πkolu, dok jeviπe i visoko obrazovanihstanovnika Velike Gorice12%. Stopanezaposlenosti stanovnikaVelike Gorice u stalnom jeopadanju, pa je polovinom2007. godine iznosila 10,22%(2004. - 14,4%), πto je niæe odprosjeËne stope od 16,7% na raziniRepublike Hrvatske u istom razdoblju.

Obrazovanje

5

54%

2%

4%

7%0%0% 2%

Bez πkole 1.044Do 7.razreda osnovne πkole 6.890Osnovna πkola 9.492Srednja πkola 28.399Viπa struËna sprema 2.107Visoka struËna sprema 3.464Magisterij 123Doktorat 64Nepoznato 830 Ukupno 52.413

18%

13%

Struktura stanovniπtvastarijeg od 15 god

prema struËnoj spremi52.413

stanovniπtvo staro do 15 godina 11.104

Stanovniπtvo

Struktura stanovniπtva prema dobiN

epoz

nato

Ukupno 63.517

15.576 9.822 9.039 9.772 8.587 5.913 4.015

793

Zaposlenost»ak 25% nezaposlenih Velike Gorice spada u perspektivno, mlae stanovniπtvo koje uprosjeku po prvi puta traæi zaposlenje.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

2474

633

2004

2503

591

2005

2338

607

2006

Ukupno evidentirane nezaposlene osobeOsobe koje prvi put traæe zaposlenje(bez radnog iskustva)

6Broj nezaposlenih osoba sa stanjem na dan 30.VI.2007. godineÆene

Muπkarci

0

100

200

300

400

500

600

700

35

47

Bez

πko

le

130

314

Osn

ovna

πko

la

328

348

Sre

dnja

πko

la d

o 3

godi

ne

35

102

Gim

nazi

ja

17

51

Viπ

a πk

ola

32

61

Faku

lteti

163

386

Sre

dnja

πko

la 4

i viπe

god

ina

N a j v e Ê ibroj nezaposlenih osoba

prijavljenih na Hrvatskom zavodu zazapoπljavanje ima osnovnu πkolu ili srednju

struËnu spremu dok je najmanje nezaposlenih s viπomi visokom struËnom spremom. Najviπe je nezaposlenih

meu jednostavnim zanimanjima gdje su najbrojnije ËistaËice,radnici na proizvodnoj liniji, skladiπni radnici, trgovaËki radnici,

drvopreraivaËki radnici i drugi.

Uredski i πalterski sluæbenici Ëine neπto viπe od 18% nezaposlenogstanovniπtva meu kojima su najbrojniji administrativni sluæbenici, skladiπtari,ekonomski sluæbenici, tajnice i drugi. Zatim slijede usluæna i trgovaËkazanimanja (prodavaËi, frizeri, konobari) s udjelom od preko 15%. Ostatakod 34% Ëine znanstvenici, inæenjeri, tehniËari, poljoprivrednici, zanimanjau obrtu i pojedinaËnoj proizvodnji te rukovatelji strojevima.

Poslodavci u Velikoj Gorici najviπe traæe radnike usluænih i trgovaËkihstruka u udjelu od 30% (Ëuvare, prodavaËe i druge), zatim

jednostavnih zanimanja s oko 26% (radnici bez zanimanja,drvopreraivaËki radnici i sliËni) te zaposlenike za pojedinaËnu

proizvodnju s oko 21% (elektroinstalateri, bravari i drugi).Blizina Zagreba pruæa jednostavan, logiËan i brz

pristup velikom træiπtu radne snage udeficitarnim zanimanjima.

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

NezaposleniZaposleni

Broj zaposlenih i nezaposlenih

2004 2005 2006 V/2007

Broj nezaposlenih osoba kojeprvi put traæe zaposlenje

59%40%

1%

Obrtnici i poduzetnici po vrstama djelatnosti Broj %

Trgovci, pekari i mesari; proizvodnja hrane i piÊa 673 27,4%Poslovne i ostale usluæne djelatnosti 385 15,7%Graevinarstvo 270 11,0%Ugostitelji, hoteli i restorani 211 8,6%Prijevoz, skladiπtenje i veze 183 7,4%Prerada drva i proizvodi od drva 140 5,7%Druπtvene, socijalne i osobne usluæne djelatnosti 118 4,8%Proizvodnja i prerada metala i plastike 104 4,2%Instalacije (usluge) 80 3,3%AutomehaniËari i sliËne usluge 70 2,8%Tekstil, tekstilni proizvodi, krojaËi i kemijske Ëistione 60 2,4%RTV mehaniËari, el. mehaniËari i servisi 45 1,8%Proizvodnja strojeva, ureaja, elektriËne i optiËke opreme 32 1,3%Ostala preraivaËka industrija 30 1,2%Ostale djelatnosti, zbirno 57 2,3%Ukupno 2.458 100%Izvor: FINA i Baza podataka VG PoduzetniËkog centra

Gospodarstvo 1.000 velikogoriËkih tvrtki predstavlja 21,4%aktivnih poduzetnika ZagrebaËke æupanije i1,27% svih hrvatskih poduzeÊa.

Svoj gospodarski razvoj Velika Gorica temelji na malomgospodarstvu i poljoprivredi. Uz 1.460 obrta, 983 malihte 17 srednjih i velikih poduzeÊa, na podruËju jeregistrirano i oko 4.700 obiteljskih poljoprivrednihgospodarstava. Poduzetnici i obrtnici se najËeπÊe bavetrgovinom (27%), poslovnim servisima i usluænimdjelatnostima (15%), graevinarstvom (11%) iugostiteljstvom (8%). Meutim, podruËje je gospodarskinajpoznatije po drvopreraivaËkoj i metalopreraivaËkojindustriji, kao i raznolikoj ponudi usluænih djelatnosti itrgovine. Polovinom 2007. godine velikogoriËkipoduzetnici i obrtnici zapoπljavali su 14.663 radnika.Najviπe je zaposlenih bilo u preraivaËkoj industriji(17%) i trgovini (16%), a zatim i na prijevozu, skladiπtenjui vezama (9%).

7

Gospodarstvopo tipu i veliËini subjekta broj %

Obrti 1.460 59%Mala poduzeÊa 983 40%Srednja i velika poduzeÊa 17 1%Ukupno 2.460 100%izvor: Porezna uprava i FINA

Grad Velika Gorica kroji politiku poticaja malog gospodarstva kroz razne poticajne mjere,temeljem kojih je poduzetnicima u 2006. godini isplaÊeno 530.000kn, a u 2007. - 730.000kn.

Pokazatelji poslovanja trgovaËkih druπtavaSa 9,7 milijardi kuna ukupnih prihoda i 9,4 milijarde kuna ukupnih rashodau 2006. godini, trgovaËka druπtva Velike Gorice ostvarila su pozitivankonsolidirani financijski rezultat od 210,8 milijuna kuna. Od ostvarenihprihoda, 8,9% je bilo ostvareno od izvoza. Nositelji ukupnog prihoda uVelikoj Gorici jesu poduzetnici trgovine i djelatnosti prijevoza, skladiπtenjai veza koji zajedno ostvaruju Ëak 84,2% ukupnog prihoda i zapoπljavaju33% od ukupnog broja od 10.469 zaposlenih u trgovaËkim druπtvima.IduÊa podruËja djelatnosti jesu preraivaËka industrija i poslovanje snekretninama i iznajmljivanje, i to sa 9,6% udjela u prihodima i 19% radnikazaposlenih u trgovaËkim druπtvima u 2006. godini. Tokom 2006. godine,velikogoriËki poduzetnici su radnike plaÊali prosjeËnom neto plaÊom od4.655kn, πto je 5,3% viπe od prosjeËne neto plaÊe na dræavnoj razini.

Kretanje broja poduzetnika i obrtnika u Velikoj Gorici

Godina

Obrtnici

Poduzetnici

10 najveÊih po ukupnom prihodu milijuni kuna

1. P.Z. AUTO D.O.O. 2.4292. MERCATOR-H D.O.O. 1.9983. AUTOZUBAK D.O.O. 8574. HRVATSKA KONTROLA ZRA»NE PLOVIDBE D.O.O. 4375. ZRA»NA LUKA ZAGREB D.O.O. 2796. MEDIA PUBLICUM D.O.O. 1397. KSU COMPANY D.O.O. 1348. AUTOKU∆A-©TARKELJ D.O.O. 1299. ROBI∆ D.O.O. 11810. LAPOR D.O.O. 89 UKUPNO 6.609izvor: FINA

113 novootvorenih tvrtki na 33 zatvorene(2005-2006): podruËje je zanimljivo za

poduzetniπtvo!

8

1,000

1,100

1,200

1,300

1,400

1,500

1,600

1,700

1,800

1,900

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Obrtnici

Poduzetnici

»ak 68% ostvarenih ukupnih prihoda trgovaËkih druπtava u 2006.godini ostvarilo je deset druπtava. U Velikoj Gorici je smjeπten iZrakoplovno-tehniËki zavod, jedinstvena institucija u sustavuMinistarstva obrane Republike Hrvatske za servisiranje i popravakcivilnih i vojnih zrakoplova i helikoptera, Ëijih 300-tinjak zaposlenihi financijski rezultat nije ukljuËen u konsolidiranu bilancu.

RADNA ZONA RAKITOVEC

Smjeπtena tik uz meuæupanijsku prometnicu Velika Gorica-Sisak, rakitoveËkapoduzetniËka zona veÊ ugoπÊuje tvrtke „Beton-rad d.o.o.“ (proizvodnja betonskihpredmeta i konstrukcija), „Drvo-prom d.o.o.“ (drvna industrija) te dva skladiπta tvrtki„Gorica staklo d.o.o.“ i „Gramat d.o.o.“. U radnoj zoni se mogu graditi i ureivati isadræaji koji nadopunjuju osnovnu namjenu, a to su trgovaËki i usluæni objekti, uredi,ugostiteljski objekti, rekreacijske povrπine i sliËni. Svi proizvodni i usluæni objekti moguse graditi i organizirati kao klasiËni industrijski pogoni ili zanatske radionice.

RADNA ZONA VUKOVINSKO POLJE

Vukovinsko polje je prostor jugoistoËno od naselja Velike Gorice, uz buduÊu autocestu Zagreb-Sisak te uz magistralni æeljezniËki pravac i kanal Sava-Odra. Obzirom na svoj prometni poloæaj, kojiÊe se izgradnjom spomenute autoceste, istoËne obilaznice Velike Gorice te planirane æupanijske ceste,πto Êe presijecati samu zonu, joπ unaprijediti, predstavlja teritorij izuzetnog strateπkog znaËaja za gradVeliku Goricu, ali i ZagrebaËku æupaniju. U radnoj zoni se mogu graditi: prodavaonice, izloæbeno - prodajnisaloni i sliËni prostori i graevine koji sluæe za prodaju - promidæbu vlastitih proizvoda, ugostiteljske graevine(hrana i piÊe) u funkciji osnovne namjene, uredski prostori, istraæivaËki centri i drugi sadræaji koji upotpunjuju osnovnunamjenu, ali i benzinske postaje.

PoduzetniËke i radne zoneZa gospodarske projekte poduzetnika koji zapoËinju s proizvodnomdjelatnoπÊu u radnim zonama gradska uprava nudi osloboenjeod plaÊanja komunalne naknade (100% za prvu, 50% za drugui 25% za treÊu godinu).

Za gradnju, dogradnju ili nadogradnju poslovnih objekatau radnim zonama, dodatni je poticaj i komunalnidoprinos koji se obraËunava u 30% manjem iznosu.

U Velikoj Gorici se nalazi i Radne zone Zapad, DonjaLomnica, Kuπanec i ©tuki, s ukupnom povrπinomod 300 ha.

9

Broj parcela 30 Do 100

Slobodno parcela 19 sveBroj postojeÊih poduzetnika u zoni 4 -

Zona unesena u prostorni plan Da DaVlasniπtvo nad zemljiπtem Privatno i dræavno (14ha) Privatno

NaËin ulaska u posjed Kupovina (privatno), Kupovinapravo gradnje (dræavno)

Postoji li moguÊnost πirenja zone Da DaPredviene gospodarske aktivnosti Razvoj proizvodnih, poslovnih, skladiπnih i

komunalnih objekata, graevinskih i drvopreraivaËkih pogona, pogona za preradu mineralnih sirovina i poljoprivredno-prehrambenihproizvoda, te objekte stoËnih farmi.

Prometna povezanost (sve u km)

Glavna cesta 0 Pristup iz naselja Vukovina

PostojeÊi (buduÊi) autoput 16 (7) 12 (3)ÆeljezniËka stanica 0,5 6Deponij krupnog otpada 5 8ZraËna luka Zagreb 15 8Morska luka (Rijeka) 150 143

Komunalna opremljenost

Struja Da U planuVoda Da U planuKanalizacija Ne U planu

Plin Ne U planuTelefon Da U planu

Asfaltiran pristupni put Da U planuAsfaltirane ceste u zoni Ne U planu

Javna rasvjeta u zoni Ne U planu

Viπe informacija VG PoduzetniËki centar d.o.o.

10

RADNA ZONARAKITOVEC

RADNA ZONAVUKOVINSKOPOLJE

PodruËje Velike Gorice ima dugaËku povijest poljoprivrednog gospodarstva πto je djelomiËnouvjetovano i povoljnim klimatskim uvjetima za odreene kulture kao i za bavljenje stoËarstvom.

U viπe od 4.700 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Velike Gorice danas radi17.171 Ëlan. VelikogoriËki poljoprivrednici na raspolaganju imaju 8.691 ha zemljiπta

od Ëega se koristi 6.336 ha na ukupno 17.229 parcela. NajËeπÊa kultura koja se uzgaja suæitarice dok se od voÊa najviπe uzgajaju jabuke i jagode. Nekada je glavna æitarica

velikogoriËkih oranica bilo proso dok je danas to mjesto zauzeo kukuruz. Druga je pπenica,a iza æitarica (76,6% od 3.361 ha oranica i vrtova) slijedi krmno bilje (5%), krumpir (1,3%),

uljano sjeme (1%) i plodovi. U Velikoj Gorici se ukupno nalazi 316.000 trsova vinoveloze na povrπini od 92,06 ha, od Ëega na plantaæe otpada 51.000 trsova.

Ovo je podruËje najpoznatije po voÊarstvu. Cijela ZagrebaËka æupanija sudjeluje uukupnoj proizvodnji jabuka Republike Hrvatske sa 22%. Od voÊnih kultura, iduÊapo znaËaju je πljiva (izmeu 27 i 40.000 stabala) zatim slijede: kruπka, orah, treπnja i

viπnja. Zbog daljnjeg razvoja voÊarstva na podruËju cijele ZagrebaËke æupanije u pripremije i izgradnja æupanijske ULO hladnjaËe veÊeg kapaciteta u PoduzetniËkoj zoni Rakitovec.

ZagrebaËka æupanija je vodeÊa æupanija po proizvodnji groæa (16% hrvatske proizvodnje),vina (19%), povrÊa (9%) i jaja (12%).

Kroz osmiπljene programe poticaja, kapitalnih donacija, uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda,osiguranja nasada, podizanja sustava protugradne obrane, ulaganja u promidæbu poljoprivrednika i

sliËne, gradska uprava Velike Gorice isplatila je 3,5 milijuna kuna poticaja u 2006., dok je plan za 2007.predviao isplatu oko 5,4 milijuna kuna.

PoljoprivredaSa svojih 120 hektara voÊnjaka jabuka koja godiπnje daju 5.000tona ploda, goriËki voÊari su vaæni plantaæeri jabuka i meunajveÊim udruæenim opskrbljivaËima Hrvatske.

Velika Gorica ima 38 programa za poticanje poljoprivrednikaod Ëega njih Ëak 22 Ëine direktnu pomoÊ proizvoaËima

StoËarstvo je imalo odliËne uvjete za razvoj u turopoljskom kraju,posebice kroz velike πumske povrπine nekada pogodne za „æirenje“turopoljskih svinja koje su bile slobodno lutale πumama upotrazi za æirovima.

11

12

Ukupno raspoloæive povrπine za poljprivredu

Podatak haUkupno raspoloæiva povrπina zemljiπta 8.691Oranice i vrtovi 4.390Povrtnjaci 55Livade 1.462Paπnjaci 153VoÊnjaci ukupno 179Vinogradi ukupno 92Rasadnici i koπaraËka vrba i dr. 4Ostalo zemljiπte, ukupno 2.356Ukupno koriπteno poljoprivredno zemljiπte 6.335Koriπteno poljoprivredno zemljiπte u vlasniπtvu 5.870Ostalo zemljiπte 2.355 Broj parcela koriπtenoga poljoprivrednog zemljiπta: 17.229izvor: Popis poljoprivrede 2003, DZS

Broj poljoprivrednih kuÊanstava prema vrstama voÊnih stabala

VoÊna stabla Broj poljoprivrednih kuÊanstavaJabuke 3.143©ljive 2.701Kruπke 2.348Orasi 2.117Treπnje 1.546Viπnje 1.185Breskve i nektarine 776Marelice 652Ljeπnjaci 315Smokve 55Citrusi (mandarine i juæno voÊe) 25Masline 7Bademi 3izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZS

Broj kuÊanstava koja dræe pojedinu vrstu stoke

Vrsta stoke Broj Broj kuÊanstava koja dræe pojedinu vrstu stokePerad 85.393 3.743Svinje 16.323 2.014KuniÊi 3.269 299Goveda 2.255 636PËele - koπnice 1.465 47Koze 805 27Ovce 416 632Konji 51 22izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZS

Zakon o poticanju ulaganja (NN 138/06) istiËe poticaje za proizvodno-preraivaËkei tehnoloπko-razvojne aktivnosti te strateπke aktivnosti poslovne podrπke:

VeliËina ulaganja (mil EUR) Broj novih radnih mjesta Porez na dobit za razdobljeod 10 godina (redovna stopa = 20%)

0,3 - 1,5 10 10%

1,5 - 4 30 7%

4 - 8 50 3%

Viπe od 8 mil EUR 75 0%

Potpora za usavrπavnaje zaposlenika

Vrsta usavrπavanja Veliki poduzetnik Srednji i mali poduzetnik

OpÊe do 60% do 80%

Posebno do 35% do 45%

Aktualnidræavnii æupanijskipoticajiOsim πto sufinancira brojne aktivnosti i projekte poduzetnika i poljoprivrednika u kojima isama sudjeluje kao inicijator ili aktivan partner, ZagrebaËka æupanija ulaæe u æupanijskerobne marke (brandove) jabuËnog octa, vina, kiselog zelja, salame i sira.

13

Kroz 10-ak poticajnih mjera za gospodarstvo i joπ tolikoza poljoprivredu, ZagrebaËka æupanija je samo u 2007.godini isplatila oko 13 milijuna kuna poticaja zagospodarstvo i preko 18 milijuna kuna za poljoprivredu,πumarstvo i razvitak

14

Republika Hrvatska kontinuirano razvija mreæudræavnih institucija za pomoÊ poduzetnicima(projekti HITRO.hr, HITROREZ, e-OBRT iPoslovni navigator, Hrvatska agencija za malogospodarstva - HAMAG, Hrvatska banka zaobnovu i razvitak - HBOR, Fond za razvoj izapoπljavanje), investitorima (Agencija zapromociju izvoza i ulaganja - APIU), inovatorima(Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO),poljoprivrednicima (Hrvatski zavod zapoljoprivrednu savjetodavnu sluæbu - HZPSS,Hrvatski stoËarski centar), projektima u zaπtitiokoliπa (Fond za zaπtitu okoliπa i energetskuuËinkovitost) i drugima.

Hrvatska je atraktivan partner za projektekoje je moguÊe sufinancirati iz proraËunaeuropskih zajednica, odnosno programaPHARE, IPA, CIP i drugih. Samo za trogodiπnjerazdoblje programa IPA (2007.- 2010.)

predviena su sredstva od 589,9 milijuna EURkoja su namijenjena ulaganju u prometnu iokoliπnu infrastrukturu, prekograniËnu suradnju,ruralni razvitak, regionalnu konkurentnost iljudske potencijale. U istom programskomrazdoblju IPA-e, za komponentu regionalnekonkurentnosti i podruËje malog i srednjeggospodarstva, alocirano je 34,9 milijuna EUR.

PoËetkom svake poslovne godine, raznaministarstva donose programe poticaja zagospodarstvo i poljoprivredu. TakoMinistarstvo mora, turizma, prometa i razvitkaisplaÊuje poticaje za razvoj obiteljskoghotelijerstva i ugostiteljstva, kao i za programeoËuvanja tradicije i baπtine u funkciji turizma.Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetniπtva subvencionira izvoznike,proizvoaËe, inovatore, tradicionalne obrte,gospodarsku promidæbu i poslovnu edukaciju,udruæivanje i brojne druge aktivnosti.

Ministarstvo poljoprivrede, πumarstva ivodnoga gospodarstva isplaÊuje

znaËajne potpore za podizanjetrajnih nasada i kapitalna

ulaganja upoljoprivredu,

te potiËe

zadrugarstvo i domaÊu drvnu industriju.

Poticaje za nova radna mjesta isplaÊujeHrvatski zavod za zapoπljavanje premaopravdanim troπkovima njihova otvaranja. UZagrebaËkoj æupaniji visina poticaja iznosi do1.500 EUR za zapoπljavanje, do 1.875 EUR zastrateπke aktivnosti poslovne podrπke, te do2.250 EUR za tehnoloπko razvojno-inovacijskecentre.

Ovisno o veliËini poduzetnika kao i vrsti troπkovausavrπavanja radnika koje poduzetnik plaÊa,Hrvatski zavod za zapoπljavanje moæe isplatitisubvenciju i do 80% opravdanih troπkovausavrπavanja.

Obrtnici i trgovaËka druπtva, Ëlanovi HrvatskeobrtniËke, odnosno Hrvatske gospodarskekomore, mogu koristiti prednosti uËinkoviteorganizacije sudjelovanja na sajmovima uzpovoljnije cijene zajedniËkog izlaganja, kojeorganiziraju ove dvije komore.

Tvrtke koje ulaæu viπe od 15 milijuna EUR iotvaraju najmanje 100 novih radnih mjesta imajupravo na dræavnu potporu za takozvane„projekte od posebnog gospodarskoginteresa“. Potpora se odobrava u iznosu do5% opravdanih troπkova investicija, odnosnodo 1 milijuna EUR za izgradnju tvornice ili kupnjunovih tehnologija, odnosno do 0,5 milijuna EURza ulaganje u proπirenje infrastrukturnih objekata

ili poveÊanje infrastrukturnih prikljuËaka.

U strukturi turistiËke ponude podruËja jedinstvenu vrijednost Turopolja Ëinedrvene crkve i kapele (14) te plemiÊke kurije i mraclinski Ëardaci, predstavljajuÊinajviπi domet narodnog graditeljstva drvene arhitekture na podruËju sjeverneHrvatske. Pored obnovljenog zdanja starog grada Lukavca iz 1479., meuvrijednim destinacijama se istiËe i arheoloπki park Andautonije te etnografskai arheoloπka zbirka Muzeja Turopolja u Velikoj Gorici. TuristiËki zanimljivupromociju hrvatske baπtine nude i razne radionice poput Etno-radione »ehuliÊ(starinska tkanja), Modnog salona „IvanËica“ (modni salon i etno-suveniri),radionica starih glazbala KatuliÊ (tamburice), zlatarska radionica Kriæek, rakije„Haluga“, likeri „BrigljeviÊ“ i drugi. Suvenir „Govedo tur“ velikogoriËkogumjetnika Zlatka OdrËiÊa proglaπen je najoriginalnijim hrvatskim suvenirom u2006. godini.

VeÊina smjeπtajnih objekata na podruËju Velike Gorice jesu osnovni objektihotela i motela srednje i niæe kategorije. Uz πaroliku ponudu ugostiteljskihsadræaja kroz objekte barova, pivnica, pizzeria i restorana, posljednjih godinase razvijaju i kapaciteti izvangradskih izletiπta.

Grad ima dvije galerije, dvije knjiænice, kino koje je ujedno i kazaliπte.Pored stalne produkcije starih i postave novih kazaliπnih ikoncertnih dogaanja, PuËko otvoreno uËiliπte Velika Goricau svibnju organizira brass festival, a u lipnju - GoriËkeveËeri (klasiËna glazba), zatim smotre folklora, Lucijskedane (13. prosinca) i brojna druga dogaanja.ZahvaljujuÊi naporima TuristiËke zajednice grada,Europska asocijacija za cvijeÊe i krajobrazdodijelila je Velikoj Gorici 2004. godine Srebrnicvijet Europe na natjecanju u kojemu je bilo5300 nominiranih. 2007. godine Park dr.Franje Tumana dobiva Zeleni cvijet sazlatnim znakom za najureeniji parkkontinentalne Hrvatske.

Turizam i kulturaKurija je povijesni hrvatski naziv za dvor domaÊegplemstva, a upotrebljava se i kao naziv papinskogili kneæevog dvora ili kanoniËke kuÊe.

15

Organizirani, na otvorenom: nogomet (19 nogometnih klubova sa 73 selekcije)Organizirani, dvoranski: odbojka, koπarka, rukomet, boks, judo, karate, maËevanje, kuglanje,ples, πah, stolni tenis, streljaπtvo, badminton i mali nogomet (preko 60 udruga)Ostali: plivanje (rijeke Odra i Kupa, jezero »iËe), πportski ribolov (Kupa, Sava, Odra, jezero»iËe)Lov: zec, fazan, srna, trËka, divlja svinja, divlja patka, πljuka i prepelica (oko 22.000 hapodijeljeno u 9 loviπta, pod upravom desetak lovaËkih druπtava)

©port i rekreacija

16

Sportsko-rekreacijski centar je izgraen zapotrebe Uneverzijade u Zagrebu 1987. godine teima kapacitet od 15.000 gledatelja, a Ëine ganogometni teren, dva pomoÊna terena i atletskastaza.

NajznaËajnija dvorana je dvorana srednjih πkola,u kojoj treniraju i igraju odbojkaπice, rukometaπii rukometaπice, koπarkaπi, karatisti, boksaËi istolnotenisaËi.

Porezni sustav Republike Hrvatske je usklaen i po ustroju sliËanporeznom sustavu Ëlanica Europske unije. Strani ulagaËi mogu iznijetidobit i uloæeni kapital bez oporezivanja. Hrvatska je potpisala mnogemeunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Naziv Obveznik Stopa Prihod

Porez na dohodak FiziËka osoba PlaÊa se na poreznu osnovicu koja se sastoji od ukupnog dohotka umanjenog za osobni odbitak od 1.600 kn na viπe, doprinos za mirovinsko,doprinos za zdravstveno, ozljede i zapoπljavanje.0% Do 18.000 kn15% Od 18.000 kn do 38.400 kn25% Od 38.400 kn do 96.000 kn35% Od 96.000 kn do 268.000 kn45% Iznad 268.000 kn

Poreza na dodanu Pravne osobe PDV je svefazni porez na promet koji se obraËunava u svakoj fazi proizvodnovrijednost - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

0% Primjenjuje se na dobra od socijalnog i druπtvenog znaËenja. Obrtnici koji imaju godiπnji prihod do 85.000 kn nisu obvezni postati obveznicima plaÊanja PDV-a.

10% Primjenjuje se na turistiËke usluge smjeπtaja.22% PlaÊa se na isporuËena dobra ili obavljene usluge.

Porez na dobit Pravna osoba i fiziËka Porez koji plaÊaju pravne i fiziËke osobe koje ostvaruju dobit na osnovicukoja ostvaruje dobit koja se utvruje prema raËunovodstvenim propisima kao razlika prihoda

i rashoda, uveÊana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.20% Redovna stopa poreza na dobit.15% Naknade za koriπtenje prava intelektualnog vlasniπtva, naknade

za istraæivanje træiπta, porezno savjetovanje, revizorske usluge,dividende, udjeli u dobiti i kamate inozemnim osobama koje nisu fiziËke osobe.

Carina Subjekti koji se bave Na robu koja se uvozi u Hrvatsku plaÊa se carina prema Carinskoj tarifi, meunarodnom trgovinom Zakonu o carinskoj tarifi i Carinskom zakonu.

3,5% ProsjeËna carina za industrijske proizvode.20% ProsjeËna carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode

Na neke proizvode se carina plaÊa prema komadu, teæini ili volumenu.

Posebni porezi ProizvoaËi ili uzvoznici Posebnim porezima (ili troπarinama odnosno akcizama) oporezujese promet odreenih proizvoda i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.).

Porezni sustavObveznici poreza na dohodak plaÊaju gradski prirez koji uVelikoj Gorici iznosi 12% (u Zagrebu 18%).

17

VG PODUZETNI»KI CENTAR D.O.O. za razvoj i poticanje poduzetniπtvaZagrebaËka 6, Hrvatska - 10410 Velika GoricaTel: +385 (1) 6262 800, Fax: +385 (1) 6262 803@: info@poduzetnicki-centar.hr , Web: www.poduzetnicki-centar.hr

www.zaba.hr

www.erstebank.hrwww.hypo-alpe-adria.hrwww.pbz.hr

www.centarbanka.hrwww.rba.hr

www.hpb.hrwww.kbz.hrwww.bpc.hr

www.hotel-garny.hrwww.hotel-gorica.hrwww.hotel-aristos.hr www.parac.infowww.ikar.com.hr    www.ivac.hr

 www,rvg.hrwww.radio-banovina.hrwww.moj-grad.hrwww.rvg.hrwww.rvg.hr www.croportal.inwww.zacorda.hr

rvg@rvg.hrinfo@radioj-banovina.hrvg@moj-grad.hrreporter@globalnet.hrrvg@rvg.hrturopoljski.glasnik@zg.htnet.hrmirjanabarisic@net.hrinfo@zacorda.hr

Neki vaæniji kontakti u Velikoj Gorici Grad Velika Gorica, Gradsko poglavarstvo Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34 (01) 6269 900 www.gorica.hrTuristiËka zajednica grada Velike Gorice Velika Gorica, Slatinskog Matije 11 (01) 6222 378 www.tzvg.hrFinancijska agencija Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 33 (01) 6127 111 www.fina.hrPorezna uprava - ispostava Velika Gorica Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34 (01) 6269 900 www.pu.mfin.hrUred dræavne uprave u ZagrebaËkoj Æupaniji Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34 (01) 6225 166 www.uprava.hrDræavna geodetska uprava, podruËni ured za katastar Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34 (01) 6221 314 www.dgu.hrHrvatski zavod za zapoπljavanje, podruËna sluæba Zagreb Velika Gorica, ZagrebaËka 62 (01) 6221 275 www.hzz.hrHrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluæbu Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 41 (01) 6221 138 www.hzpss.hrUdruæenje obrtnika Velika Gorica Velika Gorica, KuriloveËka 5 (01) 6222 110 www.obrtnici-vg.hrTAXI Zagreb Zagreb, Boæidara Magovca 55 (01) 6221 961 ili 970 www.taxizg.comZraËna luka Zagreb Velika Gorica, Pleso bb (01) 4562 222 www.zagreb-airport.hrHÆ-Hrvatske Æeljeznice d.o.o. Stanica u Velikoj Gorici Velika Gorica, Kolodvorska 151 (01) 3782 731 www.hznet.hrAutobusni kolodvor Velika Gorica Velika Gorica, ZagrebaËka 46 (01) 6222 143Dom zdravlja Velika Gorica Velika Gorica, Matice hrvatske bb (01) 6379 700 ili 94Policija - policijska postaja Velika Gorica Velika Gorica, Matije MagdaleniÊa 2 (01) 6221 144 ili 92Dobrovoljno vatrogasno druπtvo Velika Gorica Velika Gorica, ZagrebaËka 3 (01) 6221 291 ili 93VeleuËiliπte Velika Gorica Velika Gorica, ZagrebaËka 5B (01) 6222 501 www.vvg.hrPuËko otvoreno uËiliπte Velika Gorica Velika Gorica, ZagrebaËka 37 (01) 6259 800 www.pouvg.hrHrvatske ©ume podruænica Velika Gorica Velika Gorica, Kneza Branimira 1 (01) 6222 344 www.hrsume.hrHEP-operator distribucijskog sustava d.o.o. Velika Gorica, Kolara Slavka 17 (01) 6370 050 www.hep.hr

18

(01) 6221 300(01) 6221 319(01) 6254 200(01) 4562 316(062) 372 510(01) 6379 601(01) 6362 381(01) 6228 000(01) 6262 000(01) 6238 900(01) 6304 920(01) 6228 090(01) 6238 600(01) 6224 200(01) 6224 007

(01) 6253 600(01) 6221 385(01) 6695 900 (01) 6265 573(01) 6223 302(01) 6227 089(01) 6227 089(01) 6234 714(01) 6230 335(091) 5693 567

Poslovnice banaka u Velikoj Gorici ZagrebaËka banka d.d. Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34

Velika Gorica, Trg S. RadiÊa 5Velika Gorica, Zvonimirova 5Velika Gorica, ZraËna luka Zagreb, Pleso bb

Erste & Steiermarkische bank d.d. Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 38Hypo-Alpe-Adria bank d.d. Velika Gorica, Trg kralja Petra Kreπimira IV 3Privredna banka d.d. Velika Gorica, ZagrebaËka 12

Velika Gorica, Trg S. RadiÊa 5Centar banka d.d. Velika Gorica, KuriloveËka 5Raiffeisen bank Austria d.d. Velika Gorica, ZagrebaËka 44Societe Generale - Splitska banka d.d. Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 33Volksbank d.d. Velika Gorica, ZagrebaËka 80Hrvatska poπtanska banka d.d. Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 37Kreditna banka Zagreb d.d. Velika Gorica, Andrije KaËiÊa MioËiÊa bbBanco Popolare Croatia d.d. Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 13

Smjeπtaj:Hoteli:

Hotel Garny Velika Gorica, MikulËiÊeva 7a,PrenoÊiπte Bijela ruæa Velika Gorica, Trg Kralja Tomislava 39Hotel Aristos Buzin, Cebini 33

PrenoÊiπta:PrenoÊiπte Barba Niko Velika Gorica, Pleπka 125PrenoÊiπte Ikar Velika Gorica, Rakarje, KlariÊi 46PrenoÊiπte - buffet Pleπka Velika Gorica, Pleπka 46PrenoÊiπte i gostionica San Velika Gorica, Rakarje, Rakarska 57Divna Velika Mlaka, ZagrebaËka 6Restoran Phoenix Staro »iËe, VelikogoriËka 10bUgostiteljski obrt Ivac Velika Gorica, ©andora BreπÊensko

Lokalni mediji Radio Velika Gorica Velika Gorica, ZagrebaËka 3Radio Banovina Velika Gorica, Jurja Dobrile 48Moj grad VG (tjednik) Velika Gorica, ZagrebaËka 41Reporter (dvotjednik) Velika Gorica, ZagrebaËka 3, 10 410VG News (dvotjednik) Velika Gorica, ZagrebaËka 3, 10 410Glasnik Turopolja (dvotjednik) Velika Gorcia, Nikole ©opa 17Gorica na dlanu (mjeseËnik) Velika Gorica, Augusta Cesarca 19Æupanijska kronika (mjeseËnik), regionalno Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V

IMPRESUM:

VG PODUZETNI»KI CENTAR d.o.o. lokalna je agencija za razvoj u vlasniπtvu Grada VelikaGorica koja posluje od 2004. godine. Naπa je misija oblikovati pozitivno okruæenje i poslovnuklimu za razvoj gospodarstva Velike Gorice, u cilju poveÊanja proizvodnje i podizanjarazine zaposlenosti. Ovaj cilj ostvarujemo oblikujuÊi razne projekte, razvojne mjerei programe za lokalnu upravu i poduzetnike, Ëija je vrijednost do kraja 2007.godine iznosila oko 16 milijuna eura. Centar je autor i aktivan partner urealizaciji viπe projekata financiranih iz proraËuna europskih zajednica.Uz gradsku upravu Grada Velika Gorica, Centar je glavna info-toËkaza gospodarski i investicijski razvoj Velike Gorice.

„GoriËki gospodarski kaleidoskop“ projekt je VG PoduzetniËkogcentra d.o.o., proveden u sklopu Plana rada druπtva u 2007.godini. Publikacija je sastavljena slijedom razvoja mjera zapoticanje razvojne i investicijske klime na podruËju gradaVelika Gorica. Projekt ne bi zaæivio bez potpore i podrπkeMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetniπtva, kao icijelog tima struËnjaka i sugraana koji su pomoglisvojim znanjem u prikupljanju i oblikovanju podataka.

IzdavaË: VG PoduzetniËki centar d.o.o., Trgkralja Tomislava 34, Velika GoricaZa izdavaËa: Mirela SchreiberAutori tekstova: Mirela Schreiber i KreπimirMajiÊGodina izdanja: sijeËanj, 2008. Broπura jetiskana i na engleskom te ruskom jezikuAutori fotografija: Arhiva TZVG, arhivaVIZA MG, Aleksandar BoæiÊDizajn: VIZA MGTisak: Grafika HraπÊeNaklada: 1000Copyright: VG PoduzetniËki centar svaprava pridræanaKoriπteni izvori podataka: Dræavnizavod za statistiku Republike Hrvatske,FINA, Grad Velika Gorica, ZagrebaËkaæupanija, Muzej Turopolja, TuristiËkazajednica Velike Gorice, TuristiËkazajednica ZagrebaËke æupanije,Plemenita opÊina Turopoljska, ZraËnaluka Zagreb, Baza podataka poduzetnikaVG PoduzetniËkog centra d.o.o.