polugodisnji monitoring rada vlade federacije bih 2013 g

MONITORINGA MONITORINGA MONITORINGA MONITORINGA RADA RADA RADA RADA

VLADE FEDERACIJE BIHVLADE FEDERACIJE BIHVLADE FEDERACIJE BIHVLADE FEDERACIJE BIH

01.01.01.01.01.01.01.01. –––– 33330000.0.0.0.06666. 201. 201. 201. 2013333....

2

SADRŽAJ

2. Uvod 3

3. Sažetak 4

4. Aktuelni politički kontekst u drugom kvartalu 2013.g. 7

5. Program rada i Budžet F BiH - Evidentirane promjene u analiziranom periodu 9

6. Osnovne informacije o radu Vlade F BiH (polugodišnja aktivnost) 14

5.1. Obim, trajanje i sadržaj održanih sjednica Vlade F BiH 14

5.2. Poređenje sa rezultatom Federalne vlade, u periodu proteklih 8 godina 20

7. Informacije po pitanju realizacije zakona na Vladi F BiH u prvoj polovini 2013.godine

Uz osvrt na status istih u Federalnom parlamentu 25

8. Broj realizovanih akata po ministarstvima i onih koji su u vezi sa najvažnijim problemima

građana 30

8.1. Nezaposlenost kao jedan od najvećih i za građane najprioritetnijim

problema u Federaciji BiH 40

DODATAK 1 – Tabelarni pregled zakona koje je Vlada F BiH uputila u parlamentarnu

tokom prve polovine2013. godine 44

DODATAK 2 – Spisak svih zakona iz Nacrta programa rada Vlade F BiH za 2013. g. 48

DODATAK 3 – Mjesečni pregled ostvarenih primanja članova Vlade Federacije BiH

u prvoj polovini 2013. godine 52

3

2. UVOD

Ovim vidom izvještavanja Centri civilnih inicijativa i u tekućoj godini zadržavaju kontinuitet informisanja

bh. javnosti o rezultatima i efikasnosti rada vlasti. Centri civilnih inicijativa periodično objavljuju

monitoring izvještaje o radu vlada i parlamentara, od kantonalnog do državnog nivoa, još od 2007.

godine. Fokus svakog polugodišnjeg izvještaja je na provjeri stepena realizacije godišnjih planova

vlada i parlamenata, analizi toka vladinih zakona u parlamentu, kao i na praćenju orjentacije

4

3. SAŽETAK

POLITIČKA KRIZA U FEDERACIJI BIH, U ČIJEM JE SREDIŠTU UPRAVO VLADA

FEDERACIJE, KAO CILJ OKO KOGA SE „LOME KOPLJA“, DRASTIČNO SE ODRAZILA NA

NJEN RAD. Federalna vlada je od najbolje ocijenjene u posljednjih 7 godina – za rezultate u prvoj

polovini 2012. godine - za samo godinu dana došla do dna, odnosno do najlošijih ocjena po više

parametara.

• Tokom posljednjih 7 godina nije se desila situacija kao u drugom kvartalu 2013. godine, da za

čitav kvartal nije održana niti jedna redovna sjednica;

• U posljednjih 7 godina Federalna Vlada manje je zasjedanja održala jedino 2008. godine;

• U poređenju sa tekućom godinom aktuelni saziv je u istom periodu prošle godine realizovao

439 mjera više, tj. ovogodišnji rezulat je za čak 40% lošiji;

• U prvoj polovini 2013. godine Vlada je zasjedala 23 sata manje od dosad najlošijeg rezultata,

iz 2008. godine, a skoro 10 osmosatnih radnih dana manje u poređenju sa prošlom 2012.

godinom;

• Vlada je u tekućoj godini utvrdila čak 28 zakona manje u poređenju sa prethodnom godinom,

ostvarivši pad produktivnosti od 56%. Kada je riječ o broju utvrđenih zakona u prvim

polovinama godine, tokom posljednjih 7 godina, najlošija ostvarenja vežemo za aktuelnu Vladu

Federacije (u 2011. i tekućoj 2013. godini), ali i ono najbolje iz 2012. godine;

• Na kraju, najlošiji rezultat za posljednjih 7 godina, zabilježen je u 2013. godini i po pitanju

prolaznosti Vladinih zakona u Federanlom parlamentu.

POLITIČKA NEOZBILJNOST I NEODGOVORAN ODNOS PREMA SVOJIM OBAVEZAMA

VIDLJIVI SU IZ NAČINA RADA VLADE U POSMATRANOM PERIODU. Čekajući da Ustavni sud

arbitrira u stranačkim sukobima unutar Vlade, Vlada Federacije je radila niskim intenzitetom

svodeći nerjetko odluke o ozbiljnim stvarima na telefonske razgovore, tj. održavajući tzv. telefonske

sjednice. Od 21 zasjedanja u prvoj polovini tekuće godine, čak 12 su bila vanredna, odnosno

telefonska i hitna, okarakterisana manjim brojem tačaka dnevnog reda, sa tek pokojim zakonom.

VLADA FEDERACIJE JE JEDNA OD NAJUPORNIJIH INSTITUCIJA U BIH PO PITANJU

KRŠENJA POSLOVNIKA O RADU. DOK GOD SE NE REGULIŠU MJERE ZA SANKCIONISANJE

OVAKVIH POSTUPAKA, FEDERALNOJ VLADI ĆE BITI NORMALNO DA RADI BEZ PROGRAMA

RADA, NE PODNOSI IZVJEŠTAJE O SVOM RADU, NEPOŠTUJE OBAVEZU IZRADE

TROGODIŠNJIH STRATEŠKIH PLANOVA, ITD.Prvi put od 2009. godine, kada je zabilježen takav

slučaj, Vlada Federacije BiH, ne da „samo“ uobičajeno kasni sa donošenjem ključnih dokumenata za

njen rad, nego čitavu prvu polovinu 2013. godine radi bez verifikovanog godišnjeg programa rada, a

koji bi ujedno trebao biti osnova i za kreiranje izvještaja o radu za tekuću godinu.Na taj način Vlada

krši više članova sopstvenog Poslovnik o radu, uz nedosljedno provođenje i „Uredbe o procesu

strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u federalnim ministarstvima iz 2011. godine“,

(izuzetak je Ministarstvo unutrašnjih poslova sa objavljenim Planom rada za 2013. godinu). Pomenuta

5

Uredba, u Članu 15. definiše kako je Vlada Federacije BiH dužna da do 10. februara usvoji Izvještaj o

radu Vlade za prethodnu godinu, a koji bi sadržavao pojedinačne izvještaje o radu ministarstva, što

takođe nije učinjeno u prvoj polovini 2013. godine (Ponovo je izuzetak Ministarstvo unutrašnjih

poslova koje je na zvaničnom sajtu ministarstva objavilo svoj Izvještaj o radu za 2012. g). U istoj

Uredbi je rečeno i da su ministarstva dužna da kreiraju trogodišnje strateške planove za periode koji

će pratiti Dokumente okvirnih budžeta, te da te strateške planove objave na svojim web stranicama.

Od 16 ministarstva Vlade Federacije BiH niti jedno ministarstvo nema objavljen trogodišnji strateški

plan rada ministarstva.

SITUACIJA JE I DALJE POSEBNO LOŠA KADA GOVORIMO O REALIZACIJI ZAKONA.Za pola

tekuće godine Vlada Federacije BiH je utvrdila svega 22 zakona, od kojih 6 temeljnih, a 16 izmjena i

dopuna postojećih zakona. Kako rad na kreiranju zakona ima smisla jedino ukoliko oni budu i usvojeni

u parlamentu, važno je istaći da je od tih 22 zakona utvrđenih na Vladi u prvoj polovini 2013. u

parlamentu usvojen - samo jedan.Pri tome, i taj jedan zakon usvojen je pod pritiskom MMF-a. Premijer

i ministar finansija Federacije BIH, pred Parlamentom,su naglasili da je donošenje ovog zakona uslov

za isplatu naredne tranše Međunarodnog monetarnog fonda po stand-by aranžmanu, a čiji bi

izostanak ugrozio finansijsku stabilnost Federacije i cijele BiH.

ANALIZA NACRTA PROGRAMA RADA VLADE ZA 2013. GODINU DOVODI DO PITANJA: DA LI

JE SVIJEST O VLASTITIM OGRANIČENJIMA I NEREALNOSTI ZACRTANOG PLANA RAZLOG

NEVERIFIKOVANJA TOG PROGRAMA, ODNOSNO RADA BEZ OZVANIČENOG PLANA? CCI je

analizom neusvojenog Nacrta programa rada Vlade za 2013. godinu došao do podatka kako je Vlada,

njime, ove godine planirala utvrditi čak 107 zakona, što predstavlja najjambiciozniji zakonodavni plan u

posljednjih 8 godina (čija bi uspješna realizacija zavrijednila sve pohvale). U konačnici, međutim, po

isteku prve polovine 2013. godine, od 107 zakona iz Nacrta programa rada Vlade za 2013. godinu,

utvrđeno je svega 12, što bi da je ovaj plan verifikovan značilo kako je stepen efikasnosti Vlade u

realizaciji zakona samo 11% (za pola godine). Ovakav rezutlat bi predstavljao još jedan od najlošijih

polugodišnjih ostvarenja za posljednjih 7 godina.

REZULTATI VEĆEG BROJA MINISTARSTVA SAMO SE UKLAPAJU U SIVU SLIKU

CJELOKUPNOG DJELOVANJA FEDERALNE VLADE TOKOM PRVE POLOVINE TEKUĆE

GODINE. Nakon isteka prvog kvartala bilježili smo čak 9 ministarstva koja u prva 3 mjeseca 2013.

godine na sjednicama Vlade Federacije BiH nisu realizovala niti po 10 mjera. I po isteku prve polovine

tekuće godine imamo 4 ministarstva sa manje od 10 mjera realizovanih na održanim zasjedanjima

Federalne vlade (Ministarstvo izbjeglih i raseljenih lica, Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta,

Ministarstvo trgovine i Ministarstvo unutrašnjih poslova). U drugom kvartalu vidan napredak po ovom

pitanju napravilo je Ministarstvo okoliša i turizma, dok je s druge strane potpunu stagnaciju imalo je

Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta na čiji prijedlog Federalna vlada u drugom kvartalu nije

realizovala niti jednu mjeru.

6

U relizaciji zakona ističe se Ministarstvo energije, rudastva i industrije na čelu sa ministrom Erdalom

Trhuljem koje ima najveći broj završenih zakona u odnosu na ovogodišnji nacrt zakonodavnog plana

(4 od 11).

PAD EFIKASNOSTI VLADE, OD IZBIJANJA KRIZE SREDINOM PRETHODNE GODINE, I NJENA

POTPUNA DEZORIJENTISANOST, OSTAVLJAJU SVE DUBLJE POSLJEDICE NA ŽIVOT

GRAĐANA FEDERACIJE BIH, I ZEMLJE U CJELINI.Nekoordinacija Vlade i Parlamenta Federacije

BiH, neusvajanje godišnjeg programa rada Vlade, rad Vlade kroz održavanje vanrednih zasjedanja,

politički sukobi stranaka i pojedinaca unutar Vlade krunisani sudskim sporovima, tek jedan zakon usvojen u

Parlamentu od ionako malog broja utvrđenih na Vladi u prvoj polovini tekuće godine, apsolutna zavisnost

finansijske stabilnosti Federacije od stranih kreditnih sredstava, itd, samo dodatno oslikavaju kako

djelovanje Federalne vlade nije orjentisano ka rješavanju gorućih problema građana, prvenstveno s ciljem

smanjenja nezaposlenosti i kreiranja temeljno drugačijeg ekonomsko – socijalnog okruženja.

Među 650 mjera koliko ih je u prvoj polovini tekuće godine usvojeno na sjednicama Vlade F BiH bilježimo

samo 17 onih koje dugoročno i sistemski mogu uticati na rješavanje gorućih problema građana kao što su

nezaposlenosti, ekstremno siromaštvo, korupcija, loša zdravstvena, socijalna i penziona politika,

nagomilani problemi mladih, itd. I to kada bi se adekvatno provele u praksi u budućnosti, jer je riječ o

zakonskim i strateškim rješenjima.

Statistike nam pokazuju kako je u maju mjesecu tekuće godine, u odnosu na januar, u Federaciji

BiH smanjen broj nezaposlenih za 3.817 osoba, ali nam detaljnije analize dužeg perioda pokazuju

da je od početka mandata aktuelne Vlade u Federacije povećan broj nezaposlenih za čak 16.258

osoba – u prosjeku 625 novih nezaposlenih na spiskovima svakog mjeseca.

Pritom, u nacrtu Programa rada za 2013. godinu nema čak ni posebnog poglavlja koje opisuje

problem nezaposlenosti u BiH i daje jasne pravce djelovanja i indikatore uspjeha u tekućoj godini po

tom gorućem pitanju. A jedan od potencijalno značajnih zakona - Zakono

posredovanjuuzapošljavanjui pravimazavrijeme nezaposlenosti – predviđen je, za donošenje na Vladi,

do kraja 2013. godine, tek u formi nacrta.

POLITIČKA BLOKADA INSTITUCIJA ONEMOGUĆAVA BILO KAKVO POBOLJŠANJE

KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA. S jedne strane imamo nefunkcionalnu Vladu, zabavljenu

međusobnim sukobom dva nepomirljiva bloka unutar nje, a s druge strane, imamo blokadu unutar

Parlamenta i onih mjera koje je Vlada donijela dok je bila funkcionalna i koje bi eventualno, da se

sprovedu, mogle izazavati određena poboljšanja. Preko dvije trećine donošenih zakona, naime, čeka u

parlamentarnoj proceduri, te građani ne mogu osjetiti bilo kakve pozitivne efekte od njih. Istovremeno

realizacija donesenih strategija zavisi upravo od tempa utvrđenih novih zakonskih i podzakonskih mjera u

ciljnim oblastima. Uz sve to, pored finansijske stabilnosti, konstatno je upitna i koorodinacija između

kantona i federalnog nivoa, što je još jedan ozbiljan problem s kojim se suočava Federacija BiH.

7

4. AKTUELNI POLITIČKI KONTEKST U DRUGOM KVARTALU 2013. GODIONE

Drugi kvartal 2013. godine ostaće upamćen i po tome što Federalna vlada nije održala niti jednu

redovnu sjednicu, a prevladavale su hitne, te telefonske i vanredne. Naime, u nemogućnosti da nađe

rješenje za nastavak prekinute 76. redovne sjednice (19.03.2013.g.) premijer Federacije BiH Nermin

Nikšić je početkom aprila mjeseca dogovorio sa dopremijerima da do okončanja postupka koji je

pokrenut pred Ustavnim sudom FBiH, u vezi sa usvajanjem „nezakonitih i neustavnih izmjena

Poslovnika o radu Vlade FBiH“, ne zakazuje redovne sjednice Vlade, jer ne postoje uvjeti za njihovo

održavanje. Tada je istaknuto da će se zakazivati samo vanredne sjednice Vlade, na kojima će se

razmatrati tek odluke koje se tiču osiguravanja stabilnosti Budžeta FBiH i sprječavanja nastanka

štetnih posljedica po interese Federacije BiH.

Drugi kvartal nije donio promjene niti po pitanju usaglašavanja iste koalicije u izvršnoj (Vladi

Federacije BiH) i zakonodavnoj vlasti (Parlamentu Federacije). I dalje stranke koje čine većinu u

Federalnom parlamentu (SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990) nemaju većinu ministara u Vladi Federacije

BiH. I pored izglasavanja nepovjerenja Vladi od strane Federalnog parlamenta, na čelu 8 ministarstva

nalaze se kadrovi iz trenutno opozicionih parlamentarnih stranaka - SDA, HSP-a i Narodne stranke

Radom za boljitak. Tačnije, većinska saglasnost po pitanju nepovjerenja Vladi postoji i u

Predstavničkom i Domu naroda Federacije BiH, ali u pojedinačnom izjašnjavanju zastupničkih klubova

tri konstitutivna naroda u Domu naroda nije dobijena većina glasova delegata Bošnjaka, koji su na taj

način pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. S obzirom da se Ustavni sud Federacije

BiH nije niti tokom drugog kvartala tekuće godine popunio na adekvatan način, blokirano je donošenje

odluka o povredi vitalnog nacionalnog interesa po ovom pitanju.

Na sva pomenuta, u najmanju ruku nesvakidašnja politička dešavanja u demokratkom poretku

kakvom teži Federacija i BiH u cjelini, dodajmo i to da je po naredbi Suda i Tužilaštva Bosne i

Hercegovine 26.04.2013. godine uhapšen Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, i to po optužbi

da je zloupotrebio položaj i primio mito. Ipak, optuživan od parlamentarne pozicije i branjen od

opozicije, Predsjednik Budimir se nije povukao sa funkcije, a u konačnici je Ustavni sud BiH

24.05.2013. godine donio oslobađajuću presudu, prihvatajući apelaciju advokatskog tima kojom je

zatraženo da Sud BiH preispita svoje rješenje o pritvoru1. U svakom slučaju mnogima je u Federaciji,

ali i Republici Srpskoj, laknulo što se gospodin Budimir brzo vratio na posao jer je među prvim

aktivnostima potpisao „Zakon o povoljnijem prijevremenom penzionisanju boraca u Federaciji“, što je

bila ključna tačka za realizaciju prijeko potrebnog aranžmana sa MMF-om.

Za sve to vrijeme Vlada je održavala dogovorena vanredna zasjedanja, radeći vrlo relaksirano,

realizujući neuporedivo manje mjera na sjednicama u poređenju sa prethodnom godinom, a djelujući

bez usvojenog bilo kakvog godišnjeg programa rada.

1 Po hapšenju mu je određen jednomjesečni pritvor, a Tužilaštvo BiH predlagalo je produženje pritvora za još dva mjeseca,

međutim Sud BiH je donio rješenje o njegovom oslobađanju. Predmet je vraćen Sudu BiH, a Tužilaštvo je najavilo nove

optužnice i daljnji razvoj ovog predmeta.

8

Konačno, dana 26.06.2013. godine donesena je i dugo očekivana odluka Ustavnog suda Federacije

BiH u vezi sa pomenutim spornim usvajanjem izmjenama2 o Poslovniku o radu Vlade Federacije BiH.

Ustavni sud FBiH odbacio je tužbu premijera Nermina Nikšića protiv devet ministara u Vladi FBiH koji

su glasovali za izmjene Poslovnika o Vladi, uz obrazloženjeda „Odluka o izmjenama i dopunama

Poslovnika o radu Vlade FbiH“ i zaključak Vlade, nisu objavljeni u Službenom listu FBiH, pa samim tim

nisu ni na snazi te ne proizvode nikakvo pravno dejstvo ni za jednu stranu u postupku.

Posebno interesantno postaje kada po objavi ove presude suprostavljene strane u postupku, premijer

Nikšić i dopremijer Jerko Ivanković – Lijanović istovremeno izjavljuju kako su zadovoljni odlukom

Suda. Premijer Nikšić je istakao kako ovakva odluka Suda pokazuje da je sazivanje određenih

sjednica Vlade nakon 19.03.2013. godine od strane dopremijera Ivanković – Lijanovića bilo nelegalno,

odnosno da je sada jasno kako dopremijer i ministri ne mogu sazivati sjednicu, te da je odluka o

izmjenama Poslovnika generalno nelegalna. Sa druge strane, dopremijer Ivanković - Lijanović je

najavio objavljivanje Odluke o izmjenama Poslovnika u službenim novinama, te pozvao Sekretarijat

Vlade da to što hitnije učini, što će po njemu otvoriti put za daleko efikasnije funkcionisanje Vlade.

Ipak, ova Odluka Ustavnog suda je bar nešto riješila, a to je problem neodržavanja redovnih sjednica.

Kako je i dogovoreno da će se sa redovnim sjednicama nastaviti po dobijanju konačne Odluke

Ustavnog suda Federacije BiH o spornom pitanju, premijer Nikšić odmah je po objavi Odluke istakao

kako će Vlada nastaviti sa održavanje redovnih sjednica – što je i učinjeno. Početkom jula mjeseca

održana je dugoočekivana 77. redovna sjednica Vlade Federacije BiH.

Nakon svega ovoga možemo biti jedino sigurni u to kako politička kriza niti približno nije riješena u

Federaciji Bosne i Hercegovine i da nanesena ekonomsko – socijalna šteta ne može biti nadoknađena

u bliskoj budućnosti. U narednom periodu izvjesna su i nova politička previranja, a nerejetko se javno

pominje i mogućnost konstruisanja drugačije parlamentarne većine. Naravno, ponovo će glavnu ulogu

imati „matematika“ i odgovorajući broj ruku poslanika, dok će po običaju u drugom planu biti programi

razvoja, otvaranja novih preduzeća, novih radnih mjesta, privlačenja stranih investicija, reforma

poljoprivrednog sektora, reforma javne uprave, reforma penzionog sistema, itd. Od pomenutih

„reformi“ u Federaciji najaktuelnija i najdraža političarima u BiH je ona koja se tiče zauzimanja

položaja u nadzornim odborima javnih preduzeća i privrednih društava (najnovije promjene su u HT

Mostar , Konfekcija „Borac“ d.d. Travnik, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo,

Lutrije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo, itd...)

Nije teško zaključiti da najviše ispaštaju oni najugroženiji građani, koji su žrtve neodgovornosti,

neodlučnosti, i neefikasnosti izabranih predstavnika na nivou F BiH, ali i čitavog pravnog uređenja.

2 Vlada Federacije u krnjem sastavu, tj. 9 ministaraiz SDA, HSP, Narodne stranke “Radom za boljitak”, te ministar Desnica

Radivojević, izglasala izmjene Poslovnika o radu Federacije BiH gdje se između ostalog kaže daukoliko premijer ne potpiše

neku odluku u roku od sedam dana, to može uraditi jedan od dva dopremijera. Također, novim izmjenama dopremijer može i

sazvati sjednicu Vlade. Isto tako, navedene izmjene podrazumijevaju i promjenu poslovnika u tački 47. na način da Vlada

odluke donosi većinom glasova prisutnih članova, koja mora sadržavati najmanje jednu trećinu članova iz svakog konstitutivnog

naroda. Glasanje po ovom pitanju je bilo na prekinutoj održanoj redovnoj sjednici, 19.03.2013. godine, a Premijer i tada

prisutnih 6 ministara iz reda SDP glasali su protiv i napustili sjednicu. Ostali su glasali „za“ izmjene Poslovnika.

9

5. PROGRAM RADA I BUDŽET FEDERACIJE BIH - EVIDENTIRANE PROMJENE U

ANALIZIRANOM PERIODU

• Budžet Federacije BiH

Sve vlade u BiH (kantoni, entiteti, Vijeće ministara BiH) imaju zakonsku obavezu da svoj rad u jednoj

fiskalnoj godini prvenstveno započnu prethodnom verifikacijom budžeta i godišnjeg programa rada.

Upravo su godišnji budžeti i programi rada - prethodno usklađeni sa trogodišnjim budžetskim

okvirima3, dokumenti čije postojanje i kvalitetna provedba predstavljaju preduslov za uspještan rada

svake vlade i parlamenta. Kada je riječ o budžetima, zakon je definisao i situacije u kojima vlade i

parlamenti ne uspiju u zakonskom roku donijeti ovaj dokument, pa se tako u tim slučajevima

primjenjuju odluke o privremenom finansiranje za jedan kvartal.

U 2013. godini se nije imalo potrebe razmišljati o odlukama za privremeno finansiranje, prije svega

zbog toga što je pravovremeno usvajanje ovogodišnjeg budžeta bio i uslov koji je pred Federaciju BiH

i BiH postavila institucija MMF za isplatu druge tranše iz stendbaj-aranžmana. Usvojeni Budžet za

2013. godinu (2.214.180.122 KM) veći je od prošlogodišnjeg za 10,8%. To je najveći Budžet

Federacije BiH u periodu od kada CCI vrši monitoring,tj. u posljednjih 7 godina. Ipak ni ta činjenica

nije promjenila osnovnu karakterisitiku svih do sada federalnih budžeta – nedovoljan, socijalno

orjentisan, sa manjkom razvojnih programa, apsolutno zavisan od sredstava MMF-a.

U prvoj polovini tekuće godine nije dolazilo do izmjena visine budžeta, tj. rebalansa. Istina, Federalni

Budžet je u drugom kvartalu ove godine bio u znatnoj krizi, tj. bila su upitna sredstva Međunarodnog

moneratnog fonda u visini od 58 miliona KM, a ukoliko se po hitnom postupku ne donese novi „Zakon

o prijevremenom povoljnijem penzioniranju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata“. Ipak, nakon

uobičajenog iscrpljujućeg političkog nadmudrivanja, zakon je u aprilu mjesecu donesen, a početkom

maja mjeseca Izvršni odbor direktora Međunarodnog moneratnog fonda odobrio je uplatu za Bosnu i

Hercegovinu dogovorenih 78 miliona KM- dvije trećine Federaciji, a trećina novca entitetu Republika

Srpska.

Tokom drugog kvartala tekuće godina, sa mjesec dana zakašnjenja, Vlada Federacije BiH je 15. maja

usvojila „Godišnji izvještaja o realizaciji Budžeta za 2012. godinu“. Federalni budžet za 2012. godinu

realizovan je u iznosu od 1.900.012.000 KM ili 95% planiranih sredstava. Tekući transferi i drugi tekući

rashodi prošle godine su iznosili 965,1 miliona KM, a tri po običaju najveće stavke bile su transferi za

invalidnine (312,4 miliona KM), za MIO (206,1 miliona KM) i za neratne invalidnine (120,6 miliona KM).

Subvencije su u 2012. godini iznosile 127,3 miliona KM, među kojima je 68 miliona KM za

poljoprivredu, 28 miliona KM za industriju i rudarstvo, 22 miliona KM za željeznice, i tako dalje. U

2012. je iz Federalnog budžeta za otplatu vanjskog i unutrašnjeg duga, te domaćih pozajmljivanja

izdvojeno 473,8 miliona KM.

3 Dokument okvirnog budžeta (DOB)

10

Na kraju izdvojimo kako su u 2012. godini rashodi na plate i naknade uposlenih iznosili 204.206.000

KM, što predstavlja 10,7% ukupnih rashoda4. U odnosu na izvršenje po ovom pitanju iz 2011. godine

zabilježeno je smanjenje za 6%, a sam index izvršenja u odnosu na izmjene i dopune budžeta za

2012. godinu je 97%. Na smanjenje rashoda za bruto plate i naknade od 6%, u odnosu na 2011.

godinu, direktno je uticala umanjena osnovica za obračun plata (umanjenje sa 330 KM na 315 KM),

koja se primjenjuje od 01.01.2012. godine. Takođe, broj zaposlenih za koje su isplaćene plate i

naknade iz Federalnog budžeta na dan 31.12.2012. godine iznosio je 7051, što je smanjenje za 105

zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu.

U skladu sa zakonskim rokovima, sredinom juna mjeseca tekuće godine usvojen je kvartalni izvještaj

o realizaciji Federalnog budžeta za period 01.01.-31.03.2013. godine. Prema istom, ukupno ostvareni

prihodi, primici i finansiranja Budžeta FBiH, za razdoblje januar-mart 2013. godine, iznose 371,1 milion

KM, što je 17% od planiranog za ovu godinu. U odnosu na isto razdoblje 2012. godine, ukupno

ostvareni prihodi, primici i finansiranje bilježe pad od 7 posto, a u apsolutnom iznosu manji su za 26,5

miliona KM. U odnosu na izvršenje u istom razdoblju prethodne godine, rashodi i izdaci manji su za

šest posto, odnosno u apsolutnom iznosu za 23,1 miliona KM, na što je direktno utjecala otplata

domaćeg pozajmljivanja - trezorskih zapisa u prethodnoj godini u iznosu od 64,2 miliona KM.

Prema ekonomsko funkcionalnoj klasifikaciji, 168,9 miliona KM, odnosno 48,1% ukupno realiziranih

rashoda prvog kvartala 2013. godine odnosi se na socijalna davanja.

• Program rada Vlade Federacije BiH za 2013. godinu

Za razliku od procesa budžetiranja, zakoni o vladama i poslovnici o radu ovih institucija naznačavaju

da do isteka jedne godine, a za narednu godinu, moraju biti usvojeni godišnji programi rada, ali ne

definišu po kom planu će vlada ili parlament raditi ukoliko se ovaj dokument ne usvoji na vrijeme. U

Bosni i Hercegovini nije strano da neka vlada i parlament rade i godinu dana bez usvojenog programa

rada ili da godišnji program rada usvajaju sredinom te godine. U nastavku ćemo vidjeti da

neodgovornost po ovim pitanjima, koja se prikazuje u skoro svim vladama i parlamentima širom BiH,

nikako nije iznenađenje i kada je Vlada Federacije BiH u pitanju.

Kada je riječ o radu Vlade Federacije po jasno utvrđenim odrednicama godišnjeg programa rada

institucije, u 2013. godini bilježimo scenario kakav smo imali 2009. godine. Naime i tada je Vlada

kao i u tekućoj godini radila bez verificiranog godišnjeg programa rada.

4 Posmatrajući ukupne rashode za plate i troškove zaposlenih koji se finansiraju iz Federalnog Budžeta za 2013. godinu vidimo

da je ova cifra povećana za 4.764.658 KM u odnosu na 2012. godinu i trenutno se planira u tu svrhu potrošiti 214.927.482 KM,

što je 9,7% ukupnog Budžeta.

11

Javnosti Federacije BiH više nije nepoznanica kako Federalna Vlada na taj način bezobzirno krši

nekoliko članova Poslovnika o radu te institucije, a prije svega Član5 22. U vezi sa kršenjem ovog

člana dovoljno je samo reći kako Vlada Federacije BiH tokom posljednjih 7 godina niti jedan put nije

na vrijeme usvojila finalnu verziju godišnjeg program rada, a kao što smo istakli najradikalniji

primjeri nepoštivanja Poslovnika su 2009. i tekuća 2013. godina.

Aktuelna Vlada je 07.04.2011. godine usvojila još jedan dokument koji dodatno pojašnjava proces

programiranja, a riječ je o „Uredbi6 o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i

izvještavanja u federalnim ministarstvima“. Usvajanjem ove uredbe trebalo je da se osigura da

Vlada na vrijeme i kvalitetno obavi sve zadatke u procesu pripreme godišnjeg programa rada, a

kako bi plan bio usklađen sa budžetom i donesen na vrijeme. U isto vrijeme u Članu 10. Uredbe

utvrđen je vremenski okvir izrade streškog plana ministarstva i usklađivanja istog sa procesom

izrade budžeta, gdje se kaže da strateški plan treba da bude usvojen od strane nadležnih

ministarstava do 31.oktobra godine koja prethodi trogodišnjem periodu za koji se donosi strateški

plan. U nastavku istog člana rečeno je i sljedeće: „Nakon usvajanja strateški plan će biti objavljen

na internet stranici ministarstva“.

Uzimajući u obzir bitnost odredbi pomenute Uredbe i Poslovnika o radu Vlade Federacije (oblast

programiranje rada), CCI je po isteku prvog kvartala 2013. godine pažljivo provjerio internet

stranice svih 16 ministarstva, s ciljem da se uvjerimo koja ministarstva redovno objavljuju godišnje

programe rada, izvještaje o radu ministarstva i koja su objavila „srednjoročne strategije djelovanja“.

Tada smo došli do apsolutno razočaravajućih podataka, tj. do podataka koji jedino upućuju na

krajnju netransparentnost i neodgovornosti u radu federalnih ministarstva. Od 16 ministarstva

Vlade Federacije BiH niti jedno ministarstvo nije imalo objavljen trogodišnji strateški plan rada

ministarstva. Samo se na sajtu federalnog ministarstva pravde pominje ova strategija i to u

kontekstu kako je u fazi izrade za period 2011 – 2014. godina. Naravno, u tekućoj 2013. godini

trebalo bi da je u fazi izrade strategija za period 2014 – 2017. godina.

Istraživali smo i dalje, od 16 ministarstva samo je Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo svoj Plan

rada za 2013. godinu, a u isto vrijeme samo je ovo ministarstvo objavilo i svoj Izvještaj o radu za 2012.

godinu. Većina ministarstva niti nema odjeljke na svom sajtu koji bi govorili o programima rada i

godišnjim izvještajima, a i oni koji imaju (Ministarstvo pravde, Ministarstvo prostornog uređenja,

Ministarstvo kulture i sporta) nisu ažurirali informacije, tako da su posljednji Izvještaji o radu iz 2008. i

2009. godine, a Programi rada iz 2010. i 2011. godine.

5 Član 22. kaže sljedeće: „Vlada donosi godišnji program rada Vlade, po pravilu, do početka kalendarske godine. Program rada

sadrži najznačajnije zadatke koje Vlada treba da izvrši u toku godine, nosioce priprema materijala, rokove u kojima će se

pojedina pitanja razmatrati, a prema potrebi i kraća obrazloženja za programirane zadatke.“ 6Ono na što smo i prethodno upozoravali je nedosljednost po pitanju utvrđenih rokova koji su predstavljeni u pomenutoj Uredbi i

Poslovniku o radu Vlade Federacije BiH. Tako recimo u Uredbi stoji da je krajnji datum do kog Vlada treba da usvoji godišnji

program rada 15. januar, a kao što smo vidjeli Poslovnik traži da se ova aktivnost realizuje 15 dana ranije.

12

CCI je putem objavljenog kvartalnog monitoring izvještaja za period 01.01.-31.03.2013. godine

upoznao javnost i federalne institucije sa ovim problemom, smatrajući za profesionalnu obavezu da

ministri reaguju i nalože rješavanje ovog problema u što hitnijem periodu.

Istu analizu pominjanih podataka, prateći novija dešavanja na sjednicama Federalne vlade, te

objavljene podatke na web sajtovima ministarstva, obavili smo i tri mjeseca kasnije, tj. po isteku prve

polovine 2013. godine. Mogli smo jedino zaključiti kako je programiranje rada ministarstva i

izvještavanje o radu jednako „u mraku“, kao što je bilo i po isteku prvog kvartala. Apsolutno nikakav

progres po ovom pitanju nije napravljen tokom čitavog drugog kvartala

Tabelarni pregled rezultata do kojih smo došli pregledom web sajtova ministarstva u dva navrata – po

isteku prvog kvartala i tri mjeseca kasnije:

Ministarstvo Objavljen Nacrt plana

rada za 2013. godinu

(web sajt)

Objavljen izvještaj o

radu za 2012. godinu

(web sajt)

Usvojena i objavljena

trogodišnja strategija

ministarstva

MUP DA DA NE

Ministarstvo pravde NE

Navodi se da je

stranica sa planovima

rada u izradi

NE

Posljednji objavljen

godišnji izvještaj je za

2009. godinu

NE

Navodi se da je u izradi

Strategija za periodu

2011-2014.g.

Ministarstvo finansija NE

(niti jedan objavljen u

posljednjih 8 godina)

NE



NE

Ministarstvo energije,

rudarstva i industrije

NE



NE



NE

Ministarstvo prometa

i komunikacije

NE



NE



NE

Ministarstvo rada i

socijalne politike

NE



NE



NE

Ministarstvo

raseljenih osoba i

izbjeglica

NE



NE



NE

Ministarstvo za

pitanje boraca i

invalida OOR

NE



NE



NE

Ministarstvo

zdravstva

NE


NE


NE

13

posljednjih 8 godina) posljednjih 8 godina)

Ministarstvo

obrazovanja i nauke

NE



NE



NE

Ministarstvo kulture i

sporta

NE

Posljednji objavljen

godišnji program je za

2011. godinu

NE

Posljednji izvještaj

objavljen za 2010. G.

NE

Ministarstvo trgovina NE

Posljednji objavljeni je

okvirni program rada

ministarstva za period

2007 – 2010.g.

NE



NE

Ministarstvo

prostornog uređenja

NE

Posljednji godišnji

Program koji je

predstavljen je za

2010. godinu

NE

Posljednji godišnji

programski izvještaj

koji je predstavljen je

za 2008. godinu

NE

Ministarstvo

poljoprivrede,

vodopriv. i šumarstva

NE



NE



NE

Ministarstvo razvoja,

preduzetništva i obrta

NE



NE



NE

Ministarstvo okoliša i

turizma

NE



NE



NE

Po „Uredbi o procesu strateškog planiranja, godišnjeg planiranja i izvještavanja u federalnim

ministarstvima“, Članu 15. Vlada Federacije BiH je bila dužna da do 10.02.2013. godine usvoji

Izvještaj o radu za 2012. godinu, a koji bi sadržavao pojedinačne izvještaje o radu ministarstva, što

nije učinjeno. Ministarstva su trebala svoje godišnje izvještaje o radu završiti do 10.01.2013. godine i

dostaviti ih Zavodu za programiranje koji pravi jedinstven izvještaj za potrebe usvajanja na Vladi.

Istina je da je Vlada kao institucija probila sve svoje rokova kada je riječ o usvajanju godišnjeg

programa rada za 2013. godinu i izvještaja o radu za 2012. godinu, ali niko nije spriječio ministarstva

da po uzoru na Ministarstvo unutrašnjih poslova javnosti prezentuje svoje interne godišnje planove i

izvještaje.

Jednostavno, ne postoji bilo kakvo pojašnjenje koje bi opravdalo zašto ministarstva nisu kreirala i

objavila trogodišnje strateške planove djelovanja, odnosno zašto nemaju objavljene najnovije godišnje

programe rada i izvještaje o radu, kao i uredne arhive ovih dokumenata iz prethodnih godina.

Odgovor leži samo u netransparentnosti, neodgovornosti i neefikasnosti u radu ovih institucija.

14

6. OSNOVNE INFORMACIJE O RADU VLADE FEDERACIJE BIH – POLUGODIŠNJA

AKTIVNOST

� Obim održanih sjednica Vlade (datumi održavanja, ukupno trajanje sjednica, broj

planiranih i realizovanih mjera, stepen prisustva članova Vlade Federacije BiH)

U prvom kvartalu 2013. godine Vlade Federacije BiH je bila realizovala 9 zasjedanja, od kojih 6

redovnih, jedan nastavak sjednice i dvije telefonske. U drugom kvaretalu održano je 12 zasjedanja,

ali niti jedno nije bilo redovno zasjedanje. Kao što smo prethodno pomenuli redovnih zasjedanja u

drugom kvartalu nije bilo jer se čekalo okončanje postupka pred Ustavnim sudom Federacije BiH u

vezi sa spornim izmjenama Poslovnika o radu od 19.03.2013. godine.

CCI je i prethodno reagovao na manjak transprarentnosti kada su u pitanju vanredna zasjedanja,

jer na na zvaničnoj web stranici Vlade Federacije (pregledniku održanih sjednica) nema podataka o

mjerama koje su usvojene na telefonskim i određenim hitnim zasjedanjima. Tako na primjer, kada

je riječ o prvoj polovini 2013. godine, u pregledniku održanih zasjedanja Vlade Federacije

izostavljene su informacije za čak 7 zasjedanja i to 17, 18, 19, 21, 22, 28. i 29. sjednicu.

U nastavku smo taksativno predstavili koje su to mjere telefonskim i hitnim zasjedanjem tada

realizovane (uvid u Zapisnike sa tih sjednica, CCI je ostario po Zakonu o slobodi pristupa

informacijama):

• Odluka o odobravanju prijenosa sredstava sa posebnih namjenskih transakcijskih računa (u

Zapisniku sa ovog zasjedanja nije navedeno o kolikim sredsvima je riječ);

• Odluka o davanju saglasnosti privrednom društvu "Konjuh" d.d. Živinice za otvaranje namjenskog

računa za obavljanje platnih transakcija;

• Informacija o grantu Trust fond Predpristupnog instrumenta Evropske unije za Projekat prikupljanje i

tretman otpadnih voda Bihać, sa dokumentacijom;

• Odluka o davanju saglasnosti za prihvatanje granta Evropske komisije za Trust fond Predpristupnog

instrumenta Evropske unije (EC IPA TF) za Projekat prikupljanje i tretman

otpadnih voda Bihać;

• Sporazum o finansiranju i projektu između Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine i

Općine Bihać i Kreditanstalt fur Wiederaufbau Frankfurt na Majni;

• Odluka o davanju prethodne saglasnosti za dodjelu sredstava putem Izvozno-kreditne agencije

Bosne i Hercegovine (IGA);

• Zaključci kojima IGA-i daje saglasnost da do dana uplate cjelokupnog iznosa sredstava odobrenih

Ugovorom o komisionom poslovnom aranžmanu, može privremeno koristiti dio sredstava u iznosu od

4.000.000 KM od sredstava ranije odobrenih 5.000.000 KM (po Ugovoru o komisionom poslovnom

aranžmanu od 24.12.2012. godine) za privredno društvo “Energoinvest” d.d. Sarajevo;

15

• Saglasnost data JP „Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo za dodjelu sponzorskih sredstava7;

• Izjašnjenje na amandmane na Prijedlog zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca

odbrambeno-oslobodilatkog rata, koje su u Predstavničkom domu PF BiH podnijeli poslanici Jozo

Bagarit, Mirza Ustamujid, Ibrahim Nadarevid, Faruk Jabudar, Davor Pehar, te klubovi, Klub

zastupnika HDZ BiH, Klub Stranke za BiH i Klub HDZ 1990 (Prihvaćen je samo Amandman Kluba

Stranke za BiH);

• Izjašnjenje na amandmane na Prijedlog zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca

odbrambeno-oslobodilačkog rata, koje su u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i

Hercegovine podnileli: Klub delegata bošnjačkog naroda, Klub delegata hrvatskoq naroda, delegat

Ivo Tadić i delegat Salko Selman (niti jedan od Amandmana nije prihvaćen);

• Odluka o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru privrednog društva „UNIS-Pretis" d.o.o.

Vogošća (Alatnica) za imenovanje vršioca dužnosti direktora


Vogošća (Alatnica) za razrješenje dužnosti direktora;


Vogošća (Alatnica) za razrješenje dužnosti izvršnog direktora za komercijalno-tehničke poslove;


Vogošća (Alatnica) za razrješenje dužnosti izvršnog direktora za proizvodnju;

• Odluka o davanju saglasnosti na Aneks broj 8. na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja između

Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i “Aluminija“ d.d. Mostar;

• Odluka o dodjeli kredita “Pretisu” d.d. Vogošća od 6.500.000 KM - iz sredstava prikupljenih na računu

revolving fonda “Projekta lokalne inicijative”;

• Odluka o reprogramiranju komisionih kredita “Pretisa” d.d. Vogošća, odobrenih u skladu s ranijim

odlukama Federalne vlade.

Pnovo ćemo istaknuti potrebu da i informacije o realizovanim mjerama sa telefonskih i svih drugih

vanrednih zasjedanja budu transparentno predstavljene u pregledniku održanih zasjedanja Vlade

Federacije BiH. Takođe, smatramo opravdamim i težnju da se u saopštenjima sa zasjedanja navodi

visina sredstava koje Vlada prenosi sa transakcijskih sredstava.

7 Nogometnom/Fudbalskom savezu BiH 200.000 KM, Rukometnom savezu BiH 50.000 KM, Košarkaškom savezu BiH 100.000

KM i Asocijaciji sjedeće odbojke BiH 50.000 konvertibilnih maraka.

16

Tabelarni prikaz u nastavku upoznaje nas sa datumima održanih sjednica, brojem realizovanih tačaka

po zasjedanjima, te procentom prisustva članova Vlade sjednicama tokom prve polovine tekuće

godine.

Br.sjednice

Tip Datum

održavanja Ukupno trajanje

Realizovano tačaka i

podtačaka

Stepen prisustva –

Broj prisutnih

Broj odsutnih

17 Telefonska sjednica 03-01-2013 00:10 1 94%-16

1

71

Redovna sjednica - početak 10-01-2013 04:55 32 100%-17

0

71 Redovna sjednica 16-01-2013 01:45 18 94%-16

1


1


1


4


0

75 Redovna8 sjednica 11-03-2013 08:45 83 -

-


0

76

Redovna sjednica9 - početak 19-03-2013 02:30 21 -

-

20 Vanredna sjednica 10-04-2013 03:00 22

83%-14

3

21 Hitna sjednica 15-04-2013 01:00 1 76%-13

4

22 Hitna sjednica 18-04-2013 00:15 5 53%-9

8

23 Vanredna sjednica 26-04-2013 01:50 29 83%-14

3

24 Tematska sjednica 09-05-2013 00:15 1 100%-17

0

25 Hitna sjednica 15-05-2013 05:05 98 94%-16

1

26 Hitna sjednica 03-06-2013 04:25 73

2

8 CCI nisu mogli provjeriti određene podatke sa ovog zasjedanja koji se nalaze u Zapisniku (tačno vrijeme završetka, odsutne

ministre sa sjednice), jer zaključno sa finalizacijom ovog izvještaja Zapisnik nije bio potvrđen od strane Federalne Vlade. 9 CCI nisu mogli provjeriti određene podatke sa ovog zasjedanja koji se nalaze u Zapisniku, jer zaključno sa finalizacijom ovog

izvještaja Zapisnik nije bio potvrđen od strane Federalne Vlade.

17

27 Hitna sjednica 13-06-2013 05:00 69 94%-16

1

28 Hitna sjednica 13-06-2013 00:10 1 94%-16

1

29 Tematska sjednica 17-06-2013 00:15 2 100%-17

0

30

Hitna sjednica - početak 20-06-2013 02:05 72 100%-17

0

UKUPNO

6 Redovnih 1 Nastavak

7 Hitnih 3 Telef.

2 Vanredne 2 Temat.

UKUPNO 52:20:00

u prosjeku ≈ 02:29:00

po zasjedanju

UKUPNO

670 U prosjeku 31,9 mjere po zasje.

U prosjeku

85,7%

U

prosjeku 14,3%

Tabela 1: Obim održanih sjednica Vlade (datumi održavanja, ukupno trajanje sjednica, broj planiranih i realizovanih mjera, stepen

prisustva članova Vlade Federacije BiH).

U prvih šest mjeseci 2013. godine, članovi aktuelne Vlade Federacije BiH na zasjedanjima su proveli,

sumarno 6,5 osmosatnih radnih dana. Tačnije, ukupno na održana zasjedanja u Sarajevu i Mostaru, te

ona koja su putem telefona održavana iz ministarskih ureda, utrošeno je 52 sata i 20 minuta, u

prosjeku po zasjedanju tek 2 sata i 29 minuta.

U poređenju sa prvom polovinom prethodne, 2012. godine, vidimo da je Vlada dva i pol puta

vremenski manje zasjedala, a tada su ministri i premijer na ovaj dio obaveznih aktivnosti utrošili 128

sati i 35 minuta. Sveukupno, svi poredbeni parametri kroz koje CCI prolazi u monitoring izvještajima

su znatno lošiji u poređenju sa prošlom 2012. godine, u smislu manje održanih sjednica, manje

realizovanih mjera, daleko manje utvrđenih zakona, kao i mjera od značaja za rješavanja

najprioritetnijih ekonomsko-socijalnih problema ovog entiteta – što je konkretizovano egzaktnim

podacima u nastavku.

Iz Tabele 1. možemo vidjeti kako je tokom prve polovine 2013. godine Vlada Federacije BiH ukupno

tretirala kroz dnevne redove 670 mjera (zbir tačaka i podtačaka). Od ukupnog broja različitih mjera

koje su se našle na dnevnom redu (670), 650 je usvojeno na sjednicama. U isto vrijeme bilježimo 20

mjera koje su vraćene na doradu, odnosno, odgođeno je izjašnjavanje o istima, nisu usvojene ili su skinute

sa dnevnog reda nakon usvajanja istog. Ovdje govorimo o statusu mjera koje su na početku sjednica

potvrđene kao tačke dnevnog reda, a bilo je i onih mjera koje su najavljivanje za sjednice, ali isto tako

„skidane“ sa dnevnog reda prije njegovog potvrđivanja.

Usvojeno – Utvrđeno / Primljeno k znanju

Izjašnjavanje odgođeno;

Skinuto s DR; Nije

usvojeno; Vraćeno na

doradu

Sveukupno

19

TIP REALZOVANIH MJERE

UKUPNO

DJELIMIČNO U VEZI SA PROBLEMIMA

GRAĐANA

ZNAČAJNO

Akcioni plan 2 2 2

Amandman 3 1 -

Analiza - - -

Budžet – Proračun - - -

Deklaracija - - -

Elaborat - - -

Finansijski plan 2 2 -

Garancije – Jemstvo - - -

Informacija 93 44 -

Inicijative i pitanja 5 3 -

Izjašnjenje 20 5 -

Izvještaj 55 34 -

Konvencije - - -

Memorandum - - -

Odluka 281 55 -

Ostalo 6 4 1

Plan 4 1 -

Plan rada 8 4 -

Pravilnik 20 2 1

Prijedlog 5 1 -

Primjedba - - -

Program 2 1 1

Projekat 1 1 -

Prostorni plan 1 1 -

Protokol 1 1 -

Rasprava - - -

Rješenje 27 6 -

Saglasnost 17 - -

Smjernice - - -

Stav – Mišljenje 7 4 -

Strategija 4 4 4

Ugovor – Sporazum 1 1 -

Uputstvo - - -

Uredba 12 7 1

Zaduženje - - -

Zahtjev 26 1 -

Zaključak 7 1 -

Zakon 22 19 7

Zapisnik 18 - -

UKUPNO 650 205 17

Tabela 3: Vrste realizovanih mjera na sjednicama Vlade Federacije BiH tokom prve polovine 2013. godine

Od početka 2012. godine do isteka juna mjeseca, među realizovanim mjerama prepoznajemo 205

onih koje su u vezi sa gorućim problemima građana (nezaposlenost, niske penzije, socijalna i

zdravstvena problematika, loš položaj mladih, manjak investicija u privredu isl.), među kojima je samo

17 mjera o kojima smo u nastavku više govorili, a koje se posebno ističu po svom značaju i

povezanosti sa navedenim oblastima. O ovim mjerama više je obrazloženo u nastavku.

• U poređenju sa rezultatima

Poredeći podatke iz prethodnih izvještaja, aktivne baze podataka i arhive dokumenata koje je CCI

razvio tokom dugogodišnjeg monitoringa rada vlasti u BiH, ta

govoriti i o trendu djelovanja Vlade

tempo održavanja i ukupnog trajanja sjednica Vlade, broj realizovanih mjera na sjednicama uz

akcenat onih koje su od izrazitog zna

utvrđenih zakona, te toka tih zakona u Federalnom parlamentu. Pore

zabilježeno stanje u periodima prvih polovina godina (01.01.

tim da tamo gdje nismo imali provjerljive podatke za 2007. g

Krenimo redom od činjenice kako je najve

Vlada imala u 2009. i 2011. godini. Rezultat od 29 zasjedanja 2009. godine je zasluga prethodnog

saziva Vlade, dok je ovaj iz 2011. podjeljen izme

petog saziva, i 11 sjednica prošlog saziva). Kada je rije

možemo potvrditi da se tokom posljednjih 8 godina nije desila situacija kao u drugom kvartalu

godine, u smislu da za čitav kvartal nije održana niti jedna redovna sjednica. Broj

održavanim vanrednim zasjedanjima, rezultat iz 2013. nije najgori, ali je tek nešto bolji od najlošijeg iz

2008. godine. Ono što takođe primje

godine u godinu.

Tokom posljednjih 8 godina pokazalo se da ve

mjera na sjednicama Vlade, i obrnuto. Najviše realizovanih mjera, u pr

zabilježila je aktuelna Vlada Federacije prošle 2012. godine. Prošlogodišnje ostvarenje od 1089

realizovanih mjera je primjera radi duplo bolje ostvarenje od onoga koje je prethodni saziv bilježio u

2007. i 2009. godini.

enju sa rezultatima

Federalne vlade, tokom proteklih 8 godina i podatke iz prethodnih izvještaja, aktivne baze po dataka i arhive dokumenata koje je CCI razvio tokom dugogodišnjeg monitoringa rada vlasti u BiH, ta�nije od 2007. godine do danas, mo�emo govoriti i o trendu djelovanja Vlade Federacije BiH po više segmenata, a za ovaj put upo redili smo tempo odr�avanja i ukupnog trajanja sjednica Vlade, broj realizovanih mjera na sjednicama uz akcenat onih koje su od izrazitog zna�aja za rješavanje prioritetnih problema gra�ana, kao i broj enih zakona, te toka tih zakona u Federalnom parlam entu. Pore�enje se isklju�zabilje�eno stanje u periodima prvih polovina godin a (01.01. – 30.06.), tokom posljednjih 8 godina, s tim da tamo gdje nismo imali provjerljive podatke z a 2007. godinu istu smo izostavili. injenice kako je najve�i broj zasjedanja u prvim polovinama godine Federal na Vlada imala u 2009. i 2011. godini. Rezultat od 29 zasjedanja 2009. godine je zasluga prethodnog podjeljen izme�u aktuelnog i prethodnog (18 zasjedanja aktuelnog petog saziva, i 11 sjednica prošlog saziva). Kada je rije� o tipovima sjednicama sa sigurnošmo�emo potvrditi da se tokom posljednjih 8 godina n ije desila situacija kao u drugom kvartaluitav kvartal nije odr�ana niti jedna redovna sjedni ca. Broj�ano, zahvaljujuodr�avanim vanrednim zasjedanjima, rezultat iz 2013 . nije najgori, ali je tek nešto bolji od najlošije g iz e primje�ujemo je opadaju�i broj zasjedanja aktuelne Federalne vlade, iz Tokom posljednjih 8 godina pokazalo se da ve�i broj zasjedanja ne zna�i po pravilu više realizovanih mjera na sjednicama Vlade, i obrnuto. Najviše real izovanih mjera, u prvim polovinama godina, zabilje�ila je aktuelna Vlada Federacije prošle 201 2. godine. Prošlogodišnje ostvarenje od 1089 realizovanih mjera je primjera radi duplo bolje ost varenje od onoga koje je prethodni saziv bilje�io u

U poređenju sa tekućom godinom aktuelni saziv je samo godinu dana ranije u istom periodu

realizovao 439 mjera više, tj. u procentima za

S obzirom da je u prvoj polovini teku

tematskih) sjednica u poređenju sa prethodnim godinama, nije iznena

Federacije BiH upravo u prvoj polovini 2013. godine na zasjedanja utrošila zna

nego je to bio dosadašnji prosjek. U

poredeći sa do tada najlošijim rezultatom (2008.g.), a skoro 10 osmosatnih radnih dana manje u

poređenju sa prošlom 2012. godinom. U prosjeku, u prvoj polovini teku

BiH je o realizovanim mjerama raspravljala manje od 5 minuta.

Za isti vremenski ekvivalent u posljednjih 8 godina, uporedimo li zbirove zakona koje je Vlada utvrdila

na održanim zasjedanjima u prvim polovinama godine, dolazimo do zaklju

zabilježila i najgori i najbolji rezultat. Najmanje razli

2011. i 2013. godine, dok je najbolje ostvarenje po ovom pitanju ono iz 2012. godine.

manje Vlada Federacije je utvrdila u tek

rezultatu koji bi trebao biti jedan od najvažnijih mjerila uspješnosti rada (56% pad produktivnosti za

samo godinu dana). Sumarno, u prve tri godine mandata, naravno porede

aktuelna Vlada je utvrdila 12 zakona manje u odnosu na prethodni saziv, a da pri tome znamo kako je

prošlom sazivu Vlade ponajviše zamjerena upravo

pripremi i utvrđivanju novih zakona, te kvalitetnih izmjen

zakona godišnje ostaje u zakonodavnim planovima rada ministarstva, da ministarstva vode informacije

kako se na izradi istih u kontinuitetu radi, a da u kona

materijal koji bude odbijen u Federalnom parlamentu.

Još jedan od ključnih parametara uspjeha Vlade, ali i Parlamenta Federacije BiH, pokazuje da je

situacija u prvom polugodištu teku

godinama. Taj parametar govori prvenstveno o lošoj koordinaciji Vlade i Parlamenta, jer vidimo da u

prosjeku niti 10% zakona koje je aktuelna Federalna vlada utvr

tokom dosadašnjeg mandata nije u tom periodu bilo i usvajano u formi pr

Parlamenta. I da je Vlada sve zakone utvr

raspravu (30-45 dana), a nisu, neshvatljivo je kako od 50 utvr

godine u tom periodu u Parlamentu bude usvojeno svega 3. Ili, najnoviji slu

od 22 utvrđena na Vladi zakona, u Federalnom parlamentu za 180 dana usvojen jedino „Zakon o

prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno

pritiskom MMF-a. U 2013. godini je jasna podjela, tj. raskol, vladaju

što zasigurno usporava i realizaciju vladinih zakona Parlamentu, ali se postavlja pitanje zbog

rezultati nisu bili bolji u prve dvije godin

prethodnog saziva, ali je tada u prosjeku bar ¼ zakona u prvom polugodištu bila usvajana od strane

Parlamenta, od onih koji su u tom periodu utvr

Na kraju u nedostatku razvojnih strategija i neefikasnosti provo

donešenih zakona, ne čudi kako generalno ni prethodna ni aktuelna Vlada nisu realizovale pretjeran

broj mjera za koje bi mogli ocjeniti da su od izrazit

problema građana, a prvenstveno mislimo na prekomjernu

socijalnu politika, korupciju, probleme mladih, penzionera, poljoprivrednika, zamrlu privredu i nerentabiln

javna preduzeća, manjak stranih investicija, itd. Kao što možemo primjetiti prethodna Vlada je

kontinuirano iz godine u godinu od po

socijalne slike Federacije BiH, da bi kona

godini. Nakon najlošijeg rezultata iz 2011. godine, u prvoj polovini prošle godine identifikovali smo 34

24

mjere10 od značaja za rješavanje pomenutih problema, a prvenstveno mislimo na mnoštvo utvrđenih

zakona i strategija. Ipak, najnovijim (ne)ostvarenjem u prvih 6 mjeseci tekuće godine ponovo nam je samo

dokazano kako aktuelna vlast, identično kao niti prethodna, nema jasno pripremljene dugoročne planove

kojima bi sistemski i kontinuirano riješavala najznačajnije probleme građana Federacije BiH.

10http://www.cci.ba/monitoring/1/8/2.html

25

7. INFORMACIJE PO PITANJU REALIZACIJE ZAKONA NA VLADI U PRVOJ POLOVINI

2013. GODINE, UZ OSVRT NA STATUS ISTIH U FEDERALNOM PARLAMENTU

Vlada Federacije BiH je ušla u drugu polovinu 2013. godine bez prethodno verifikovanog

zakonodavnog plana rada. Poznato je da su ministarstva pripremila nacrte svojih programa rada za

tekuću godinu u kojima su pobrojani prvobitno planirani zakoni, a tom prilikom određivane su

odgovorne osobe i institucije zadužene za izradu tih zakona, kao i budžeti, te rokovi. Ipak Vlada nije

odgovorno stala iza tih planova ministarstava, na način da ih verifikuje na nekoj od održanih sjednica,

tako da možemo tek govoriti o inicijalnim planovima, odnosno nacrtima programa ministarstva i Vlade

Federacije BiH u cjelini.

Prioritetno, verifikovani programi rada ministarstva bi trebali pomoći tim institucijama da olakšaju

djelovanje i usmjere sredstva i energiju u unaprijed prepoznate bitne pravce. Isto tako moramo

naglasiti koliko su građani uskraćeni nepoznavanjem zakonodavnog plana rada Vlade i Parlamenta

Federacije BiH za tekuću godinu. Ne usvajanjem zakonodavnog plana rada svaka vlast odašilje vrlo

opasnu poruku kako im ustvarti nije ni stalo do stava i mišljenja građana o najvažnijim aktivnostima

koje treba da provodi – priprema zakona, a riječ je aktivnostima koje najdiretnije utiču na životni

standard građana.

S obzirom da postoji pripremljen nacrt programa rada Vlade za 2013. godinu, jedino logično

objašnjenje zbog čega isti nije verificiran bi bilo da se Vlada boji sopstvenog neuspjeha. Očigledno

pojedinci u Vladi Federacije BiH su shvatili kako trenutni politički odnosi u vladajućim strankama u

Vladi i nekoordinacija Parlamenta i Vlade Federacije BiH nepogoduje bilo kavim pozitivnim

rezultatima, te su odlučili 2013. godinu raditi bez usvojenog godišnjeg programa rada. Ovu tvrdnju

potkrijepit ćemo egzaktnim podatkom koji pokazuje koliko bi po isteku prva polovine godine rezultat po

pitanju realizacije zakona iz postojećeg nacrta ovogodišnjeg programa rada bio loš da je kojim

slučajem verifikovan. Naime, CCI je analizom ovog nacrta došao do podatka kako je Vlada

Federacije, tj. 15 ministarstva11, planirala u 2013. godini utvrditi čak 107 zakona. Veliki broj tih zakona

su zakoni koji su utvrđeni u formi nacrta tokom 2012. godine, ali je opravdano ponovno planiranje istih

u tekućoj godini, jer zakonodavni proces zahtjeva prihvatanje nacrta u Parlamentu F BiH, a nakon

toga novu pripremu prijedloga zakona u ministarstvima Vlade Federacije BiH. Ovaj dio nije

nepoznanica, a u svakom slučaju Vlada Federacije BiH bi sa planom od 107 zakona za 2013. godinu

zavrijednila epitete progresivne i željne uspjeha, jer bi to bio najjambiciozniji zakonodavni plan u

posljednjih 8 godina. U konačnici, po isteku prve polovine 2013. godine, od 107 planiranih zakona

nacrtom programa rada, utvrđeno je svega 12, što bi značilo, da je ovaj plan verifikovan, kako je

stepen efikasnosti Vlade u realizaciji zakona samo 11%. Ovakav rezutlat bi predstavljao najlošije

polugodišnje ostvarenje po ovom pitanju za posljednjih 7 godina12. Najviši stepen efikasnosti

11 S obzirom na podjeljene ustavne odgovornosti po pitanju usvajanja zakona između kantona i entiteta, Ministarstvo

obrazovanja i nauke F BiH nema planiranih zakona. U sličnoj pravnoj situaciji se nalazi i Ministarstvo kulture i sporta, ali u planu

ovog Ministarstva imamo „Zakon audio-vizuelnom stvaralaštvu u Federaciji BiH“. 12 Period od 2007. do 2013. godine je onaj za koji CCI posjeduje egzaktne podatke vršeći monitoring rada institucija u BiH.

26

realizacije planiranih zakona zabilježila je takođe aktuelna Vlada Federacije BiH, kada je tokom prvih 6

mjeseci prošle godine od 96 planiranih zakona utvrđeno 35 (36%).

Spisak svih planiranih, a po isteku 30.06.2013. godine neutvrđenih zakona Vlade Federacije BiH iz

nacrta ovogodišnjeg programa rada prikazan je u Dodatku 2. U nastavku smo tablarno predstavili po

predlagačima koliko su ministarstva planirala zakona u svojim neverifikovanim planovima rada za

2013. godinu, uz evidenciju koliko je od istih realizovano u prvoj polovini tekuće godine, uz brojku

utvrđenih zakona koji nisu planirani.

PREDLAGAČI ZAKONA BROJ PLANIRANIH ZAKONA NACRTOM

PR. RADA ZA 2013.g.

UTVRĐENI U PRVOJ POLOVINI

2013. GODINE

NEPLANIRANI, UTVRĐENI ZAKONI

MUP 4 0

Ministarstvo okoliša i turizma 2 0

Ministarstvo pravde 21 0 3 Ministarstvo finansija 24 2 4 Ministarstvo energije, rudarstva i industrije 11 4 Ministarstvo prometa i komunikacija 4 2 1 Ministarstvo rada i soc. politike 9 0 Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica 2 0 Ministarstvo zdravstva 5 0 1 Ministarstvo kulture i sporta 1 0 Ministarstvo trgovine 4 0 Ministarstvo za prostorno uređenje 5 1 Ministarstvo za pitanja boraca i invalida O.O. rata 4 2 (Dva13) Ministarstvo poljop., vodoprivrede i šumar. 9 1 Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta

2 0

Uprava civilne zaštite 1

UKUPNO 107 12 10

Iz prethodne tabele vidimo je Ministarstvo energije, rudastva i industrije na čelu sa ministrom Erdalom

Trhuljem ima najveći broj završenih zakona u odnosu na ovogodišnji nacrt zakonodavnog plana.

13 Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branica odbrambeno-oslobodilačkog rata se nalazi u nacrtu plana

Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, a predlagač istog na vladi je bio premijer Federacije,

Nermin Nikšić.

Proporcionalno, u skladu sa nacrtima zakonodavnog plana, u

i Ministarstvo prometa i komunikacija na

pitanja boraca i invalida odbrambeno

Dakle, za prvih 6 mjeseci tekuće godine na održanim sjednicama Vlade Federacije BiH utvr

različita zakona, od kojih 17 u formi prijedloga i 5 nacrta. Me

temeljnih zakona i to: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branica o

oslobodilačkog rata, Zakon o gasu Federacije BiH (nacrt), Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i

plina, Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava, Zakon o poštanskom prometu u Federaciji

BiH (nacrt), Zakon o privrednim društvim

Prateći parlamentarnu proceduru utvr

podatka kako je usvojen samo jedan

odbrambeno-oslobodilačkog rata. A kao što smo i ranije govorili i taj zakon je usvojen prvenstveno

usljed pritiska MMF-a, jer je od tog rezultata zavisila tranša kreditnih sredstava prema BiH. U isto

vrijeme odbijen je jedan zakon Ministarstva prometa i komunikacija

Zakona o finansijskoj konsolidaciji Javnog preduze

period 01.01.2008. do 31.12.2012. godine, dok je povu

odnosima Federalnog ministarstva pravde. Odbij

nacrtima godišnjih zakonodavnih planova ovih institucija.

U prvoj polovini 2013. godine Federalni parlament je daleko više radio na reralizaciji zakona iz 2012.

godine, tj. onih koji su ostali u parlamentarnoj proceduri po isteku prošle godine. Podsjetimo da je

Vlada Federacije BiH tokom prošle godine utvrdila 89 razli

Proporcionalno, u skladu sa nacrtima zakonodavnog plana, u prvoj polovini tekuće godine djelovali su

i Ministarstvo prometa i komunikacija na čelu sa ministrom Enverom Bijedićem, te Ministarstva za

pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata na čelu sa ministrom Zukan Helezom.

e godine na održanim sjednicama Vlade Federacije BiH utvr

ita zakona, od kojih 17 u formi prijedloga i 5 nacrta. Među 22 utvrđena zakona nalazi se 6

temeljnih zakona i to: Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branica o

kog rata, Zakon o gasu Federacije BiH (nacrt), Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i

plina, Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava, Zakon o poštanskom prometu u Federaciji

BiH (nacrt), Zakon o privrednim društvima, te Zakon o igrama na sreću (nacrt).

i parlamentarnu proceduru utvrđenih 22 zakona u prvoj polovini 2013. godine dolazimo do

podatka kako je usvojen samo jedan - Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branica

ata. A kao što smo i ranije govorili i taj zakon je usvojen prvenstveno

a, jer je od tog rezultata zavisila tranša kreditnih sredstava prema BiH. U isto

vrijeme odbijen je jedan zakon Ministarstva prometa i komunikacija - Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o finansijskoj konsolidaciji Javnog preduzeća Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo za

period 01.01.2008. do 31.12.2012. godine, dok je povučen Zakon o dopuni Zakona o obligacionim

odnosima Federalnog ministarstva pravde. Odbijeni i povučeni zakoni nisu bili prethodno planirani

nacrtima godišnjih zakonodavnih planova ovih institucija.

U prvoj polovini 2013. godine Federalni parlament je daleko više radio na reralizaciji zakona iz 2012.

odine, tj. onih koji su ostali u parlamentarnoj proceduri po isteku prošle godine. Podsjetimo da je

Vlada Federacije BiH tokom prošle godine utvrdila 89 različitih zakona, od kojih je

28

Parlamentu na kraju 2012. godine svega 25. U isto vrijeme na kraju prošle godine bilježili smo i 4

zakona koji su tokom godine povučeni iz parlamentarne procedure, dok su 3 zakona usvojenu u

Parlementu, ali u različitim tekstovima Doma naroda i Predstavničkog doma, te su kao takvi upućeni u

proceduru usaglašavanja.

I po isteku prve polovine 2013. godine, za mnoge od tih zakona još parlamentarna procedura još

uvijek nije završena. Naime, za početak recimo da je od 3 zakona koja su ostala u parlamentarnoj

proceduri zbog potrebe usaglašavanja tekstova i dalje u toj fazi „Zakon o korištenju obnovljivih izvora

energije i energije kogeneracije“, dok je tekst „Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini

zatezne kamate na javne prihode“ uspješno usaglašen, a odbijen je „Zakon o izmenjeni Zakona o

novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju“, tj. nije došlo do usaglašavanja tekstova.

Kada je riječ o drugih 57 zakona, utvrđenih od strane Vlade F BiH tokom 2012. godine, a koji su ostali

sa nezavršenom parlamentarnom procedurom po isteku prošle godine, od istih je usvojeno tek 6,

odbijeno je 5, a 3 su povučena.

Tabelarni pregled „vladinih“ zakona iz 2012. godine, za koje je parlamentarna procedura završena

tokom prve polovine 2013. godine.

USVOJENI ZAKONI POVUČENI ODBIJENI

Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o pravosudnom ispitu


Zakona o provođenju kontrole

zakonitosti korištenja prava iz

oblasti branilačko-invalidske

zaštite (Službene novine

Federacije BiH”, broj: 82/09

Zakon o državnim službenicima

i namještenicima (Nacrt)

Zakon o liječništvu


Zakona o pravima boraca i

članova njihovih porodica

Zakon o statusu uposlenih u

jedinicama lokalne samouprave

F BiH (Nacrt)

Zakon o sestrinstvu i primaljstvu


Zakona o ugostiteljskoj

djelatnosti

Zakon o proizvodnji, remontu i

prometu naoružanja i vojne

opreme u F BiH (Nacrt)

Zakon o zaštiti i postupanju sa

djecom i maloljetnicima u

krivičnom postupku

(Zakon o izvršenju krivičnih

sankcija, pritvora i drugih mjera

u F BiH (novi, 2012) (Nacrt)

Zakon o elektronskom

dokumentu

Zakon o pomoći na cestama

(Nacrt)


Zakona o plaćama i drugim

naknadama sudaca i tužilaca u

Federaciji Bosne i Hercegovine

USAGLAŠAVANJE TEKSTOVA

Zakona o izmj.a i dop. Zakona o

visini zatezne kamate na javne

prihode

Kao što vidimo pored zakona koje je Vlada Federacije BiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila

tokom 2013. godine, nalazi se još 4

nikako ne može zadovoljiti stvarnu potrebu njihovog angažmana, govore

realizacije zakona koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri i koji

periodu. Naravno, od Parlamenta o

obnovljivih izvora energije i energije kogeneracije“

Nikako ne smijemo zaboraviti i odgovornost Federalne vlade u procesu finalizacije

a prije svega mislimo na potrebu da zakon bude kvalitetno pripremljen, da su u isti tokom pripreme

uobzirene sugestije svih zainteresovanih strana, te da Vlada što efikasnije provodi javnu raspravu

kako se ne bi gubilo mnogo vremena od mo

zakona i kada se čeka Vlada da isti utvrdi u formi prijedloga.

8. BROJ REALIZOVANIH AKATA I ONIH KOJI SU U VEZI SA NAJVAŽNIJIM PROBLEMIMA

GRAĐANA

Među 650 mjera koliko ih je u prvoj polovini

188 onih koje imaju određenu vezu sa najzna

socijalna politika, korupcija, problemi mladih, isl). Pored mjera koje imaju odre

izdvojiti dodatnih 17 i ocjeniti ih kao dugoro

problema građana. Riječ je velikom nesrazmjeru koli

realizovanih strateško - zakonskih akata koje mogu sistemski uticati na rješenje tih problema. Sedamnaest

mjera koje smo izdvojili i pojasnili u nastavku su strateški dokumenti (strategije, programi, politike), tako da

implementacija istih u mnogome zavisi pravovremenog donošenja potreb

akata, kao i od finansijske i političke stabilnosti Federacije BiH i BiH, te korodiniranog rada kantona sa

federalnim nivoom.

Orijentacija djelovanja Federalne vlade u 2013. godini po neusvojenom nacrtu godišnjeg programa

rada trebala je biti sasvim drugačija od onoga što je prikazano u prvoj polovini teku

uvodnom dijelu se kaže i sljede

Strateškiciljeviiprogramikojećevlada

zakonodavstvom EU, očuvanje m

ekonomske reforme, izgradnju i r

nastavak reformi pravosuđ

organizovanogkriminala,jačanjesara

diskriminacije,tejačanjeregionalnesa

godini će biti

privrednograzvoja,jačanjaunutrašnje

vladavineprava,kaoiiniciranjeiprovođ

31

iHercegovine,teusaradnjisadrugimnivoimavlastiuBiHraditinaevroatlanskim

integracijamauciljuobezbjeđenjadugoročnoodrživogistabilnnogsistemakojiće FBiH učiniti

konkurentnijom“.

Nekoordinacija Vlade i Parlamenta Federacije BiH, neusvajanje godišnjeg programa rada Vlade, rad Vlade

kroz održavanje vanrednih zasjedanja, politički sukobi stranaka i pojedinaca unutar Vlade, kontinuirana

međusobna optuživanja za lošu ekonomsku sliku u Federaciji BiH u Federalnoj vladi, tek jedan zakon

usvojen u Parlamentu od ionako malog broja utvrđenih na Vladi u prvoj polovini tekuće godine, itd,

zasigurno neće omogućiti realizaciju prethodno pomenutih pozitivnih planova Vlade.

U nastavku smo ukratko obrazložili kakve benefite treba da donose 17 realizovanih mjera u prvoj polovini

2013. godine, za koje ocjenjujemo da su od većeg značaja za unapređenje životnog standarda građana

Federacije BiH – naravno ne u trenutku utvrđivanja i usvajanja ovih mjera, nego kada se budu

implementirale na pravi način.

Naziv mjere Obrazloženje

Program mjera za

prevenciju korupcije u

visokom obrazovanju u

Federaciji Bosne i

Hercegovine, sa

Prijedlogom zaključka

Program mjera za prevenciju korupcije u visokom obrazovanju u FBiH,

treba da obezbjedi transparentnost, zakonitost i poštivanje procedura za

bolje visoko obrazovanje. Koruptivno djelovanje je jedan od ključnih

razloga zastoja u reformama visokog obrazovanja i zbog toga je borba

protiv korupcije prioritet.

Program utvrđuje 66 konkretnih mjera koje bi, u naredne tri godine, trebala

poduzeti ministarstva obrazovanja (Federalno i kantonalna), sve

visokoškolske ustanove, studentske organizacije, državna revizija,

kantonalni sudovi, te Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje

kvaliteta BiH. Istaknuto je da je za provedbu ovog programa potreban

visoko intenzivan rad svih sudionika sistema visokog obrazovanja u

Federaciji BiH, tako da bi se 2013. mogla proglasiti za godinu borbe protiv

korupcije u visokom obrazovanju. Uključenost svih aktera u sistem visokog

obrazovanja Federacije, podizanje nivoa transparentnosti, insistiranje na

provođenju akata, politika i mjera, treba da dovede do povećanja kvaliteta

visokog obrazovanja.

Politika za unapređenje

ishrane djece u

Federaciji Bosne i

Hercegovine

Federacija BiH, stoji u Politici, odlučna je u nastojanju da svakom djetetu

osigura ishranu u skladu sa domaćim i međunarodnim preporukama i

standardima, čime će se unaprijediti stanje uhranjenosti i zdravlje djece.

Cilj je da se svakom djetetu osigura jednak pristup zdravstvenim,

obrazovnim i uslugama socijalne zaštite. Pravo na zdravlje, odnosno na

sigurnu i nutricionistički vrijednu hranu, obrazovanje i socijalnu zaštitu su

fundamentalna prava svakog djeteta i moralna je i legalna obaveza prema

32

svakom djetetu i porodici.

Riječ je o dokumentu nastalom kao rezultat rada stručnjaka iz sektora

zdravstva, uz stručnu podporu UNICEF-a u BiH i Svjetske zdravstvene

organizacije, a koji predstavlja ključni okvir za izradu strategije i akcijskih

planova i programa za unaprjeđenje stanja uhranjenosti i ishrane djece u

Federaciji BiH. Politika definira kao prioritetne pravce djelovanja podizanje

javne svijesti, osiguranje dostupnih i kvalitetnih usluga i informacija,

provedbu integriranih programa, edukaciju, sigurno i zdravo snabdijevanja

hranom, te unaprjeđenje sistema praćenja i evaluacije.

Strateški pravci razvoja

visokog obrazovanja u

Federaciji Bosne i

Hercegovine od 2012 do

2022. godine „Sinergija i

partnerstvo“, sa


Uvažavajući ograničenu nadležnost Federalnog ministarstva obrazovanja i

nauke u sektoru visokog obrazovanja, ovim dokumentom se definišu

djelovanja i prioriteti kako bi se na što optimalniji način nastavili procesi

podrške visokom obrazovanju u Federaciji BiH. Osnovni zajednički

definisani cilj je približavanje visokoškolskih ustanova BiH ka evropskom

prostoru visokog obrazovanja. Djelovanje kantona u FBiH je jasno

određeno i definisano Ustavom FBiH i njima pripada utvrđivanje

obrazovnih politika, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i

osiguranju obrazovanja, te utvrđivanje i provođenje kulturnih politika.

Na temelju stvarnih potreba, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

predlaže osnivanje Vijeća za razvoj visokog obrazovanja u FBiH. Ovakvo

tijelo, koje ne mora biti na novou ministara obrazovanja, nameće se kao

bitan preduslov za provedbu reforme visokog obrazovanja. Ovo tijelo bi se

bavilo, kako internim, tako i različitim problemima kantona i visokoškolskih

ustanova čiji su osnivači. Jedan od glavnih preduslova za realizaciju

reforme visokog obrazovanja je i usuglašavanje zakona s Okvirnim

zakonom o visokom obrazovanju, kao i praćenje harmonizirane primjene

zakonskih rješenja i odluka na svim nivoima. Vijeće bi se, uz ostalo, bavilo

i zauzimanjem zajedničkih stajališta po pitanju razvoja i reforme visokog

obrazovanja, koordinacijom pri određivanja zajedničkih prioriteta u razvoju

i reformi visokog obrazovanja, kapitalnim projektima visokoškolskih

ustanova, problemima integracije univerziteta i pripremama prijedloga

zajedničkih projekata za kandidiranje za fondove Europske unije.

Strategija razvoja

industrije tekstila,

odjeće, kože i obuće u

Federaciji Bosne i

Hercegovine za period

Strategija ima za cilj isticanje opštih karakteristika i probleme sa kojima se

suočava industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u FBiH, ali i da odredi

nakanu države u ovoj oblasti, predloži mjere i aktivnosti koje treba

poduzeti kako bi svako privredno društvo ili pojedinac znali kako treba

raditi, s težnjom za konačan oporavak ove industrijske grane. Zaduženo je

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da, u roku od 60

33

2013.-2023. godina" sa


dana, izradi i dostavi na usvajanje Prijedlog akcijskog plana za realizaciju

Strategije.

Strategija za

unapređenje ranog rasta

i razvoja djece u FBiH

2013.-2017.g.

Ciljevi Strategije su unaprjeđenje međusektorskog pristupa u oblasti

RRRD-a, kao i usluga za trudnice, roditelje/staratelje i djecu do tri godine

starosti, s naglaskom na pravilan rast i razvoj, te adekvatnu pomoć djeci s

poteskoćama i poremećajima u razvoju. Zadatci su i adekvatnija priprema

djece za školu, kao i unaprjeđenje zdravlja, prevencija, ponašanja i

napredovanja školske djece.

Za koordiniranje i realizaciju aktivnosti iz ovog dokumentaVlada je zadužila

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvom

zdravstva, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno

ministarstvo finansija, te Zavodom za javno zdravstvo FBiH. Sredstva za

ove namjene bit će planirana kroz razdjele pomenutih ministarstava u

skladu sa budžetskim mogućnostima.

Strategija za prevenciju i

borbu protiv nasilja u

porodici (2013-2017), sa

prijedlogom Akcionog

plana

Ključni ciljevi su zaštita od nasilja i sprečavanje, procesuiranje i

eliminiranje svih vidova nasilja nad ženama i u porodici, doprinos

suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promoviranje suštinske

ravnopravnosti žena i muškaraca. Ovo uključuje osnaživanje žena, izradu

sveobuhvatnog okvira, politika i mjera zaštite i pomoći svim žrtvama

nasilja nad ženama i u porodici, unapređenje međunarodne saradnje u

eliminiranju svih vidova ovakvog nasilja i pružanje podrške i pomoći svim

uključenim organizacijama i organima unutrašnjih poslova radi

djelotvornije saradnje i sveobuhvatnog pristupa pitanju eliminiranja nasilja

nad ženama i nasilja u porodici.

Akcioni plan realizacije

Projekta „Razvoj malog i

srednjeg poduzetništva u

Federaciji Bosne i

Hercegovine“ za period

2013-2015., sa


U usvojenom dokumentu su istaknuti strateški ciljevi, prioriteti i mjere u

ovoj oblasti, a odnose se na osam grupa kao što su smanjenje

administrativnih prepreka, promocija preduzetništva, uspostava i jačanje

mreže razvojnih ustanova, finansijska podrška, stručno usavršavanje svih

relevantnih osoba za malo i srednje poduzetništvo, jačanje poslovne

infrastrukture, tehnološki razvitak i poticanje preduzetništva ciljanih grupa.

Pravilnik o uspostavi

jedinstvene Baze

podataka gotovinskih

naknada pojedincima u

F BiH

Pravilnikom se propisuje način uspostavljanja Jedinstvene baze podataka

gotovinskih naknada pojedincima koje se isplaćuju na teret budžeta

Federacije BiH, kantona, opština i gradova i finansijskih planova

izvanbudžetskih fondova. Također, njime se propisuje način prikupljanja i

klasifikacija podataka, forma standardizovanih obrazaca za njihovo

prikupljanje i formati izvještaja koji se generiraju.

34

Razlog za donošenje Pravilnika je u potrebi stvaranja pretpostavki za

implementaciju Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku

naknadu pojedincima u FBiH. Implementacijom ovog zakona stvaraju se

pretpostavke da se buduća zakonska rješenja gotovinskih naknada

pojedincima u Federaciji BiH mogu bazirati na institutu cenzusa, čime bi

se riješilo niz nedostataka u postojećem sistemu gotovinskih naknada

pojedincima i omogućila adekvatnija socijalna pomoć porodicama i

pojedincima u stanju socijalne potrebe.

Konačno, jedinstvena baza podataka će omogućiti centralizovani sistem

informacija i izvještavanja o svim izvršenim isplatama po raznim vrstama

gotovinskih naknada iz budžeta na svim nivoima vlasti.

Zakon o gasu u

Federaciji BiH

Zakonom o gasu u Federaciji BiH se uređuje organizacija i funkcionisanje

sektora prirodnog gasa, pravila i uslovi za obavljanje energetskih

djelatnosti u sektoru prirodnog gasa, planiranje i razvoj tržišta prirodnog

gasa, regulisanje tržišta, razdvajanje djelatnosti, pristup treće strane

sistemu za prirodni gas, izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih objekata,

tehnička pravila, nadzor nad provođenjem zakona, srodni principi,

procedure i vezana prava i obaveze fizičkih i pravnih lica, te druga pitanja

od značaja za gasni sektor u FBiH.

Razlozi za donošenje ovog zakona proizilaze iz preuzetih obaveza Bosne i

Hercegovine, kao potpisnika Ugovora o osnivanju Energetske zajednice

zemalja jugoistočne Evrope , čime je preuzela obaveze implementacije

direktiva i uredbi iz takozvanog „trećeg energetskog paketa“.

Direktiva se odnosi na zajednička pravila za uspostavu internog tržišta

prirodnog gasa i njome se definišu obaveze zemalja članica na

ostvarivanju osnovnih ciljeva ovog zakona, kao što su: obezbjeđenje

kontinuiranog, sigurnog i kvalitetnog snabdijevanja kupaca prirodnim

gasom, uključivanje u međunarodno tržište prirodnim gasom putem

jedinstvenog tržišta prirodnog gasa u BiH, osiguranje usklađenosti tržišta

prirodnog gasa BiH i kompatibilnosti sistema prirodnog gasa BiH sa

drugim regionalnim i evropskim tržištima i sistemima.

Uredba o

transparentnosti

finansijskih odnosa

Ovoj uredbi prethodilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju između Evropske zajednice i njihovih država članica, s jedne

strane i Bosne i Hercegovine, s druge strane i Privremenog sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine kojima su nastale odgovarajuće

obaveze za potpisnice ovih sporazuma, pa tako između ostalih i obaveza

da će Bosna i Hercegovina, do kraja treće godine od stupanja na snagu

35

ovog sporazuma, na javna preduzeća i preduzeća kojima su dodijeljena

posebna i isključiva prava primijeniti principe utvrđene u Ugovoru o EZ-u.

Ovom uredbom propisuju se principi od značaja za obezbjeđenje

transparentnosti finansijskih odnosa jedinica lokalne samouprave, kantona

i Federacije Bosne i Hercegovine sa javnim preduzećima, pravo pristupa

informacijama u vezi finansijske i organizacione strukture javnih

preduzeća, obaveza vođenja knjigovodstvene i druge evidencije, obaveza

objavljivanja određenih podataka i obaveza vođenja evidencije putem

javnog registra podataka.

Zakon o budžetima u

Federaciji BiH

Ovim zakonom uređuju se planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje

Budžeta FBiH, budžeta kantona, gradova i opština i finansijskih planova

vanbudžetskih fondova, budžetska načela, zaduživanje, garancije i

upravljanje dugom, program javnih investicija, pravila fiskalne

odgovornosti, računovodstvo, izvještavanje, nadzor i revizija budžeta i

drugih budžetskih korisnika.

Razlozi za donošenje novog zakona sadržani su u potrebi za povećanjem

finansijske discipline i unapređenjem fiskalne odgovornosti, te boljom

regulativom, odnosno unapređenjem propisa, s obzirom na to da su u

praksi uočeni određeni problemi i nedostaci u njegovoj primjeni, a naročito

u dijelu koji se odnosi na način i rokove izrade i donošenja budžeta i

Dokumenta okvirnog budžeta.

Pored toga, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Evropskoj uniji, Federacija BiH i BiH, obavezale su se da će pravne

tekovine Evropske unije ugraditi u domaće zakonodavstvo.

Zakon o igrama na sreću

Ovim propisom definirano je da se igre na sreću na teritoriju Federacije

BiH realiziraju putem Lutrije BiH i pravnih osoba registriranih za ovu

djelatnost.

Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od deset posto od ukupnog

prometa ostvarenog priređivanjem igara na sreću, a osnovicu za uplatu

naknade čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno primljenih

uplata za pojedinu igru. Prihodi ostvareni po osnovi naknada za

priređivanje igara na sreću pripadaju Federaciji BiH, a dio tih prihoda

raspodjeljuje se za financiranje programa i projekata udruga građana i

humanitarnih organizacija.

36

Zakon o privrednim

(gospodarskim)

društvima

Zakon o gospodarskim društvima predstavlja realiziranje obveze iz

zajedničke izjave što su je premijer FBiH i član Upravnog odbora Vijeća

inozemnih investitora u BiH potpisali u Sarajevu 7.10.2011. godine, a s

ciljem otklanjanja pravnih i dugih prepreka za investicijska ulaganja u

Federaciji BiH.

Naime, Federalna vlada prepoznala je značaj ostvarivanja suradnje s

Vijećem inozemnih investitora, koje obuhvata približno 12.000 uposlenih,

uz investicije od oko sedam milijarda eura, te je potpisivanjem zajedničke

izjave prihvaćena obveza konkretnijeg razmatranja 67 preporuka

sadržanih u dokumentu pod nazivom “Bijela knjiga”, kojim se vlastima

sugeriraju prioritetne reforme radi otklanjanja ključnih prepreka za

investicijska ulaganja. Određeni broj primjedbi i sugestija odnosi i na

odredbe Zakona o gospodarskim društvima. Tijekom rasprava o Nacrtu

zakona, oba doma Parlamenta FBiH zaključila su kako ponuđeni tekst

predstavlja dobar temelj za izradu Prijedloga zakona. Prije današnjeg

njegova utvrđivanja, obavljena je široka javna rasprava.

Zakon o finansijskoj

konsolidaciji privrednih

(gospodarskih) društava

Razlog za donošenje Zakona o financijskom konsolidiranju gospodarskih

društava u FBiH, jeste u tome što se veći broj gospodarskih društava u

čijoj strukturi temeljnog kapitala, u većem ili manjem dijelu, sudjeluje

državni kapital, kao i onih sa stopostotnim sudjelovanjem privatnog

kapitala, suočavaju s nizom problema, od kojih je najizraženiji održavanje

likvidnosti u poslovanju.

Njihovim financijskim konsolidiranjem bili bi stvoreni preduvjeti za

sudjelovanje u postupku javnog nadmetanja putem tendera za obavljanje

radova i usluga na tržištu, realiziranje kreditnih sredstava, rješavanje

problema dugovanja temeljem neplaćenih doprinosa, otklanjanje opasnosti

od pokretanja stečajnog ili likvidacionog postupka.

Konsolidiranje bi imalo različit obujam, obzirom na strukturu kapitala

gospodarskog društva.

Zakon o istraživanju i

eksploataciji nafte i plina

Osnovni cilj Zakona je osigurati pretpostavke za nastavak geoloških

istraživanja nafte i plina na prostoru Federacije BiH. Time, kao i

utvrđivanjem rezervi nafte i plina stvaraju se preduslovi za osiguranje

energenata i poticaja za privredni i društveni razvoj.

Zakonom je propisano utvrđivanje rezervi i kvaliteta nafte i plina kao

osnove za planiranje i izgradnju savremenih energetskih objekata i

infrastrukture s visokim stepenom energetske efikasnosti, uvažavajući

„Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH čime bi se

37

postigle pretpostavke za održivi razvoj energetskog sektora. Precizirana je

i obaveza uvažavanja i provođenje zakonskih odredbi koje se odnose na

zaštitu i upravljanje okolišem, uz minimalan negativan utjecaj na njega.

Propisana je i obaveza Vlade Federacije BiH i vlada kantona da potiču i

podržavaju istraživanje nafte i plina. Razvojni programi i projekti zaštite

okoliša i ekonomskog učinka istraživanja i eksploatacije nafte i plina

trebaju predviđati mogući utjecaj na okoliš, ne sprečavajući razvoj

istraživanja i eksploatacije ovih energenata.

Zakonom se predviđa poticanje recikliranja naftnih polja sa otpadnim

nusproizvodima kako bi se omogućilo ponovno korištenje, smanjenje ili

povrat njihovih nusproizvoda, te da se zemljište koje je oštećeno ili na

kojem se ne vrši istraživanje sanira i rehabilitira. Predviđeno je i to da se

pri istraživanju i eksploataciji primjenjuju napredna naučna i tehnološka

istraživanja, te da se obezbijede finansijska sredstva u budžetu za dalja

istraživanja nafte i plina u Federaciji BiH.

Zakon o dopuni Zakona

o zdravstvenoj zaštiti

polugodisnji monitoring rada vlade federacije bih 2013 g

Documents